Potpisivanjem Memoranduma o saradnji, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju i Pomorski fakultet Kotor imaju cilj da uspostave blisku saradnju na promovisanju naučnoistraživačke djelatnosti u oblasti okeanografije, hidrografije, pomorske arhologije i podvodne kulturne baštine.
Bliska saradnja je uspostavljena izmedju Laboratorije za arheologiju pomorstva i Sektora za hidrografiju. Memorandum predstavlja opšti okvir za institucionalnu saradnju, te omogućava razvoj specifičnih programa i vidova saradnje od obostranog interesa.
Saradnja će se odvijati kroz aktivnosti koje su od obostranog interesa, poput saradnje na realizaciji naučnoistraživačkih i drugih projekata kojima je predmet proučavanja okeanografija, hidrografija, mapiranje morskog dna metodama daljinske detekcije, pomorska arheologija i podvodna kulturna baština.
Saradnja će biti ostvarena na polju digitalizacije podvodne kulturne baštine i omogućavanju njene javne dostupnosti kroz inovativna tehnološka rešenja, zatim kroz razmijenu podataka dobijenih metodama daljnske detekcije sa ciljem utvrđivanja lokacija depozita podvodne kulturne baštine i njihove interpretacije, kroz razmijenu znanja, tehničkih i tehnoloških resursa i kapaciteta za mapiranje morskog dna, lociranje, identifikaciju i interpretaciju podvodne kulturne baštine, kroz konsultativne djelatnosti vezane za pitanja identifikacije i interpretacije prostornih podataka u kontekstu arheologije pomorstva i podvodne kulturne baštine.
Foto UCG
Institucije će jedna drugoj biti podrška za učešće na projektima namijenjenim mapiranju morskog dna metodama daljinske detekcije, istraživanju, zaštiti, promociji i turističkoj valorizaciji podvodne kulturne baštine. Saradnja će biti ostvarena u realizaciji različitih edukativnih programa, predavanja i u naučnoistraživačkoj djelatnosti.
Kao početak saradnje, tim Laboratorije za arheologiju pomorstva PFK je sa timom Sektora za hidrografiju ZHS sproveo test istraživanje i rekognoscirao potencijalne anomalije na morskom dnu u širem reonu barskog akvatorijuma.
U okviru realizacije projekta “Flood&Fire”, u prekograničnoj saradnji lokalnih zajednica Trebinje i Ravno iz BiH, te crnogorskog Herceg Novog i Konavala iz Hrvatske, osniva se regionalni komunikacioni centar za sprečavanje ili ublažavanje prirodnih nepogoda na području ove četiri opštine.
Ovo je rečeno nakon dvodnevnog događaja u Trebinju, na kome je učesnicima iz svih ovih lokalnih zajednica prezentovan teoretski dio uspostavljanja komunikacije, ali će sve ove zajednice dobiti i komunikacijsku i vatrogasnu opremu, u šta Evopska unija ulaže oko 1,8 miliona evra koji sa 85% finansira Evropska unija, a 15% lokalne zajednice, od čega na Trebinje otpada 430.000 evra.
“Cilj projekta je podizanje nivoa zaštite, odnosno, bolja komunikacija i koordinacija u oblasti zaštite od prirodnih katastrofa, prije svega poplava i požara, u cjelokupnom ovom prekograničnom području”, pojasnila je Nataša Tučić, član Projektnog tima iz Trebinja.
Ona kaže da će se nakon realizacije projekta, koji traje do kraja ove godine, intenzivirati saradnja i povećati stepen koordinacije između ovih lokalnih jedinica na prostoru koji pokriva oko 1.500 kilometara kvadratnih površine.
Marijana Čupić Jovanovski iz opštine Konavle kaže da će ova opština imati višestruku korist, jer će se sve komšijske vatrogasne zajednice bolje povezati, naročito kada se ima u vidu proteklo ljeto i prirodne katastrofe koje su ih pogađale, pa će i dronovi, i umrežene radio stanice, kao i vatrogasna oprema i vozila itekako dobro doći u budućem vremenu.
