Stanojlović: Kultura je od neprocjenjive važnosti i zaslužuje svu moguću podršku

0
Stanojlović: Kultura je od neprocjenjive važnosti i zaslužuje svu moguću podršku
Herceg Novi – foto mediabiro

„Kultura je od izuzetnog značaja i kao nematerijalno nasljeđe jednog naroda i jedne grupe ljudi koja živi na određenom podneblju, ali i kao identitet tog podneblja, što opet može i mora biti iskorišteno i valorizovano kao autentična ponuda. U tom kontekstu Turistička organizacija ima i obavezu, ali i interes da podržava kulturno stvaralaštvo i na taj način kreira dodatnu vrijednost Herceg Novog kao turističke destinacije“, kazao je u intervjuu za Herceg Novi Cool direktor TO Herceg Novi, Đorđe Stanojlović, objašnjavajući strategiju podrške kulturno-turističkim manifestacijama.

On je istakao da će TO nastaviti da podržava sve kvalitetne programe čiji se efekti na razvoj grada, kako u ekonomskom tako i u kulturološkom smislu, mogu jasno i lako evaluirati.

„Kada su stvari iz kulture i manifestacije takve vrste u pitanju, zaista mogu da kažem da imamo izvanrednu saradnju sa svim kulturnim i javnim institucijama u gradu i sa svim nevladinim organizacijama i privatnim subjektima koji  na bilo koji način doprinose kulturnom životu Herceg Novog, koji, sa ponosom to svi ističemo, nosi epitet – grad kulture, te i u tom kontekstu zaista moramo da nastupamo i da plasiramo HercegNovi na sva tržišta. Nema potrebe da pričam i spominjem kolika je važnost, prije svega Filmskog festivala Herceg Novi- Montenegro Film Festivala, koji je brend Herceg Novog i države Crne Gore ili festivala klasične muzike – Dani muzike, zatim Operose, Gitar Arta, HAPS-a. Jedna od mojih omiljenih manifestacija – Hercegnovski strip festival, koji je možda i najbliži mojoj branši i onim čime se ja bavim, a to je svakako dramsko stvaralaštvo, pisanje scenarija i kopirajt, jer je strip forma najbliža knjizi snimanja kada već govorimo o filmu, ali i konekciji svih umjetnosti“, objašnjava dalje Stanojlović ističući da Turistička organizacija sve vrijeme daje logističku, finansijsku i promotivnu podršku, prije svega, takvim događajima koji imaju nespornu svjetsku reputaciju u kvalitativnom smislu, a tu su svakako i razni drugi događaji različitih žanrova i druge vrste, koji takođe, na neki način donose kulturno-prosvjetnu vrijednost.

„Opet, s druge strane, važno je reći i ne treba bježati od toga, čak i neke stvari koje su više populističke nego elitističke je važno podržavati i iz kvantitativnih razloga. Negdje treba imati tolerancije i prema toj vrsti sadržaja, ali svakako davati primat stvarima koje su od kulturno-identitetskog značaja. Tolerancija je. često, samo odsustvo interesa za istinom, tako da neki kriterijumi moraju postojati. TO je uvijek podržavala sve dobre i kvalitetne stvari koje se dešavaju u Herceg Novom i zaista smo gledali da u tom maniru nastavimo i ove godine.

Ogroman broj zahtjeva za raznorazne stvari svakodnenvno dolazi u TO i tu je negdje i ogromna odgovornost i izrvšnog odbora i stručne službe – kako i na koji način rasporediti određena sredstva koja su finansijskim planom opredijeljena za manifestacije i za sve ostalo za šta se aplicira. Mi smo vratili na snagu jedan pravilnik sa definisanim kriterijumima koji su potrebni da bi neka manifestacija uopšte bila u sistemu razmatranja za dobijanje određenih sredstava i sa zadovoljstvom mogu da kažem da se svi pridržavaju toga i na jedan ažuran način ispunjavaju te formulare koji su vrlo bitni za poslovanje i strategiju u budućnosti, ali i za dalje opredjeljivanje podrške TO. Jednostavno svi moraju biti svjesni toga da TO nije u obavezi da finansira sve što dođe na stol, postoji stručna služba koja evaluira ponuđene predloge i tu, osim premise koja je obavezna uopšte o razmišljanju za davanje određenih sredstava, postoji i određivanje efekata koji su dugoročni ili kratkoročni, i koji su vidljivi i lako mjerljivi, a stručna služba u saradnji sa izvršnim odborom donosi odluku o podršci u zavisnosti od svih postavljenih kriterijuma“, priča dalje Stanojlović. On je naglasio da postoje i brojne manifestacije koje su žanrovski različite jer je i tu, kako je kazao, izuzetno značajno praviti jednu vrstu prularizma:

