U okviru KotorArt Pjace od filozofa u Kreativnom habu u Kotoru, u nedjelju, 31. jula u 21 sat zainteresovane očekuje panel diskusija vezano za projekat SAVREMENE TVRĐAVE KULTURE: BOKA, TREBINJE, NOVI SAD.
Projekat se održava uz podršku Fonda za Zapadni Balkan.
PJACA OD DŽEZA će se održati na Pjaci od muzeja sa početkom u 23 sata. Nastupaju cijenjeni Paula Jusić, vokal i Đelo jr. Jusić, klavir.
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
Ekstremna vrućina proteklih nedelja uzrokovala je šumske požare i dovela do hiljada smrti duž Evrope, no visoke temperature ne štete samo životu na kopnu. Topliji zrak zajedno s promjenjivim morskim strujama i stabilnom površinom mora ugrijao je obalne mediteranske vode za nekoliko stepena iznad prosječne temperature koja iznosi između 24 i 26 stepena u ovo doba godine.
More između španskih Baleara i italijanske obale je 5 stepeni toplije nego u isto vrijeme prošle godine, objavila je španska meteorološka agencija AMET te upozorila da će temperature oko španske obale biti za 3 do 4 stepena više najmanje do sredine avgusta.
Vlasti u Cabo de Gati, na jugoistoku zemlje, izvijestile su kako je ondje u ponedeljak zabilježena najviša temperatura mora u posljednjih deset godina, 28 stepeni.
Morski toplotni talasi, mnogo manje istraženi nego oni kopneni, sve su češći zbog klimatskih promjena te stvaraju dodatni pritisak na ekosisteme već pogođene pretjeranim izlovom ribe i onečišćenjem plastikom.
Okeanolog Jean-Pierre Gattuso rekao je za Reuters da je temperatura mora u blizini francuskoga grada Nice 25. jula iznosila 29,2 stepena, što je za 3,5 stepena više nego istoga dana prošle godine.
– Ovo je apsolutni rekord od najmanje 1994., a vrlo vjerovatno i prije toga, izjavio je.
Okeani i mora su neka vrsta spužve za toplinu, objašnjava Gattuso. Morski toplotni talasi pogađali su Mediteran i od 2015. do 2019., dovodeći do nestanka morskog života, navodi studija španskog Instituta za pomorske nauke. No, upozorava Gattuso, ovaj put su duži i magnituda im je viša. Najavio je propadanje ekosistema u avgustu.
Prije četiri godine napustio nas je Oliver Dragojević. Za muzičkom legendom žale sve generacije duž Hrvatske ali i cijele bivše Jugoslavije, a posebno su ga sjetili u njegovoj rodnoj Veloj Luci. Ove godine koncert “Trag u beskraju” održao se na spektakularnoj pozornici – pontonu koji je postavljen usred uvale jer je pjaca odavno postala pretijesna. Tehnika Hrvatske radiotelevizije pokrivala je koncert sa 70 ljudi, 10 kamera i dronom iznad Vele Luke kako bi atmosferu uživo prenijeli i onima koji nisu bili na otoku! Prijenos ste mogli pratiti uživo na Prvom programu HTV-a i našim multimedijalnim kanalima. Pogledajte snimak prenosa:
Kao dio umjetničkog ciklusa “Artist Series ”, u ponedjeljak, 1. avgusta u 17 časova će u galeriji One&Only Portonovi rizorta u Herceg Novom biti otvorena samostalna izložba crnogorske slikarke Vahide Nimanbegu.
Vahida Nimanbegu je renomirana crnogorska slikarka koja stvara moćna platna na kojima blistaju boje Mediterana. Rođena je 1973. godine u Baru, a diplomirala je na Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu, na odsjeku Aranžer, 1994. godine. Dvije godine kasnije diplomira u istoj školi na odsjeku Nastavnik likovne kulture, a potom na odsjeku Zidno slikarstvo 2002. godine. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2009. godine. Dobitnica je više nagrada i priznanja koja su joj uručena u zemlji i inostranstvu. Iza nje su brojne samostalne izložbe, među kojima se kao najznačajnije, pored crnogorskih, izdvajaju one u Srbiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu, Njemačkoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Švajcarskoj. Od 2004. godine drži likovne radionice za djecu, sa kojom ima izložbe i razne aktivnosti. Živi i radi u Ulcinju.
