Brod koji sakuplja plastiku Foto: H2 Industries / Offshore Energy
Tvrtka za proizvodnju vodika, H2 Industries, u suradnji s tvrtkom pomorske arhitekture Technolog, razvila je 3D dizajn konceptnog broda koji bi trebao prikupljati plastični otpad i pretvarati ga u čisti vodik.
Prema procjenama UNEPA, UN-ovog programa za koordinaciju odgovora na ekološke probleme, zagađenje oceana plastikom još uvijek naglo raste te bi se moglo udvostručiti do 2030. godine. Plastični otpad trenutno čini 80% ukupnog otpada u moru, a najmanje 14 milijuna tona plastike završi u oceanu svake godine, piše Offshore Energy.
Dizajn za ovaj inovativni koncept predstavlja brod koji će skupljati plastični otpad, a zatim ga pretvarati u čisti vodik, pri čemu će se višak vodika moći vraćati na kopno.
Brod će biti nešto duži od 150 metara. Putovat će brzinom od četiri čvora koristeći električne motore, a dva manja plovila će vući mrežu koja bi trebala odvoditi otpad s površine mora, ali i do deset metara u dubinu. Najveća inovacija bit će otvoreni pramac koji će omogućiti da se prikupljeni plastični otpad ubaci na transportere i u skladišni prostor. Nakon toga, otpad će se pretvarati u vodik procesom termolize.
Za svakih 600 kilograma otpada može se proizvesti približno 100 kilograma vodika, koji se onda mogu smjestiti u liquid organic hydrogen carrier (LOHC) te u kontejnere. Kontejneri će se brodskim dizalicama prenositi na manja plovila koja će vodik prevoziti na kopno.
Predviđeno je da svaki brod skuplja plastiku oko godinu dana na jednom mjestu prije nego što prijeđe na drugo. Kako prilikom procesa ne bi bio ugrožen biljni i životinjski svijet, brod će koristiti industrijski testiranu tehnologiju dizajniranu za zaštitu biljaka, životinja i njihovih staništa.
U brodskoj industriji trenutno postoji veliki broj inicijativa vezanih za čišćenje plastičnog otpada. Najveća japanska brodarska linija, Mitsui OSK Lines (MOL), izvijestila je prošle godine kako su mikroplastiku izvučenu iz mora pretvorili u energetske proizvode korištenjem posebnih uređaja. Istovremeno, brodovi tvrtke Maersk igrali su ključnu ulogu u programu neprofitne organizacije The Ocean Cleanup, koja razvija različite tehnologije za čišćenje oceana od plastike, piše Splash 247.
U protekla 24 sata nije bilo preminulih od posljedica koronavirusa, registrovano je 57 novozaraženih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Oporavila su se još 33 pacijenta. Broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 444.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 28.05.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 718 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 57 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, istakli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
25
Budva
6
Tivat
6
Kotor
5
Bar
4
Nikšić
3
Cetinje
2
Šavnik
2
Bijelo Polje
1
Danilovgrad
1
Herceg Novi
1
Kolašin
1
UKUPNO
57
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 28.05.2022. godine iznosio je 7,94 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2720.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 237099.
Tradicionalna EST105 regata, koja je privukla veliki broj jedriličara i ljubitelja jedrenja, zatvorila je majska dešavanja u Portonovom.
Od 26. do 28. maja Portonovi je bio domaćin internacionalne regate EST105 koja je spojila Bari i Herceg Novi.
“U toku ova dva dana, Portonovi je privukao veliki broj jedriličara i ljubitelja jedrenja, ali i svih onih koji željno iščekuju ljetnju sezonu, koji su uživali u morskim aktivnostima i bogatom zabavnom programu koji ih je pratio”, navodi se u saopštenju.
Duh uzbudljivih morskih aktivnosti nastaviće se i od 10. do 12. juna, kada će biti održana Portonovi regata Bokeška ostrva, i to treći put.
“Ovo je idealna prilika da se proslavi i početak rada Portonovi Yacht Club-a koji obećava da bude novi centar okupljanja ljubitelja jedrenja iz čitavog regiona, a i šire”, rekli su iz Portonovog.
Uz brojne aktivnosti, među kojima su i časovi jedrenja sa iskusnim jedriličarima, klub nudi brojne pogodnosti za svoje članove koje će im omogućiti da izvuku maksimum iz onoga što jedrenje nudi.