Sa njom se složio i njen kolega Perica Pušić iz opštine Konavle koji ističe da je vrlo važno da su vatrogasci, kao središnja služba sigurnosti na lokalnom nivou, sada više osposobljeni i za preventivno djelovanje jer će imati bolju komunikaciju sa susjedima.
“Vatrogasci trebaju biti maksimalno osposobljeni za sve vrste intervencija, tako da će nam oprema dobro doći, a ovim projektom su mnoge stvari definirane zakonskim odredbama i međudržavnim ugovorima, tako da će se uspješnije djelovati”, naveo je Pušić.
Projekt menadžer “Flood&Fire” Jovan Subotić iz opštine Herceg Novi, kaže da je nabavka opreme najviši benefit cjelokupnog projekta, ali je vrlo važan segment i bolja koordinacija zajedničkog djelovanja, jer će nakon ovog projekta biti pojednostavljene zakonske legistlative kod međusobne pomoći tri susjedne države.
“Mi smo proteklog ljeta imali situaciju da su nam u gašenju požara pomogli hrvatski kanaderi, ali tek drugog dana, tek nakon što se ispunila administrativna procedura da se dođe do te pozicije, što ubuduće ne bi trebalo biti tako dugo”, kazao je Subotić.
Sa prethodnicima se složio i Josip Raguž iz opštine Ravno koji je napomenuo da su susjedne opštine i ranije sarađivale, ali da su upravo administrativne barijere predstavljale otežavajuću okolnost kod pomoći jednih drugima, što će se sada olakšati.
“Mi smo mala općina i teško da bi se sami odlučili za nabavku ovako vrijedne opreme, tako da nam ovaj projekat i sa te strane itekako dobro dođe”, kazao je Raguž.
U Trebinju je, osim teoretskog dijela, organizovana i simulacija gašenja požara, a slični događaji su već organizovani u opštinama Konavle i Ravno, dok će uskoro i u Herceg Novom da se organizuje nešto slično.
Pad izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, iz kojeg se snadbijeva Crnogorsko primorje koji, sa 2.300 litara pao na nekih 330, odnosno, u 2021. godini na nekih 265 litara i kako obezbijediti potrebne količine vode za narednu ljetnju turističku sezonu je veliki problem i veliki izazov koji stoji pred Regionalnim vodovodom, poručio je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zoran Lakušić na danas održanom okruglom stolu u Podgorici, čija tema je bila „Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine“.
Teme koje su razmatrane na ovom skupu vezane su prvenstveno za problem pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i aktivnosti koje je neophodno preduzeti u cilju obezbjeđenja urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja tokom naredne turističke sezone, pitanje finansijske konsolidacije i održivosti društva u svjetlu opsežnih kreditnih obaveza koje opterećuju njegovo poslovanje, te iznalaženje načina da se, u saradnji sa državnim instutucijama, kroz odgovarajuća zakonska rješenja, to pitanje uspješno riješi.
“To je veliki problem i veliki izazov koji stoji pred Regionalnim vodovodom – kako obezbijediti potrebne količine vode za narednu ljetnju turističku sezonu. Tako je danas, ovaj okrugli sto okupio sve relevantne ljude iz državnih institucija, predstavnike Ministarstava u Vladi Crne Gore, predstavnike lokalnih vodovoda, kako bi se uključili u rješavanje ovog problema, jer ovo nije pitanje samo Regionalnog vodovoda, ovo je pitanje države”, poručio je on.
Prema mišljenju prof.dr Zorana Stevanovića izvorište Bolje Sestre spada u red najkvalitetnijih izvorišta u pogodu kvaliteta vode za piće, kojoj nije potreban dodatni tretman, osim, kako je rekao, elementarne dezinfekcije.
“Nažalost, posljednih godina smo kao trend uspostavili činjenicu da imamo pad izdašnosti ovog izvorišta, i da, ako se on nastavi, to dovodi u pitanje stabilnost snabdijevanja primorskog područja, čime će ugroziti ekonomiju i tuirizam cijele države”, kazao je on.
