Protest protiv davanja pod koncesiju aerodroma Tivat, subota 20. avgust

0
Protest protiv davanja pod koncesiju aerodroma Tivat, subota 20. avgust
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Slobodni građani Tivta organizovaće u subotu, 20. avgusta  protest u tom gradu, protiv bilo kakvih odluka da se tivatski aerodrom proda ili da u zakup.

Oni su za Radio Crne Gore naveli da će za vrijeme jednosatnog protesta, koji su policiji na vrijeme prijavili, u Tivtu biti obustavljen saobraćaj. Građane mole za razumijevanje i pozivaju ih da im se pridruže.

Protest najavljen za sjutra počeće kod Sportske dvorane Župa, odakle će okupljeni građani u osam sati magistralnim putem krenuti ka Aerodromu Tivat.

Igor Radošević ispred organizatora kazao je da je riječ o mirnom protestu koji je prijavljen policiji.

Kako je najavio, u periodu od osam sati do devet sati i 15 minuta, saobraćaj na magistralnom putu biće blokiran.

“Biće blokirana jedna traka te saobraćajnice, eventualno obije trake. Boka više ne može da čeka, Boka je prešla u kravu muzaru Podgorice. Ovo će biti samo jedan u nizu protesta i krećemo od našeg najvažnijeg resursa. Jako mi je žao što moramo naš grad blokirati u sred turističke sezone, ali ovo je jedini radikalan način da nas vide”, poručio je Radošević.

Jedna od građanki, Sandra Sindik, kazala je da su zahtjevi slobodnih građana da se svaka Vlada okane priče o prodaji, davanju u zakup ili pod koncesiju Aerodroma Tivat.

“Ako je iko, mi u Tivtu smo opečeni kada tako lagano krene neka priča. Pa smo tako izgubili Arsenal, pa HTP Mimozu, pa Primorje, pa na kraju i najveće ostrvo Sveti Marko. To ubacivanje stranog kapitala u nešto što radi i što može sebe održavati i unapređivati je zaista smiješno i besmisleno”, smatra Sindik.

Ona je naglasila da postoje još neriješena imovinsko – pravna pitanja oko zemljišta koje su, kako je rekla, preci ostavili za bolje sjutra potomcima.

“Evo danas smo mi ti potomci i treba sad nekom investitoru sve to da se da. To je ravno ludilu. Vrijeme je da se kaže stop i dalje ruke od naše zemlje“, saopštila je Sindik.

Organizatori protesta pozvali su sve stanovnike Boke da se sjutra okupe pored Sportske dvorane Župa, odakle će u osam sati krenuti u protestnu šetnju prema Aerodromu Tivat.

Aerodrom Tivat – apel putnicima da dođu ranije

Aerodrom Tivat poziva sve putnike koji imaju odlazni let sutra (subota) u jutarnjim satima da ranije stignu u terminalnu zgradu kako bi izbjegli eventualno kašnjenje.

Iz Aerodroma Tivat podsjećaju da je u subotu od 8 do 9 sati i 15 minuta najavljena blokada saobraćajnice na relaciji Sportska dvorana Župa – Aerodrom Tivat sa kratkim zadržavanjem na ulazu u Aerodrom Tivat.

U slučaju eventualnog kašnjenja, pozivaju putnike da kontaktiraju avio prevoznika.

Vesna Pećanac i film „Praznik rada“ otvaraju 35. Filmski festival u Herceg Novom

0
Vesna Pećanac i film „Praznik rada“ otvaraju 35. Filmski festival u Herceg Novom
Filmski festival u Herceg Novom – foto V.Ilić

Glumica Vesna Pećanac, dobitnica nagrade za životno djelo, otvoriće 35. Filmski Festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival 22. avgusta na Kanli kuli.


Montenegro Film Festival biće održan po 35. put od 22. do 28. avgusta 2022. godine pod sloganom „Mi smo djeca filma“. Publika će imati priliku da uživa u filmskoj produkciji u okviru pet selekcija, tri u takmičarskoj – igrani, dokumentarni i studentski filmovi, i dva van konkurencije – Kino Evropa i program Festivalske mreže Jadranske regije.

Programski koncept ovogodišnjeg jubilarnog izdanja fokusiran je na filmove iz regiona, sa ciljem svojevrsnog omaža osnivačima i prvom festivalskom izdanju.

