Aerodromi Crne Gore, u koordinaciji sa Vladom i Ministarstvom kapitalnih investicija intenzivno rade na novoj podsticajnoj shemi čiji je cilj privlačenje što više novih avio kompanija. To je poručio izvršni direktor, Goran Jandreoski sa svečanosti za zaposlene Aerodroma Tivat, gdje je, nakon centrale u Podgorici, obilježen Dan Aerodroma Crne Gore.
“Uz zahvalnost svim zaposlenima i menadžmentu na do sada ostvarenim rezultatima, informišem vas da očekujem da ćemo do kraja nedjelje raspisati novi tender za opremu i u Tivtu i u Podgorici”, kazao je Jandreoski.
On je objasnio i da ACG uskoro očekuje određene podatke od nadležnih u vezi sa mogućnostima noćnog starta na Aerodromu Tivat.
“Ipak, napominjem da je u tom procesu najvažnija međunarodna sertifikacija. U Podgorici bi taj proces trebalo da bude završen u narednih mjesec, dok je situacija u Tivtu kompleksnija jer iziskuje dosta novca. U tom smislu, Vlada ima težak zadatak da odluči u kom smjeru će se razvijati Aerodromi Crne Gore. Do tada, ne smijemo da trošimo novac građana na nefunkcionalne projekte. Ipak, naša obaveza je kontinuirano ulaganje u bezbjednost i sigurnost”, naveo je Jandreoski.
Kolege iz Tivta pozdravio je i novi član Odbora direktora, Momčilo Martinović koji se, kako je rekao, zalaže sa bliske razgovore o izazovima, a ne samo o problemima koje će zajednički rješavati po prioritetima.
“U tom smislu mogu da kažem da je Odbor direktora ohrabren optimističnim najavama koje smo dobili u vezi sa aerodromom u Tivtu i ja vjerujem da će Terminal 2 uskoro dobiti svoju funkciju”, najavio je Martinović.
“Saradnja, dobra volja koja postoji i sinergetski efekat treba da daju rezultate u predstojećem vremenu”, napomenuo je on.
Direktor Aerodroma Tivat, Vladimir Praščević kazao je da očekuje da će, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama, ali i sa NTO, biti prevaziđena kriza koja je uslovljena geostrateškim dešavanjima.
“Vjerujemo da će se normalizovati situacija, a naš posao je da radimo na otvaranju novih tržišta čemu smo posvećeni”, kaže direktor tivatskog aerodroma.
S njim je saglasan i predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović.
“Ova godina se odvija u specificnim okolnostima. Nije lako dostići rezultate na kakve smo navikli, ali s obzirom na uslove u kojima se odvija sezona, iz vizure lokalne uprave, veoma smo zadovoljni saradnjom i komunikacijom sa Aerodromima Crne Gore”, rekao je Komnenović.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave prihoda i carina…
Tradicionalno, povodom Dana ACG dodijeljena je i nagrada najboljem zaposlenom, a to je, u Tivtu, ove godine koleginica iz Službe prihvata i otpreme, Nevenka Sartori.
Tokom posljednja 24 sata u Crnopj Gori je registrovano novih 638 slučajeva infekcije koronavirusom.
U tom periodu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa kovid infekcijom.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa tokom petka završile analizu i dostavile rezultate 1.471 za uzoraka.
Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 435 pacijenta, a da je trenutno aktivno 5.782 slučajeva.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 5.782.
U Podgorici je aktivno 2.155 slučajeva koronavirusa, u Budvi 462, Herceg Novom 314, Kotoru 302, Tivtu 217.
Do šeste smotre izviđača Crne Gore ostalo je manje od nedjelju dana, a mladi skauti već su “okupirali” Grahovo.
Radovi se privode kraju, izviđači iz Crne Gore zadovoljno trljaju ruke jer su svjesni da su uradili veliki posao, a raduju se dolasku drugara iz čitavog svijeta.
