Povodom Međunarodnog dana mladih od strane Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor organizovan je jednodnevni izlet za polaznike radionica i volontere Kancelarije za prevenciju i Kotorskog festivala pozorišta za djecu.
Ovo je dugogodišnja akcija kojom se druženje sa volonterima realizuje i u ljetnjem periodu, a podrazmijeva izlet brodom kroz Bokokotorski zaliv, obilazeći Rose, Žanjice i peraško ostrvo Gospu od Šrpjela, a sve sa ciljem upoznavanja naše kulturne baštine. Akcija kojoj se veliki broj mladih odazove i obraduje, bude prilika da se saradnja i druženje tokom protekle godine zaokruži i na neki način se, baš na ovaj dan, postignu dogovori za neke naredne, zajedničke projekte i programe.
Međunarodni dan mladih – 12. avgust, prvi put je obilježen 2000. godine i ima za cilj da skrene pažnju na probleme, kulturna i pravna pitanja omladine, učenika i studenata.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula je jedna osoba, a registrovano je 548 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 769 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva je 4085.
U dva odvojena – hitna postupka pred Sudom za prekršaje u Budvi izrečene su kazne zatvora.
“Državljanin Bosne i Hercegovine A.Š. (33) iz Foče kažnjen je kaznom zatvora u trajanju od 10 dana jer je danas, 50 minuta iza ponoći u Budvi upravljao vozilom u koncentraciji od 1,19 g/kg alkohola u organizmu. On je, kao strani državljanin bez odlaganja upućen na izdržavanje kazne zatvora u UIKS Spuž.
Danilovgrađaninu M.S. (36 ) izrečena je kazna zatvora u trajanju od 15 dana, jer je juče oko 16 časova u Budvi upravljao vozilom u koncentraciji od 2 g/kg alkohola u organizmu. Obojici okrivljenih izrečene su zabrane upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca i odgovarajući broj kaznenih bodova”, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Taksisti i njihov cjenovnik – Aeerodrom Tivat foto S.L.
Sa špicom ljetnje sezone pojavile su se i već uobičajene primjedbe putnika na način na koji je (ne)organizovan drumski transfer sa i do aerodroma u Tivtu.
„Moji gosti iz Norveške koji su uzeli taksi sa aerodroma Tivat do apartmana u Kotoru gdje su imali rezervisan smještaj, imali su vrlo ružno iskustvo. Uprkos tome što na tabli na aerodromu Tivat gdje je istaknut oficijelni cjenovnik taksi usluga piše da transfer vožnja od aerodroma do Kotora košta 20 eura, njima je tivatski taksista naplatio 40 eura. Kada su se pobunili i zatražili objašnjenje, dobili su neku nesuvislu priču da „transfer košta 20 eura, ali da treba platiti i troškove goriva“. To je nečuveno!“- kazao nam je jedan od vlasnika apartmana u Kotoru čiji su gosti bili neprijatno iznenađeni postupkom tivatskih taksista koji jedini imaju mogućnost da uzimaju i voze putnike sa ovdašnjeg aerodroma.
Naš sagovornik je kazao da je takvo postupanje taksista i cijene koje oni pokušavaju da naplate strancima, antireklama našeg turizma, posebno kod putnika koji u Crnu Goru iz Evrope stiužu letivima niskotarifnih aviokompanija pa aviokartu nerijetko plate manje nego što če ih koštati taksi od aerodroma do smještaja.
Predstavnik taksista iz udruženja „Petica“ i „Start“ koji jedini posluju sa aerodroma Tivat, Veselin Piper, nam je danas kazao da je tačno da transfer od aerodroma do Kotora košta 20 eura, ali da ta cijena ne može biti ista za nekoga ko se vozi do npr. aerodromu najbližeg kotorksog naselja Škaljari, ili pak do još 5-6- kilometara dalje Dobrote.