„Postoje različiti ukusi i preferencije različite klijentele, različitih prosedea i vizura i tu je vrlo važno donijeti sadržaje za svu klijentelu, tako da i s te strane je važno imati i dozu razumijevanja kada je u pitanju finansiranje. Međutim, to, naravno, ne znači da ćemo mi spuštati kriterijume i potčiniti kvalitet kvantitetu. To je vrlo važno naglasiti dok god bude bila ova struktura u Turističkoj organizaciji, tako će se postupati prema svim manifestacijama“, jasan je Stanojlović.

Govoreći o menifestacijama, on se osvrnuo i na turističko-kulturne događaje koji su započeti ove godine i koji su u potpunosti u organizaciji institucije na čijem je čelu.

„Prije svega krenuli smo s manifestacijom Biram radost koja je obuhvatila dane od Uskrsa do Vaskrsa, gdje smo opet uspjeli da izbrendiramo Herceg Novi kao jednu child friendly i family friendly destinaciju i donijeli kvalitetan sadržaj koji će u daljnjoj budućnosti, ukoliko to postane tradicija, biti razlog više zašto će ta vrsta klijentele, a pogotovo porodice sa djecom, birati Herceg Novi kao svoju destinaciju i opredjeljivati se za Herceg Novi u datom periodu.

Đorđe Stanojlović

Nakon toga hronološki, možda i najvažnija stvar koja se desila i dešava se i svakako je treba nadograđivati, je ribrendiranje vizuelnog identiteta Turističke organizacije i našeg grada sa sloganom – Herceg Nov feel it – sa svim svojim nastavcima, odnosno ekstenzijama koje obuhvataju sve sfere sadržaja koje grad može ponuditi, ne samo u duhu ljetnje sezone, već tokom čitave godine. Potrebno je da unificiramo i na neki način objedinimo svu tu ponudu u jedinstveno geslo koje će biti i na prvi pogled prepoznatljivo“, kaže Stanojlović dodajući da se na tom promotivnom fonu i dalje radi, jer je, kako ističe, promocija stvar koja, kao i moda, najbrže zastarjeva, ali nikad ne umire:

„Naravno, promocije nikad dosta i na neki način je i to potrebno usavršavati i donositi neke nove, još kvalitetnije sadržaje koji će dodatno uspostaviti taj brend. I da bi jednostavno bio prepoznatljiv na svim emitivnim tržištima, ne samo na onim sa kojih nam dolazi najveći broj gostiju koji, takođe treba njegovati i održavati, ali ne treba da to bude stopostotni fokus, već moramo dispergovati targetna tržišta što se jasno pokazalo u ovim vremenima pandemije i rata u Ukrajini“, kazao je Stanojlović i posebno istakao jedan od novih jako interesantnih programa koje je u cijelosti organizovala lokalna TO.

Open air cinema – ili bioskop na otvrenom, ali i otvoren, tj. besplatan za posjetioce je u ovom obliku novina u Herceg Novom, a možemo slobodno reći i u Crnoj Gori koji ralizujemo u saradnji sa svim opštinskim službama i s brojnim privrednicima u gradu. Oni stariji se sjećaju da je ljetnje kino bilo poznato dugi niz godina i pod tim nazivom je funkcionisalo duž cijele hercegnovske rivijere na nekoliko ljetnih pozornica. Dakle, ljetnje kino je ponovo u Herceg Novom od ove godine, ali 30 dana na brojnim lokacijama poput trgova i parkova, plaža, i raznih otvorenih prostora duž čitave rivijere. I to je zaista jedna ideja koja prije svega donosi novi kulturni sadržaj, ali i zabavnu vrijednost koja će dodatno privući goste i pozicionirati Herceg Novi, opet u onu priču kao family friendly i chill friendly destinaciju, i mjesto u kojem je lijepo i važno biti u datom periodu.