Mirko Mustur potpredsjednik Opštine Herceg Novi podsjetio je da je Filmski festival jedna od rijetkih manifestacija koja ima status od značaja za Crnu Goru, dodajući da je od ove godine promijenjen i termin održavavanja festivala.

“Ideja o novom datumu održavanja postoji već nekoliko godina, a dva su paraktična razloga odlaganja festivala za drugu polovinu avgusta. Jedan je tehničke prirode gdje smo pokušali da stvorimo bolje uslove za održavanje festivala i boravak gostiju u terminu kada je manja saobraćajna i turistička gužva, a drugi je ideja da sačekamo da završe određeni festivali u regionu i obezbjedimo dolazak boljih filmova i jaču konkurenciju” kazao je Mustur.

Gordana Porobić Krcunović poslovna direktorica Filmskog festivala pojasnila je da je ovogodišnji slogan festivala je „Mi smo djeca filma“ jer se ove godine poklapaju dva jubileja – 35 godina Filmskog festivala i 100 godina bioskopske kulture u Herceg Novom.

“Jubileji nas uvijek obavezuju da evociramo uspomene na period iza nas, a Herceg Novi ima razloga da bude ponosan. Oni su i povod da se sjetimo ličnosti koje su profilisale bioskopsku kulturu našeg grada ali su i dali doprinos jugoslovenskoj kinematografiji”

Ona je istakla da jubileji obavezuju i na postavljanje pitanja da li smo napredovali ili nazadovali kada je riječ o bioskopskoj kulturi.

“Uporedo sa obilježavanjem ova dva jubileja dogodila se I lijepa vijest da JUK Herceg Fest je raspisala tender za nabavku opreme za digitalizaciju bioskopa u Dvorani Park tako da će ove godine Herceg Novi dobiti I najsavremeniji bioskop” istakla je ona.

Filmski festival u Herceg Novom – foto V.Ilić

Savjetnik u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore Petar Kovačević kazao je da je hercegnovski filmski festival najznačajniji festival u Crnoj Gori.

“Trideset pet godina festivala je učinilo da se Herceg Novi više ne nalazi samo na kulturnoj mapi regiona, nego i šire. Festival je mjesto susreta mladih koji predstavlja sveobuhvatnu filmsku produkciju”, istakao je Kovačević.

Predsjednik Savjeta Nikola Vukčević ukratko je predstavio program i istakao pozitivne efekte promjene datuma održavanja festivala.

“Na otvaranju imamo film koji nam dolazi iz Sarajeva, koji ima svjetsku premijeru tri dana prije nas, tako da možemo govoriti o benefitima, zbog kojih smo promijenili termin. Na zatvaranju imamo prošlogodišnjeg kanskog pobjednika, u međuveremnu najznačajnije regionalne u kategoriji cjelovečernjeg igranog filma”, kazao je on.

Jelena Mišeljić selektorka programa dugometražnog igranog filma istakla je da focus ovogodišnje selekcije filmova stavljen na region.

“Ova vrsta izbora predstavlja jednu vrstu simboličke posvete svim onim ljudima koji su osnovali festival kao I nekadašnjoj misiji festivala, a to je da se fokusira na proctor bivše Jugoslavije. Uspjeli smo da napravimo presjek dvije festivalske sezone I mislim da imamo jedan vrlo interesantan presjek”, kazala je Mišeljić.

Selektor programa dokumentarnog filma Sead Šabotić je kazao da će na festivalu biti prikazano 25 dokumentarnih filmova koji su imali zapažene rezultate na festivalima.

“Svake večeri, od 23. do 27. avgusta, biće prikazano pet filmova. Među zvučnim imenima izdvojio bih „Handbook“ reditelja Pavela Moshara iz Berlina, koji govori o protestima u Bjelorusiji, a pobjednik je jednog od najvećih festivala dokumentarnog filma u svijetu, Ifa festivala”, rekao je Šabotić.

Selektorka programa studentskog filma Maja Todorović je istakla da sudentski filmovi tradicionalno imaju svoju publiku.

Filmski festival u Herceg Novom – foto V.Ilić

“Mladi dolaze da gledaju studentske filmove, ne samo oni koji žele da se bave filmom, već i oni koji u dugometražnim filmovima rijetko pronalaze teme koje se tiču njihove generacije”.