„Priznaćete da to nisu iste relaciije, a uz aktuelne ogromne gužve i zakrčenja koja vladaju po saobraćajnicama u Tivtu i Kotoru, gdje se dok čekamo u kolonama, dodatno troši gorivo, cijena transfera do Škaljara i Dobrote ili Ljute, ne može biti ista. Mi vozimo po taksimetru koji je baždaren na zvaničnu tarifu vožnje od 2 eura po pređenom kilometru, na što se proporcionalno dodaje i čekanje u kolonama po oficijelnoj tarifi od 15 eura za sat čekanja, tako da mušterije moraju na to da računaju kada se vozimo u kilometarskim kolonama i krećemo minimalnom brzinom.“- objašnjava Piper sa čime se slaže i njegovih šezdesetak kolega koji su članovi udruženja „Petica“ i „Start“. Taksisti naglašavaju da rade regularno, sa svim licencama i drugim papirima te da redovno državi i Opštini Tivat plaćaju njihove takse, kao i da su im taksimetri baždareni i verifikovani od nadležnih, te i da ih inspekcije redovno kontrolišu.
„Mušterijama koje žele da izbjegnu gužve na magistrali, nudimo da ih povedemo do Kotora alternativnim, ali dužim pravcima preko Prčanja, kroz Kavač ili preko Radanovića i Trojice, tako da u tim slučajevima vožnja po taksimetru mora ispasti skuplja od 20 eura. Isto tako, ako neće da ih vozimo sa taksimetrom, pravimo neporednu pogodbu u kojoj svi dodatni naši troškovi u vidu više utrošenog goriva i čekanja po kolonama, moraju biti ukalkulisani“- objašnjavaju Piper i njegove kolege.
Taksi stanica na aerodromu Tivat – foto S.L
Zahvalni su kažu, Opštini Tivat koja im je obezbijedila mnogo bolje mjesto na kojem im je taksi stanica na aerodromu nego što je to bio slučaj ranije, te je uvela red u ponašanje taksista kada je u pitanju njihov kontakt i interakcija sa putnicima koji izlaze iz aerodromskog terminala, ali naglašavaju da niko od nadležnih već godinama ne uspijeva da se izbori sa kombi i minibus prevoznicima „Zina“ „Boka Sun“ iz Herceg Novog,a kojima se nedavno pridružila i treća takva firma „Jelena & Macha“ iz istog grada. Ti prevoznici koji zvanično, voze samo agencijske putnike po spisku koje od njih dobijaju, po trdnjama taksista, uzimaju svakoga kome treba vožnja od aerodroma u pravcu Hercveg Novog i ponašaju se protivno propisima koji regulišu auto taksi, odnosno organizovani međugradski prevoz putnika. Uz njih, kažu takisti iz „žPetice“ i „Starta“ problem im predstavlja i divlje taksiranje kojem prema njihovim tvrdnjama, pribjegavaju i pojedini zaposleni u nekim državnim službama koje rade na aerodromu.
Iz Sekretarijata za komunalni i inspkecijski nadzor Optine Tivat potvrdili su da redivno kontrolišu taksiste na aerodromuk, ali da nemaju nadležnost da kontrolišu kombi i minibus prevoznike iz Herveg Novog koji kao prevoznici što se bave međugradskim prevozom putnika, spadaju pod nadležnost državne saobraćajne i turističke inspekcije.
Iz preduzea Aerodromi Crne Gore nisu odgovorili na pitanja na osnovu kojeg poslovnog aranžmana sa tom kompanijom samo taksistu iz udruženja „Petica“ i „Start“ iz Tivta, odnosno prevoznici „Zona“, „Boka Sun“ i „Jelena & Macha“ iz Herceg Novog mogu obavljati drumski transfer putnika da tivatskog aerodroma,. Nije odgovoreno ni zašto ACG već godinama ništa nije uradilo na uvođenju redovnih tzv. šatl autobusa koji bi sa aerodroma u Tivtu i Podgorici po redu vožnje u unapred definisanim terminima, prevozili avioputnika kojima treba drumski transfer do terminala/stanica u Tivtu, Herceg Novom, Budvi, odnosno samoj Podgorici i obrnuto. Šatl autobusi prema i sa aerodroma do gradova najbližih tim vazdušnim lukama, postoje svuda u svijetu i osnovni su vid drumskog transfera avioputnika, dok su taksi i kombi prevoz agencijskih putnika samo dopuna šatl autobusima.