„Infantilni (dječji) crteži koji nenametljivo pulsiraju djelima, linija i grafika koje su bliske dječijoj ili art-brut osjetljivosti suštinski su u njenom umjetničkom rječniku. Jednostavni prikazi asociraju na postojanje živih bića; ovi simboli jednog postojanja, uvećani mikroskopski prikazi minijaturnih bića, čija likovna vizualizacija ima intimnu intonaciju, dio su veselih i optimističnih apstraktnih Vahidnih radova,“ rekla je Ana Frangovska govoreći o njenom stvaralaštvu.
Artist Series, projekat ostvaren saradnjom One&Only Portonovi rizorta i galerije Pizana, obuhvata izložbe u trajanju od po mjesec dana pet crnogorskih renomiranih umjetnika, koji će na taj način tokom sezone svoje stvaralaštvo predstaviti gostima hotela i široj publici koja posjeti rizort.
“Raduje nas otvaranje samostalne izložbe Vahide Nimanbegu, kao četvrte po redu izložbe u ovoj sezoni Artist Series projekta. Želimo da gostima prikažemo Crnu Goru, da promovišemo lokalnu zajednicu i prenesemo im ljubav prema ovoj fascinantnoj zemlji i njenim ljudima. Ovaj umjetnički serijal samo je jedan od načina na koji to ostvarujemo, promovišući crnogorsku kulturu gostima sa svih strana svijeta”, kazala je Tesa Gorman, generalna menadžerka rizorta.
Ovaj umjetnički projekat nastavak je uspješne saradnje rizorta i crnogorske galerije Pizana, koja je započela 2021. godine.
“Nakon uspješno realizovanog prošlogodišnjeg ciklusa Artist in Residence, i ove godine galerija Pizana nastavlja sa predstavljanjem i promocijom crnogorskih umjetnika. Projekat Artist Series ima za cilj da približi crnogorsku umjetnost zainteresovanoj javnosti, dajući priliku našim umjetnicima da se predstave raznovrsnoj publici One&Only rizorta”, kazala je Ljiljana Milošević, direktorica galerije Pizana.
Izložba će biti otvorena za javnost svakog dana u periodu od 1. do 31. avgusta, u rizortu One&Only Portonovi. Za više informacija, pozovite +382 31 691 001.
Premijer Dritan Abazović poručio je da je turistička sezona iznad svih očekivanja.
“Uzalud propaganda – turistička sezona iznad svih očekivanja”, poručio je Abazović na Twitteru komentarišući snimak kolone automobila koje se kreću ka crnogorskom primorju.
On je poželio dobrodošlicu turistima u kako je naveo, naljepšu zemlju Mediterana.
U Budvi 38,94 hiljade turista
U Budvi trenutno boravi 38,94 hiljade gostiju, što je na nivou prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
“U hotelskom smještaju je registrovano 16,07 hiljada gostiju, u privatnom 21,09 hiljada, dok je u kampovima, odmaralištima i hostelima registrovano ukupno 949 gostiju”, rekli su iz TOB-a.
Prema podacima TOB-a i procjeni broja gostiju u privatnom smještaju na osnovu parametra iznesenog komunalnog otpada sa područja Opštine Budva, u tom primorskom gradu ukupno boravi blizu 60 hiljada gostiju, odnosno 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
“Ovaj broj gostiju predstavlja procjenu, odnosno broj registrovanih gostiju u hotelima, kampovima, odmaralištima i hostelima i procijenjen broj gostiju u privatnom smještaju”, objasnili su iz TOB-a.
