Britanski The Guardian uvrstio je Lastovo na popis 10 najljepših europskih, turistima ne toliko atraktivnih, otoka s netaknutom prirodom.
Otok kristalnih zvijezda, mjesto koje barem jednom godišnje posjete strastveni zaljubljenici u astronomiju, vole ga i nautičari, ali ga ne vole zmije otrovnice. Otok je to koji spada u jedno od svjetlosno najmanje zagađenih mjesta na svijetu, vole ga i jazz glazbenici, drevni Rimljani nazivali su ga zbog zelenila Carskim otokom, a srećom je izbjegao masovni turizam zbog relativno velike udaljenosti od kopna.
Iako je od susjedne Korčule udaljen manje od 20 kilometara, put trajektom od Splita do Lastova traje gotovo 5 sati, a to je i prema mišljenju The Guardiana jedan od glavnih razloga zašto turisti ne hrle na Lastovo.
– Provedite svoje vrijeme u borovim šumama, diveći se otočkim kućama u venecijanskom stilu, istražujući neke od njegovih 38 crkava ili plivajući u prozirnom moru uvale Skrivena Luka. Postoji samo jedan hotel – prikladnog imena Solitudo, čiji restoran okrenut prema moru poslužuje ukusne morske specijalitete u dalmatinskom stilu – opisali su Britanci atmosferu otoka Lastova.
Na Guardianovom popisu, osim Lastova, našli su se i otok Porquerolles u Francuskoj, Tabarca u Španjolskoj, Bozcaada u Turskoj, La Graciosa u Španjolskoj, Syros u Grčkoj, Cabrera u Španjolskoj, Tinos u Grčkoj, Île de Batz u Francuskoj i Filicudi na Siciliji.
Po osnovu boravišne takse za ovih prvih pola godine na glavni državni račun trezora ostvareno je blizu 400.000 eura po osnovu ili oko 110 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Shodno informacijama kojim raspolažemo očekujemo dobre rezultate i tokom narednih mjeseci, kao i na nivou cijele godine – kazala je Pobjedi direktorica Nacionalne turističke organizacije Ana Tripković-Marković.
Naglašava da ostvareni prihodi po ovom osnovu, rast broja dolazaka turista prati i rast naplaćene boravišne takse.
Boravišna taksa
Evidencija privatnog smještaja i suzbijanje sive ekonomije ostaje, kako je kazala, izazov i nada se da će novom Strategijom razvoja turizma uspjeti da se izbore sa ovim dugogodišnjim problemom. Sagovornici Pobjede su saglasni da se ovaj problem može riješiti dobro organizovanim elektronskim sistemom po ugledu na Hrvatsku.
Što se tiče ove godine, imajući u vidu ostvareni rast ne samo u odnosu na uporedni period prethodne godine, već i 2019, Tripković-Marković ističe da su zadovoljni ostvarenim rezultatima.
Međutim, ona pojašnjava da se sredstva od naplaćene boravišne takse uplaćuju na račun otvoren za te namjene kod Ministarstva finansija sa kojeg se zakonom utvrđeni dio, odnosno 80 odsto, prenosi lokalnim turističkim organizacijama, a dio koji je po zakonu namijenjen za aktivnosti NTO, odnosno 20 odsto, prenosi se na glavni državni račun trezora.
– NTO niz godina skreće pažnju na to da joj se ne opredjeljuju sredstva u cjelini koja joj zakonski pripadaju i vjerujemo da postoji spremnost da se u narednom periodu to izmijeni, odnosno da sredstva koja trebaju biti utrošena za finansiranje programa Nacionalne turističke organizacije i opredijele se u cjelini za tu namjenu, kako je to definisano zakonom – poručuje Tripković-Marković.
Što se tiče evidencije privatnog smještaja i velikog udjela sive ekonomije, naglašava da je to kompleksan problem u turizmu i ugostiteljstvu i prisutan je u svim segmentima, pa i u dijelu neprijavljivanja gostiju i po tom osnovu izbjegavanja plaćanja boravišne takse.