„Egipat u Luštici Bay“, tema je prve edicije internacionalnog festivala World&Art, koji je otvoren sinoć na ovoj atraktivnoj lokaciji. Festival je realizovan je kao partnerski projekat Luštice Bay i agencije Fabrika, a brojne zvanice i gosti su uživali u identitetu Egipta kroz modnu reviju i koncert klasične muzike. Festival je otvorila počasna predsjednica i ambasadorka Festivala, popularna i talentovana glumica iz Egipta, crnogorskog porijekla Tara Emad, koja je istakla da je ovaj događaj uživa njeno apsolutno poštovanje, i da je sinergija dvije predivne kulture koje su različite, a temelje se na istim vrijednostima.
“Ja sam Egipćanka crnogorskog porijekla i raduje me ovo druženje. Narod u Egiptu naveliko govori o ljepoti Crne Gore, i njenim prirodnim bogatstvima”, kazala je ona.
Uslijedio je koncert violiniste Ahmeda Mouniba, kairskog filharmonijskog orkestra. Mounib je svjetski poznati violinista koji se posebno ističe u žanrovima klasične muzike i džeza. “Na večerašnjem koncertu između ostalog svirali smo egipatski instrument „rabab” i tradicionalnu egipatsku muziku. Moja skoro svakodnevna pratnja je pijanista Mohamed Fouada. Sve što smo noćas svirali je naša originalna muzika, spoj klasičnih nota sa tradicionalnom egipatskom muzikom”, kazao je on.
Egipat u Luštici Bay
“Poslije Beča, Maroka evo nas po prvi put u Crnoj Gori, i zaista smo uživali u koncertu. Imate prelijepu zemlju, prirodna je izvanredna, spoj mora i planina ne može ostaviti ravnodušnim nikoga”poručio je pijanista Mohamed Fouad, psihijatat po profesiji, muzika je hobi i izraz koji reflektuje sva svoja životna iskustva.
Uslijedila je revija inspirisana Kleopatrinim likom, crnogorske dizajnerke Ivane Miranović dizajnerke brenda Itsa Couture i Katarine Zlajić dizajnerke nakita. One su stilizovale modele inspirisane glumicom Elizabet Tejlor, u ulozi Kleopatre u istoimenom filmskom hitu iz 1963. godine.
Organizatori su ranije najavili da su vođenim idejom da pomenuti festival postane tradicionalan. Luštica Bay internacionalni World&Art festival umjetnosti i kulture trebalo bi da se iz godine u godinu održava u istom terminu – druge subote u avgustu, predstavljajući umjetnike i modne kreatore iz različitih zemalja svijeta. Tema festivala će svake godine biti druga država. Planirano je da svaka festivalska edicija predstavi crnogorske kreatore inspirisane državom koja je tema festivala, potom gostujuće dizajnere iz te zemlje, te gostovanje umjetnika iz države kojoj je festival posvećen.
Radili su i sa ekspertima kompanije Yettel: Dio Spectro tima, Foto: Privatna arhiva
Mladi tim inovatora iz Crne gore i Srbije razvija sistem za ranu detekciju požara
Požar, šta god da je njegov uzrok, nanosi ogromnu štetu. U želji da daju doprinos kako bi onaj širih razmjera bio spriječen, tim mladih iz Crne Gore i Srbije razvio je Spectro, inteligentan servis za detekciju vatre. U pitanju je softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji, koji funkcioniše kao nadogradnja bilo kom tipu nadzornog alata koji ima internet vezu.
Zahvaljujući podršci kompanije One Crna Gora, koja je timu obezbijedila tri kamere, jedna od njih sada je aktivna na Luštici, koja je 2017. bila pogođena velikim požarima.
Trenutni tim Spectra čine petoro mladih iz Crne Gore i Srbije. Ana Ašanin, bečelorka elektrotehnike i računarstva, izvršna je direktorica startapa i vodi računa o svim razvojnim procesima i dugoročnim planovima. Dušan Kovačević i Filip Nađ, programeri, odgovorni su za front-end i back-end razvoj softvera, odnosno njegov “izgled” i čitav proces funkcionisanja, i njihova su zaduženja pisanje koda i testiranje algoritama. Stefan Vuković se bavi biznis aspektom razvoja i uspostavljanjem saradnji sa različitim partnerima i investitorima, a Polina Čečina, diplomirana komunikološkinja, bavi se odnosima s javnošću i marketingom.
