Zbog najavljenih vremenskih neprilika, otvaranje Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti biće u subotu 25. februara od 20.30h u Poslovnom centru “Vukšić”.
Uz kapa kotorskog karnevala i mažoretke “Fešta”, program će se nastaviti “Crno – bijelom redutom” za koju je obavezan dress kod – crno bijela kombinacija.
Ulaznice, po cijeni od 10 eura, su u prodaji na Kamenom kiosku od 8h do 13h i u Poslovnom centru “Vukšić” od 19h.
Za dobar štimung biće zadužena klapa “Šufit” iz Splita i Amadeus bend iz Dubrovnika.
Dječiji maskenbal održaće se u nedjelju 26. februara 2023.g. od 16h u hotelu
” Blue Kotor Bay” na Prčanju. Najmlađe će zabavljati Šanta Panta.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Medijski sponzori karnevalskih fešti su: RTCG, Radio televizija Herceg Novi, Radio televizija Budva, Radio Kotor, Radio Dux, NVO Kutak, Travel Montenegro, Share Montenegro, Boka news, Feral Bar, PV INFORMER.
Ruski tenk T-72, uni·ten kod Kijeva, ostavljen je ispred ruske ambasade u Berlinu na godi·njicu invazije Ukrajine. (dpa – standardna prava upotrebe) Foto: Paul Zinken/dpa
Berlin (dpa) – Ispred ruske ambasade u Berlinu u petak ujutro se pojavila olupina tenka uništenog u propalom napadu na Kijev. Uništeni T-72 je zamišljen kao antiratna poruka Moskvi na godišnjicu od invazije Ukrajine.
Tenk, dopremljen specijalnom vojnom prikolicom, stoji sučelice ambasadi na širokom medijanu bulevara ispred. Top vozila uperen je u zgradu ambasade.
Organizatori svojevrsnog protesta su rekli da je tenk 31. marta uništen u borbama oko Kijeva i da je posada poginula. Vozilo je bilo deo tenkovske brigade sa krajnjeg istoka Rusije.
Inicijatori su uništeni tenk opisali kao “simbol propasti” i izjavili kako “se u ambasadi nalaze ratni zločinci” kojima “pred vratima ostavlja njihovu olupinu”.
Tenk će od iduće nedelje biti izložen i u Holandiji. Vozilo je organizatorima protesta pozajmio Vojnoistorijski muzej ukrajinskog ministarstva odbrane i pritom pomogao sa transportom.
Kulturna manifestacija „Ljubišini dani“ i IV Međunarodni naučni simozijum posvećen Ljubišinom liku i djelu održaće se u Budvi i Petrovcu od 25. do 26. februara, najavili su organizatori JU Muzeji i galerije Budve.
Kako su kazali, predviđeno je da se u subotu, 26. februara u terminu od 9 do 9:30h održi pomen na grobu Stefana Mitrova Ljubiše ispred crkve Svete Trojice u budvanskom Starom gradu, nakon čega će do 10h biti obavljena registracija učesnika u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“.
Svečano otvaranje IV Međunarodnog naučnog simpozijuma „Stefan M. Ljubiša: Dva vijeka od rođenja“ biće upriličeno u 10h u Modernoj galeriji, a nakon pozdravnih riječi gostiju i domaćina skupa, uslijediće premijerno prikazivanje dokumentarnog filma „Stefan Mitrov Ljubiša: Život i djelo budvanskog velikana“ (produkcija JU Muzeji i galerije Budve, 2023). Nakon toga, prisutni će imati priliku da poslušaju paštrovske pjesme u izvođenju grupe „Harmonija“, a potom je predviđen koktel.
U prvoj sesiji Simpozijuma kojom će od 11 do 14:30h predsjedavati Akademik Zlata Bojović, ona će govoriti na temu „Stefan Mitrov Ljubiša u svom vremenu“, a pored Bojović učestvuju: Prof. dr Boško Suvajdžić („Epsko i dramsko u “Kanjošu Macedonoviću” : Stefan Mitrov Ljubiša i Vida Ognjenović“), Prof. dr Milijana Simonović („Boka Kotorska od romantizma do avangarde (slikana perom Ljubiše i Crnjanskog“), Dr Zoran Živković („Dva lica jednog sveta – Stefan Mitrov Ljubiša i Petar II Petrović Njegoš u sazvežđu Mediterana“), doktorand Svetlana Ivanović („Mediteranski svijet Stefana Mitrova Ljubiše“) i Dr Radoje Femić („ “Pričanja Vuka Dojčevića” i žanrovi srednjovjekovne književnosti: “Bog se brine sirotama” “).
