Jedna od dviju posljednjih nepoznanica oko Pelješkog mosta razriješena je – poznato je njegovo službeno ime.
U posljednjih godinu dana u javnosti su predlagana mnogobrojna imena za most – Oliver Dragojević, Libertas, Marko Polo, Most Domovine, Most Europe, Most hrvatske cjelovitosti i slično.
No ovaj objekt koji premošćuje Malostonski zaljev dobio je vrlo jednostavno ime – Pelješac, piše Jutarnji list.
Da je to i službeno ime potvrđuje i tabla s nazivom koja je prošle sedmice postavljena na početku mosta na kojoj piše “Pelješac” a ispod imena navedena je njegova duljina – 2404 m. Davanjem imena ‘Pelješac’ poštivana je i uobičajena praksa da se pri davanju imena infrastrukturnim objektima u pravilu koriste geografski toponimi područja u kojem se objekt nalazi.
Preostala je još jedna nepoznanica, a to je datum otvaranja za promet samog mosta i dijela nove ceste preko Pelješca koja se spaja na most. Prema neslužbenim informacijama, oni bi u promet trebali biti pušteni u drugoj polovici sljedećeg mjeseca.
Nasut navoz za barke Baošići – foto mještani Baošića
Mještani Baošića prijavili su glavnoj ekološkoj inspektorici Veselinki Zarubici nezakonito nasipanje pijeskom navoza za barke /tiradur/ pored mandraća i njegovo pretvaranje u plažni dio.
Naime, mještani Baošića već više od 70 godina koriste navoz za barke pored mandraća u Baošićima. Navoz se koristi za izvlačenje i spuštanje barki u more, za njihovo redovno održavanje (pituranje antialginom, popravke motora i druge popravke).
Tokom maja mjeseca 2022. godine privatni zakupac obližnje plaže, mimo planskog dokumenta, uzurpirao je – prisvojio površinu navoza, ogradio stijenama njegov dio koji ulazi u more i nasuo pijesak, navodi se u obraćanju mještana glavnoj ekološkoj inspektorki.
Baošići, navoz za barke ograđen stijenama
Radi se o prosto nezamislivoj devastaciji priobalnog dijela Baošića.
Mještani Baošića su već više od mjesec dana onemogućeni da bilo što učine na barkama, a radova ima jer započinje sezona.
Tražimo da se navoz za barke vrati u prvobitno stanje, a da zakupac obližnje plaže uređuje i koristi dobijenu plažu u skladu sa površinom i dozvolama koje je dobio od Morskog dobra.
Molimo vas da, po pravu i ovlašćenjima koje imate, izvršite hitnu kontrolu nezakonito izvršenih radova, preduzmjete mjere iz vaše nadležnosti i inicirate provođenje mjera drugih nadležnih organa, kaže se u prijavi inspekciji mještana Baošića.
Povodom Međunarodnog dana dobrovoljnih davalaca krvi aktivisti Opštinskog odbora DPS Kotor koji su redovni davaoci krvi organizovali su akciju davanja krvi na Odjeljenju za transfuziju Opšte bolnice Kotor.
Dobrovoljno davalaštvo u Kotoru nije na zadovoljavajućem nivou, te se ovim primjerom želi pokazati da je ova vrsta aktivnosti, pored toga što predstavlja vrlo humani čin, veoma bitna za zdravlje svih građanki i građana Kotora. Zasigurno ne postoji porodica koja barem jednom nije imala potrebu za jedinicom krvi, ali kultura da krv treba da se donira nažalost nije u skladu sa onim što nosi naš grad.
Predsjednik Opštinskog odbora DPS Kotor Neđeljko Moškov na današnjoj akciji kazao je da je transfuzija krvi jedna od najčešćih intervencija u toku bolničkog liječenja pacijenata, te da nema alternativu.
“Podsjetio bih da osobe koje prilikom povrede ili tokom operacije izgube znatnu količinu krvi moraju primiti adekvatnu nadoknadu putem transfuzije. Ta boca krvi može spasiti nečiji život”, zaključio je Moškov.
Opštinski odbor DPS Kotor
U posljednja 24 sata registrovano je 98 novih slučajeva koronavirus. Od jučerašnjeg presjeka nije bilo preminulih od posljedica korone, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavio se još 71 pacijent, a trenutno oboljelih je 482.
Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom Crne Gore danas je svečano otvorilo drugi dio šetališta na Jazu, čiju su izgradnju podržali mještani, zakupaci kupališta. Vrijednost radova iznosi oko 215.000 eura, javlja RTV Budva.
“Ono što želim da pomenem jeste da su radovi završeni prije početka ljetnje turističke sezone, što nam je jako važno. Vrijednost radova iznosi oko 215.000 eura i da smo sa prvom fazom radova napokon uredili pozadinu plaže Jaz. Plaža Jaz je svakako jedna od najljepših plaža na primorju, a možda čak i na Jadranu i zaslužuje da pored kvalitetne usluge, takođe i mora, ima pozadinu koja je na reprezentativnom nivou. Ovo svakako neće biti jedini projekat koji ćemo realizovati u zoni kojoj upravljamo, takođe neće biti jedini koji ćemo realizovati u Opštini Budva. Očekujemo da u narednih desetak dana realizujemo projekat šetališta u Pržnu. Turizam je jedana od najznačajnihih grana u Crnoj Gori od koje direktno ili indirektno zavisi većina građana i samo kroz ovakve projekte možemo pozvati goste iz godine u godinu da nas posjete”, istakao je direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj.
Foto RTV Budva
“jako smo zadovoljni aktivnostima, kako izvođača, tako i stručnog nadzora koji su nam pomogli da se ova bitna kapitalna investcija realizuje na najbolji mogući način. Napravljena je velika razlika i iskorak u odnosu na stanje koje smo zatekli prije par mjeseci”, kazao je rukovodilac Službe za uređenje i izgradnju, Vukašin Mijatović.
Predsjednik MZ Jaz, Aleksandar Nikolić zahvalio se JP Morsko dobro koji su, kako je kazao prepoznali ovaj projekat kao jedan od značajnijih i doprinijeli da Jaz sada izgleda ljepše i atraktivije za turiste koji dolaze kod nas, te izrazio nadu da će u budućem periodu imati još bolju saradnju”.
Foto RTV Budva
Plaža Jaz obuhvata prostor istočnog dijela Grbaljskog polja u dužini od 800 metara i prosječne širine od 50 do 70 metara. Projektom je obuhvaćeno šetalište od već postojećeg uređenog dijela do samog kraja plaže u dužini od 226 metara.
Tokom sljedeća dva dana, 15. i 16. juna, Hotel The Chedi Luštica Bay biće domaćin tek svršenim mladim tivatskim kuvarima koji će kulinarske vještine predstaviti na završnom ispitu pred čuvenim šefom kuhinje hotela The Chedi, Željkom Knezovićem.
The Chedi hotel, vodeći luksuzni hotel sa pet zvjezdica u Crnoj Gori, član prestižnog udruženja The Leading Hotels of The World, na ovaj način pruža podršku učenicima kulinarskog smjera JU Srednja mješovita škola „Mladost“’ iz Tivta na završnom ispitu koji podrazumijeva praktični rad i degustaciju raznovrsnih jela. Uz podršku vrhunskih kulinarskih stručnjaka, mladi naraštaji će imati priliku da pripeme lokalne specijalitete i najpoznatija jela međunarodne gastronomske ponude, a na principima zdrave mediteranske ishrane.
„Velika mi je čast što i ove godine nastavljamo tradiciju i mladim kuvarima mogu da pomognem da prikažu svoju kreativnost i umijeće u izuzetnom ambijentu glavne kuhinje The Chedi, čime im dajemo dodatnu motivaciju za rad. Baš u pravo vrijeme kada je iza nas jedan neobičan gastronomski spektakl koji smo priredili po prvi put na ovim prostorima The Kitchen party, a pred nama predstavljanje novog ljetnjeg kalendara pod nazivom „Umjetnost ukusa“, kaže izvršni šef kuhinje hotela The Chedi, Željko Knezović.
Luštica Bay i hotel The Chedi kroz ovaj model saradnje nastavljaju podršku lokalnoj zajednici koja čini sastavni dio razvoja integrisanog naselja na obali zaliva Trašte, duž poluostrva Luštica, na samoj razmeđi budvanske rivijere i čuvene Boke Kotorske.