Stevanović ističe da devastacija donjeg sliva izvorišta, lijeva obala rijeke Morače doprinosi ugrožavanju funkcionisanja izdašnosti pomenutog izvora.
“Činjenica da presušuju bunari na području Grbavaca je samo jedna od posledica nekontrolisane eksploatacije šljunka i pijeska iz korita rijeke i iz njenih obala, sa čime mora da se prestane, ukoliko je želja da ovo izvorište zadržimo u funkciji”, zaključio je on i dodao da kao posledicu prekomjerne eksplotacije šljunka imaju postojeće rupe u koritu koje su snizile nivo dna korita na svega 3,75 metara što je utvrđeno geodetskim mjerenjima.
“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” DOO kontinuirano ispunjava svoju misiju, a to je obezbjeđenje dovoljnih količina vode visokog kvaliteta prvenstveno svim građanima na Crnogorskom primorju, a njegovo djelovanje u značajnoj mjeri utiče na ishod turističke sezone , te je, stoga, veoma važno preduzeti sve konkretne mjere na zaštiti vodoizvorišta Bolje Sestre uz podršku resornog ministarstva i svih relevantnih institucija u čijoj je nadležnosti briga i očuvanje vode kao resursa budućnosti.
Regionalni vodovod
Cilj ovog okruglog stola bio je prije svega, okupiti predstavnike relevantnih institucija iz vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju, predstavnike opština, predstavnike resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstva finansija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Nacionalnih parkova Crne Gore, ekspertskog tima obrađivača Studije – Monitoring, kontrola i zaštita vodoizvorišta Bolje sestre, i, naravno, medija, kako bismo zajednički došli do konstruktivnih rješenja za neka od pitanja koja su od vitalnog značaja za održivost vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju.
Berlin (dpa) – Ruske nuklearne prijetnje su prvenstveno poruka za Njemačku, izjavio je predsednik Minhenske konferencije o bezbednosti Kristof Hojsgen (Christoph Heusgen).
“Prijetnjama nuklearnim oružjem Vladimir Putin prvenstveno cilja na Njemačku,” rekao je Hojsgen za novine medijske grupe Bajern (Bayern) od srede.
“Ruski predsjednik tako pokušava da nas zastraši u nameri da oslabimo podršku Ukrajini. Vratili smo se u logiku hladnog rata,” rekao je Hojsgen.
Amerikanci su Moskvi, dodao je, jasno stavili do znanja da bi upotreba nuklearnog oružja imala katastrofalne posledice po Rusiju.
“Ne mogu da zamislim da postoje samoubilački ruski generali koji bi sproveli takvo naređenje,” rekao je stručnjak za bezbednost.
Osim toga, šef Kremlja sigurno ne želi u svetsku izolaciju, jer ni Kina neće odobriti upotrebu nuklearnog oružja.
Rusija je pošto je napala Ukrajinu više puta indirektno pretila upotrebom atomskog naoružanja. Putin je izjavio da će iskoristiti sva raspoloživa sredstva da zaštiti Rusiju.
Kada je reč o mogućem prijemu Ukrajine u NATO, Hojsgen je podsetio na veto bivše kancelarke Angele Merkel na samitu alijanse 2008.
Međutim, sada se zato što Putin krši međunarodno pravo situacija promenila, dodao je Hojsgen koji je bio dugogodišnji savetnik Merkelove za spoljnu politiku.
“Moramo da razmislimo kakve garancije možemo da damo Ukrajini, ali mislim da više ne treba da isključujemo njeno članstvo u NATO,” zaključio je Kristof Hojsgen.
Priča o pozorišnoj divi, francuskoj glumici Sari Bernar i njenom besmrtnom, borbenom karakteru sinoć je još jednom osvojila publiku u Herceg Novom.
Ova domaća, hercegnovska koprodukcija odigrana je u adaptiranoj dvorani „Park“ u okviru programa u čast Dana opštine.