Međutim, postoji još jedna, možda i važnija stvar od same reprodukcije tih filmova i samog kratkoročnog efekta koji je tu, a to je svakako kreiranje jedne slike i jednog portreta Herceg Novog, gdje će ova manifestacija s različitih destinacija ujedno i promovisati sve te lokalitete, koji će opet sa takvim sadržajem biti magnet za nove turiste i kroz to nešto što će se u budućnosti turisti namjenski opredjeljivati da dođu ukoliko znaju da postoji takva vrsta sadržaja, što za njih, što za njihovu djecu“, zaključio je Stanojlović podsjećajući da je institucija na čijem je čelu u potpunosti organizovala i noći klasične muzike koji se odvijaju na naša dva najpoznatija trga Trg Nikole Đurkovića ispod sat kule i na trgu Hercega Stjepana, tj. na Belavisti, gdje svaku noć različiti klasični muzičari održavaju cjelovečerne nastupe i koncerte bespalatno za goste.

„Cilj je revitalizacija Starog grada na način na koji i zaslužuje, jer je taj ambijent bio i ostao vrlo važan kulturološki, istorijski i identitetski. I što se tiče generalno slike, a i žanrovske opredijeljenosti događaja koji moraju da se dešavaju u jednoj takvoj sredini koja traži i koja iziskuje elitne i elitistički događaje i ne smije da pristaje na ništa manje i ništa ispod toga. Tako da smo mi u saradnji sa svim privrednicima i lokalima koji su na tom području, došli na ideju da, jedino što stari grad i taj ambijent zaslužuju je klasična muzika, i to je jedna vrsta kamernog prostora koja realno nije za svakoga niti za svu klijentelu. Vrlo je važno donijeti takav sadržaj, jer stari grad, možemo slobodno reći, ima i tu dozu romantike, i na neki način to je pravi ambijent za takve događaje“, objasnio je Stanojlović i osvrnuo se na Karavn ljetnih fešti koje se održavju duž hercegnovske rivijere od Meljina do Kamenara u različitim mjestima u različitim terminima, čime se upotpunjava kompletna turistička slika, jer je riječ o pučkim feštama koje su otvorene za sve i svakoga, a na čiju atraktivnost i ljepotu niko nije imun.

„One opet održavaju jednu vrstu autohtonosti podneblja, jednu vrstu kulturnog identiteta koji je postao sastavni dio Herceg Novog i Boke. I u tom kontekstu također radimo kvalitetnu promociju, šaljemo jednu sliku koja je utemeljena više vjekova u ovo podneblje, tako da je i Turistička organizacija sa svojom stručnom službom znala da prepozna tu vrstu potrebe kada su manifestacije u pitanju i drago nam je da su one posjećene u velikom broju“, zaključio je Stanojlović.

Crna Gora: Nakon otvaranja autoputa, kroz kanjon Morače prolaze tek rijetki

0
Crna Gora: Nakon otvaranja autoputa, kroz kanjon Morače prolaze tek rijetki
Kanjon Morače – foto youtube

Crna Gora je 13. jula ove godine konačno dobila prve kilometre autoputa. Otvaranjem dionice Smokovac-Mateševo, koja vodi od Podgorice do Kolašina, putovanje kroz kanjon Morače postalo je prošlost. Ekipa Anadolu Agency provozala se starom dionicom puta, koju sada koriste uglavnom turisti.

Crna Gora je godinama bila jedina država na Balkanu bez kilometra autoputa. Ipak, višedecenijski san brojnih generacija konačno je ostvaren, pa je 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, svečano otvorena prva dionica autoputa Bar – Boljare, koja se prostire od Podgorice do Kolašina.