– Negativni efekti po državu značajno prevazilaze problem naplate boravišne takse, koji je, takođe, veoma važno pitanje. To je izazov na čijem rješavanju sve institucije na koje utiče turistički promet moraju ujediniti snage kako bi se ostvario progres. Mišljenja sam da treba raditi u nekoliko pravaca, na povećanju informisanosti kako pružaoca usluga tako i turista, unapređenju pravnog okvira, izgradnji informacionog sistema koji bi objedinio sisteme institucija koje su relevantne za ovo pitanje, ali i na stvaranju uslova za efikasniji inspekcijski nadzor – kazala je Tripković-Marković.
U tom dijelu, prema njenim riječima, već postoje planovi.
– Nova strategija razvoja turizma prepoznaje značaj ovog pitanja i vjerujem da će njena implementacija biti doprinos u pravcu smanjenja sive ekonomije. NTO će sa svoje strane dati doprinos i biti aktivan partner u realizaciji planiranih aktivnosti – poručila je Tripković- Marković.
Direktorica NTO Ana Tripković Marković
Regulisanje privatnog smještaja
Doc.dr na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi Olivera Blagojević iz svog ugla komentariše problem regulisanja privatnog smještaja.
– Regulisanje privatnog smještaja je kompleksan problem koji traje praktično dvije decenije. Postoji nekoliko povezanih pitanja koje treba razmotriti. Prije svega, mislim na infrastrukturu i urbanizaciju primorskih gradova, neadekvatno prostorno planiranje, nesrazmjerno povećanje smještajnih jedinica u odnosu na kapacitete saobraćajne infrastrukture, plaža i sl. Zatim, pitanje neprijavljivanja smještajnih kapaciteta, dakle poslovanje u „sivoj zoni“, pa država odnosno opštine ne prihoduju uošte po tom osnovu – kazala je ona.
Blagojević tvrdi da nemamo mogućnost kontrole i uvida u stvarne raspoložive kapacitete koji se izdaju, niti kontrole cijena za izdavanje, što može imati vrlo negativan uticaj na percepciju turista o našoj zemlji kao turističkoj destinaciji.
– Na jednoj strani, imamo devastiran prostor, porast broja smještajnih jedinica koji nije ,,pod kontrolom“, tj. u evidenciji, a na drugoj strani imamo i dalje nedovoljno razvijeno zaleđe i unutrašnjost – kazala je Blagojević.
Pitanje privatnog smještaja, kako ona objašnjava, recimo u susjednoj Hrvatskoj, je vrlo korektno regulisano.
– Podaci o raspoloživim stanovima za izdavanje, apartmanima i vikend kućama su u sistemu i preko E visitora mogu se lako dobiti sve tražene informacije, uvid u stvarnu sliku i statistiku. Stanodavci sarađuju sa agencijama i preko njih vrše izdavanja. Odnos agencija i stanodavaca je regulisan ugovorom, gdje se preciziraju uslovi saradnje poput zarade, agencijske provizije i sl. Mislim da bi trebali da usvojimo upravo takvu dobru praksu i riješimo problem po sličnom principu – kazala je Blagojević.
Ona podsjeća da do 90-ih godina prošlog vijeka, problem privatnog smještaja kod nas praktično nije ni postojao.
– Stanodavci su sarađivali sa agencijama, hotelima, a postojali su OUR-i i turist biroi, gdje su gosti prijavljivani i sa kojima su stanodavci sarađivali – objasnila je Blagojević.
Što se tiče bukinga i ostalih kanala se, tvrdi, može imati uvid samo u prijavljene kapacitete, što nam opet ne daje stanje stvarnih raspoloživih kapaciteta.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević – foto Boka News
– Problematika je kompleksna, ali ne i nerješiva. Potrebno je pitanje sagledati iz više uglova, sa aspekta i države i stanodavca i riješiti sličnim modelom, kako su to već turističke destinacije riješile. Naravno, uzimajući u obzir unutrašnje i spoljašnje faktore, te rješenje prilagoditi našim uslovima poslovanja i funkcionisanja – poručila je Blagojević.
Direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević rekla je Pobjedi da su zadovoljni dosadašnjim tokom turističke sezone i kada govore o fizičkim i finansijskim pokazateljima.
– Tokom prvih pet mjeseci ove godine ostvareno je oko 70 odsto više namjenskih prihoda (boravišna, turistička taksa i članski doprinos) u odnosu na prvih pet mjeseci prethodne godine, a oko 13 odsto više u odnosu na isti period 2019. godine. Što se tiče boravišne takse prihodovano je duplo više u odnosu na pet mjeseci prethodne godine, ali je činjenica da prethodne godine nijesmo ni imali neku značajnu posjetu tokom prvih pet mjeseci zbog epidemiološke situacije, a u odnosu na 2019. prihodovano je 27 odsto više boravišne takse – kazala je Banjević.
Unapređenje sistema
Kada govori o načinima unapređenja naplate boravišne takse smatra da je neophodno pojednostaviti proces prijave gostiju i naplate boravišne takse kroz uspostavljanje jedinstvenog elektronskog sistema po uzoru na zemlje regiona.
– Na primjer, Hrvatska se može pohvaliti izuzetno dobro organizovanim elektronskim sistemom u tom smislu. Takođe bi bilo poželjno uprostiti procedure i omogućiti elektronsku registraciju izdavalaca privatnog smještaja, jer bi to zasigurno pozitivno uticalo i na uvećanje prihoda – kazala je Banjević.
Prema njenim riječima, upostavljanjem elektronske fiskalizacije izdavaocima privatnog smještaja je olakšan proces evidencije gostiju, kroz prijavu boravka i naplatu boravišne takse putem elektronskog tokena.
– Međutim, imajući u vidu da sistem nije uvezan, turističke organizacije nemaju podatke o izdavaocima privatnog smještaja koji koriste pomenuti token, kao ni podacima o broju registrovanih turista i naplaćenoj boravišnoj taksi za iste, te gosti prijavljeni na ovaj način se ne nalaze u našim statističkim podacima – poručila je na kraju Banjević.
U selu Lipa Dobrska, nedaleko od jezgra Cetinja, nalazi se jedinstveni speleološki dragulj. Otvorena za posjete 2015. godine, Lipska pećina domaćim i stranim turistima pruža nezaboravan doživljaj i bijeg od gradske vreve. Kao zaštićeno prirodno dobro, nezaobilazna je atrakcija za sve ljubitelje aktivnog odmora. Predivan pogled na okolna brda već se pruža sa parkinga lokaliteta, gdje posjetioce dočekuje ljubazno osoblje. Nakon što kupe ulaznice i informišu se o uzbudljivoj ekspediciji, gosti imaju priliku da kratko predahnu i probaju razne vrste domaćeg soka u obližnjem kafiću.
Direktorica marketinga i pomoćnica direktora turističkog preduzeća ,,Lipska pećina” Milena Raičević, upoznaje nas sa ponudom prve pećinske atrakcije u Crnoj Gori.
– Naša najpopularnija tura traje 60 minuta i počinje vožnjom vozićem. Vozić posjetioce vozi od parkinga do ulaza u Lipsku pećinu. Posjetioce dočekuje vodič. Sa vodičem obilaze speleološki objekat, ujedno dobijajući puno informacija o nastanku i istorijatu pećine – rekla je Raičević.
Lipska pećina
Raičević ističe da je pećina valorizovana u dužini od 600 metara. Skeće pažnju na činjenicu da je riječ o kompleksnom speleološkom sistemu i da veliki broj kanala nije ni istražen. Vode se održivom praksom i trude da ne pretjeraju sa eksponiranjem podzemnog objekta. Najvećim intezitetom rade tokom ljetnjih mjeseci, a razlog tome su klimatski uslovi i podneblje podložno sniježnim padavinama. Za realizaciju tura, zadužena su profesionalna lica.