Strastveno i posvećeno, Tanja Bošković i Dejan Đonović igrali su divu Saru Bernar i njenog sekretara Žorža Pitua u ovoj komediji karaktera, rađenoj prema tekstu Džona Marela, u adaptaciji i režiji Staše Koprivice, a u koprodukciji „Hercegnovskog pozorišta“ i JUK „Herceg fest“.
Sara Bernar prva je osoba u istoriji koja se može smatrati globalnom superzvijezdom, umjetnica sa bogatom i zanimljivom biografijom. Nastavila je da igra u pozorištu čak i kada joj je zbog povrede amputirana noga, a lično je izrežirala svoju sahranu do najsitnijih detalja. Kako navodi režiserka Staša Koprivica, Bernar je svoju pripremu za odlazak u vječnost zamislila kao potresnu tragediju, ali dok nastoji da se izbori sa sekretarom Pituom ispada da su se oboje našli u komediji karaktera.
Uspomene Sare Bernar
“Dok pratimo apsurdni sukob ova dva tako različita, a jednako uporna karaktera, prisustvujemo priči o jednom kompleksnom, nesavršenom i veoma napornom prijateljstvu. Ali, na kraju krajeva, takva i jesu sva prijateljstva. Svaka naša životna uloga vrijedi onoliko koliko vrijedi i naš partner na sceni, bilo da nas na kraju predstave čeka aplauz ili odlazak na onaj svijet”, zapisala je Koprivica.
Tokom cijelog dana na promenadi zabava za cijelu porodicu i sajam domaćih organskih proizvoda i autentičnih rukotvorina
Nezaboravna zabava za cijelu porodicu obilježiće drugi dan vikenda u Luštici Bay – sve protiče u znaku Halloweena, od rezbarenja bundeve i dekoracije kolačića, Trick or Treat lova, sve do sajma domaćih organskih proizvoda i autentičnih rukotvorina.
Na autentičnoj pijaci domaćih proizvoda dominiraće maslinovo ulje i proizvodi od ovog ulja koje će ponuditi Barsko zlato i Rajka Vojinović. Prirodni sokovi i vino naći će se na štandu Jelene Pejanović, dok će pletene lutke ponuditi Vesna Janović. Ručno rađeni nakit izložiće Sanja Star Design a Nadja’s Petit Art personalizovande kanvase.
Program će početi aktivnostima za najmlađe, već od 11 sati u Amfiteatru radionicom Arts and Crafts koja je otvorena za sve mališane naklonjene umjetnosti, koji žele da usavrše ili otkriju svoje likovne talente.
Dekoracija kolačića ispred Luštica Bay Kids Kluba od 11 sati obećava dobru zabavu za najmlađe stanovnike, goste hotela The Chedi i rental rezidencija. Za spoljne goste kotizacija je deset eura.
Rezbarenje bundeve Halloween – Luštica Bay
Atmosfera se zagrijava u 13 sati kada će se najmlađi gosti i posjetioci iz Amfiteatra uputiti u urnebesni Halloween lov na slatkiše – Trick or Treat Hunt oko Marina naselja. Čim se završi potraga za slatkišima uslijediće revija Halloween kostima u 14 sati u Amfiteatru otvorena za sve posjetioce a već u 17 sati dječiji ples za Noć vještica.
Porodično rezbarenje bundeva u Amfiteatru za sve posjetioce u 15.30 sati obilježiće cjelodnevni Halloween program i posljednji sajam domaćih proizvoda na autentičnoj pijaci u Luštici Bay.
Festivali domaćih proizvođača u Luštici Bay i pažljivo osmišljena porodična okupljanja postaju omiljeno stjecište svih generacija, uz vrhunski gastronomski ugođaj u svim restoranima, barovima, kafeterijama i pekaricama u naselju i upoznavanje sa lokalnom tradicijom, ponudom jedinstvenih proizvoda vještih preduzetnika.