-Kroz kanjon Morače najčešće voze turisti-

Već u prvim danima nakon otvaranja, bilo je evidentno da starim putem kroz kanjon Morače, prolaze tek rijetki. Smanjena frekventnost saobraćaja, ugostiteljski objekti koji čekaju goste, prodavci voća uz samu cestu koji se žale da nema posla, slika je koja se može vidjeti ovih dana na magistrali od Podgorice prema Kolašinu.

Da je promet drastično smanjen, potvrđuje Vučko Radonjić, prodavac voća, sokova i drugih proizvoda, na Biočama. Nekad je kaže bilo mnogo posla, ljudi su svraćali. Sada manje.

“Promet je opao za dvije trećine od kako je otvoren autoput. Ima malo saobraćaja, uglavnom kamioni prolaze”, kaže Radonjić.

-Promet u ugostiteljskim objektima opao za dvije trećine-

Kafane i ugostiteljski objekti koji od Bioča dalje vode prema kanjonu Morače, takođe poluprazni. Ugostitelji se žale da nema prometa, a da prolaze rijetki turisti koji razgledaju kanjon. Autobuski prevoznici su uglavnom svoje linije usmjerili prema autoputu.

Vukadin Vlahović, koji se bavi prodajom domaćih sokova, konstatuje da je kod njega promet već sada manji za 50 odsto.

“Prvih nedjelju dana od otvaranja autoputa, nije bilo baš nikoga. Sada imamo neke turiste koji su zainteresovani za kanjon Morače i manastir Morača, ali je sve to smanjeno”, kaže za AA Vlahović.

Na ionako slab promet dodatno utiče i zabrana prolaza kroz kanjon teretnim kamionima u večernjim satima.

MRCC Rijeka ovog vikenda imala dvije akcije spašavanja: Jedna osoba smrtno stradala

0
MRCC Rijeka ovog vikenda imala dvije akcije spašavanja: Jedna osoba smrtno stradala
Pomorska policija i kapetanija – foto sibenikin

Jedna osoba smrtno stradala u sudaru dvije brodice kod otočića Fenoliga

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanje na moru (MRCC Rijeka) izvijestila je o pomorskoj nesreći sa jednom smrtno stradalom osobom, u moru kod otočića Fenoliga.

Prema dostupnim informacijama do sudara dvaju plovila došlo je na udaljenosti 500 metara jugozapadno od obale otoka Fenoliga, pri čemu je jedna osoba, nažalost, smrtno stradala dok je druga osoba sa istog plovila pretrpjela tjelesne ozljede i prevezena je u Opću bolnicu Pula. donosi MMPI.

Službenici Lučke kapetanije Pula informaciju o sudaru dvaju plovila, oba pod zastavom Republike Njemačke, zaprimili su 6. avgustaa u prijepodnevnim satima.

Plovilo na kojemu je boravila smrtno stradala osoba potonulo je na mjestu sudara te se priprema izron sa morskoga dna i tegalj na siguran vez.

U tijeku su istražne radnje koje provode službenici Lučke kapetanije Pula, policijski službenici te Županijsko državno odvjetništvo, kako bi se utvrdile okolnosti koje su dovele do ove pomorske nesreće.

Troje stranih brodolomaca spašeno na otoku Maunu

Troje stranih brodolomaca pronađeni su i spašeni nakon što ih je olujno nevrijeme na manjem gumenjaku otpuhalo od otoka Paga u Maunski kanal.

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanje na moru (MRCC Rijeka) je 6. kolovoza u 23.35h zaprimila je dojavu očevica o tri osobe srednje dobi u pogibeljnoj situaciji na moru ispred otoka Paga, temeljem koje je sa Lučkom kapetanijom Zadar pokrenuta koordinirana akcija traganja i spašavanja, piše MMPI.

Nedugo nakon dojave o nestanku službenici MRCC Rijeka uspostavili su telefonsku komunikaciju sa osobama, svi državljani Republike Njemačke, koji su dojavili kako plutaju na manjem gumenjaku, čiji je električni pogon otkazao u blizini otoka Mauna, kamo su službenici LK Zadar spasilačkom SAR brodicom pristigli u noći 7. kolovoza u 01.30h te uočili trojac na obali otoka.