Kada je u pitanju struktura stranih gostiju u hotelskom smještaju, najbrojniji su turisti iz Srbije, Izraela, Bosne i Hercegovine (BiH), Njemačke, Švajcarske, Egipta, Kazahstana, Turske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Slovačke i Litvanije.
“Najbrojniji strani gosti u privatnom smještaju su iz Srbije, Rusije, Ukrajine, BiH, Njemačke, Poljske, Makedonije, Mađarske, Švedske i Bjelorusije”, zaključuje se u saopštenju.
Pelješki most, uz prometnu funkcionalnost povezivanja s jugom Hrvatske, postaje i nova turistička atrakcija o čemu već strani mediji rade priloge, a bit će i dio turističke promocije zemlje te se očekuje da dodatno potakne turističku potražnju za jugom, ističe za Hinu direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
“Most će zasigurno biti nova turistička atrakcija, kako za nautičare, za koje će plovidba ispod mosta biti poseban doživljaj, tako i za brojne putnike i turiste kojima se pruža prekrasan pogled na most s okolnih vidikovaca i cesta. Koliko će motiv i sam most biti uključen u kreiranje posebnih ponuda, tura, suvenira i drugog ovisi o samim destinacijama i subjektima koji djeluju na tom području, a HTZ će kao i do sada koristiti most u sklopu promotivnih i informativnih kampanja”, poručio je Staničić uoči otvaranja Pelješkog mosta u utorak.
Smanjenje ovisnosti turizma o avio prometu
Još je rano, kako dodaje, govoriti o izravnom i konkretnom utjecaju mosta na turistička kretanja u destinacijama na krajnjem jugu, ali smatra da je sasvim sigurno da će most smanjiti ovisnost juga i njegovog turizma o zračnom prometu.
“Iako su za Dubrovačko-neretvansku županiju među najvažnijim turističkim tržištima Velika Britanija i SAD, jako su važna i tržišta Njemačke, Poljske, Francuske i Slovenije, kao i domaće tržište, pa se očekuje i izravan utjecaj mosta na jaču potražnju i posjećenost i s tih tržišta. To se uklapa i u sliku Hrvatske kao vrlo dobro pozicionirane i prepoznate kvalitetne auto destinacije, čemu Pelješki most dodatno pridonosi”, kaže Staničić.
Da most privlači turiste, ali i medije iz svijeta, pokazuje i prošlotjedna posjeta novinarske ekipe vodećeg europskog informativnog kanala Euronewsa, koji su ga u organizaciji HTZ-a snimali uz turističke teme i ponudu Dubrovačko-neretvanske županije te će prilog emitiati na tom kanalu koji je dostupan za oko 70 posto kućanstava u Europi ili za oko 145 milijuna ljudi.
O vezi s turizmom Staničić još naglašava da, uz bolju prometnu dostupnost Dubrovnika i cijelog poluotoka Pelješca, most znači i da će putovanje tim dijelom zemlje od sada biti puno praktičnije i ugodnije.
“Posebno smo ponosni i kako je most svojim kompleksnim i unikatnim dizajnom promijenio vizuru Malostonskog zaljeva, što će nam svakako koristiti i u pripremi atraktivnih te kvalitetnih promotivnih materijala i sadržaja za inozemna tržišta”, kaže Staničić.
Turistički Dubrovačko-neretvanska županija blizu rezultatu iz 2019.
Zaključno iznosi i podatke o turističkom prometu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koji je u dosadašnjem dijelu ove godine sa 838 tisuća turista i oko 3,6 milijuna noćenja za 141, odnosno 108 posto bolji nego u istom razdoblju prošle godine 2021. U odnosu na rekordnu 2019. to je pak razina od 70 posto dolazaka i oko 81 posto noćenja turista.
Samo u dosadašnjem dijelu srpnja, u toj je županiji boravilo oko 305 tisuća turista, ostvarivši više od 1,5 milijuna noćenja, što su porasti od 48 i 41 posto u odnosu na 2021., a u usporedbi s istim danima srpnja 2019. to je 87 posto rezultata u dolascima i oko 92 posto rezultata u noćenjima.