– Naši vodiči dolaze sa prostora Prijestonice Cetinje. To su vodiči koji su obučeni za vođenje tura u speleološkim objektima. Njihov posao je zaista specifičan. To nije posao vodiča u otvorenom prostoru. Oni imaju i odgovornost da nekada vode posjetioce koji se po prvi put susrijeću sa speleološkim objektom ovakovog tipa. Ono što je ljepota njihovog posla jeste što strancima koji posjećuju zemlju predstavljaju naše najvrijednije lokalitete – objašnjava direktorica marketinga.
Angažovana kao vodičkinja, Jelena Perović već nekoliko godina upoznaje turiste sa zanimljivostima Lipske pećine. Kaže da ih najviše interesuje priča o pronalasku podzemnih kanala.
– Pećina je otkrivena sredinom 19. vijeka zahvaljujući psu koji je slučajno upao kroz jamu. Tada su mještani čuli lavež i misli su da se radi o pukoj jami. Nisu bili svjesni postojanja pećine, sve dok nisu odlučili da se spuste užetom, noseći za sobom baklje i fenjere. Posjetioci se raduju kada čuju da je pas preživio – kroz osmijeh priča Jelena.
Lipska pećina – foto Boka News
Otkriva da pećinske ukrase kreira voda koja sadrži kalcijum karbonat i velike količine minerala. Kada minerali ostanu na plafonu, tako se kreiraju stalaktiti koji su šuplji i voda teče kroz njih. Nakon toga, kapljica pada na tlo i formira stalagmite koji su deblje ispunjeni i rastu od poda ka vrhu.
– Takođe, štampamo naše mape gdje svaki posjetilac može da vidi 20 turističkih atrakcija u Crnoj Gori, tako da ovom prilikom promovišemo cijelu zemlju i savjetujemo ih šta mogu da posjete nakon pećine – ističe Perović.
Ni turisti ne kriju oduševljenje. Za Artema iz Jermenije, pećina predstavlja impresivno zdanje.
– Ovdje je stvarno interesantno i prelijepo. Sjajno iskustvo. Preporučiću svim prijateljima da posjete ovo mjesto – rekao je Artem.
Snimanje unutar pećine je zabranjeno, dok je fotografisanje bez upotrebe blica dozvoljeno. U turističkom preduzeću ,,Lipska pećina” podsjećaju da su najveću posjećenost zabilježili 2019. godine i da od ove ljetnje sezone očekuju veliki uspjeh. O terminima za posjete i cijeni karata, turisti se mogu informisati putem veb sajta lipskapecina.me. Svjesni da postoji prostor za unaprijeđenje i pametno iskorištavanje potencijala, nadaju se će Crna Gora u budućnosti više ulagati u ovu granu turizm
Kotorske bedeme je od 12. marta do 1. jula obišlo 39.885 posjetilaca, a ukupan ostvareni prihod po tom osnovu iznosi 319.080 eura, izjavila je za “Dan” Snežana Jovanić, direktorica opštinske Direkcije za uređenje i izgradnju.
Ulaznica košta osam eura, a njena cijena utvrđena je 2018. godine odlukom lokalnog parlamenta.
Prodajom ulaznica za bedeme Direkcija je inače u 2019. godini naplatila čak 1.1552.711 eura, u 2020. je bilo planirano 1,8 miliona eura, što nije ostvareno zbog pandemije virusa korona, dok je lani prihod bio projektovan na 500.000 eura, a ostvarena su 473.502 eura.
Tri su osobe ubijene u pucnjavi u nedjelju u trgovačkom centru u Kopenhagenu, saopštila je danska policija, izvijestivši o više ranjenih, među kojima je troje u kritičnom stanju.
Osumnjičenik, 22-godišnji Danac koji pri uhićenju nakon pokolja nije pružao otpor, poznat je policiji, ali tek površno, rekao je glavni inspektor kopenhaške policije Soren Thomassen na tiskovnoj konferenciji.
