Prenosimo zanimljivu priču o VIS “Škuribanda” u emisiji Etno Balkan Turske radio televizije koja je snimana u Kotoru.
Muzički sastav “Škuribanda” su 2009. godine osnovali bivši članovi mandolinskog orkestra “Nokturno”, braća Uglješa, Nemanja i Aljoša Vukašinović, Nenad Meštrović i Petar Bukilica.
Mandolina, kao vodeći instrument je uslovila da se repertoar oslanja na muziku iz Boke Kotorske, Dalmacije, te napolitanske i italijanske melodije koje dominiraju, dok su u manjoj mjeri zastupljene starogradske pjesme i klasična djela. Sve kompozicije se izvode uživo, uz višeglasno pjevanje. Sastav je posvećen i njegovanju klapske pjesme.
Turistička organizacija Herceg Novog poništila je, tačnije stavila van snage, Odluku o dodjeli sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija u 2023. godini koju je donijela 31. marta zbog „nepostojanja pravne pouke u samoj odluci i netretiranja podnosilaca zahtjeva koji nijesu dobili finansijsku podršku“. Odluka je poništena na sjednici Izvršnog odbora 6. aprila.
Na taj način je TO Herceg Novi do nove Odluke zaustavila negodovanje, prije svega Hype festivala koji je ove godine ostao bez sredstava, ali i nezadovoljstvo nekih organizatorskih timova drugih manifestacija, kao što je Hercegnovski strip festival koji se na bodovnoj listi bolje kotira od manifestacije koja je dobila najveću finansijsku podršku.
Odluci da se Odluka o dodjeli sredstava stavi van snage prethodila je i javna prepiska Hype festivala i TO Herceg Novi na portalu Novski.me, u kojoj su se iz ove organizacije istakli da se Hype festival i Exit, kojem je dodijeljeno mimo konkursa više od 120 hiljada eura za sedmočasovni događaj, kad je u pitanju brend, ne mogu upoređivati.
– Razlika je i u karakteru ovih manifestacija jer je Exit koncipiran kao podrška i promocija Praznika mimoze i na njega je ulaz bio besplatan, dok su se na Hype festivalu naplaćivale karte – naveli su direktorica TO HN Milja Vitorović i članovi Izvršnog odbora u saopštenju. Oni su i dodali da je za organizaciju Hype festivala prošle godine opredijeljeno 50 hiljada eura te da niti jednim dokumentom to nije opravdano.
Organizatori Hype festivala su demantovali tu optužbu, tvrdeći kako sva dokumentacija postoji, ali da nema komunikacije između njih i Turističke organizacije. Naveli su i da se pod „nepotpunom dokumentacijom“ u okviru ovogodišnjeg konkursa, zbog koje im nijesu dodijeljena sredstva, mislilo na „dokaz da je o organizaciji navedene manifestacije obaviještena organizacija za zaštitu prava autora muzike“, što nije traženo osnovnim konkursom, te ponovili da je Hype posjetilo deset puta više ljubitelja muzike nego događaj Flower Power koji je organizovao Exit.
TO je u međuvremenu i obznanila bodovne liste za manifestacije koje su planirane do kraja godine u Herceg Novom, i prema njima najveći broj bodova ima Hercegnovski strip festival (51) kome je dodijeljeno pet hiljada eura, dok Viteški festival „Hercegov novi grad“ koji je dobio podršku od osam hiljada eura ima 47 bodova.
Međunarodni festival gitare kome je dodijeljeno sedam hiljada eura ima 42 boda, što dovodi do zaključka da visina sredstava nije zavisila od bodova. Problem je, podsjećamo, bio i u činjenici da je od predviđenih 100 hiljada eura putem konkursa dodijeljeno samo 65.183 eura.
Porto Montenegro – Jahting turizam a- foto Boka News
Pod crnogorskom zastavom plove 363 jahte, pokazuju podaci koje je objavila Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Prema spisku koji je dostupan na sajtu Vlade, u vlasništvu crnogorskih državljanja su 42 jahte, a najveći broj plovila registrovano je na državljane i pravna lica iz Rusije i Srbije.