Nakon što proizvod testiraju i predstave domaćoj javnosti, žele da njihov sistem učine i globalno dostupnim.
”Ideja startapa prvi put je javnosti predstavljena u maju prošle godine, kada smo učestvovali na našem prvom takmičenju – finalu Rise-T akademije Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), a tom takmičenju je prethodila četvoromjesečna akademija gdje smo Radili su i sa ekspertima kompanije Yettel: Dio Spectro tima, Foto: Privatna arhiva sa mentorima i drugim studentima razrađivali naše inovativne startap ideje. Sa praktičnom realizacijom ideje, odnosno razvojem softvera, krenuli smo početkom ove godine. Odlučili smo da radimo na rješenju za rano otkrivanje požara jer svake godine širom svijeta svjedoci smo problema koje sa sobom nose požari. Požar je, na koji god način nastao, ogromna prirodna, ekološka, materijalna i socijalna katastrofa, i dva najveća problema u vezi njih su kasna detekcija i loša logistika saniranja. Mi smo se fokusirali na problem kasne detekcije i htjeli smo se pozabaviti pronalaskom optimalnog i pristupačnog rješenja, što karakteriše našu profesionalnu orijentaciju koja je, kada smo mi u pitanju, većinski inženjerska”, ispričala je “Vijestima” izvršna direktorica Ana Ašanin, bečelorka elektrotehnike i računarstva.
Na tom putu, kako je kazala, nailazili su na različite metode koje su u svijetu već u primjeni.
”I analizirali svaki slučaj pojedinačno. Na kraju cijelog procesa analize, kombinacijom dobrih djelova rješenja, uz naše dodatne ideje, stvorili smo Spectro – inteligentan servis za detekciju požara”, kaže ona. Spectro tim želio je da njihovo rješenje bude pristupačan, brz i efikasan način rane detekcije vatre, te su se, pojašnjava, zbog toga opredijelili za algoritme zasnovane na kompjuterskoj viziji (oblast vještačke inteligencije), bazirane na cloudu.
Detekcija požara
”Ovim pristupom pretvaramo i najobičnije kamere u pametni alat za zaštitu. Cijeli proces je jednostavan i sastoji se od četiri istovremene etape: površina od interesa se snima i video materijal se prenosi na cloud, naš softver procesuira snimak u realnom vremenu koristeći algoritme vještačke inteligencije. U slučaju da se u procesu video analitike detektuje vatra ili dim, softver prijavljuje opasnost i otvara prenos snimka za korisnikovu potvrdu. Nakon toga slijedi pomoć korisniku pri prijavljivanju lokacije izbijanja požara najbližoj vatrogasnoj stanici, u cilju što brže reakcije. Softver je moguće instalirati na bilo koji sistem savremenog video-nadzora, dakle, glavni adut ovako dizajniranog sistema je implementacija na postojeću infrastrukturu kamera, tako da od njih načini inteligentni alat, tj. pametnog asistenta koji prijavljuje požar, ukoliko ga uoči”, kaže Ašanin.
Softver na kojem su radili sada je, dodaje, gotov i tim koji je radio na njegovom razvoju prelazi u fazu aktivnog testiranja svih procesa, odnosno prilagođava ga budućim korisnicima.
Tim mladih inovatora dobilo je podršku kompanije One (bivši Telenor Crna Gora), koja je, pored ostalog, obezbijedila tri kamere, od kojih je jedna postavljena na Luštici.
”U dogovoru sa članovima Mjesne zajednice, podstaknuti prizorima velikih požara koji su se tokom 2017. godine dešavali na tom poluostrvu i poremetili ekosistem ovog područja, odlučili smo da će upravo Luštica biti mjesto gdje ćemo realizovati pilot projekat našeg softvera. Uz podršku i saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP), lokalnim službama zaštite i spasavanja i kompanijom One, nadzorni alat je uspostavljen na označenim mjestima koje motre na zelene površine. Taj materijal nam služi za implementaciju algoritama i treniranje mašine sa ciljem što pouzdanijeg razvoja softvera. Druge dvije kamere tek treba da budu postavljene, vjerujemo da će se to desiti već uskoro”, kazala je Ašanin.