Preduzeće Autobuska stanica u Tivtu poslovalo pozitivno, ali uz ponovljenu finansijsku pomoć osnivača
Preduzeće Austobuska stanica Tivat (AST) čiji je osnivač i jedini vlasnik Optina Tivat, poslovnu 2021. godinu završilo je sa neto dobiti u iznosu od 13.706 eura. To je drastično bolji poslovni rezulat nego prethodne, koronakrizne 2020. godine koju je AST okončao sa gubitkom od čak 29.950 eura.
Međutim, da u prvoj polovini prošle godine nije bilo nastavka direktne finansijske podrške osnivača – Opštine Tivat toj firmi koja je započela tokom koronakrizne 2020.godine kada je drumski soabraćaj u Crnoj Gori doživio pravu katastrofu zbog brojnih restriktivnihj mjera, AST bi i prošlu poslovnu godinu završila sa značajnim gubitkom.
Naime, od ukupnih prihoda AST koji su u 2021. iznosili 254.160 eura, skoro petina se odnosi na prihode od dotacija koje je ta firma dobila iz gradskog budžeta. Opština je AST-u lani uplatila ukupno 49.580 eura, pomažući toj firmi da održi elementranu likvidnost i redovno izmiruje obaveze prema svojih ukupno 16 zaposlenih. Subvencije iz gradske kase AST je lani dobijala u peridu od januara do juna, u proječlnim mjesečnim iznosima od po 8.263 eura.
Što se tiče prihoda iz redovne djelatnosti – peromizacije za autoprevoznike koji koriste tivatsku autobnusku stanicu, prodaje i rezervacija karata, naplate staničnih usluga i peronskih karata, te naplate usluga garderobe, AST je lani prihodovala ukupno 162.882 eura. To je skoro duplo više nego u koronakriznoj 2020. godini, ali je još uvijek čak 38,7% manje nego u turistički do sada rekordnoj 2019.godni, a što potvrđuje da se drumski prevoz putnika u Crnoj Gori lani još nije bio oporavio od razornih posljedica korone i restriktivnih mjera koje su preduzimane za spriječavnje širenja virusa. AST je lani ostvarila i 35.522 eura prihoda od sporednih djelatnosti – prvenstveno od iznajmljivanja poslovnog prostora u objektu autinuske stanice drugim pravnim licima. Zanimljivo je međutim, da AST Tivat, iako autobuske stanice kao vrlo prometna mjesta, u svim drugim gradovima bivaju korišćene i kao prostior za postavljanje reklama, već godinama od reklamiranja u krugu tog objekta, ne zarađuje bukvalno ni centa.
Što se troškova poslovanja tiče, oni su za AST lani iznosili ukupno 239.280 eura, od čega su najviše – 189.956 eura, iznosili troškovi zarada i ostalih ličnih priomanja zaposlenih. Inače, prosječna neto zarada zaposlenih na AST lani je iznosia 561 euro i bila je za oko 10 odsto veća od državnog prosjeka u sektoru drumskog saobraja. Zbog ukupne izazovne poslovne situacije i velikih gubitaka iz 2020. kao i namjere Opštine Tivat da to preduzeće uskoro bude dobrovoljno likvidirano a njegovu djelatnost da preduzme druga opštinaka firma – Parkjingt servis, to je AST lani ulaganja u održavanje objekta i unapređenje svojih sadržaja, svela na minimun i nije realizovala ništa od rabije planiranih značajnijih investicija.
Inače, tokom 2021. je na AST Tivat prodato ukupno 34.299 putničkih karata što je čak 93 odsto više nego koronakroznoj 2020., ali je to i dalje 485% slabiji rezultat od onoga koji je ostvaren u rekordnoj 2019.godini. Lani je usluge AST u međugradskom prevozu na linijama unutar Crne Gore, te i međunarodnom prevozu na linijama za Srbiju, BiH, Hrvatsku i Sjevernu Makedoniju, koristilo ukupno 55 prevoznika koji su prosječno saobraćali na 28 linija tokom glavne ljetnjesezone u peridu maj-oktrobar, odnosno na 16 linija u vansezoni. Prosječan broj dnevnih polazaka autobusa sa tivatske autobuske stanice bio je 86 u sezoni, odnosno 45 dnevno u periodu vansezone.