– Ruski državljani registrovali su 109, a Srbije 99 jahti u Crnoj Gori. Znatno manje plovila registrovali su Ukrajinci – 16, a slijede državljani Britanskih Djevičanskih Ostrva i SAD sa po devet jahti – navodi se u dokumentu.
Jahte u Crnoj Gori ima i osam državljana Bosne i Hercegovine, dok je sedam plovila registrovano na državljanje Švajcarske.
U registar su upisane sve jahte duže duže od sedam metara koje plove pod crnogorskom zastavom.
Za upis jahte u registar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) plaća se naknada od 30 EUR po dužnom metru za jahtu na motorni pogon i višetrupnu jahtu, odnosno 20 EUR po dužnom metru za jahtu na jedra.
Uz osnovni pregled jahte koji je obavezan prilikom registracije, Odjeljenje registra jahti UPSUL obavlja i redovni godišnji pregled, redovni obnovni pegled i vanredni pregled.
Vlasnici tradicionalnih brodova prosvjeduju jer smatraju da će izgradnja terminala za kruzere biti pogubna za njihovu egzistenciju, ali i vrijednu kulturnu baštinu Malte.
Dgħajsa tal-pass tradicionalni je malteški brod koji datira iz feničkih vremena. U prošlosti se prvenstveno koristio kao brodski taksi, a danas se radi i o popularnoj turističkoj atrakciji.
Planirana izgradnja terminala za kruzere ostavit će ove tradicionalne barke bez prostora za pristajanje, smatraju prosvjednici koji su se okupili u 15-ak brodica ispred pristaništa Lascaris u Valletti, piše The Shift.
Vlasnici tradicionalnih brodova uvjereni su da će izgradnja terminala za kruzere biti pogubna za njihovu egzistenciju, ali i vrijednu kulturnu baštinu. Smatraju da je dužnost vlade zaštititi ih, ali kažu da su vladajući zaboravili na ‘malog čovjeka’, prenosi Morski.
Na prosvjedu su nosili natpise s porukama poput ‘Laburistička vlada je zaboravila na radnike’, ‘Izdajice malteške tradicije’ i ‘Dagħjsa tal-pass ravno u muzej’.
Najmanje se 27 ljudi smatra nestalima ili mrtvima nakon potonuća dva broda s migrantima u blizini istočne obale Tunisa.
– Prvi brod isplovio je iz Tunisa za Italiju u petak s 37 ukrcanih ljudi. Dvadeset ih se smatra nestalima, dok je 17 spašeno, rekao je glasnogovornik suda u gradu Sfaxu. U subotu su iz mora izvučena četiri tijela nakon potonuća drugog broda, piše BBC. S drugog broda spašeno je 36 ljudi, dok ih se troje vodi kao nestale, rekao je glasnogovornik. Glasnogovornik Faouzi Masmoudi rekao je da su brodovi bili napravljeni od željeznih ploča.
Od početka ožujka zabilježeno je najmanje sedam sličnih brodoloma kod Tunisa, s oko 100 mrtvih ili nestalih ljudi.
Neki dijelovi tuniške obale udaljeni su samo oko 150 kilometara od Lampeduse, talijanskog otoka koji se često koristi kao točka prijelaza na kopno, piše BBC. Zbog svoje blizine Italiji, Tunis je prestigao Libiju kao glavno polazište za ljude koji bježe od sukoba i teškog siromaštva na Bliskom Istoku i u Africi u potrazi za boljim životom u Europi.
U prva tri mjeseca ove godine više od 14.000 migranata, od kojih je većina iz subsaharske Afrike, zaustavljeno je u pokušaju da iz Tunisa dođu do Europe, prema navodima tuniške obalne straže. Brojka je pet puta veća nego u istom razdoblju prošle godine.
Glasnogovornik tuniške nacionalne garde Houssem Jebabli rekao je da su očekivanja za 2023. veoma porasla jer odlazi mnogo više ljudi.