S obzirom da su troje brodolomaca nakon iskakanja sa gumenjaka uspjeli doplivati do izrazito nepristupačne obale, pri čemu nisu zadobili nikakve ozljede, službenici LK Zadar uputili su ih da se pokušaju premjestiti na pogodniju poziciju pristupa, prema jugozapadnoj strani otoka Mauna, odnosno, ukoliko nisu u mogućnosti premjestiti se naloženo im je potražiti zaklonište od bure i pričekati spasioce.

U međuvremenu su iz MRCC Rijeka u akciju spašavanja prema troje njemačkih brodolomaca na nepristupačnome dijelu otoka Mauna angažirani pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja iz stanice Zadar (HGSS Zadar), čijih je pet članova ujutro na poziciju prevezeno brodom Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar (PPAP Zadar).

Praveći zavjetrinu sa plovilima LK Zadar i PPAP Zadar, policijski službenici i pripadnici HGSS Zadar prebacili su sva tri njemačka državljanina na plovilo zadarske Kapetanije, nakon čega su u 12.10h neozlijeđeni iskrcani na poziciju njihova polazišta, u kamp na otoku Pagu, čime je ova akcija uspješno završena.

Još dva broda s hranom napustila Ukrajinu

0
Još dva broda s hranom napustila Ukrajinu
Brod žitarice Foto: Elena Larina / Shutterstock

Još dva broda, jedan s kukuruzom, a drugi sa sojom, napustila su ukrajinske luke u ponedjeljak, objavilo je tursko ministarstvo obrane.

Time je broj brodova koji su napustili Ukrajinu, nakon objave ruske deblokade luka, narastao na deset.

Ujedinjeni narodi i Turska posredovali su u postizanju dogovora između Kijeva i Moskve o omogućavanju izvoza, a prvi brod krenuo je prošli tjedan. Međunarodna zajednica strahuje da bi ruski napad na Ukrajinu i posljedični prekid izvoza žitarica mogli dovesti do nestašica hrane, pa i gladi diljem svijeta.

Brod Sacura otplovio je prema Italiji iz Južnija, lučkog grada na području Odese, s 11 tisuća tona soje. Arizona, koja je isplovila iz obližnjeg Čornomorska prevozi oko 48 tisuća tona kukuruza u turski Iskenderun.

Četiri broda koji su napustili Ukrajinu u nedjelju trebali bi pristati u Istanbul u ponedjeljak navečer, objavilo je tursko ministarstvo. Pregledat će ih se dan kasnije.

Prije no što je Rusija napala Ukrajinu, na dvije države odnosila se gotovo trećina svjetskog izvoza žitarica.

Nastavak izvoza nadgleda zajednički koordinacijski centar u Istanbulu u kojem sjede Rusi, Ukrajinci, Turci i pripadnici UN-a.

U Bigovi održano tradicionalno Ribarsko veče

0
U Bigovi održano tradicionalno Ribarsko veče
Ribarsko veče – foto Eadio Kotor

U organizaciji MZ Bigova – Glavatičići sinoć je održano još jedno uspješno Ribarsko veče. Kako je za Radio Kotor kazao predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Stanko Lazarević, ova manifestacija održava se od 1996. godine. Nakon dvogodišnje pauze uslovljene pandemijom koronavirusa, ponovo je okupila brojnu publiku. Isprženo je 250 kilograma svježe ribe (širuna i lokarde) koja je pripremana na gradele i uz vino besplatno podijeljena brojnoj publici.

Za pripremu ribe i ove godine bila je zadužena porodica Kraljević.

Lazarević je u ime organizatora pozdravio prisutne, poželjevši im dobar provod uz konzumaciju svježe ulovljene ribe, zahvalivši se mještanima i brojnim sponzorima na pomoći.

“Nadam se da je korona iza nas. Želim vam dobro veče i da se ugodno osjećate kod nas. Potrudili smo se da uhvatimo svježu ribu. Spremna je, vino je tu. Treba samo da se opustite i uživate večeras” – kazao je Lazarević.

Bigova je, kaže, poznata po ribarima.