Podršku su dobili i od kompanije Yettel (bivši Telenor Srbija), pa je Spectro tim u februaru boravio u Beogradu, gdje su bili u prilici da rade sa Yettelovim ekspertima, kako bi, kaže Ašanin, što bolje i efikasnije pristupili osmišljavanju softvera.
”Svako predavanje je bilo od velikog značaja za nas, a teme kojih smo se dotakli su se ticale arhitekture softvera, pisanja koda, biznis modela i finansija, agilnog poslovanja i PR-a i marketinga. Veliku zahvalnost dugujemo i Inovaciono preduzetničkom centru Tehnopolis, koji nam je, u okviru predakceleracijskog programa Boost Me Up, pružio podršku u razvoju kroz ustupanje pristupa klasteru iz njihovog data centra, što nam je bilo neophodno za treniranje neuralnih mreža i testiranje softvera. Još jedno partnerstvo koje od velikog značaja za nas je saradnja sa hrvatskom unicorn kompanijom Infobip, čije resurse ćemo koristiti za dalju implementaciju ideje”, kaže Ašanin.
Plan i želja tima koji je razvio Spectro je da njihov sistem za ranu detekciju požara zaživi širom Crne Gore, pa i van njenih granica.
”Kako bi se ovo realizovalo na više lokacija u Crnoj Gori, potrebna je, prije svega, saradnja sa Direktoratom za zaštitu i spasavanje i Agencijom za zaštitu životne sredine, jer za osiguravanje javnih zelenih površina potrebna nam je podrška sa njihove strane. Od velike važnosti su takođe i zainteresovani pojedinci, koji su svjesni ozbiljnosti ovog problema i štete koju nanosi, i podrška koju nam mogu pružiti, bez obzira na to da li su vlasnici biznisa ili aktivni građani, jer svi imamo zajednički interes – da sačuvamo našu prirodu, materijalna dobra i ljudske živote”, kaže Ašanin.
Od toga da softver predstave van Crne Gore, kako je kazala, za početak je važnije da dobiju povjerenje “kod kuće”.
”To jest da ga uspješno implementiramo u Crnoj Gori i tu u praksi demonstriramo sve benefite i načine na koje može da se primijeni. U određenom momentu bismo svakako voljeli da se oprobamo i u drugim zemljama, imajući u vidu da su požari (i njihova kasna detekcija) postali globalni problem i puno područja širom svijeta se trenutno suočava sa istim izazovom kao i Crna Gora”.
Spectro sistem, kaže Ašanin, može da se primijeni za osiguranje bilo koje površine koja je pod video nadzorom.
”U pitanju je vrlo skalabilna tehnologija, kada govorimo o detekciji požara na otvorenom, jer se integriše na bilo koji tip kamere, i ne važi samo za šumske požare, već i za požare u industrijskim i ‘komercijalnim’ područjima (gdje cijela infrastruktura za snimanje većinom postoji). Stoga, naš softver je zaista primjenjiv pametan alat koji može da osigurava bilo koju površinu koja je pod video nadzorom. Sama tehnologija je takođe izuzetno fleksibilna i može da se prilagođava najrazličitijim potrebama, ali mi smo se odlučili za detekciju vatre i dima, te su naše mašine trenirane da kroz svoje algoritme prepoznaju upravo to”, kaže ona.
U planu je, kako je dodala, i rad na detekciji vremenskih prilika i vidljivosti terena.
”Takođe na način obrade slike koja stiže sa kamera, kako bismo korisnicima davali i povratnu informaciju o stanju na terenu po pitanju vidljivosti, i na taj način osigurali pouzdanost sistema (iako već sada možemo da se pohvalimo dobrim rezultatima detekcije usljed povećane maglovitosti)”.