Portonovi / regata
“Nije slučajno da se dvije ovako velike regate odvijaju u Portonovom, kao ni da je on domaćin jedriličarskog kluba po svjetskim standardima. Portonovi Marina je uvela visoke standarde kad je boravak jahti na crnogorskom primorju u pitanju”, navodi se u saopštenju.
Sa ukupno 238 vezova, marina može da primi jahte do 70 metara unutar i 120 metara van marine. Trenutna popunjenost obećava da će ove godine u njoj biti rekordan broj jahti koje će moći da imaju 24-satni servis zaposlenih.
“Upravo je sinegrija između atmosfere koju nosi Portonovi sa svojim dešavanjima i Portonovi Marine i jedriličarskog kluba ono što čini ovaj rizort posebnim. Uz to, nedavno je otvorena i Portonovi plaža koja, još od prethodnih sezona, privlači pažnju posjetilaca, a koja i zvanično najavljuje otvaranje ovogodišnje sezone”, dodaje se u saopštenju.
Zaposleni i organizatori već najavljenog bogatog programa ovog ljeta optimistični su da će ovo biti ljeto kada će Portonovi zasijati u svom punom sjaju.
Povodom obilježavanja 50 godina od osnivanja Bokeljske mornarice 809, podružnice Herceg Novi, danas, nedelja, 29. maj će biti upriličena svečana proslava jubileja, kao i otvaranje nove kancelarije novske podružnice.
Kako je najavljeno, u 19 sati sati kreće defile odreda Bokeljske mornarice, podružnica Kotor, Tivat i Herceg Novi, od parka Boka do platoa ispred Opštine Herceg Novi, gdje će predsjedniku Opštine predati svečani raport.
Svečanost će biti nastavljena na Trgu Nikole Đurkovića, gdje će odigrati tradicionalno Bokeljsko kolo, a uslijediće svečano otvaranje nove kancelarije, u ulici Desete Hercegovačke brigade broj 4.
Zbog proslave u čast jubileja podružnice Bokeljske mornarice Herceg Novi, od 19:00 do 19:30 će biti obustavljen saobraćaj u dijelu Njegoševe ulice.
Biser Crnoga mora, Odesa, grad je koji je na više načina spajao svjetove i kulture. Osnovalo ga je Rusko Carstvo, ali s izraženim mediteranskim duhom na svakom koraku. Stoljećima je bio velika i važna luka. Danas je to još jedini pravi izlaz Ukrajine na more.
Stignete li danas do Odese – a to je jednako komplicirano kao prije mnogo stoljeća, zbog rata nije moguće slijetanje na gradski aerodrom. Zapravo, aerodroma uopće nema, raketiran je nekoliko puta. Jedino se može doći automobilom, a taj put od Zagreba traje 48 sati, s noćenjem na pola puta u Rumunjskoj.
Nećete vidjeti slavne plaže ni jednako znamenite Potemkinove stube na kojima je snimljena poznata scena Ejzenštejnove “Krstarice Potemkin”, ni mnogo toga što ovu ljepoticu na Crnome moru čini svjetski poznatim ljetovalištem. Njezini najpoznatiji i najzanimljiviji dijelovi jednostavno su odsječeni i zaštićeni vojnim kontrolnim točkama i vrećama s pijeskom.
Odesa je spremna na puno suprotstavljanje ruskim snagama
I staro i mlado i veliko i malo danima je, zbog obrane od mogućeg iskrcavanja ruske vojske s mora na plaže koje bi u ovo doba, dakako, u mirnodopska vremena bile prepune stranih turista i lokalnih stanovnika, punilo vreće pijeskom, čak 700 tona dnevno, koje sada štite kulturno blago ove luke. U strahu da bi njihov grad, luka Odesa, mogao doživjeti sudbinu nestalog Mariupolja…
Život i njegova kvaliteta, kažu, uvijek se najbolje osjeti na gradskoj tržnici. Ona u Odesi velika je i puna svega. Ali malo je kupaca, ili bar onih koji imaju novca za veću kupnju.
Ulice obrubljene drvećem koje je guverner Odese od 1803. do 1814., vojvoda de Richelieu, donio iz cijelog svijeta (američke platane, magnolije i topole) jer on je hortikulturu vidio kao način izražavanja kozmopolitizma Odese – sada su prazne. Grad od milijun stanovnika napustilo je najmanje njih 10 posto. Pobjegli su u rijetke, sigurnije dijelove Ukrajine.