Migranti često plaćaju ogromne svote novca da bi ih krijumčari prevezeli u nesigurnim plovilima. Masmoudi je kazao da je najbitnije i ključno da sami krijumčari budu privedeni te je potom najavio istragu obje brodske nesreće.
– Cilj je bio pronaći “organizatore tih pokušaja prijelaza koji su ih natjerali da se ukrcaju na brodove od željeznog lima, koji uopće ne nude minimalne sigurnosne uvjete, ali su jeftiniji za proizvodnju od drvenih, kazao je.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni u petak je rekla da Europa riskira ponovni veliki val migranata koji će stići na njezinu obalu iz Sjeverne Afrike ako se ne zaštiti financijska stabilnost u Tunisu. Meloni je pozvala Međunarodni monetarni fond (mmf) i druge zemlje da brzo pomognu Tunisu kako bi se izbjegao kolaps te zemlje.
Ministar vanjskih poslova Tunisa Nabil Ammar prošlog je tjedna rekao da zemlji trebaju sredstva i oprema za bolju zaštitu granica. Tunis je dobivao opremu iz Italije proteklih godina, ali je Ammar rekao da je zastarjela i nedostatna.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 450,58 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 31. marta do 6. aprila iznosio 33,73 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Najveći hrišćanski praznik u godini, Uskrs, danas proslavljaju vjernici katoličke vjeroispovjesti, koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru.
Uskrs označava i pobjedu svjetlosti nad tamom, ljubavi nad mržnjom, života nad smrću i dobra nad zlom.
To je najveći hrišćanski praznik i dan uskrsnuća Isusa Hrista.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velike sedmice pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjeća Isusove posljednje večere. Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti, a Velika subota dan Kristova otpočinka u grobu pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.
Iz Turističke organizacije Opštine Kotor obavještavaju o planiranim dešavanjima za mjesec april:
Kotorska Skalinada – Stari grad / Tvrđava San Đovani | 1. april Kotor Skalinada – Old Town / San Giovanni Forth | April 1
Kotor Vertical Extreme – Stari grad / Pestingrad | 2. april Kotor Vertical Extreme – Old Town / Pestingrad | April 2
Vaskršnje igre “Plojke” – Zagora, Grbalj | 16 – 18. april Plojke Games – Zagora, Grbalj | April 16 – 18
Fešta Kamelija: Koncert “Latice kamelije na muzičkom putu” – Crkva Sv. Duha, Stari grad |19. april Camellia Festival: Concert “Camellia Petals on the Musical Journey” – St. Spirit Church, Old Town | April 19
,,Dani Mula”- Stari grad | 21 – 23. april “Days of Muo” – Old Town | April 21 – 23
Boka Bay Trail – Stari grad / Zaleđe Boke Kotorske | 29. april Boka Bay Trail – Old Town / Hinterland of the Boka Bay | April 29
Folklorni ansambl Nikola Đurković “Čuvari tradicije” – KC “Nikola Đurković”, Stari grad | 29 – 30. april Folk ensemble Nikola Đurković “Guardians of Tradition” – KC “Nikola Đurković”, Old Town | April 29 – 30
Podvodni kulturni predjeli CG – Pomorski muzej / Pomorski fakultet / Pjaca od muzeja | 21. april – 03. maj Underwater cultural landscapes of Montenegro – Maritime museum / Faculty of Maritime Studies / The Museum Square | April 21 – May 3
U svijetu koji razdiru nebrojene nesigurnosti, patnje nevinih, nepravde, ratovi, skandali, pomutnje i sumnje, kršćani su pozvani uvijek iznova upirati svoj pogled u Kristov križ kao znak pobjede nad zlom, ali još i više, u njegovo slavno Uskrsnuće kao siguran polog vjere i razlog za ustrajnu ljubav prema Gospodinu koji se sažalio nad našom bijedom i predao svoj život kao otkupninu za nas grešnike.