“Kada imate dobre ribare poput našeg Mila Lazarevića ribe ima koliko treba. Ribali smo na mreže plivaricom dvije noći” – navodi Lazarević.

Bigova
Bigova foto Boka News

Kako je kazao, pokrovitelji su, između ostalih, Opština Kotor, Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Turistička organizacija Kotor.

Ove godine po prvi put su održane sportske igre u kojima je učestvovalo oko 300 djece.

U programu su učestvovali: Folklorni ansambl “Nikola Đurković”, Plesni studio “Alisa”, solista Ilija Grande ” i pjevač Đorđe Bogdanović.

Veče je krunisano spektakularnim vatrometom.

/Irena Mačić/

Morinjska gitarijada 13. avgusta

0
Morinjska gitarijada 13. avgusta
plakat za gitarijadu

Ovogodišnja Morinjska gitarijada biće organizovana 13. avgusta na plaži u ovom mjestu sa početkom u 21 sat.

Nastupiće bendovi: Štrajk Mozga iz Nikšića, Motorcharge iz Kragujevca i Quasarborn iz Beograda.

Događaj se organizuje pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, Turističke organizacije i uz podršku Mjesne zajednice Morinj, kao i nekoliko sponzora.

15. Istraživačka stanica “Lovćen”

0
15. Istraživačka stanica “Lovćen”
Lovćen

U organizaciji Fondacije za promovisanje nauke PRONA, na Ivanovim koritima 7. avgusta je počela sa radom 15. Istraživačka stanica “Lovćen”, koja se sastoji iz tri dijela: Istraživačkog kampa Planeta u tvojim rukama (7-10. avgust), Ljetnje škole nauke (10-15. avgust) i Istraživačko-inovacionog kampa Od nauke do visokih tehnologija (13-15. avgust). Ovaj program okupiće 140 učenika, studenata i predavača.

Centralna prezentacija kampova biće održana u srijedu 10. avgusta 2022. na Ivanovim koritima sa početkom u 14 sati.

Kroz istraživački kamp koji se tradicionalno organizuje na Lovćenu od 2008. godine, do sada je prošlo 900 talenata uz učešće preko 400 predavača iz zemlje i svijeta, iz prestižnih naučnih centara kao što su Harvard, Tokio, Kembridž, Stenford, Lomonosov, Vajsman, Berkli, Oksford…

Najbolji učenici iz svih krajeva Crne Gore imaju priliku da kroz predavanja, radionice, eksperimentalne praktikume, aktivni samostalni rad, kvizove, dokumentarne filmove, panel diskusije, izlete i različite društvene aktivnosti, upoznaju savremene naučne izazove iz oblasti matematike, fizike, hemije, biologije, medicine, elektronike, astronomije, tehnologije kao i ekološke aspekte današnjice. Pobjedničke ideje biće nagrađene daljom podrškom i učešćem na EU start-up forumu u Valensiji 2023.

Istraživačka stanica „Lovćen“ unaprjeđuje naučnu pismenost populacije doprinoseći da mladi budu konkurentniji vršnjacima u svijetu. Kamp ukazuje na važnost obrazovanja i ulaganja u mlade ljude, kako bi svoje potencijale ostvarivali u svojoj zemlji, sugerišući da se za malu zemlju kao što je Crna Gora najbrži put razvoja zasniva na znanju, kreativnosti i inovativnosti.

Na ovogodišnjoj IS Lovćen predavanja će držati 40 istaknutih profesora i naučnika iz zemlje i svijeta.

Hobotnica u crnom vinu s njokama

0
Hobotnica u crnom vinu s njokama
Hobotnica u crnom vinu s njokama – Foto: Željko Višić

Iako su najčešći recepti za hobotnicu – salata ili peka, date li sebi malo truda, ovaj recept vas zasigurno neće ostaviti ravnodušnima.