Nakon diskusije, slijedi druga sesija od 16:30 do 19h kojom predsjedava Akademik Vida Ognjenović. U okviru druge sesije govoriće: Akademik Nenad Vuković („Onostrano biće u djelu Stefana Mitrova Ljubiše“), Akademik Siniša Jelušić („Skočiđevojka: Arhetip, transformacija, značenje“), Prof. dr Vladan Bartula („Dramski elementi i teološki sadržaj u pripovjesti “Prokleti kam” “), Dr Milena Davidović („Umnožavanje grehova – briga za spas duše u pripovetci “Krađa i prekađa zvona” Stjepana Mitrova Ljubiše“), Katina Jovanović Đoković („Pripovijest “Kanjoš Macedonović” u svijetlu teorije o semiosferi“) i Dr Ana M. Zečević („Sudska drama kao žanr narativnoj prozi Stefana Mitrova Ljubiše (“Pričanja Vuka Dojčevića”)“).
Poslije diskusije i koktela predviđeno je održavanje izložbe „Spomen obilježja posvećena Stefanu Mitrovu Ljubiši u Budvi i okolini„ koja će biti otvorena u Spomen-dom u Starom gradu koji nosi Ljubišino ime.
Program manifestacije „Ljubišini dani“ i IV Međunarodnog naučnog simpozijuma nastavlja se u nedjelju, 26. februara u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu. Prije početka treće i četvrte sesije Simpozijuma, citate iz djela Stefana Mitrova Ljubiše govoriće glumica Vjera Mujović.
Trećom sesijom, koja će se održati od 10 do 13h, predsjedavaće Bojan Munjin, a učestvuju sljedeći govornici: Akademik Vida Ognjenović („Lik pastorke u djelu Stefana Mitrova Ljubiše“), Akademik Ilija Vujačić („Političke ideje i ideali Stefana Mitrova Ljubiše“), Bojan Munjin („Stefan Mitrov Ljubiša – čovjek koji je pružio ruku da ne bi zaboravio sebe“), Stanka Janković – Pivljanin, MA („Trijumf fiktivnog: Između istine i priče – Ljubišin i Zanovićev Šćepan Mali“), Dr Mirjana Blagojević („Običaj i običajno pravo kroz položaj žene u pripovestima “Skočiđevojka” i “Gorde, ili kako Crnogorka ljubi” “) i Mr Ksenija Rakočević („Ginokritičko čitanje Ljubiše“).
Nakon diskusije i koktela, slijedi finalna četvrta sesija Simpozijuma kojom će od 15 do 18h predsjedavati Akademik Ilija Vujačić, a učestvuju: Prof. dr Radmilo Marojević („Frazeološki žanrovi i njihova lingvistička interpretacija (u Ljubišinoj pripovjednoj prozi i komentaru Gorskog vijenca))“, Prof. dr Miodrag Jovanović („Fonetske crte govora Paštrovića u Ljubišinim “Pričanjima Vuka Dojčevića” “), Doc. dr Jelena Bašanović – Čečović („Repertoar jezičko-stilskih postupaka i ekspresivnost jezika u “Pričanjima Vuka Dojčevića” “), Mr Perivoje Popović („Keopsova piramida za Stefana Mitrova Ljubišu“) i Prof. dr Valentina Pitulić („Stefan Mitrov Ljubiša i Grigorije Božović – pisci i tradicija“).
Po završetku diskusije i završne riječi, kao i koktela, sa početkom od 19 sati biće upriličen Omaž Akademiku Radomiru Ivanoviću (1936 – 2022), a govoriće: Akademik Nenad Vuković, Akademik Siniša Jelušić i doktorand Dušan Medin. Nakon toga biće upriličena svečana večera za sve učesnike Simpozijuma.
Turistička organizacija Tivat, u periodu od 23. do 26. februara o.g., predstavlja ponudu grada Tivta na 44. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, a u sklopu štanda Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
Tokom sajma upriličen je i značajan broj sastanaka, a promocija TO Tivat bila je i medijski propraćena.
Na štandu Turističke organizacije Tivat, posjetioci su u prilici da se upoznaju sa ponudom grada Tivta, novitetima u turističkoj ponudi. Za sajam su izrađeni i kalendar manifestacija, kao i cjenovnik za 2023. godinu.