– Tri su osobe ubijene, a više ih je ranjeno, među njima je troje u kritičnom stanju, rekao je Thomassen.
Motiv osumnjičenika kojeg policija opisuje kao 22-godišnjeg “etničkog Danca”, još nisu sasvim jasni.
Ubijeni su muškarac u četrdesetim godinama i dvoje mladih čija dob nije otkrivena.
– Na društvenim mrežama se može pročitati da je riječ o rasističkom i o drugom motivu, ali ne mogu reći da imamo nešto što bi potvrdilo to u ovom trenutku, dodao je voditelj istrage.
Policija je ipak potvrdila da pregledava videosnimke objavljene na internetu na kojima je osumnjičenik uperio pušku sebi u glavu, što postavlja pitanje njegova psihičkog stanja. Istražitelji su ranije rekli da ne isključuju mogućnost “terorizma”, ali su pretpostavili da je napadač djelovao sam.
Dva dana nakon prolaska Tour de Francea kroz danski glavni grad, velik broj policajaca je raspoređen na mjestu pucnjave i na više mjesta u Kopenhagenu.
Pucnjava se dogodila oko 17.30 sati po mjesnom i po srednjoeuropskom vremenu, što je potaknulo paniku. U trgovačkom centru je bio veći broj posjetitelja jer se u obližnjoj dvorani trebao održati koncert britanskog pjevača Harryja Stylesa koji je poslije otkazan.
Po izjavama koje su svjedoci dali za danska glasila, osumnjičenik je pokušao namamiti žrtve rekavši da je njegovo oružje lažno, ne bi li ih naveo da mu se približe. “Bio je dovoljno psihopat da lovi ljude, ali nije trčao”, rekao je očevidac za javnu televiziju DR.
Kada su se začuli prvi pucnji, stotinjak ljudi je pohrlilo prema izlazu, pokazuju snimke izgreda. Drugi su se sakrili u trgovačkom centru.
– Odjednom smo čuli pucnje i brzo smo otrčali u zahod, rekla je za DR Isabella koja je ondje ostala sakrivena dva sata.
– Bojala sam se, mnogi su plakali.
Osnovan je krizni stožer, rekla je gradonačelnica Kopenhagena Sophie Haestorp Andersen i pružena psihološka pomoć.
– Kćeri su trebale poći na koncert Harryja Stylesa. Nazvale su me iz restorana i rekle da netko puca, rekao je za AFP Hans Christian Stolz, 53-godišnji Šveđanin koji je došao po djecu na mjesto događaja.
– Isprva smo pomislili da ljudi trče jer su vidjeli Harryja Stylesa, a onda smo shvatili da su ljudi u panici (…) i da trče kako bi spasili živu glavu, rekla je njegova kći Cassandra.
– Moje osoblje i ja molimo za sve stradale u trgovačkom centru u Kopenhagenu. Zgrožen sam”, napisao je britanski pjevač na Snapchatu.
Policija nije rekla ništa o mogućim motivima napada. Na snimkama se vidi osumnjičenik u bijelom radnom odijelu kako bi se sačuvali DNK tragovi, kako ga odvodi policija.
Danska premijerka Mette Frederiksen osudila je “okrutni napad” u trgovačkom centru u kojemu su bili “odrasli, mladi i djeca”. Danska kraljica Margareta II. i više stranih čelnika uputili su izraze sućuti, kao i organizacijski odbor biciklističke utrke Tour de Francea.
Zadnji napad u Kopenhagenu dogodio se 14. i 15. februara 2015. kada je u nekoliko pucnjava s islamističkim motivom ubijeno dvoje i ranjeno petero ljudi.
Teatar 303 je dobio poziv od “Nacionalnog savjeta Crnogorske manjine” iz Novog Sada , da bude njihov specijalni gost i učesnik u programu povodom proslave 13. jula u Vrbasu.