Luštica Bay – The Chedi
„Kroz ovaj model saradnje nastavljamo podršku lokalnoj zajednici, koja predstavlja važan dio našeg poslovanja. Nadamo se da će mladi kuvari svoj put u karijeri vidjeti u ovakvom tipu hotela, kao što već u našem timu imamo mnogo kolega baš iz naše tivatske opštine, većinu njih na visokim pozicijama. Smatramo da je ulaganje u djecu put ka dugoročnom napretku cijele destinacije“, kaže zamjenica direktora prodaje Leonarda Dedić.
Završni ispit učenika kulinarskog smjera se održava u glavnoj kuhinji Hotela The Chedi Luštica Bay a tokom dva dana ukupno će 18 mladih kuvara steći diplomu kulinarstva upravo u svjetski poznatom hotelu iz lanca The Chedi koji se nalazi u Marina naselju Luštica Bay.
U okviru Međunarodne konferencije: Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro2022 predstavljeni su radovi četiri umjetnika iz prekograničnog regiona Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora Valtera Kožula, Mila Albijanića, Petara Martinovića i Bosiljke Bakočević.
Izložbu je u ponedjeljak u Galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurković” otvorio direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović.
“Umjetnici su na svoj način na slike prenijeli ono što su vidjeli u dubinama mora, a naš zadatak je da doživimo ta umjetnička djela na svoj način. More je kolijevka života i velika inspiracija za umjetnike, a ova Međunarodna konferencija će dati nove dimenzije i ideje i u narednim danima biti prilika da se “povežemo uživo” nakon pandemije. To je i najbolji put da se naša duša i osjećaj iznutra podijeli sa drugima, a kažu da je tvoje samo ono što podijeliš sa nekim na prijateljski način” – kazao je Joksimović.
Naučni savjetnik u Institutu za more i priobalje Dubrovačkog sveučilišta i slikar Valter Kožul, obratio se u ime umjetnika izloženih radova.
Foto Radio Kotor
,, Ideja za ovu izložbu nastala je na samom početku projekta i mogu se vidjeti načini na koja četiri umjetnika razmišljaju o temi mora. Mislim da smo izložbom dali posebnu notu projektu, koji se uspješno realizuje i daje dobre rezultate. Najbolje znamo mi koji živimo uz more kako ono utiče na naš život. Nažalost, zadnjih decenija razvojem potrošačkog društva, naš odnos prema moru postao je “maćehinski”, a naš odnos prema prirodi je “samo da uzimamo, a ništa ne vraćamo”. To je nešto što ćemo brzo morati da promijenimo. Zato za početak moramo promijeniti stav i učiti djecu i dati im primjer kako da se ophode prema prirodi”- istakao je Kožul.
Foto Radio Kotor
Program otvaranja izložbe vodio je Radoje Laušević.
Zainteresovani izložbu mogu pogledati do 26. juna.
Stigao je odgovor iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na upit o službenoj verziji događaja koji se zbio proteklog tjedna u Splitu tijekom jedriličarske regate Sušac 100×2. Podsjetimo, usred regate je među jedrilice uletio domaći kruzer M/Y Memories koji je udario u jedrilicu Spyridiju, piše Morski.hr.
– Po zaprimljenom zahtjevu, Lučka kapetanija Split je 25. svibnja izdala Odobrenje za održavanje regate pod nazivom „SUŠAC 100 X2“. U istom je odobrenju navedeno kako svaka jedrilica mora imati opremu prema Dozvoli za plovidbu, kao i dodatnu opremu prema Oglasu za regate. Također je navedeno da se moraju poštivati Međunarodna pravila o izbjegavanju sudara na moru, a organizatoru je naloženo da osigura područje natjecanja i natjecatelje svojim plovilima te ne dozvoliti da se na bilo koji način ometa odvijanje redovitog i ostalog pomorskog prometa.
Lučka kapetanija Split održavanje same regate, čiji je start bio u 12.00 sati, oglasila je putem Radio oglasa.
U petak, 3. juna 2022., nešto iza 13.00 sati, Lučka kapetanija je zaprimila informaciju o navedenom događaju, odnosno da je putnički brod (luka upisa Split) ušao u regatno polje i da je pri samom izlazu iz regatnog polja, u 12.30 sati, došlo do dodira sa jedrilicom.
Nakon zaprimljene informacije zapovjednik broda pozvan je da se nakon priveza javi u Lučku kapetaniju Split, te mu je za počinjeni prekršaj izdan prekršajni nalog.