U HTZ-u očekuju da se slični trendovi nastave i do kraja ljeta i do kraja ove godine.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2.423 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 987 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2.
Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 315, Bara 105, Nikšića 103, Budve 78, Herceg Novog 67, Berana 55, Ulcinja 49, Tivta 44, Kotora 34, Pljevalja 32 i sa Cetinja 25.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni slučaj povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Dok milioni ljudi strepe hoće li moći da izdvoje još hiljadu eura za struju ove godine, drugi ne žale da daju deset hiljada eura za “Hermesove” tašne jer rast cijena gotovo ne dotiče bogatije ljude.
Niz kompanija, od grupe proizvođača alkoholnih pića “Dijadžio” do “Hermesa” koji pravi torbe “birkin”, prijavili su ove nedjelje da zarađuju od svojih najskupljih proizvoda i da očekuju da se taj trend nastavi uprkos krizi sa troškovima života koja ne pokazuje znake slabljenja, piše agencija Rojters.
Znatno veće kamatne stope, porast inflacije i dugotrajna kriza sa energentima vode do zaključka da globalna ekonomija ide ka recesiji, ali milioni bogatijih potrošača i dalje žive lagodno zahvaljujući ušteđevini nakupljenoj tokom pandemije kovida-19 i ne ustežu se da se počaste nakon dvogodišnjih restrikcija, ističe Rojters.
inflacija
”Hermes” je juče prijavio rekordnu kvartalnu dobit pošto je prodaja naglo porasla usljed snažnog rasta u Evropi i SAD, te oporavka u Kini. Predsjedavajući Aksel Dima je rekao da ne vidi znakove usporavanja ni u jednom regionu, iako je ta kompanija ove godine podigla cijene za četiri odsto.
Proizvođač automobila “Reno” je saopštio da se ispalti njegova strategija fokusiranja na prodaju manjeg broja, ali profitabilnijih automobila, i povećao je svoju prognozu profita za cijelu godinu. Najskuplji “reno” automobili mogu koštati više od 100.000 eura.
”Iznenađujuća otpornost evropskih potrošača vidljiva je i u snažnim rezultatima vlasnika luksuznih brendova, “Luj Viton”, posebno u njihovoj modi i kožnoj galanteriji, “Fendi” i “Kristijan Dior””, kazala je Rebeka Česvort iz investicioni firme State Street SPDR ETF.
”Potrošači koji uživaju u ponovom otvaranju putovanja povećavaju prodaju vina i žestokih pića.”
Mnogi potrošači širom svijeta pripremaju se za brzo pogoršanje ekonomije ove zime.
Rojters navodi da se u Britaniji, na primjer, očekuje da će gornja granica za račune za struju u domaćinstvu skočiti sa 1.277 funti (1.520 eura) ranije ove godine na više od 3.500 funti do oktobra, dok je cijena hrane skočila za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu. To će stotine hiljada ljudi gurnuti u finansijsku opasnost i neće moći da priušte ništa osim osnovnih potreba.
Kompanije koje se bave proizvodnjom hrane i robe široke potršnje kao što su “Nestle” i “Unilever” zaglavljene su u teškim pregovorima sa prodavcima od kraja prošle godine, pri čemu supermarketi nerado podižu cijene osnovnih potrepština jer rizikuju da otuđe potrošače koji se bore da prežive.
”Ne mogu sve kompanije da dižu cijene, samo one koje imaju moć određivanja cijena i koje posluju relativno dobro – koje imaju dominantnu poziciju u svojim sektorima”, rekla je Rojtersu Vei Li, glavni globalni investicioni strateg instituta BlackRock Investment. “Važno je fokusiranje na kvalitetne igrače u sektoru”.