Istovremeno su organizovali i turneju sa komedijom “Crnogorac u tranziciji” za naše zemljake:
11.07. Subotica, 12.07. Lovćenac, 14.07. Vrbas i 15.07. Kula.
Za nas je ovo veliko priznanje, da nakon uspješnih gostovanja po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, dobijemo poziv iz Vojvodine, gdje smo zadnji put igrali davne 1995 godine.
Zahvaljujući velikom entuzijazmu, upornosti, ogromnom radu Teatar 303 se održao ovako dug period i evo 41 godinu dobija priznanje sa svih strana.
Svoj pozitivan duh i duh grada Kotora, Teatar 303 prezentuje sa velikim uspjehom, kako po Crnoj Gori tako i po regionu.
Bivši dugogodišnji komandant najreprezentativnijeg i najvrijednijeg broda Mornarice Vojske Crne Gore, jedrenjaka “Jadran”, kapetan korvete Predrag Supić, iznenada je preminuo danas u 51. godini života.
Njemu je pozlilo nakon što je sa porodicom i prijateljima danas prošao kanjonon Nevidio kod Šavnika. Uprkos naporima da mu se ukaže hitna medicinska pomoć, Supić je od srčanog udara preminuo na putu do bolnice.
Predrag Supić je rođen 1971.godine u Prijedoru u Bosni i Hercegovini. Započeo je školovanje na Mornaričkoj vojnoj akademiji bivše JRM u Splitu, i završio ga početkom devedesetih godina u Beogradu gdje je MVA izmještena iz Splita nakon rata i raspada bivše SFRJ.U redove Ratne Mornarice Vojske Jugoslavije je kao aktivni vojno-pomorski oficir, stupio 1993. a karijeru je gradio kasnije u Mornarici Vojske SCG, a od 2006. u Mornarici Vojske Crne Gore.
Igrom slučaja, čitava njegova karijera vezana je za školski brod “Jadran” na kome je Supić neprekinuto službovao skoro 20 godina i na kojem je prošao sve dužnosti, uključujući i onu najveću – dužnost komadanta tog broda.
Supić je bio možda i najbolji poznavalac “Jadrana” i veliki zaljubljenik u taj 89 godina stari jedrenjak. Iako je rođen daleko od mora, Peđa Supić je bio vrstan i iskusan pomorac koji je “u dušu” poznavao “Jadran”, a ostao je zabilježen i kao posljednji komandant tog broda koji je jedrio sa “Jadranom” što podrazumijeva veliko iskustvo i vještinu korišćenja 16 jedara ulupne površine preko 900 kvadrata na tri jarbola tog starog i vrijednog barkantina.
Supić je u raznim svojstvima, bio ukrcan na “Jadran” u svim dužim međunarodnim krstarenjima tog broda tokom posljednjih skoro 30 godina po čemu je bio jedinstven slučaj u istoriji “Jadrana” od njegovog stavljanja u operativnu upotrebu 1933.godine do danas.
Bio je odličan pomorski pedagog koji je znao da na mlađe kolege, pitomce ali i učenika srednjih pomorskih škola i studente Pomorskog fakulteta koji su imali školska krstarenja i obuku na “Jadranu” prenese svoje veliko znanje o moru, vjetrovima, strujama, navigaciji i plovidbi na tradicionalan način, bez moderne elektronike i drugih savremenih pomagala. Pritom je na sve te ljude Supić gotovo neprimjetno, prenosio i dio svoje ogromne ljubavi prema “Jadranu”, učinivši da i svi oni postanu poštovaoci i zaljubljenici u tsj jedinstven brod-oldtajmer.
Posljednjih nekoliko godina kapetan korvete Predrag Supić obavljao je štabne dužnisti u N3 odjeljenju (operativni poslovi) u Komandi Mornarice VCG u Baru. Sa porodicom je živio u Herceg Novom a iza sebe je ostavio suprugu i dvoje maloljetne djece. Kapetan korvete Predrag Supić biće sahranjen u utorak na groblju Savina u Herceg Novom.