Mnogi su otišli u inozemstvo, rođacima ili u izbjegličke centre koje je Europa morala osigurati kako bi prihvatila golem broj onih koji bježe od rata u njezinu srcu. Oni koji su ostali, ako se već nisu pridružili postrojbama Teritorijalne obrane, vježbaju obranu oružjem. Medicinske ustanove pripremaju kirurške odjele za ranjenike. Odesa je, vjeruju svi, spremna na puno suprotstavljanje ruskim snagama.
Vibrantna, multikulturna Odesa
Inače vibrantna, multikulturna Odesa oduvijek je dom ne samo Ukrajincima, njih je najviše, oko 65 posto, nego i velikoj ruskoj zajednici, ali i Talijanima, Francuzima, Armencima, Grcima, Poljacima i Židovima.
Ulaskom obale Crnog mora u sastav Ruskog Carstva u ovim je krajevima živio velik broj katolika, uglavnom doseljenih Nijemaca i Poljaka. U nedjeljno poslijepodne u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, sačuvane od sredine 19. stoljeća, na misi na ukrajinskome samo je nekoliko najodanijih vjernika. Mnogi su župu napustili zbog rata. Prije njega bila je prepuna, mise su se služile, osim na ukrajinskome, na poljskom, engleskom i – ruskom.
Odesko-simferopoljsku biskupiju vodi biskup Stanislav Szirokoradiuk. Ona uključuje i poluotok Krim, teritorij koji je Rusija anektirala 2014.
Često se Odesa i Židovi izjednačuju
Upitaše jednom stanovnika Odese – “Koliko ljudi živi u Odesi?” – “Milijun” – odgovori on. – “A koliko je njih Židova?” – “Upravo sam ti rekao. Milijun.” Često se Odesa i Židovi izjednačuju. Zbog zabrane boravka u Sankt Peterburgu, Moskvi ili Kijevu, Židovi su se slijevali na jug, u Odesu, njih pola milijuna činilo je trećinu stanovništva prije Drugog svjetskog rata. Taj je trag vidljiv na svakom koraku.
No, danas je u Odesi samo malo više od 3 posto Židova, njih oko 35 tisuća. Toliko ih je zapravo bilo prije ovoga rata, Putinova rata. Sada ih je u gradu ostalo samo 15 tisuća. Danas u Odesi rade samo sinagoga i dom za starije – u njemu su i oni koji su preživjeli holokaust. Stalno se organizira humanitarna pomoć, imaju svoju medicinsku službu. No, daleko je to od uobičajenog života zajednice koja inače ima i vrtić, osnovnu školu i gimnaziju, fakultet… Nešto što su gradili 30 godina. A sada ruski predsjednik Vladimir Putin opravdava rat – pozivom na “denacifikaciju Ukrajine”.
Ne živi Odesa u prošlosti, moderna je
Ne živi Odesa u prošlosti, moderan je to grad u kojem se razvijaju veliki poslovi. 21-godišnja Daša ostala je u gradu i tijekom rata vodi regionalne restorane velike međunarodne tvrtke, trenutačno imaju 14 objekata u zemlji koji Ukrajincima i njihovim gostima nude nove, egzotične okuse drugih kultura, kao, primjerice, japanske napitke i zalogaje mače. Gostiju je malo, zarada je prepolovljena, neki su im objekti srušeni u ratu, a zaposlenici otišli.
“To se desi, desi u Odesi”, stihovi su pjesnika Vladimira Majakovskog o čekanju na ljubav njegova života, Mariju. Odesa vam se treba dogoditi, bez ratnih ožiljaka koje nećete izbjeći. Prevelik je zalog u ratu Vladimira Putina koji već dugo želi za sebe.
Odesa može odlučiti ishod rata, utjecati na mir i sigurnost cijele regije. Jer osvoje li ovu Ukrajincima ključnu luku, ruske snage mogu stići i na same granice EU-a i NATO-a – pred Rumunjsku i Bugarsku.
Bućari Palme iz Donje Lastve plasirali su se u cetvrtfinale Lige šampiona posto su u Tivtu savladali slovenacku Tratu sa 12-10.
Bio je ovo dramatican mec u kome su u finisu Tivcani bili precizniji i zasluzeno slavili. Najbolji crnogorski bucar Miroslav Petković je zavrsnim pogotkom bulina stavio tacku na dramatican susret.