Inicijalni odbor GP URA u Tivtu se zahvalio građanima koji su svojim glasom podržali listu “Temelj za bolji Tivat”. Isto tako se zahvaljuju svim građanima Tivta koji su učestvovali u izbornom procesu u Tivtu i koji su svojim glasom podržali razvoj našeg grada, bez obzira kojoj listi su dali glas.
“Prvi nastup naše partije u Tivtu, iako nije ispunio naša očekivanja, učvrstio je naše uvjerenje da još jače nastavimo borbu za građanski, evropski i ekološki Tivat”.
“Nadamo se da će Opština Tivat dobiti rukovodstvo koja će znati da Tivtom upravlja kako treba i kako građani očekuju”.
Snažan skok cijena nekretnina nije prisutan samo na zagrebačkom već i na tržištima većih gradova u susjednim državama: Beogradu, Sarajevu, Banjoj Luci, Podgorici, piše Jutarnji list.
U godinu dana cijene stanova skočile su i više od 30 posto, a nakon početka rata u Ukrajini i dolaska velikog broja Rusa i Ukrajinaca cijene najma su se udvostručile! Slično kao i u Zagrebu, gdje su cijene novih stambenih kvadrata u godinu dana porasle 30 posto, na oko 2500 eura, prosječna cijena četvornog metra stana u Beogradu u prvom dijelu ove godine bila je 2565 eura. To je 35 posto više nego prije godinu dana.
Beograđani su najviše novca davali za kvadrate na Savskom vencu, gdje je prosjek povukao novi kontingent iz kompleksa “Beograd na vodi”, u kojem se prosječna cijena kreće preko 4000 eura, a penje se i na više od 6000, dok je najjeftinija bila Grocka s prosjekom od 1092 eura za kvadrat.
U Zagrebu su se stanovi na nekim novim lokacijama u centru grada na aukcijama prodavali i po 8000 eura za kvadrat, dok je u jednom od novijih zagrebačkih naselja, Vrbani 3, na aukciji planula zgrada po 5000 eura po kvadratu.
Gotovo svugdje potražnja za novim stanovima veća je od ponude. U Zagrebu se, primjerice, godišnje proda oko 10 tisuća stanova, od čega je oko 2500 novih. Boro Vujović iz agencije Opereta ističe da su cijene ove godine završenih i isporučenih novih stanova uglavnom ugovorene u vrijeme dok su građevinari zakapali prvu lopatu, dakle prije godinu ili dvije. Kupci su ih tada većinom i platili jer se novi stanovi uglavnom kupuju gotovinom. Cijenu po kojoj se danas prodaju novi stanovi u Zagrebu statistički će ured izbaciti tek za godinu ili dvije kada zgrade budu završene.
Stanovi se zacijelo kupuju i za najam jer su cijene podstanarstva odletjele u nebo nakon dolaska velikog broja Rusa i Ukrajinaca. Prema podacima crnogorskog MUP-a, u toj zemlji privremeni ili trajni boravak ima oko 13.500 ruskih državljana te oko 11.100 Ukrajinaca. Državljani Crne Gore jedva mogu plaćati povećanu stanarinu jer su zakupi postali previsoki u odnosu na tamošnje plaće, donosi Večernji list.
Svečanost isporuke najnovije perjanice flote MSC Cruisesa održala se jučer u brodogradilištu Chantiers de l’Atlantique u Saint-Nazaireu, saopštili su MSC Cruises i francusko brodogradilište Chantiers de l’Atlantique.
Odjel za krstarenja MSC Grupe i Chantiers de l’Atlantique 24. oktobra proslavili su isporuku broda MSC World Europa, najvećeg broda za kružna putovanja s pogonom na LNG i jednog od prvih s tehnologijom gorivih ćelija.