U Risnu je sinoć u dvorištu palate Ivelić održano veče etnološkog i antropološkog filma pod nazivom ‘’Muzika svijeta’’ u organizaciji NVO “Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.
Na programu su bila četiri dokumentarna filma, po selekciji proslavljenog režisera Vladimira Perovića, i to: TIBETANKA autora Huakin Đina iz Kine, SANZIANA autorke Zvezdane Stanojević iz Srbije, OD KRŠANA DO PEROJA Igora Bezinovića iz Hrvatske i CRVENA MARAMICA autorke Lejle Toprak iz Turske.
U ime organizatora publici se najprije obratila Marina Dulović, jedna od osnivačica našeg Udruženja, koja je kazala da ovo dešavanje predstavlja nastavak već održane večeri u septembru 2021. godine pod nazivom ‘’Običaji svijeta’’ i ujedno predstavljaju najavu budućeg Festivala etnološkog i antropološkog filma ‘’Risan’’ koji će se organizovati u septembru u našem gradu i na kome će publika imati priliku da se upozna sa kulturom, tradicijom, vjerovanjima i načinom života raznih naroda svijeta. Ona je istakla da je bilo izazovno izabrati lokaciju na kojoj se mogu održavati slični događaji s obzirom na to da u Risnu ne postoji prostor za odvijanje kulturnih dešavanja. ‘’Cijenimo napore Opštine Kotor da kroz tenderske ponude obezbijedi jedan sličan prostor na lokaciji zgrade ‘’Doma kulture’’ i nadamo se da će ubrzo biti riješen i ovaj problem koji opterećuje organizaciju i planiranje svih budućih dešavanja u Risnu’’, navela je Dulović.
Publici je filmove predstavio Vladimir Perović, koji je, između ostalog, kazao i da se raduje budućem festivalu dokumentarnog filma koji će biti revijalnog karaktera i na kome će se prikazati deset filmova. On je istakao i da ga izuzetno raduje činjenica da je svih deset autora ovih filmova iskazalo želju da, o svom trošku, gostuje na festivalu i predstavi se risanskoj publici. ‘’Ovo dokazuje da su naš Risan, Boka Kotorska i Crna Gora izuzetno atraktivne i vrijedne destinacije, ali i podneblje koje zasigurno pruža prelijep ambijent u kom može da se baštini festival ovog karaktera’’, istakao je Perović.
Muzika svijeta u Risnu
Prisutni su bili u prilici da se kroz projekciju filma ‘’Tibetanka’’ upoznaju sa mladom, ambicioznom i talentovanom djevojkom koja iz Tibeta odlazi u Peking i tamo se susreće sa kineskom kulturom. Ova djevojka sa sobom nosi svoju kulturu, običaje i pjesme, ali i sreću i tugu. Dokumentarac otkriva prirodu tibetanskih vjerovanja i njihovih tradicija u konfliktu sa modernom urbanom civilizacijom, a muzika i lijepo pjevanje mlade Tibetanke samo su element filma.
U okviru filmova ‘’Od Kršana do Peroja’’ i ‘’Sanzijana’’ gostima je predstavljena muzika koja se pjeva u Istri i Južnoj Srbiji.
Gledaoci su bili u mogućnosti da se upoznaju i sa političkim položajem Kurda u Turskoj. Lejla Toprak u filmu ‘’Crvena maramica’’ predstavila je borbu Kurda za svoj bolji položaj u društvu i kroz kulturu, muziku i ples.
Na kraju večeri publika je imala priliku da sa režiserom prodiskutuje o selekciji i da izrazi svoje impresije povodom prikazanih filmova.
Ovim programom željeli smo sugrađanima i zainteresovanoj publici predstaviti kulturu, tradicionalnu muziku i instrumenate iz različitih krajeva svijeta, kao i da najavimo budući festival dokumentarnog filma u Risnu.