Sastojci jela:

– hobotnica; oko 1,5-2 kg
– kapula; 2 srednje veličine
– češnjak; 4 režnja
– peršin; pola vezice
– pire od rajčice; 4 dcl
– maslinovo ulje; 1,5 dcl
– crno vino; 1,5-2 dcl
– kvasina; 2 žlice
– med; 1 žlica
– lovor; 2 lista (može i sušeni)
– ružmarin; manja grančica (može i prstohvat sušenog)
– bosiljak; nekoliko natrganih listova (ili dva prstohvata sušenog)
– origano sušeni; prstohvat
– sol i papar
– njoke (izrađene ili kupovne); 1 kg
– ribani sir; po potrebi

Priprema jela:

Preporuka je hobotnicu prethodno očistiti i zamrznuti, led će razbiti njenu mišićnu strukturu. Sasvim odmrznutu stavite je kuhati u dovoljno veliku posudu u koju ste prethodno stavili žlicu-dvije obične vode. Neka se tako, dobro poklopljena kuha na blagoj vatri 20ak minuta. Uz nju postavite ružmarin i dva lista lovora. Tijekom kuhanja hobotnica će puštati svoju tekućinu, okrenite je jednom ili dvaput. Na kraju, hobotnicu izvadite na pladanj i narežite na komade širine 2 cm.

Vodu koja je preostala od kuhanja zajedno s lovorom i ružmarinom bacite.

Hobotnica

U primjerenoj posudi na maslinovu ulju zažutite sitno nasjeckanu kapulu. Kad kapula zastakli dodajte nasjeckani češnjak i pola pripremljenog nasjeckanog peršina. Nakon kratkog vremena dodjete i narezanu hobotnicu koju treba dinstati nekoliko minuta. Ubacite origano i bosiljak, dinstajte još dvije-tri minute. Dodajte vino i kvasinu. Kad alkohol ispari dolijte vodu (može i riblji temeljac ukoliko ga imate) toliko da prekrije hobotnicu i tako za cijelo vrijeme kuhanja. Nakon dvadesetak minuta ubacite pire od rajčica, promiješajte te strpljivo nastavite kuhati. Pazite da jelo ne bude previše jušno, nego primjereno gusto. Kontrolirajte slanost jela jer je hobotnica već od sebe slana. Dosolite ukoliko vi tako volite. Na kraju dodajte žlicu meda.

Kuhanje može trajati i puno duže od sat vremena, a jelo je gotovo kada hobotnica bude sasvim mekana.

Njoke možete sami izraditi, što je najbolja opcija, ali mogu poslužiti i kupovni (svježi ili zamrznuti). Skuhane ih procijedite i u posebnoj zdjeli začinite žlicom maslinova ulja, peršinom i žlicom ribanog sira.

Serviranje:

Na stol postavite zdjele s hobotnicom u crnom vinu i kuhanim njokama. Uz duboke tanjure servirajte i kompletan pribor za jelo. Neka se svatko služi priborom kojeg voli, netko žlicom, netko vilicom.
Preporučujem da svatko sebi vadi dovoljnu količinu njoka i prekrije ih slasnim šugom od hobotnice. Nebi bilo loše, preko svega naribati malo tvrdog sira. Uz ovo jelo lijepo bi sjela i zelena kristal salata.

Što se tiče preporuke za piće, držite se poslovice „klin se klinom izbija“ pa nastavite dobrim crnim vinom.

Dobar tek Vam želi Žele!

/Željko Višić/

Đurović: Sezona uspješna, u Crnoj Gori trenutno 186 hiljada turista

0
Đurović: Sezona uspješna, u Crnoj Gori trenutno 186 hiljada turista
Kotor foto Boka News

Turistička sezona je uspješna i u Crnoj Gori trenutno je 186 hiljada turista, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

On je kazao da od tog broja u Budvi boravi 65 hiljada turista.

“To je samo osam odsto manje nego rekordne 2019. godine”, istakao je Đurović gostujući u dnevniku Televizije Vijesti.

Đurović je dodao je i da je trenutno u hotelima 43 hiljade gostiju ili 16 odsto više nego 2019.

U dva kvartala je, kako je kazao, u kolektivnom i privatnom smještaju registrovano 625 hiljada gostiju, odnosno 104 odsto više nego “prošle godine, 2021. godine”.

“Prihodi od taksi do 3. avgusta su 1,7 miliona EUR, odnosno 26 odsto više nego prošle godine”, rekao je Đurović.