Vlasnik oštećene jedrilice nastavio je regatu navodeći da nema velike materijalne štete, a po povratku sa regate prijavljena je i sama pomorska nezgoda u kojoj se navodi opis događaja – stoji u odgovoru Ministarstva mora.
Papa Franjo ponovno je napao Rusiju zbog njezinih akcija u Ukrajini, rekavši da su njezine snage okrutne, hvaleći “hrabre” Ukrajince što se bore za opstanak, prenijela je britanska agencija Reuters.
No, u razgovoru koji je prošlog mjeseca vodio s urednicima isusovačkih medija i objavljenom u utorak, također je rekao da situacija nije crno-bijela i da je rat “možda na neki način isprovociran”.
Osuđujući “svirepost, okrutnost ruskih vojnika, ne smijemo zaboraviti stvarne probleme ako želimo da se oni riješe”, rekao je Franjo, uključujući industriju naoružanja kao čimbenika koji potiče rat.
“Također je istina da su Rusi mislili da će sve biti gotovo za tjedan dana. Ali su se preračunali. Naišli su na hrabar narod, narod koji se bori za opstanak i koji ima borbenu povijest”, rekao je.
Franjo je rekao da se nekoliko mjeseci prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao svoje snage u Ukrajinu, sastao s šefom države koji je izrazio zabrinutost da NATO “laje na vrata Rusije” na način koji bi mogao dovesti do rata.
Franjo je dodao: “Ne vidimo cijelu dramu koja se odvija u pozadini ovog rata, koji je možda nekako bio ili izazvan ili nije spriječen”.
Pitajući se čini li ga to zagovornikom Putina, rekao je: “Ne. Bilo bi pojednostavljeno i pogrešno reći takvo što”.
Od početka invazije na Ukrajinu, samo u Crnoj Gori je osnovano 1.100 firmi čiji su vlasnici Rusi; sličan trend zabilježen je i u Srbiji.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu i uvođenja sankcija ruskim kompanijama i privredi je došlo do egzodusa većeg broja ljudi.
Ratne strahote su pokrenule izbjeglički val iz Ukrajine, a Ujedinjeni narodi su procijenile da je više od šest miliona ljudi napustilo tu zemlju, uglavnom žena, djece i onih koji nisu vojni obveznici.
S druge strane, nezvanične procjene govore da je i oko pet miliona građana Ruske Federacije napustilo tu zemlju. Postavlja se pitanje: šta je sa stečenim znanjima, kompetencijama na tržištu i kapitalom koji posjeduju onih koji su se odlučili doći na Zapadni Balkan?
Uprava prihoda i carina Crne Gore nudi podatke po kojima je od 1. februara do 9. juna u ovoj, stanovništvom najmalobrojnijoj zemlji regije, registrovano osnivanje 1.100 privrednih društava čiji su osnivači fizička lica iz Rusije, piše Al-Jazeera.
“Od toga se 229 privrednih društava bavi kompjuterskim programiranjem, 81 društvo obradom podataka, smještanjem aplikacija i pružanjem aplikativnih usluga. Na trećem mjestu su konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem – 65 društava, pa konsultantske djelatnosti u oblasti informacione tehnologije – 63 privredna društva”, podaci su Uprave prihoda i carina Crne Gore.
U istom periodu su registrovana i osnivanja 104 privredna društva čiji su osnivači fizička lica iz Ukrajine, a najzastupljenija djelatnost je kompjutersko programiranje – 13 privrednih društava.
Po ovim podacima za građane obje zemlje zahvaćene ratnim strahotama, Crna Gora prednjači u cijelom regionu Zapadnog Balkana.
Bez obzira na brojnos otvorenih firmi, ovo je ipak za mnoge Ruse i Ukrajince samo “odskočna daska” za realizaciju budućih planova u Zapadnoj Evropi, Bliskom Istoku i Sjedinjenim Državama.
“Za očekivati je bilo da će izbijanjem rata u Ukrajini biznisi biti u većem intenzitetu seljeni na teritoriju Crne Gore od oba naroda (Rusa i Ukrajinaca), jer je Crna Gora već ne izvjestan način poznato odredište za mnoge građane tih zemalja. Naime, mnogi od njih tu imaju svoje nekretnine i već godinama provode odmor u Crnoj Gori, a stimulativni crnogorski zakoni su učinjeli da mnogi od njih pokrenu i svoje biznise u Crnoj Gori”, mišljenja je Vasilije Kostić, profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.