Svakog se Uskrsa prisjećamo kako je Bog ispunio svoje obećanje pobjede nad grijehom i smrću, pokazavši moć dobra i beskrajne ljubavi u Kristovu Uskrsnuću. Pa ipak, i prvi učenici kao da su s poteškoćom prihvatili i povjerovali u otajstvo uskrsnuća. Nije prazan grob uvjerio Petra, niti su napušteni bijeli povoji bili dovoljni: kao da je zaboravio Gospodinove riječi kojima je navijestio što se ima dogoditi nakon tri dana u grobu. Tek je osobni susret s Uskrslim u potpunosti uvjerio Petra, oživio njegovu vjeru, i možemo slobodno reći: promijenio njegov život u potpunosti, dajući mu novu snagu i obnovljenu ljubav, učinivši ga neustrašivim navjestiteljem Riječi.
I mi smo, zaglušeni valovima svjetovnih briga i nedoumica, osobnih poteškoća i strahova, kao i težinom svakodnevice, u opasnosti razvodniti našu vjeru u Kristovu uskrsnu pobjedu, te se predati duhovnom nemaru koji se očituje u manjkavom svjedočenju Radosne vijesti i Božje ljubavi.
Upravo nam je zbog toga neizmjerno potreban susret s uskrslim Kristom u kojem ćemo obnoviti našu vjeru i naš cjelokupni život. Ako želimo istinski živjeti kao svjedoci Uskrsnuća, svjedoci Njegove ljubavi i milosrđa, naša vjera treba oživjeti, ljubav se rasplamsati, a nada osnažiti u susretu s Kristom uskrslim kojega ćemo pronaći u osobnom predanju Bogu, kao i u pristupanju sakramentalnom životu koji nam Crkva svesrdno daruje. Papa Franjo je, obraćajući se mladima i svim kršćanima svijeta, prije nekoliko godina dao poruku koja je i danas jednako ohrabrujuća i poticajna: „Krist živi i On želi da ti živiš! On je u tebi, On je s tobom i on te nikada ne napušta. Kada se osjetiš starim zbog tuge, ogorčenosti ili straha, sumnje ili neuspjeha, On će uvijek biti tu da obnovi tvoju snagu i tvoju nadu“ (CV, 2)
Moja čestitka za Uskrs, ujedno je i želja da svi zajedno doživimo obnoviteljski i oživljujući osobni susret sa živim Kristom, u liturgijskim slavljima, u radosnoj pjesmi hvale, u susretu s dragim ljudima. Neka nam On donese mir i radost, osnaži vjeri, nadu i ljubav i učini nas dostojnim svjedocima njegove prisutnosti u ovom svijetu.
Iste želje upućujem braći pravoslavcima koji će također uskoro proslaviti najveći blagdan kršćanske vjere.
Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević - foto R. Stjepčević
1 od 3
Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević - foto R. Stjepčević
Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević - foto R. Stjepčević
Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević - foto R. Stjepčević
Na zogovima u Donjoj Lastvi danas je odigran 2.Memorijalni bućarski turnir Anđelko Stjepčević u spomen na istaknutog tivatskog bućarskog i sportskog radnika i jednog od osnivača BK “Palma” koji ove godine slavi 51 godinu postojanja.
Turnir je otvorio sportski novinar Dragan Popadić koji je podsjetio na ogroman doprinos Anđelka Stjepčevića na razvoj bućarskok sporta u Tivtu i Crnoj Gori.
Na turniru učestvovalo sedam ekipa. Pobjednik je ekipa Palme iz Donje Lastve, drugo mjesto pripalo je mladim igračima Palme II do su treći bili bućari ekipe Maine iz Budve, četvrto Bahusu, peto hercegnovskom Valu, šesto Gornjoj Lastvi i sedmo Kalimanjcu.
Podsjetimo, BK “Palma” prošle godine je proslavila 50 godina postojanja, tom prilikom organizovana je multimedijalna izložba, iz štampe je izašla knjiga o klubu i snimljen je dokumentarni film 50 godina BK Palma – više od igre.
Podsječamo, kako je bilo na otvaranju multimedijalne izložbe o BK Palma čiji članovi su postigli značajne rezultate na svjetskim i evropskim takmičenjima…