S ciljem da festivalski život bude vidljiv i živ, filmovi će biti prikazani ​​na četiri vanjske lokacije: na tvrđavama Kanli Kula i Forte Mare, u dvorištu Kuće nobelovca Ive Andrića i amfiteatru Dvorane Park, ispred Palate Burovina.

Pored filmskog programa, 35. Herceg Novi Film Festival – Montenegro Film Festival će posebnu pažnju posvetiti pratećim, posebno edukativnim sadržajima, s ciljem animiranja nove publike, kao i promocije ukupnog značaja kinematografije.

Pokrovitelji 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture “Herceg-fest”.

Sueski kanal oborio novi rekord – Zabilježen najveći dnevni promet u 150 godina dugoj povijesti kanala

0
Sueski kanal oborio novi rekord – Zabilježen najveći dnevni promet u 150 godina dugoj povijesti kanala
Suecki kanal – Foto: gCaptain

Sueski kanal ovog je mjeseca oborio novi rekord, kada je u jednom danu kroz Suez prošao dosad najveći broj brodova u 153 godine dugoj povijesti postojanja kanala. Kanal nastavlja bilježiti snažan rast prometa i prihoda unatoč nedavnom povećanju cijena tranzita.

Prema izvješću Uprave Sueskog kanala (SCA), novi rekord je 89 brodova koji su u jednom danu plovili kroz kanal, što je više nego dvostruko više od prosječnog broja od prije samo nekoliko godina. Kanal je proširen prije sedam godina, što je omogućilo postavljanje ovakvih rekorda. Rekord od 89 brodova, u što su uključeni brodovi koji su plovili u oba smjera, postignut je 6. avgusta. Tog dana kanalom je prevezeno ukupno 5,2 milijuna tereta. Sa sjevera prema jugu plovila su ukupno 44 broda s 3 milijuna tona, a s juga je kanalom plovilo 45 brodova s ​​ 2,2 milijuna tona.

Među najvećim brodovima tog dana bio je kontejnerski brod OOCL Scandinavia, pod zastavom Hong Konga, koji je plovio iz Singapura prema Velikoj Britaniji. Najveći u smjeru sa sjevera bio je COSCO Shipping Pisces, koji se vraćao u Singapur.

SCA ističe i da su tog dana u tranzitu kanalom bila ukupno 23 kontejnerska broda te 23 broda za rasuti teret. Tu su bila 24 teretna broda, kao i 14 tankera za prijevoz nafte i 3 broda za prijevoz plina.

Šef Uprave Sueskog kanala Osama Rabie objasnio je da se nakon dovršetka projekta proširenja kanala značajno povećao broj brodova koji svakodnevno plove kanalom. Prosječan broj brodova povećao se s 48 brodova prije provođenja projekta, na 62 broda nakon proširenja.

Projekti širenja kanala i dalje traju, s dodatnim ulaganjima nakon što je Ever Given u 2021. na sedam dana blokirao promet. Najnoviji projekt je uređenje južnog dijela kanala koje se odvija ubrzanim tempom.

Nakon povećanja naknada za tranzit kanalom za sve vrste brodova ovog proljeća, Sueski kanal u srpnju je zabilježio najveći mjesečni prihod ikad, uz najveći ukupni broj brodova tog mjeseca i najveću neto tonažu. Prihodi su dosegli 704 milijuna dolara, što je za trećinu više u odnosu na razdoblje od prije godinu dana. Rast nadmašuje stopu povećanja naknada koja se kretala između pet i 20 posto ovisno o vrsti plovila.

Tokom srpnja SCA je izvijestila da je kanalom prevezeno ukupno 125,1 milijuna tona tereta, što je povećanje od gotovo 20 % u odnosu na 2021. Broj brodova koji su bili u tranzitu povećao se za 26 % na nešto više od 2.100 tokom mjeseca.

Smrtonosne oluje pogodile Evropu, najmanje 13 mrtvih

0
Smrtonosne oluje pogodile Evropu, najmanje 13 mrtvih
Evropa – nevrijeme – foto EPA

Oluje su stigle nakon razdoblja duge suše. Evropa je cijelo ljeto pogođena ekstremnim vremenskim uvjetima, što je prema mišljenju stručnjaka posljedica klimatskih promjena.