Dobrog dupina privukle su male ribe pa je za njima ušao u ribarsku mrežu i trebala mu je pomoć kako bi se iz nje vratio u slobodu mora. U pomoć, odnosno u more, je uskočila posada ribarskog broda „Širan“, piše portal Podcukun.
Zna se da dupini nisu omiljeni ribarima, no posada ribarskog broda „Širan“ odlučila je spasiti jednog dupina koji je došao na ručak u njihovu mrežu.
Dobri dupin zapleo se u mrežu pa su kapetan Širana, Marko Rutar te vlasnik obrta u čijoj floti je spomenuti ribarski brod, Marijan Jakopović skočili u more i pomogli mu da se spasi iz ‘zamke’ u koju su ga „namamile“ ribice.
Premda je dupin ribarima konkurencija, jer i on se, među ostalim, hrani malom ribom, pokazali su naši ribari da nisu samo lovci, nekad su, eto, i spasioci!
Dobri dupin vjerojatno je najpoznatija vrsta dupina, a znajući da onečišćenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa neizbježno vode do smanjenja njihove brojnosti, ova gesta ekipe sa „Širana“, tim je veća!
Razmišljajući da li gomila besmislica i primitivnih optužbi iz DPS i SDP zavređuje bilo kakav odgovor, odlučio sam da zbog građana Tivta iskažem svoj stav, iako je njima odavno sve jasno. Pa da krenemo redom, od najnovijih, kaže se u odgovoru predsjednika opštine Tivat, Željka Komnenovića.
Uvažene članice Alijanse žena DPS, da bi se u mom odgovoru vašoj predsjednici prepoznao nekakav „nedostatak civilizovanosti“ treba biti talenat, ali da se u njemu prepozna „mizogonost“, za to treba biti suvi genije. U nedostatku argumenata i suvisle akademske retorike, u očajanju ste pribjegle irelevantnom. Ja sam sučelio stavove sa predsjednikom/icom OO DPS, a ne sa vaskolikim ženskim rodom, niti mi je to bilo na kraju pameti. Građane Tivta, među kojima su i vaši glasači, vaša navodna odbrana „ugroženih ženskih prava“ mnogo manje zanima od odgovora o stanju investicija i načinu izbora izvođača u prošlom vremenu. Ja se i dalje nadam tim odgovorima.
Uvaženi g. Lisičiću iz OO SDP, teško da vi ikome možete dijeliti lekcije o sposobnosti i bahatosti. SDP u Tivtu je pokušao da se otrgne iz orbite DPS u kojoj je uspješno i veoma lukrativno, na ovaj ili onaj način, gravitirao prošlih 30 godina. Naravno da vam je DPS prirodni partner jer stara ljubav zaborava nema, ali nemojte da vrijeđate logiku ni inteligenciju građana. Tačno je da ste u političkom smislu uskratili podršku, ali vi ste sve ovo vrijeme dio izvršne vlasti koju ne podržavate, jer su vaši predstavnici i dalje članovi odbora i savjeta opštinskih preduzeća i javnih ustanova i za to redovno primaju platu. Pritom vam predsjednik OO ima prebivalište u Podgorici. Neka se vaši članovi prvo povuku iz odbora, pa onda imate pravo da tražite smjene i promjene. Od momenta uskraćivanja podrške prošlog septembra, opsesivno pokušavate da promijenite izvršnu vlast mimo izbora. Ništa manje energije nijeste uložili ni u uzaludnom pokušaju blokade donošenja gradskog budžeta. Kristalno je jasno da to ne radite zbog turističke sezone ili stanja u izvođenju radova, već zbog očuvanja privilegija u kojima ste decenijama uživali na grbači Tivćana.
Na lokalnim izborima 30.avgusta 2020.g. građani Tivta su dobili prvu bitku u osvajanju slobode, ali orkestrirana i nervozna graja poraženih politika govori da je jedini pravi interes grada izlazak na birališta kada se na pobjedu nad kriminalnom hobotnicom i njenim kracima mora staviti konačna tačka. Zbog budućnosti naše djece i dobra pristojnog i progresivnog Tivta.