Iako inflacija i dalje nagriza štednju bogatijih potrošača, čini se da su oni sada fokusirani na uživanje u slobodama koje su se vratile sa ublažavanjem kovid restrikcija.
IAG, vlasnik “Britiš ervejza”, juče je zabilježio profit prvi put od pandemije, pošto je više ljudi letjelo širom Evrope između aprila i juna.
”Izvještaji koje sugerišu da rezervacije unaprijed ne pokazuju znake slabljenja idu u prilog argumentu da snažna potražnja za putovanjima i dalje uveliko nadmašuje uticaj krize troškova života”, rekao je Mat Brikman iz kompanije za finansijske usluge “Hargreaves Lansdown”.
Prodaje IAG-a, na letovima koji se uglavnom rezervišu iz Britanije, Španije i SAD, više su se nego učetvorostručile na 9,35 milijardi eura u prvoj polovini ove u odnosu na prošlu godinu.
”Imali smo brz rast u oporavku zbog povećanog broja putovanja”, rekao je izvršni direktor “Dijadžija” Ivan Menezes u četvrtak pošto je ovaj proizvođač votke “don hulio” i viskija “džoni voker” nadmašio očekivanja prodaje tokom cijele godine.
Menezes je, međutim, upozorio: “Da bismo se vratili na staro, vjerovatno će biti potrebne još dvije godine, možda malo duže”.
Evropske banke su ove nedjelje takođe imale neka pozitivna iznenađenja kada je u pitanju dobit, mada investitori prate znakove da bi slabljenje ekonomije, rast inflacije i rat u Ukrajini mogli ugroziti njihove izglede.
Inflacija u evrozoni je u julu dostigla još jedan rekord, a vrhunac je možda još mjesecima daleko, što će zadržati pritisak na Evropsku centralnu banku da se odluči za još jedno veliko povećanje kamatnih stopa u septembru, navodi se u Rojtersovoj analizi.
Evropska agencija za statistiku objavila je juče da je ekonomija evrozone rasla puno brže od očekivanog u drugom kvartalu, ali su ekonomisti kazali da bio to mogla biti posljednja pozitivna vijest za tu ekonomiju prije nego što dodatni rast inflacije i problemi sa lancima snabdijevanja izazovu blagu recesiju u drugoj polovini godine.
Snažniji rast je ostvaren uprkos stagnaciji u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji bloka, gdje su visoka inflacija i strah od gasne krize izazvane ratom u Ukrajini doveli do opadanja raspoloženja potrošača i biznisa, kazali su ekonomisti.
Na prepunoj Pjaci ispred Katedrale Sv. Tripuna, sinoć je održan koncert naziva, Crna Gora I Austrija: snage muzike. Združeni, nastupili su Vojni orkestar Gardijske čete Vojske Crne Gore i Vojna muzika Gornje Austrije, pod upravom dirigenata Mila Belevića i Gernota Hajdegera.
Raspoložena publika i izvođači, pokazali su pravu moć i snagu muzike.
Prisutnima su se obratili: gdin Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor KotorArta, gdin Krsto Perović, državni sekretar Ministarstva odbrane Crne Gore, gdin Dr. Arnold Kamel, generalni sekretar i generalni direktor Direktorata za politiku odbrane Ministarstva odbrane Austrije i gđa Dafina Bećiri, više menadžerka za program Fonda za Zapadni Balkan.
Koncert je bio ujedno i svečano otvaranje četvorodnevne regionalne konferencije Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad, koja se fokusira na prakse zaštite i valorizacije austrougarskih fortifikacija, kao i na promociju i popularizaciju tog važnig dijela kulturne baštine.
Ovim projektom se nastavlja uspješna praksa preplitanja umjetnosti sa važnim društvenim temama i intenzivira nivo regionalne kulturne razmjene i saradnje.
Koncert se održao uz podršku Fonda za Zapadni Balkan, i u saradnji sa Ministarstvom odbrane Crne Gore, Ministarstvom odbrane Austrije, Ambasadom Austrije u Crnoj Gori, Erste bankom, udruženjem “Mostovi”, “Music&More Summer Festivalom” iz Trebinja, udruženjem Almašani iz Novog Sada, i Nevladinom organizacijom “KOD”.