Španjolska je, kao i Francuska, poharana šumskim požarima, a posljednja je kiša barem omogućila da se požar u Valenciji stavi pod nadzor.

Na Korzici je poginulo šestero ljudi, uključujući 13-godišnjakinju na koju je palo drvo u kampu.

Dvoje djece u dobi od četiri i osam godina poginulo je u južnoj Austriji u padu stabala kod jezera u Koruškoj. Desetak ljudi je pritom ozlijeđeno, neki ozbiljno. Troje ljudi poginulo je u padu stabla sjevernije u Donjoj Austriji.

U Štajerskoj, Koruškoj i Istočnom Tirolu vlakovi su morali stati zbog nestanka struje uslijed oluja, a srušena stabla blokirala su i neke ceste, objavile su vlasti.

Nevrijeme je stiglo i na područje Ljubljane. Vjetar je premašivao brzinu od 100 kilometara na sat. Zbog iščupanih stabala – više ljudi je ozlijeđeno. Oštećeni su i krovovi zgrada. Udari vjetra srušili su dio skele na jednom gradilištu. Ipak, nije bilo pješaka, pa ondje nitko nije ozlijeđen.

Slovenija: Jako nevrijeme prouzrokovalo velike štete, pljuskovi i vjetar…

0
Slovenija: Jako nevrijeme prouzrokovalo velike štete, pljuskovi i vjetar…
Nevrijeme – Slovenija – foto Delo.si – Bralec Borut

Nadležne službe u Sloveniji upozoravaju da su danas mogući pljuskovi i jak vjetar. Naglašavaju da je u četvrtak možda čak i nastao tornado u Ljubljani usljed jakog nevremena, javlja Anadolu Agency (AA).

Naime, jako nevrijeme izazvalo je u četvrtak mnogo problema širom Slovenije, najviše u Ljubljani i Kranju. Nekoliko ljudi je povrijeđeno. Neurje.si navodi da je, sudeći po slikama i izvještajima, tog dana u Ljubljani bio čak i tornado.

Radio Slovenija javio je da je vjetar oborio veliki broj stabala, odnio građevinski materijal, kontejnere za smeće, bilborde i saobraćajnu signalizaciju. Vjetar je otkopao i mnoge krovove, više od 70 samo u Kranju, a u Ljubljani i dio krova porodilišta i dvije poslovne zgrade.

Udari u glavnom gradu premašili su 100 kilometara na sat. Olujno je bilo i noću, a tako će biti i tokom dana u petak, najavio je za Radio Slovenija Uroš Strajnar, dežurni meteorolog u Agenciji za okoliš Republike Slovenije (ARSO).

“Očekujemo pljuskove i oluje uglavnom u zapadnoj polovini zemlje, a poslijepodne i dalje na istoku. Na zapadu razvedravanje. Tokom nevremena očekujemo jače pljuskove i udare vjetra”, rekao je Strajnar.

Mogući su i lokalno jači grad, jači udari vjetra i udari groma. Grad može oštetiti usjeve, moguće su poplave uz bujične vode, a udari groma mogu zapaliti i požare.

ARSO i dalje upozorava na visoku opasnost od požara. Ovo je najveće na Primorskom, ali je veliko i drugdje, zbog čega je narandžasti alarm proglašen za požare širom Slovenije, osim u sjeverozapadnom dijelu gdje se savjetuje oprez.

Rotari Klubu Kotor ugostio guvernera Distrikta Nikolu Božića – U planu uređenje dijela javne površine u Kotoru

0
Rotari Klubu Kotor ugostio guvernera Distrikta Nikolu Božića – U planu uređenje dijela javne površine u Kotoru
Rotary Kotor

Članovi Rotari kluba Kotor predstavili su inicijativu pod nazivom ‘Rotarijanci svom gradu’ koja se planira za naredni period a odnosi se na uredjenje dijela javne površine u opštini u saradnji sa lokalnom samoupravom.


Guverner Rotari Distrikta 2483 Nikola Božić boravio je u srijedu u zvaničnoj posjeti Rotari Klubu Kotor. Distrikt broji 66 klubova iz Srbije i Crne Gore u kojima djeluje 1200 Rotarijanaca.