Takmičenja su i prilika za učenje
”U proteklih godinu dana tim Spectra je zaista vrijedno radio u svakom smislu i trudili smo se da iskoristimo svaku priliku za učenje, razvoj, promociju i umrežavanje. Učestvovali smo na dva Spark.me takmičenja, predakceleracijskom programu Boost Me Up – takmičenju Montenegro Pitches Competition, konferenciji POINT u Sarajevu, Nacionalnom takmičenju Zelenih ideja i Unicorn Pitches takmičenju. Do sada, svako predstavljanje Spectra je izazvalo veliku pažnju od strane učesnika događaja, i činjenica da smo osvojili drugo mjesto na Montenegro Pitches Competition-u, kvalifikaciju na takmičenje Zelenih ideja Balkana, kao jedan od crnogorskih predstavnika na tom takmičenju, i prvo mjesto na Unicorn Pitches takmičenju, nas motiviše da još intenzivnije poradimo na razvoju i daje ideji dodatnu vrijednost”, kaže Ašanin.
Nakon osvajanja prvog mjesta na nacionalnom takmičenju Unicorn Pitches, Spectro tim će učestvovati i na internacionalom takmičenju Unicorn Battles, u Atlanti, u novembru.
”Imaćemo priliku ‘odmjeriti snage’ sa drugim svjetskim startapovima iz oblasti vještačke inteligencije”, poručuje Ašanin i dodaje da su kroz sve programe i takmičenja stekli veliko iskustvo i imali prilike da upoznaju nevjerovatne stručnjake iz svijeta startapa, biznisa i IT.
U Bogorodičinoj crkvi na Prčanju sinoć je održan je koncert posvećan Darinki Matić Marović – dirigentkinji, profesorki, prijateljici… sjajnoj zvijezdi u sazvežđu Regula.
Akademski hor Collegium Musikum, iz Beograda pod dirigentskom palicom Dragane Jovanović prisutnima je priredio veče puno emocija, evociranih uspomena, savršenog i raznolikog horskog izvođenja. Publika je imala privilegiju da uživa u pjesmama koje je dirigentkinja Matić Marović najviše voljela i najčešće izvodila.
Tragovima iz sazvežđa Regula, tragom duha, tragom zemlje i mora, tragom srca, tragom igre, tragom smijeha i tragom ljubavi, načinio se krug i omaž životu koji je bio prepun umjetničkog ispunjenja, profesionalnih uspjeha, ali i neumorne predanosti da se ljubav i znanje podijele i prenesu mlađima.
Sinoć je premijerno izvedena pjesma Coda, kompozitora Žarka Mirkovića, posvećena Darinki Matić Marović i horu Collegium Musicum.
Na samom kraju, dirigentkinja Jovanović se obratila publici sa željom da se poslednja izvedba, pjesma Boko, moja mila, kako je istakla, otpjeva pod zvjezdanim nebom i nad morem Darinkine voljene Boke.
Darinka Matić Marović bila je prva žena dirigent, prva žena dekan na Fakultetu umjetnosti u Beogradu i prva žena rektor Univerziteta umjetnosti Beogradu. Collegium Musicum vodila je od njegovog osnivanja, 1971. godine., dok je dr um. Dragana Jovanović, bila angažovana prvo kao asistent dirigenta, a od 2002. godine i kao dirigent Hora.
Collegium Musicum čine studentkinje Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu. Kao jedan od najeminentnijih horova u Srbiji, održao je više od tri hiljade koncerata širom svijeta. Repertoar Hora obuhvata djela različitih stilskih epoha. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, i učesnik na svim značajnijim festivalima u Srbiji i na prestižnim festivalima u inostranstvu.
Partneri koncerta su: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, Opština Stari grad Beograd i Collegium Musicum.
Izložba „70 godina u službi baštine“, o sedam desetljeća djelovanja Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS), otvorena je u utorak u atriju dubrovačke palače Sponza, u prisustvu ministrice kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Ta velika obljetnica svjedoči o visokoj svijesti građana Dubrovnika o vrijednosti čuvanja baštine, istaknula je.