Međunarodni sajam u Beogradu okuplja oko 400 izlagača iz više od 25 zemalja i oko 30 hiljada posjetilaca. Na štandu NTO CG svoju ponudu predstavile su turističke organizacije Tivat, Kotor, Ulcinj, Podgorica, Berane, Andrijevica, Nikšić, Mojkovac, Žabljak, Skijališta Crne Gore, strateški partner NTO CG nacionalna aviokompanija Air Montenegro i Vila Geba. Od turističke privrede grada Tivta učešće na sajmu su uzeli HTP ,,Mimoza”, hotel ,,Franca” i agencija ,,Sip travel”.
Beogradski sajam turizma kao najznačajnija turistička manifestacija u zemlji i regionu jugoistočne Evrope, ujedno je i najznačajnije tržište za naš grad čemu svjedoče i statistički podaci koji ovo tržište svrstavaju u vrhu liste kada su dolasci i noćenja u pitanju.
U 2022. godini u Tivtu je ostvareno 27,237 dolazaka (7% više u odnosu na rekordnu 2019.g.) i 295,117 noćenja gostiju iz Srbije (odnosno 2% više u odnosu na 2019 g.).
Umjesto da gasi požare, kako rekoše danas, preporučujemo manjinskoj Vladi u tehničkom mandatu, da se više ne igra vatrom. Tom poslu očigledno nisu dorasli, niti su za njega kvalifikovani. Čitava epopeja sa trajektom i Pomorskim saobraćajem nije ništa drugo nego obična diverzija, mazanje očiju i njeska kojom pokušava da se skrene pažnja sa mjesta gdje zaista gori, a to je Institut Igalo, kaže se u saopštenju Novske liste.
Odluka da se sa dnevnog reda zasijedanja Vlade povuče predlog avansa Institutu Igalo u iznosu od 1,2 miliona eura je loša, nemoralna, ali i nenormalna. Institut je ponos cijele države, i u Institutu rade ljudi! Ne liječi Institut nikoga nego ljude liječi stručni medicinski kadar koji za taj rad mora biti nagrađen. Ne funkcioniše Institut sam od sebe, no ga održava tehničko i administrativno osoblje kako zna i umije, kako bi ljudi mogli ponovo da hodaju, da govore, da dišu.
Privreda Herceg Novog razorena je a resursi opustošeni tokom devedesetih godina prošlog vijeka i prve decenije novog. Herceg Novi je i pored toga opstao i preživio! I ne samo to. Herceg Novi je imao dovoljno snage da bude predvodnik slobodarske borbe u Crnoj Gori, i da donese slobodu i svim ostalim gradovima! To je sloboda u kojoj sada uživaju ministri u Vladi Crne Gore, ali ne i grad Herceg Novi.
Šta oni rade sa tom slobodom? Dolaze na funkciju glasovima DPS i čvrsto nastavljaju na kolosjeku daljeg uništavanja Herceg Novog i to udarivši na Bolnicu i Banjsko liječilište! Sramota!
Pitamo se šta sa tom slobodom radi Predsjednica Skupštine Crne Gore, bivša Novljanka, takođe izabrana glasovima DPS, čiji ministar manjinske vlade u tehničkom mandatu, donosi sramnu odluku da povuče ovaj predlog sa dnevnog reda? Eno, u Beču izjavljuje da Crna Gora ostaje pouzdan partner NATO-a! Da možda nemaju trajekt viška? Mi bismo svakako pitali. Ako nema, nema.
Vratite se narodu, odnarođeni! Vrati se u Novi, Danijela! Niti je ovo Vlada koju je narod birao, niti je to više stranka u kojoj si nekad bila. I jedno i drugo su šarene laže nedorasle igri koju ste zaigrali, i jedini izlaz iz katastrofe biće vam ponovo, samo pružena ruka ljudi i grada koji su mnogi uništavali, ali ga nikada nisu uništili. Ne radite ovo Novome! Ne igrajte se vatrom, poručuju iz Novske list.
Ansambl „Projekt Lazarus“ iz Zagreba održat će koncerte stare hrvatske sakralne glazbe (glazba 17. stoljeća) u Budvi, Herceg Novom i Kotoru.