Đurović je kazao da nema informacija o tome koliko su odmakli pregovori između kompanije Neksan biznismena Miodraga Davidovića i Tosčelika o preuzimanju Željezare.

On je rekao da je Davidović prava adresa za pitanje kada bi se to konačno moglo dogoditi.

Đurović je istakao da to nije proces koji se rješava “preko noći”, pa je pozvao radnike da budu strpljivi.

“Ne bih rekao da se proces odugovlači, čak ide brže nego što bi trebalo”, dodao je Đurović.

Kako je kazao, država je Davidoviću obezbijedila podršku u smislu saradnje sa “svim ministrima koji su bili potrebni”.

Boka Kotorska foto Boka News

On je rekao da je zahvalan Davidoviću ukoliko obezbijedi sav neophodan novac.

“Time bi se brže zavšio posao nego da država učestvuje sa 25 odsto”, istakao je Đurović.

Đurović je, govoreći o situaciji sa Aerodromima Crne Gore, kazao da je potreban ozbiljan koncesionar i svjetski operater koji će garantovati nove linije.

“Znate ko brani koncesiju aerodroma? Oni koji su navikli da to bude baza partijskog zapošljavanja. Nama trebaju bolji i veći aerodromi, bolja ulaganja. Nisam siguran da država trenutno ima stotine miliona, koliko treba da se investira u Podgorici i Tivtu”, naglasio je Đurović.

On je ukazao na “sjajno iskustvo” koje, kako je kazao, imaju Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Srbija.

“Mislim da je to na dobrobit i države i razvoja turizma Crne Gore”, ocijenio je Đurović.

Apel stanovnika naselja Seljanovo u Tivtu: Otključajmo našu obalu

0
Apel stanovnika naselja Seljanovo u Tivtu: Otključajmo našu obalu
Tivat – Seljanovo panorama

Stanovnici naselja Seljanovo Tivat poručuju “ko je u ovoj Crnoj Gori zadužen da odredi, da li je u redu i da li je moguće da Porto Montenegro ima prava da zaključa kapiju koja je jedini obalski put od Pina kroz Porto Montenegro do našeg Seljanova”.

– Svi mi stanovnici Seljanova dugo vremena ćutimo, jer je navodno Porto Montenegro privilegovani korisnik obale nekadašnjeg Arsenala. Naime, svake večeri naši gosti se suočavaju sa neprijatnošću, da poslije ponoći ne mogu da se vrate putem i kroz kapiju na koju su ušli u Porto Montenegro, već moraju nalaziti mnogo dalje okolne alternativne puteve da bi došli do svojih smještaja u Seljanovu.

Od koga i zašto se zaključava prostor kojeg je država nazvala „Morsko dobro“. Ako je Porto Montenegro otvoren prema Pinama, zašto je zatvoren prema Seljanovu?

Da li smo mi iz Seljanova neka niža klasa od kojih treba zaštititi Porto Montenegro? Zašto je sa naše strane Porto Montenegro sa svojim zidovima ograđen kao utvrđenje ili dobro čuvani zatvor?

Ovih dana mediji su puni natpisa da nema privatnih ponti u Boki i da su sve ponte naše, a mi na djelu imamo klasičnu zlouptrebu naših građanski prava i naše obale. Neko je zaključao kapiju  i onemogućio prolaz na putu koji je u obuhvatu našeg Morskog dobra.

Molimo medije da alarmiraju sve nadležne, da se u najkraćem roku uradi sve, da se diskriminacija stanovnika Seljanova i njihovih gostiju zaustavi. Da se otvore kapije i sruše zidovi i ograde, jer skoro da je i Aresenal, koji  je bio vojni objekat,  imao više senzibiliteta za građane Tivta od Porto Montenegra, koji je da napomenemo, marina i turistički kompleks.

Ukoliko ovaj naš apel ne urodi plodom moraćemo da pristupimo aktivnostima, koje su dale rezultata u jednoj drugoj primorskoj opštini, gdje je takođe bio problem uskraćivanja kretanja i prolaza kroz naše Morsko dobro!  Valjda nijesmo država duplih aršina- navode oni.