„DPDS je vrijednost koja daleko nadilazi okvire Dubrovnika. Prije 70 godina, u vremenu koje nije bilo sklono građanskim inicijativama, okupili su se naši sugrađani, intelektualci, zaljubljenici u baštinu, ali i mnogi drugi koji su osjećali tu ljubav. To je vrijedno iznimnog divljenja“, rekla je Obuljen Koržinek.
Rezultati DPDS-a možda su i nadišli prvotne planove utemeljitelja. “Društvo prijatelja dubrovačke starine je Ministarstvu uvijek bio partner u obnovi najvrjednijih spomenika, najprije na području Dubrovnika, a potom i šire. Drago mi je da je 2015. taj napor prepoznat Nagradom Vicko Andrić“, naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je 70 godina djelovanja DPDS-a donijelo razne izazove u obnovi baštine, ali i dnevno-političke, a sve ih je trebalo izdržati i preživjeti.
Društvo prijatelja duvbrovačke starine
„Uspješno su i jedni i drugi odrađeni i danas svjedočimo da se Društvo otvorilo javnosti, kako bi sugrađani vidjeli što je i koliko je bitno za povijest grada i obnovu spomeničke baštine“, poručio je Franković.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić upitao je kako bi izgledale dubrovačke i stonske zidine te brojne druge znamenitosti na jugu Hrvatske, da nije bilo DPDS-a.
„Bi li se to sve obnovilo bez Društva? Po mom uvjerenju – ne bi. Čestitam i zahvaljujem svima koji su dali doprinos na očuvanju iznimne baštine“, rekao je Dobroslavić.
Tokom 70 godina kroz DPDS prošlo više od 3.200 članova
Predsjednik DPDS-a Vedran Kosović izjavio je kako se vodstva Društva s godinama mijenjaju, ali smjer ostaje uvijek isti.
„Spremni smo se nositi sa svim izazovima današnjice, a jako dobro znamo da za uspješnu budućnost moramo biti svoji i slijediti svoj put“, rekao je Kosović.
Društvo prijatelja dubrovačke starine neprofitna je građanska udruga osnovana 1952. godine s ciljem čuvanja i promidžbe bogate dubrovačke kulturne baštine. Utemeljitelj Društva, prvi i doživotni počasni predsjednik bio je Lukša Beritić, pomorski strojar, entuzijast i zaljubljenik u spomenike svog zavičaja. Beritić je imao viziju da građani volonteri brinu za svoje spomenike uz pomoć stručnih institucija, unoseći u njihovu zaštitu svijest i savjest dubrovačkoga puka.
Društvo prijatelja duvbrovačke starine
Beritić je od 1946. do 1960. godine bio povjerenik Konzervatorskog zavoda Dalmacije za Dubrovnik, a njegovim zalaganjem i ugledom DPDS je stekao povjerenje društvene zajednice pa mu je povjereno održavanje i upravljanje gradskim zidinama. Osnutkom DPDS-a počinje sustavni rad na obnovi i vraćanju zidina u izvorno stanje.
Prve godine djelovanja DPDS je posvetio osposobljavanju za razgledavanje dubrovačkih zidina koje su bile zapuštene zbog gotovo sto godina zanemarenosti. Dio sredstava odvajao se i za otkup muzejskih predmeta, a inicira se osvjetljavanja ulica povijesne jezgre feralima te se osniva lapidarij, popravlja gradski zvonik i obnavljaju i popločavaju ulice.
Društvo u idućim desetljećima, između ostaloga, provodi restituciju gradskih mostova, Luže i tvrđave Revelin, obnavlja Malu i popravlja Veliku Onofrijevu fontanu, obnavlja zgradu i crkvu bratovštine Rozario i skalinatu koja vodi do dominikanskog samostana, konzervira ostatke cavtatskih zidina, uz niz zahvata na dubrovačkim i stonskim zidinama te na tvrđavi Sokol u Konavlima.
Tokom proteklih 70 godina kroz DPDS je prošlo više od 3.200 članova.
Kompanija Princess Cruises objavila je prošle sedmice da otkazuje 11 nadolazećih krstarenja između rujna i studenog svog kruzera Diamond Princess zbog manjka radne snage. Ovaj brod za krstarenje od 115.875 bruto tona trebao je isploviti iz Los Angelesa 1. rujna, kao jedan od posljednjih u Princess floti koji se trebao vratiti u službu nakon stanke zbog pandemije. Budući da Sapphire Princess također treba ponovno zaploviti u septembru, to je trebao biti prvi put od ožujka 2020. da bi zaplovila cijela Princess flota, koja se sastoji od 15 brodova za krstarenje.