Koncerti će se održati po sljedećem rasporedu:
Petak, 24. 2. 2023. u 19 sati, Herceg Novi, župna crkva sv. Jeronima
Subota, 25. 2. 2023. u 19 sati, Kotor, katedrala sv. Tripuna
Ansambl „Projekt Lazarus“ profesionalni je glazbeni sastav koji djeluje na hrvatskoj i međunarodnoj glazbenoj sceni od 2013. godine, u okviru udruge Hrvatski glazbeni centar (osnovane 2003.). Glavni cilj djelovanja ovoga ansambla je revitalizacija, promocija i prezentacija hrvatske glazbene baštine. Ansambl Projekt Lazarus osobito je usmjeren na prezentiranje djela koja u suvremenoj povijesti nisu ugledala svjetlo dana, ili se pak rijetko izvode, kao i onih za koja ne postoje audio ili video zapisi. U nastojanju otimanja zaboravu vrijednih spomenika ponajprije hrvatske glazbene baštine, nepresušnom vrelu potvrde pripadnosti zapadnoeuropskom kulturnom i civilizacijskom korpusu, glazbenici Projekta Lazarus izvode djela renesansnih, baroknih, ali i modernih kompozitora, čija su ostavština visokovrijedna, jedinstvena umjetnička ostvarenja. Projekt Lazarus je ostvario značajan broj koncertnih nastupa, od kojih posebno izdvajamo sudjelovanje na 12. festivalu hrvatske glazbe u Beču u St. Peterskirche 2016. godine, zatim projekt Putevima Damjana Nembrija u okviru kojega smo nastupili na VII. međunarodnom festivalu Gaetano Callido u Veneciji, tri uzastopna nastupa na Varaždinskim baroknim večerima 2017., 2018. i 2019., kao i tri uzastopna nastupa na međunarodnom Festivalu Seviqc u Brežicama 2018., 2019. i 2020. godine. Ansambl Projekt Lazarus je također nastupao promovirajući hrvatsku glazbenu baštinu i u Rimu, Bernu, Münchenu, Strasbourgu, kao i drugim gradovima Hrvatske i Europe.
Ansambl čine glazbenici: Daniela Perosa, sopran; Nikolina Virgej Pintar, mezzosopran; Ivan Martinčić, tenor; Robert Palić, bas, Darijan Ivezić, umjetnički voditelj; dr. sc. Martina Mičija Palić, umjetnička suradnica i korepetitorica
Reagovanje predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića na današnji potez Vlade Crne Gore
Povlačenje Predloga za uplatu avansa Fonda za zdravstveno osiguranje Institutu „Dr Simo Milošević“ po osnovu usluga rehabilitacije u 2023. godini u visini od 1,2 milona eura sa dnevnog reda sjednice Vlade predstavlja katastrofalnu odluku i neodgovorno kalkulisanje koje ugrožava brojne radnike i njihove porodice.
Već oko dva mjeseca slušamo priču i obećanja da će sredstva u visini od 1,2 miliona eura biti uplaćena. Lično sam u ovom periodu na desetine puta slao urgencije, nakon kojih sam iz Vlade dobijao uvjeravanja da će to biti realizovano, zbog čega me je današnji potez iznenadio i zaprepastio.
Zahtjevom za povlačenje ove tačke sa dnevnog reda ministar zdravlja Dragoslav Šćekić produžio je agoniju radnika Instituta „Dr Simo Milošević“, koji već treći mjesec nisu primili plate.
Pored toga što je objašnjenje za ovakvu odluku bilo krajnje neuvjerljivo i nejasno, današnji potez pokazuje nedomaćinski odnos ministra Šćekića prema Institutu, a posebno prema zaposlenima i njihovim porodicama, te nastavak opstrukcije rada ove ustanove u trenutku kada u njoj boravi veliki broj pacijenata.
Resorno Ministarstvo je izgubilo već previše vremena insistirajući na dobijanju stava Agencije za zaštitu konkurencije, iako je bilo jasno da ovo nema veze sa državnom pomoći, što je u krajnjem i potvrđeno.
Povlačenjem odluke sa dnevnog reda, Vlada je još jednom propustila priliku da pokaže odgovornost, okrene se očuvanju Instituta i pomogne rješavanje nagomilanih problema jedine banje i okosnice zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
Pozivam resorno Ministarstvo i Vladu Crne Gore da preispitaju današnju odluku i hitno uplate avans u visini od 1,2 miliona eura, te tako pokažu da im dobrobit radnika i opstanak Instituta ipak jesu prioritet, saopštio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Vlada je sa današnje sjednica povukla prijedlog za uplatu avansa Fonda za zdravstveno osiguranje prema Institutu “Dr Simo Milošević” po osnovu usluga rehabilitacije u 2023. godini u iznosu od 1,2 miliona eura.
Ministar zdravlja u tehničkom mandatu Dragoljub Šćekić je na sjednici Vlade zatražio da se povuče ova tačka sa dnevnog reda.