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
U okviru manifestacije “Vijek sporta u Kotoru” na terenu Bokelja sinoć je odigrana revijalna utakmica između veterana ovog kluba i navijača, popularnih Beštija.
Prvi čovjek grada, Vladimir Jokić, koji je sinoć branio boje veterana kluba, istakao je da FK Bokelj i grad imaju ozbiljne takmičarske ambicije vezano za narednu takmičarsku godinu ali i da imaju ozbiljne planove kada je riječ o stadionu.
“Kao što vidite utakmica se ovdje igra pod reflektorima, pomoćni stadion je renoviran i on je pod reflektorima, sjedišta na tribinama su zamijenjena ali ono što je naš zajednički cilj jeste da stadion Bokelja rekonstruišemo i da ga izgradimo onako kako Kotor to zaslužuje. Ove godine ćemo raspisati međunarodni konkurs za izradu idejnog projekta stadiona, očekujem da ćemo do kraja godine imati izabrano rješenje i da ćemo u narednih par godina moći da se dičimo novim stadionom u Kotoru”, kazao je Jokić.
Davor Kumburović predsjednik FK Bokelj istakao je da je FK Bokelj klub sa velikom tradicijom I podsjetio na interesantan je podatak da je upravo ovaj klub zajedno sa Borcem iz Čačka najstariji drugoligaš sa prostora bivše Jugoslavije.
“Pričinjava mi veliku čast i zadovoljstvo što sam baš ja na čelu ovog kluba kada se sve ovo dešava dok je sa druge strane to velika odgovornost i prema gradu Kotoru i prema našim vjernim navijačima ali i prema igračima koji su gradili istoriju FK Bokelj, da nastavimo da se i dalje razvijamo. U proteklih četiri godine dosta je toga urađeno i pravi se preduslov kako bi u budućnosti mogli da očekujemo i veće sportske rezultate”.
Vijek postojanja FK Bokelj
Trenutno je klub u drugoj ligi a Kumburović smatra da bi kao kruna dosadašnjeg rada prvi iskorak bio da se plasiraju u elitu crnogorskog fudbala.
“Kada je riječ o budućnosti kluba akcenat je u predhodnom periodu stavljen na djecu i podmladak kluba i njihovu edukaciju i smatram da će u narednih nekoliko godina gro tima sačinjavati djeca iz ovog grada i na taj način ćemo staviti neki potpis naše bokeške škole fudbala”.
Da klub ima realne šanse da uđe u prvu ligu smatra i sportski direktor kluba Dejan Ognjanović.
“Klub uvijek teži da pravi dobre rezultate i nadam se da ćemo uskoro biti prvoligaši i da ćemo imati zapaženiju ulogu u crnogorskom fudbalu. Klub ima sve selekcije igrača i smatram da samo treba biti strpljiv i sačekati i nadam se da ćemo za par godina imati zaista kvalitetnih igrača iz podmladtka”, kaže Ognjanović.
Vijek postojanja FK Bokelj
Stevo Marić nekadašnji igrač FK Bokelj kazao je kako bi volio da sadašnja i buduće generacije bude bolja i uspješnija nego što su oni nekada bili ističući da prepoznaje među igračima kvalitet i talenat te da samo treba unaprijediti rad sa njima.
Proslava stogodišnjice VPK Primorac i FK Bokelj, danas trećeg i poslednjeg dana, biće organizovana na Trgu od oružja. Tokom plavo bijele noći biće premijerno prikazani dokumentarni filmovi o VPK Primorac i FK Bokelj. Događaju će prisustvovati nekadašnji vaterpolisti, fudbaleri, plivači i plivačice VPK Primorac i FK Bokelj, kao i članovi uprava ova dva kluba, predstavnici Opštine Kotor i brojni gosti.