Iz kompanije navode da je sve veća popunjenost brodova za krstarenje jedan od izazova koje moraju prevladati. Otkazivanjem putovanja do 13. novembra, “osigurat će dovoljno vremena za prevladavanje izazova”, navode iz Princess Cruises. Odnosno, to će im ostaviti dovoljno vremena da pronađu dovoljno članova posade, piše The Maritime Executive.
Diamond Princess ima kapacitet za smještaj 2.670 putnika i oko 1.100 članova posade. Kruzer je nedavno premješten iz Singapura u Los Angeles kako bi se pripremio za povratak u službu. Diamond Princess je 2020., na početku pandemije, došao u središte pozornosti kada je postao jednim od prvih kruzera koji je završio u karanteni.
Putnicima koji su rezervirali krstarenja iz San Diega u Meksiko nude se alternativna krstarenja. Kompanija također nudi 100 dolara putnicima koji će prijeći na slično krstarenje krstarenje na brodu Discovery Princess, koji plovi iz Los Angelesa u Meksiko.
Procjenjuje se da manje od 5% zaposlenika na kruzerima čine američki državljani ili rezidenti. Dugo radno vrijeme i niske plaće većinom su neprivlačni uvjeti za Amerikance. Stoga većina članova posade dolazi s Filipina, Indonezije, Indije i s karipskih otoka. Međutim, oni trebaju vizu za rad na brodovima koji putuju u američke luke i iz njih. Broj viza koje je obradio State Department smanjio se za čak 90% tijekom pandemije, kažu iz Američkog imigracijskog vijeća, prenosi gCaptain.
Ovo nije prvi put da su kruzing kompanije bile prisiljene odgoditi povratak broda ili otkazati krstarenja zbog nedostatka članova posade. Sestrinski P&O Cruises, također u vlasništvu Carnival Corporationa, otkazala je krstarenja na kruzeru Arcadia između travnja i srpnja 2022. zbog nedostatka radne snage. Posada Arcadie premještena je kako bi popunili mjesta na drugim brodovima za krstarenje.
Suočeni sa sličnim problemima, druge kruzing kompanije pristupile su manjku radne snage na drugačiji način. Carnival Cruise Line najavio je ranije ove godine da će neke pogodnosti na njihovim brodovima za krstarenje biti otkazane, uključujući zatvaranje talijanskog restorana, smanjenje jelovnika i otkazivanje nekih aktivnosti.
Ruski državni mediji izvještavaju da je rekordan broj automobila prešao Krimski most, koji povezuje Krim pod ruskom okupacijom s Rusijom – što sugerira da brojni Rusi koji su se naselili u regiji nakon aneksije 2014. sada bježe.
Institut za proučavanje rata kaže da su napadi na ruske pozicije na Krimu vjerojatno dio veće ukrajinske kontraofenzive.
Nadalje, kažu kako se vjerojatno radi o ukrajinskoj protuofenzivi da bi se povratila kontrola nad zapadnom obalom Dnjipra.
Iako Ukrajina nije potvrdila da stoji iza ovih napada, ISW piše kako je cilj oslabiti ruske opskrbne pravce.
U međuvremenu, ukrajinski general Valerij Zalužni, vrhovni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, priznao je da ruske snage nastavljaju napredovati u Donbasu, ali je rekao da je situacija pod kontrolom.
“Informirao sam svog kolegu o situaciji na prvoj crti bojišnice. Ona je intenzivna, ali potpuno kontrolirana”, rekao je Zalužni nakon razgovora s kanadskim generalom Wayneom Donaldom Eyreom.
Zalužni je dodao da “neprijatelj nastavlja napredovati duž cijele crte bojišnice. U isto vrijeme, neprijatelj svaki dan izvodi oko 700-800 granatiranja naših položaja, koristeći od 40 do 60.000 komada streljiva.”