Treba da se nastave konsultacije između Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva finansija kako bi došli do najboljeg rješenja – naveo je on.
Podsjetimo, Agencija za zaštitu konkurencije dala je pozitivno mišljenje za uplatu od 1,2 miliona međutim mišljenje ne obavezuje.
Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost Javnom preduzeću Morsko dobro da kupi ili iznajmi do šest trajekata za održavanje linije Kamenari-Lepetani
JP Morsko dobro će, kako je kazala ministarka Ana Novaković Đurović, novac obezbijediti iz budžetskih sredstava ili zaduženjem, a za to imaju 30 dana roka.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je da se u prosjeku 1.300-1.400 vozila besplatno preveze na relaciji Kamenari-Lepetani, i to sa jednim trajektom malog kapaciteta.
“Vasilije za sad radi besprekorno. Zamislite da država ima tri trajekta, da je Vasilije radio 20 godina, da je naplaćivao ne pet, no po tri eura, mi bi do sad imali svemirski brod koji bi sa jedne na drugu stranu prenosio kamione, auta i turiste, a ne trajekt. Zato je i pomama. Čim se digne prašina, znajte da je nekome pogođena žila kada je u pitanju džep”, naveo je Abazović.
Dritan Abazović
Pomorski saobraćaj, dodaje Abazović, ima mogućnost da besplatno ustupi svoja vozila za prevoz dok se ne ustanovi linija.
“Da su besplatno prevozili, to bi bila kosmička pravda”, ističe Abazović.
Država će, dodaje, ubrzati procedure da nova plovila dođu u Bokokotorski zaliv.
Delegacija Grada Novog Sada, na čelu sa zamjenikom gradonačelnika Igorom Crnobarcem, boravila je danas u Opštini Herceg Novi, gdje su sa predsjednikom Stevanom Katićem i saradnicima razgovarali o daljem povezivanju dva grada, razvijanju i stvaranju ekonomskih i kulturnih mogućnosti, te učešću Novog Sada – Evropske prijestonice kulture 2022. u programu Praznika mimoze.
Sastanku su prisustvovali i članica novosadskog Gradskog vijeća zadužena za socijalna pitanja, Danijela Kostić, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur i Gradski administrator, Nenad Đorđević.
Foto Opština HN
Zamjenik gradonačelnika Novog Sada, Igor Crnobarac, čestitao je svim građanima Herceg Novog 54. Praznik mimoze, ističući da su u delegaciji izuzetno počastvovani činjenicom da je današnji dan na mimozinom festivalu posvećen upravo Novom Sadu, sa kojim naš grad njeguje izuzetno prijateljske odnose.
„Želimo da na što bolji način predstavimo i dodatno upoznamo stanovnike Herceg Novog sa našm kulturom, istorijom i tradicijom i sa svim onim što povezuje naša dva grada. Veza koju ostvarujemo postoji na više nivoa, veliki je potencijal da je dalje produbimo i postavimo temelje za buduću dalju saradnju u oblastima turizma, kulture, sporta i privrede“, kazao je Crnobarac.
Foto Opština HN
Predsjednik Katić je napomenuo da su je ova posjeta dogovorena tokom promocije 54. Praznika mimoze u Novom Sadu, kada je upriličen sastanak čelnika dva grada.
„Saradnju koju smo započeli prije nekoliko godina mi ćemo uspješno nastaviti i u narednom periodu. Herceg Novi je turističko mjesto, a Novi Sad sve više i više doživljlava ekspanziju na polju turizma, tako da će privredna saradnja svakako biti u našem fokusu“, naglasio je Katić.
Foto Opština HN
Nakon sastanka, novosadska delegacija se sa potpredsjednikom Musturom uputila u park „Boke“, odnosno Park mimoze, gdje su nastupali tamburaši Siniše Jevtića, te predstavljena tradicionalna novosadska i vojvođanska kuhinja.
Program „Dana Novog Sada“ na Prazniku mimoze organizovan je u saradnji Opštine Herceg Novi i JUK „Herceg-fest“ sa Kulturnim centrom i Turističkom organizacijom Novog Sada. Večeras će biti otvorena izložba fotografija „Osjeti duh Novog Sada“ u Dvorani Park.
Nakon izložbe večeras će biti održan i koncert legendarnog Zvonka Bogdana u 21 sat u Parku mimoze. U Gradskoj kafani danas i sutra od 15 do 20 sati građani i gosti mogu uživati uz novosadske tamburaše i vojvođanske specijalitete.