Najvecem uspjehu crnogorskog klupskog bućanja prisustvovao je i predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, ekonomije, stripovane mitologije i knjiga za djecu.
Priče o muškomi druge pripovetke knjiga je Miloša Crnjanskog. Niko nije pisao tako strastveno i zavodljivo o Banatu, i Vojvodini uopšte kao Crnjanski. Veliki pisac slijedi događaje u sebi i prostoru, ali doživljaj iz događaja poklanja čitaocu. Bilo da se radi o stvarnom ili snolikom, o bitkama, dolascimai odlascima, njivama, kasarnama, hramovima, do svjetova u sebi samom, sve to on čini trajno vidljivim i čujnim. U ovim storijama i proznim cjelinama nema podjele na muško i žensko, ni među ljudima, ni među pticama, ni među olujama, ni među suzama. Muškost je ovdje posvećena strasti i žrtvovanju. Izdavač je Dereta.
Himerina krv Slaviše Pavlovića roman je o Jovanu Dučiću. Godine 1943. veliki pjesnik i diplomata nalazi se u Americi. U kući na obali jezera Mičigen on u sjećanje priziva scene iz teškog djetinjstva, hapšenje i progone koje je doživio od austrougarske vlasti zbog patriotskog rada. Zdravlje mu je narušeno, naročito nakon vijesti o Jasenovcu, ali ga to ne sprečava da piše svoje posljednje radove i proglase. Ljut i bijesan, razočaran u jugoslovenstvo, svom sekretatu započinje priču o uzbudljivom životu, prisjeća se mostarskih dana, druženja sa Aleksom Šantićem, ali i prve velike ljubavi. Izdavač je Laguna.
Žene koje kupuju cveće roman je Vanese Monfort. U maloj četvrti Madrida pet sasvim različitih žena kupuje cvijeće. Nijedna ga ne kupuje za sebe: jedna to čini za tajnu ljubav, druga za svoju kancelariju, treća da bi ga slikala, četvrta za svoje mušterije, a peta za mrtvog čovjeka. Sve su na životnoj prekretnici, svakoj je potreban putokaz da bi nastavila dalje. Ekscentrična i mudra vlasnica cvjećare okupljaće ih svakog četvrtka uveče da bi popile čašu vina i opustile se. Ubrzo će se među njima razviti prijateljstvo koje će im pomoći da preuzmu kormilo života u svoje ruke pa makar zaplovile potpuno neočekivanim vodama. Izdavač je Laguna.
Igra prestola – Ilustrovano izdanje Džordža R. R. Martina donosi nam između ostalog slike u boji kao i crnobijele ilustracije. Ovi crteži udahnuli su novi život spletkama i tajnama, romantici i avanturama veličanstvene sage. Zima je, a na sjeveru živi kralj Robert. Ledenim prostranstvom u njegovo ime vlada Edvard Stark koji živi u miru i udobnosti sa suprugom, sinovima i kćerima. Još dalje, iza velikog Zida, prostire se divljina i u njoj strašna, neprirodna bića, zaboravljena tokom dugog ljeta. Niko, međutim, ne obraća pažnju na princa Visertisa koji planira da povrati svoje zakonito mjesto na tronu. Izdavač je Laguna.
Trn autora Branka Dragaša knjiga je koja će nas provesti kroz zamršene i nepredvidljive puteve ekonomije i politike. Kao neko ko nije član nijedne stranke autor piše krajnje objektivno. U prvom dijelu knjige nas upoznaje sa zanimljivim temama kao što su monetarni udar, štednja, pare, donacije, blokade, privatizacije, devizni kurs. Takođe, daje odgovore na pitanja kuda ide Srbija, ko su vitezovi srpske privrede a ko čikaški momci, i iznosi zanimljive podatke o porezima, berzi, kreditima. U drugom dijelu govori o profiterima reforme, otvorenoj privredi, mafiji, o vlasti, teororu, strahu, ali i o smijehu. Izdavač je Katena mundi.