Poznato je da su zakonodavci u Evropskoj uniji od početka invazije ukrajinskim građanima omogućili niz pogodnosti u svojim zemljama. Crna Gora je to uradila i prije same ratne krize u Ukrajini.
“Zakon o privrednoj djelatnosti u Crnoj Gori u istu ravan stavlja domaće rezidente i strance, pa je to dodatno stimulativan elemenat u pravcu izbora Crne Gore kao destinacije za život i za biznis, naročito u okolnostima ratnog sukoba i posljedica koje idu u vezi s time, poput rasta neizvjesnosti, sankcija Rusiji, te ruskoj privredi i građanima.
Seljenje biznisa u Crnu Goru je svakako dobra okolnost za nas. Ali to sa sobom nosi, kao i sve u životu, i negativne uticaje u vidu povećanja cijena zakupa, cijena nekretnina… što je već ranije viđen scenario sa izbjeglicama tokom rata u Jugoslaviji. Kako god, činjenica da je trenutno veći broj preduzeća osnovan u Crnoj Gori nego u drugim dijelovima regiona govori dijelom i o stimulativnosti crnogorskog poslovnog ambijenta, što nikako nije bez značaja. Naprotiv“, stava je Kostić.
Više od 700 Rusa otvorilo obrt u Srbiji
U Srbiji, koja ima najveći broj stanovnika, te jedina i direktnu avionsku linije sa gradovima u Rusiji je od početka izbijanja ratnih aktivnosti 24. februara, pa sve do 31. maja ukupno 399 fizičkih i osam pravnih lica iz Ruske Federacije registrovalo je otvaranje 287 privrednih društava. U to je još 730 građana iz ove zemlje otvorilo preduzetničku radnju, u ostatku regije poznatu i kao obrt.
“Dodatno, za sedam dana juna, registrovano je još 17 privrednih društava i 57 preduzetnika, čiji su osnivači pravna i fizička lica iz Rusije. Kod privrednih društava, u top pet pretežnih delatnosti su: računarsko programiranje, nespecijalizovana trgovina na veliko, konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, konsultantske delatnosti u oblasti informacione tehnologije, delatnost reklamnih agencija i delatnost restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata, dok se kod registrovanih preduzetnika pojavljuju i specijalizovane dizajnerske delatnosti”, kažu nam iz Agencije za privredne registre Srbije.
Istovremeno, iz Ukrajine je u Srbiji 12 fizičkih lica otvorilo 12 privrednih društava u Srbiji. Uz to je još sedam fizičkih lica registrovalo osnivanje isto toliko preduzetničkih radnji u Srbiji. Dodatno je u prvoj sedmici juna registrovano osnivanje još dva privredna društva i jednog preduzetnika.
Nedostatak podataka
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) samo su nam u telofonskom razgovoru kazali da ne mogu ponuditi tačne podatke, jer se u toj zemlji ne razvrstavaju poduzetnici i obrtnici po nacionalnosti.
Jedino Hrvatska narodna banka ima podatke o nacionalnosti, ali za sve transakcije, a ne samo za registrovana poduzeća i obrte.
U Bosni i Hercegovini je slična situacija u entitetu Federacija BiH gdje je Finansijsko-informatička agencija (FIA) dostavila “informaciju da u Registru obveznika predaje finansijskih izvještaja ne postoje podaci o državljanstvu vlasnika pravnih lica… i da poduzetnici u Federaciji BiH nemaju zakonske obaveze prema Finansijsko-informatičkoj agenciji”.
Registracijski sudovi u kojima se vrši registracija privrednih društava u ovom entitetu je pri Općinskim sudovima i prikupljanje podataka od njih bi potrajalo. U međuvremenu se ruski ili ukrajinski jezik u Sarajevu može čuti od ljudi koji se kreću u poslovnom okruženju.
U drugom entitetu se ovakvi podaci prikupljaju u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) RS.
U odgovoru na pitanje koliko je građana Rusije i Ukrajine od početka ratnih zbivanja registrovalo svoje privredne djelatnosti u entitetu Republika Srpska su odgovorili: “Dva fizička lica, građani Rusije, su osnovala jednu firmu. Djelatnost osnovanog subjekta je računarsko programiranje. Osnivanja firmi od strane ukrajinskih državljana nije bilo”.