MSC World Europa je ekološki najučinkovitiji brod za kružna putovanja dosad, zahvaljujući nizu tehnologija i rješenja koja smanjuju utjecaj na zrak i morski okoliš. Novi MSC-ov kruzer od 215.863 bruto tona dug je 333 metra, a u 2.626 kabina može primiti 6.762 putnika o kojima brine 2.138 članova posade. MSC World Europa prvi je brod u MSC-ovoj World klasi brodova, najveći u MSC-ovoj floti te jedan od najvećih kruzera na svijetu, nakon klasa Oasis i Icon Royal Caribbean Internationala.
“Ponosni smo što možemo poželjeti dobrodošlicu kruzeru MSC World Europa, 20. članu naše flote i prvom s pogonom na LNG. Ovaj revolucionarni brod predstavlja sljedeću fazu na našem putovanju prema održivim krstarenjima s nultim emisijama”, rekao je Pierfrancesco Vago, izvršni predsjednik Odjela za krstarenja MSC Grupe. “MSC World Europa velik je korak naprijed za naš Odjel krstarenja, čitavu MSC Grupu i industriju s nizom inovacija na području pomorskih i tehnologija zaštite okoliša, dizajna i značajki usmjerenih na goste. Rezultat je četverogodišnje suradnje MSC-a i brodograditelja Chantiers de l’Atlantique te brojnih vodećih pružatelja pomorskih i tehnologija zaštite okoliša, kao i tisuća sati obuke djelatnika na brodu i u lukama.”
Uz dual-fuel motor, MSC World Europa prvi je suvremeni brod za kružna putovanja na svijetu koji je opremljen potpuno novom tehnologijom gorivih ćelija sa čvrstim oksidima (SOFC) pogonjen LNG-om. Brod sadrži SOFC demonstrator od 150 kilovata koji će koristiti LNG za proizvodnju električne energije i topline na učinkovit način putem elektrokemijske reakcije. Kako kažu iz kompanija, kruzer će poslužiti za testiranje tehnologije te time pomoći u njezinu razvoju za suvremene kruzere i omogućiti korištenje hibridnih pogonskih rješenja u budućnosti. U usporedbi sa standardnim brodskim gorivima, LNG gotovo eliminira zagađenja, uključujući sumporne okside i sitne čestice, te smanjenje emisije CO2 do 25%.
MSC World Europa je dizajniran s inovativnim oblikom trupa kako bi se smanjio otpor kroz vodu. Također je opremljen nizom opreme za optimizaciju energije, uključujući “pametnu” ventilaciju i napredne sustave klimatizacije, LED rasvjetu s pametnim sustavom upravljanja, automatskim sustavima prikupljanja podataka za daljinsko praćenje potrošnje energije i naprednu analizu, naprednim sustavom obrade otpadnih voda (AWTS) i gospodarenja otpadom te druge inovativne značajke. Kruzer je opremljen i sustavom selektivne katalitičke redukcije (SCR) koji smanjuje emisiju NOx do 90% kada LNG nije dostupan, a brod mora raditi na konvencionalna goriva.
Putnici će na MSC World Europi imati priliku iskusiti neke nove pogodnosti. Dizajn uključuje krmu u obliku slova Y koja vodi do poluotvorenog šetališta Europa Promenade dugog 104 metra s pogledom na more. Nove kabine s balkonima gledaju na šetnicu na kojoj se nalazi i upečatljivi The Venom Drop @ The Spiral, tobogan visine 11 paluba – najduži tobogan na moru. Kruzer će imati još neke novitete, uključujući mikro-pivovaru, gin bar, bar s prirodnim sokovima, Coffee Emporium i Tea House te 13 različitih restorana.
MSC World Europa bit će svečano imenovan u Dohi 13. novembra, a služit će kao hotel za obožavatelje nogometa za vrijeme Svjetskog prvenstva.
Tijekom svečanosti isporuke MSC World Europe, također je održana svečanost rezanja čelika za drugi brod World klase – MSC World America. Kruzer će se pridružiti floti 2025. godine, a bit će namijenjen američkom tržištu.