Guan Ju – Braća zauvek je strip-adaptacija istorijskog romana Tri kraljevstva. Scenarista Den Džoli napisao je ovu priču oslanjajući se na istorijske izvore, baš kao i umjetnik Ron Rendal koji je oblikovao vizuelni dio priče. Dakle, iz jednog od najpoznatijih kineskih epova dolazi nam pravični junak i bog rata. Guan Ju, drevni kineski ratnik, bori se rame uz rame sa svojim pobratimima Lju Bejem i Džang Fejem kako bi ugušio prijetnju Žutih šalova. On uspješno brani svoju zemlju i čast, ali njegove nevolje tek počinju. Duž cijele Kine protivnici postavljaju ozbiljne izazove, svaki teži od prethodnog. Izdavač je Pčelica.
Pravi golubovijedu opasnost za doručak zanimljiva je knjiga za mlađe čitaoce autora Endrua Makdonalda i Bena Vuda. Pravi golubovi nisu samo sjajan odred boraca protiv zločina koji štite grad već su ujedno i najbolji drugari. No hoće li njihovo drugarstvo uspjeti da opstane i kad budu imali posla sa tajnim skladištem prepunim flaširanih ptica, odbjeglim nojem kriminalcem na slobodi i ibisom željnim moći? Čitajući ovu sjajno ilustrovanu knjigu možemo da se ismijemo do mile volje, ali i da mnogo mirnije spavamo znajući da se tamo napolju Pravi golubovi bore protiv zločina. Izdavač je Laguna.
Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović kaže da su najave za ovu turističku sezonu jako dobre.
-Projekcije za ovu turističku sezonu su jako dobe, neću reći odlične, ali vrlo dobre-poručio je Golubović u programu “Dobro jutro Crna Goro”.
on podsjeća da je zimska sezona bila na istorijskom maksimumu.
-Imamo predsezonu, koja je jako lijepo krenula, u smislu broja turista i noćenja, u tome prednjači Budva i sami ugostitelji sa kojim sam vršio anketu su vrlo zadovoljni-poručio je Golubović.
On kaže da je već vidljivo da su cijene u kafićima, restoranima, prodavnicama povećane.
Navodi primjer i da je prošle sezone u jednom objektu na primorju pivo platio dva i po, a ove godine pet eura.
Golubović navodi i da turisti imaju određeni budžet koji potroše tokom odmora.
-Tako da umjesto dosadašnjih dva, tri ili četiri piva-popiće duplo manje-poručio je Golubović.
Kaže i da upravo skok cijena na primorju može negativno uticati na turiste iz regiona, na koje se u značajnoj mjeri oslanjamo.
-Imaćemo nezadovoljstvo turista koji, ako su nešto ranijih godina plaćali dvostruko manje, a sada više svakako će pokazati nezadovoljstvo-poručio je Golubović.
Podsjeća da će rat u Ukrajini uticati na turističku sezonu, ali smatra i da ima načina da se to nadomjesti.
-Fokusiranom marketinškom kampanjom i svim onim što imamo u predsezoni vrlo su, slobodno mogu reći dobre indicije da će turistička sezona nadomjestiti turista sa tih tržišta-poručio je Golubović.
Nevladina organizacija “Info sport CG” – Bar, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumartsva i vodoprivrede, u saradnji sa obrazovnim ustanovama Boke nastavila je svoju misiju podizanja parkova maslina u dvorištima ustanova i institucija širom države.
U sklopu akcije “Eko dan Boke”, u dvorištima obrazovnih ustanova u opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi formirano je osam novih Parkova „Maslinjaka djece Bara i Crne Gore”, sa 55 novih maslina, piše feral.bar
Masline su posađene u dvorištima OŠ “Nikola Đurković” i JPU “Radost”u Radanovićima, SMŠ “Mladost”u Tivtu, Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru, OŠ “V. Drobnjaković” u Risnu, Dječijem domu „Mladost˝ u Bijeloj, te u JPU “Naša radost” i SMŠ “Ivan Goran Kovačić” u Herceg Novom.
Foto: Info sport CG Bar
-Bilo je planirano i da se u dvorištu OŠ “Branko Brinić” u Radovićima zasadi 25 maslina.
S obzirom da se ruši stara i gradi nova zgrada ove škole, iz opravdanih razloga formiranje ovog parka maslina odložili smo do završetka gradnje-kazao je mr Miodrag Banović iz NVO Info sport CG” Bar.
Foto: Info sport CG Bar
Pod Banovićevim vođstvom, do sada su ekološki aktivisti formirali 62 Parka „Maslinjaka djece Bara i Crne Gore sa ukupno 1.456 maslina.
Infosport CG Bar
Od toga, 45 parkova maslina sa 1.235 maslina je na području Opštine Bar.