Početak posjete bio je posvećen susretu sa predstavnicima Bokeljske mornarice Kotor Antunom Sbutegom, Aleksandrom Denderom i Branom Maslovarom. Ovo je bila prilika za predstavljanje organizacije i razgovor na temu planirane akcije RC Kotor koja se odnosi na nabavku 2 nove odore za mornaricu nakon čega je uslijedio obilazak službenog prostora. Guverneru i članovima kotorskog Rotari kluba uručene su monografije „Bokeljska mornarica, nematerijalna kulturna baština čovječanstva“ prof. dr Antuna Sbutege, autora monografije i admirala Mornarice.

Posjeta Guvernera RD 2483 Nikole Božića bila je prilika za posjetu lokalnoj samoupravi i susret sa Predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem i saradnicima.

Rotary Kotor – Bokeljska mornarica

Guverner Božić predstavio je ciljeve i aktivnosti Rotari pokreta i Distrikta 2483 i mogućnosti za pomoć lokalnim zajednicama preko projekata Rotari fondacije.

Predsjednik Rotari kluba Kotor Janko Racković predstavio je aktivnosti RC Kotor u prethodnom periodu koje su obuhvatale pomoć medicinskim ustanovama, osnovnim školama, sportskim klubovima i lokalnim inicijativama.

Članovi Rotari kluba Kotor predstavili su inicijativu pod nazivom ‘Rotarijanci svom gradu’ koja se planira za naredni period a odnosi se na uredjenje dijela javne površine u opštini u saradnji sa lokalnom samoupravom.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić pozdravio je inicijativu i dosadašnje akcije Rotari kluba Kotor izrazivši spremnost lokalne samouprave da pruži podršku ovoj i sličnim inicijativama koje donose dobrobit lokalnoj zajednici. Guverner Božić istakao je značaj djelovanja Rotari klubova i neophodnost uspostavljanja partnerskog odnosa izmedju klubova i lokalnih samouprava u zajedničkim naporima za poboljšanje kvaliteta života gradjana tamo gdje postoji prostor za dodatnu podršku grada. Predsjedniku Jokiću i Potpredsjednicima Siniši Kovačeviću i Nebojši Ševaljeviću takodje je predstavljen koncept globalnih grantova Rotari fondacije i predlog projekta koji Rotari klub Kotor planira kandidovati za finansijsku podršku.

Rotary Kotor

Guverner Božić  je u okviru posjete Rotari klubu Kotor obišao Institut za biologiju mora Kotor i Akvarijum Boka. Ovom prilikom sastao se sa direktorom Akvarijuma dr Mirkom Djurovićem povodom nedavno realizovane akcije “Morski svijet djeci Kotora i Tivta”.

Zvaničan sastanak članova Rotari kluba kotor sa guvernerom Božićem održan je u hotelu ‘Cattaro’. Predstavljeni su ciljevi i plan rada RC Kotor za 2022/23 godinu, razmotrene teme i cilj projektnog predloga RC Kotor za Globalni grant. Ovo je bila prilika da se rezimiraju zaključci sa sastanaka održanih tokom guvernerske posjete, obraćanje guvernera Distrikta 2483 članovima RC Kotor i tradicionalnu razmjenu zastavica.

Fešta nad feštama – Bokeljska noć u subotu 20. avgusta

0
Fešta nad feštama – Bokeljska noć u subotu 20. avgusta
Bokeljska noć – foto arhiv Boka News

Tradicionalna kotorska fešta Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 20. avgusta 2022. godine, sa početkom u 21 sat, a njen početak najaviće brod sa  Gradskom  muzikom i jedrilice Jedriličarskog kluba „Lahor“.

Ulaskom u koridor, 35 okićenih barki sa sedam  vučnih brodova predstaviće se publici i žiriju i konkurisaće za nagrade čiji je fond 4.000,00 eura i to:

  • prvo mjesto – 1.500,00 eura
  • drugo mjesto – 1.000,00 eura
  • treće mjesto – 500,00 eura

Žiri u sastavu: Dušica Ivetić– predsjednica žirija i članovi Milenko Premović, akademski slikar i Petar Martinović,  vajar će preostalih 1.000,00 eura podjeliti kao jednu ili više utješnih nagrada.

Poruke kotorskih meštara i njihovih kreacija  publici i žiriju približiće  Dolores Fabian i Miomir Maroš.

Nakon proglašenja najboljih, uslijediće veličanstveni vatromet, a fešta će se potom  nastaviti na trgovima u starom gradu.

I Gradska muzika se seli sa mora na kopno, pa će  svojim đirom kroz grad najaviti koncerte domaćih bendova.

 Trg od oružja

TRI KVARTA

NEVERNE BEBE

Pjaca Svetog Tripuna

NITRO

VIS TETRA

Pjaca od muzeja

JACK LUPINO

Pjaca od brašna

AKADEMIJA

DJ JOHN K

Pjaca od kina

JOVANA MRŠULJA & BEND

Pjaca Svetog Nikole

JELENA KAŽENEGRA & BEND

DJ NIGGOR

Škaljarska pjaca

KIKO I SONJA

Parilo

KLAPA MARIS

Na dan održavanja “Bokeljske noći” glavni gradski parking neće biti u funkciji.

Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor,  suorganizator lokalna Turistička organizacija, a pokrovitelj je Opština Kotor.

“Dreamer” se prvo nasukao kod Reževića, pa potonuo na vezu kod ostrva Sveti Nikola

0
“Dreamer” se prvo nasukao kod Reževića, pa potonuo na vezu kod ostrva Sveti Nikola
UPSUL!

Nova akcija UPSUL-a, potonula jedrilica pod crnogorskom zastavom


Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (USPUL) jutros oko 9.40 sati je obaviješten od Sektora granične policije Budva da je jedrilica “Dreamer” koja vije crnogorsku zsatavu, dotakla dno i da je do pola potonula na vezu kod ostrva Sveti Nikola.

UPSUL je odmah na lice mjesta uputila spasilački čamac SAR-5 koji je preventivno ponio upijajuće brane radi ograničavanja širenja eventuelnog izliva nafte i ulja iz polupotopljene jedrilice u more. Posada SAR-5 čamca je dolaskom na lice mjesta, ustanovila da je minimalna količina ulja iz motora je bila prisutna u unutrašnjost jedrilice.

“Odmah je obavještena Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe, a poznati vlasnik je u privatnoj režiji angažovao vađenje jedrilice sa balonima koje je još u toku”- kazao je pomoćnik direktora UPSUL-a  a traganje i spašavanje na moru, Žarko Lukšić. Matična luka jedrilice “Dreamer” inače,  je u marini Bar.

UPSUL raspolaže informavijom da se ova jedrilica juče kasno poslijepodne nasukala u blizini Reževića i uz privatno angažovanje vlasnika, odsukana je i  naknadno dotegljenja do ostrva Sveti Nikola kod Budve, gdje je vezana uz mulo ovdašnje servisne marine.

UPSUL!

“Niko od članova posade i putnika sa jedrilice tada nije bio ugrožen, tako da UPSUL nije bila angažovana prilikom odsukivanja i tegljenja “Dreamera”. O sve su pravovremeno informisane Lučka kapetanija Bar i Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe Bar. Zagađjenja mora u tom trenutku nije primjećeno”- kazao je Lukšić dodajući da je “Dreamer” ipak, nekoliko sati kasnije, potonuo na vezu na Svetom Nikoli, što navodi na zaključak da je trup broda u jučerašnjem nasukanju ipak zadobio oštećenja kroz koji je jedrilica postepeno primala vodu i izgubila plovnost.

Neumski hoteli puni, očekuje se i dobra podsezona

0
Neumski hoteli puni, očekuje se i dobra podsezona
Neum

Vrhunac je turističke sezone, Neum je pun turista iz Bosne i Hercegovine i svijeta.

“Trenutna situacija je odlična, svi hoteli su i dalje puni. Popunjenost hotela je preko 95 posto i ne smanjuje se gužva. Dosta ima „last minute” rezervacija, u zadnji tren se pune sobe, ali se opet sve proda”, rekao je potpredsjednik Udruge hotelijera općine NeumDavor Krešić.

Kako kaže, najviše gostiju dolazi iz bh. dijaspore, a tu su i gosti iz Francuske, Slovenije, Austrije, Poljske i Njemačke.

“U odnosu na 2019. godinu, posljednju sezonu prije korone, po broju posjetitelja ćemo biti u minusu, ali ćemo financijski biti u plusu”, ocijenio je Krešić.

Što se tiče utjecaja Pelješkog mosta na neumske turističke rezultate, po njegovim riječima, njegovo otvaranje ima i pozitivnih i manje pozitivnih strana.

“Jedan od ogromnih plusova Pelješkog mosta je što je rasteretio magistralu kroz Neum pa možemo normalnije funkcionirati za razliku od proteklih godina kada smo imali gužve i prometne blokade. Hoteli za sada nisu osjetili nekakav pad prometa, a što se tiče prometa ugostitelja i trgovina uz magistralnu cestu taj promet je sigurno opao, ali prerano je govoriti o konkretnim brojkama”, istaknuo je Krešić te dodao kako su se vlasnici tih objekata posljednjih nekoliko godina pripremali na ovu situaciju.

Boljoj turističkoj slici Neuma pripomogla je i brza cesta Stolac – Neum, koja je omogućila veći priljev gostiju iz unutrašnjosti.

Po Krešićevim riječima, te brojke vide se na bookingu, a nova prometnica bit će od vitalnog značaja i za kongresni turizam.

Bolja prometna povezanost Neuma trebala bi utjecati i na razvitak neumskog zaleđa što su općinske vlasti više puta isticale kao prioritet budućeg razvoja.

“Nadamo se da će novoizgrađena cesta Stolac – Neum otvoriti neumsko zaleđe. Trenutno imamo par kuća za odmor s bazenima i nekoliko agroturističkih imanja gdje gosti mogu otići, ali još je to u začecima. Ljudi se već pomalo vraćaju na svoju zemlju i u razgovoru s njima vidim da im je dosta zanimljiva ta priča”, kazao je potpredsjednik Udruge neumskih hotelijera.

Pored dobrih rezultata u špici sezone neumski hotelijeri, prema prvim pokazateljima, imat će i dobru podsezonu.

“Možemo reći da je broj rezervacija za podsezonu odličan, nadam se da će se i izrealizirati. Privatni smještaj padne početkom školske godine, a hoteli će raditi u punom kapacitetu. Ako se sve ovo ostvari, možemo govoriti o jednoj vrlo uspješnoj sezoni”, zaključio je Krešić.

Sezona u Gradskoj luci Herceg Nov sve bolja, velika očekivanja od septembra

0
Sezona u Gradskoj luci Herceg Nov sve bolja, velika očekivanja od septembra
Herceg Novi – foto Boka News

Gradska luka Herceg Novi ove godine bilježi promjenljive rezultate. Početak sezone bio je na 50% ostvarenog 2019., dok su prve dvije sedmice avgusta premašile bilans te rekordne godine.

Prema riječima direktora Boža Ukropine, tokom avgusta obim posla i prihoda veći je za 10 do 15%, a očekivanja su da će i septembar biti dobar, kako bi Agencija koja gazduje lukom od te dobiti pokrila određene dugove i potraživanja.

– Nautički turizam je specifičan, nama su inače u normalnim godinama avgust i seprembar bili jači nego jun i jul. Tada pada cijena čartera, a nautičari su ljudi koji vole vrijeme vjetra. Septembar je mjesec kada duvaju kvalitetni vjetrovi za jedrenje, a cijena najama plovila je manja. Nama je podsezona u oktobru – objašnjava on.

Veći akvatorijum značio bi i veću dobit, međutim Agencija od 2009. godine gazduje samo lukobranom, navodi Ukropina.

– Ranije smo imali ugovor sa Morskim dobrom u pojasu od lukobrana 50 metara prema bazenu, više ga nemamo za taj dio. Inače, čitav akvatorijum Gradske luke, stalno to ponavljam, jedan je veliki ne iskorišćeni prostor, kojim niko pravo i na validan način ne upravlja. To je propust i za grad i za državu – smatra on.

Riješenje o dobijanju koncesije naziralo se prije početka pandemije, priča Ukropina i dodaje da je za očekivati da u narednih godinu Vlada riješi taj problem.

– Samo Vlada Crna Gore može da da koncesiju na duži vremenski period, tako da bi grad Herceg Novi u punom kapacitetu upravljao lukom, na dobro građana. Ovo prvenstveno treba da bude gradska luka, a taj pojam je vezan za komunalne vezove, odnosno vezove za domaće stanovništvo – kazao je Ukropina.

Gradska luka, kao i lukobran dorađen 1955. godine imaju potrebu za ulaganjima. Morsko dobro opredjelilo je oko 40 hiljada eura za ispitivanje stanja lukobrana, kojem je neophodna obnova.