Na Grahovu se 28. jula do 5. avgusta očekuje više od hiljadu izviđača, a crnogorskim su ovih dana, oko sređivanja kampa i finalnih priprema, pomagali skauti iz Belgije.
”Pripreme smotre aktivno traju već dvije godine, a u posljednjih nekoliko mjeseci tim načelstva, uz pomoć naših izviđača, ali i izviđača iz inostranstva, neumorno radi na svim segmentima.
Ono što nas posebno raduje je broj učesnika, ali i različitost zemalja iz kojih oni dolaze. Na smotri se očekuje više od hiljadu izviđača koji će biti raspoređeni u četiri izviđačka naselja i imaće mogućnost da steknu prijateljstva i zakorače u brojne avanture”, kazala je za “Vijesti” Nađa Lalović, načelnica za informisanje Saveza izviđača Crne Gore (SICG).
skauti
Obezbijedili su pijaću i tehničku vodu, sproveli struju, postavili rasvjetu, očistili šumu i kamp, a u pomoć čišćenja šume, što je kako kažu bio najveći izazov, pritekli su im izviđača iz Belgije.
”Smotra je svojevrsna olimpijada u životu jednog izviđača, mjesto gdje on pokazuje svoje sposobnosti, vrijeme kada se testira njegova odgovornost, ali i sve vještine koje je do toga momenta stekao kroz školu života – izviđačku školu. Smotra je mogućnost da na jednom mjestu izviđači iz svih krajeva svijeta, djelujući zajedno, kako i sam moto Svjetske skautske organizacije kaže, stvaraju bolji svijet i čine ga ljepšim mjestom za život”, kaže ona i ističe da imaju i pripremljenu maskotu – lisicu Mimu.
Moto smotre je “Zakorači u avanturu”, čime su željeli da, već u startu, stave akcenat na avanturistički duh po kome su izviđači poznati.
”Učesnici će biti podijeljeni u četiri naselja: Deljevac, Lisac, Bijela Gora i Jastrebica. Prvoga dana dobiće narukvice čija im boja otvara put u brojne avanture. Naredna četiri dana zamišljeni su izleti po sistemu rotacije, kada će učesnici posjetiti Kotor, Nikšić, znamenitosti Grahova, ali i uživati i naučiti nešto novo kroz programski dio ‘Život u kampu’ koji im omogućava da učestvuju u brojnim edukativnim, ekološkim i sportskim aktivnostima”, objašnjava Nađa Lalović.
Tokom posjete Nikšiću dobiće mapu i tražiti kontrolne tačke, te na taj način otkrivati istoriju i kulturu grada pod Trebjesom.
Tako će biti i u Kotoru gdje će imati prilike i da uživaju u krstarenju Bokokotorskim zalivom.
”Kada je riječ o Grahovu, organizovaćemo turu do Dvrsnika, učesnici će obići spomenik Savi Kovačeviću, pećinu, bogati arboretum, uživaće u aktivnostima na jezeru… Šestog dana planiran je internacionali dan kada će učesnici predstaviti svoju kulturu i tradiciju kroz degustaciju hrane i pića, ples, pjesmu, radionice i materijale koji će pristići iz svih krajeva svijeta”.
Izviđači ne mogu bez ekoloških aktivnosti i društveno-korisnog rada. Tako će biti i tokom smotre, pa su sedmi i osmi dan rezervisani za šumu i prostor oko Grahovskog jezera, ali i za dječji park, školsko dvorište, fasade…
”Ukratko, imaćemo pune ruke posla”, kaže Nađa Lalović.
Ističe da je zadovoljna što će izviđači moći da pokažu koliko su odgovorni pojedinci koji stvaraju bolji svijet i koliko poštuju onaj dio zakona da je skaut koristan član svoje zajednice koji čuva životnu sredinu.
”Smotra predstavlja vrhunac iskustva u životu jednog izviđača. Raduje nas činjenica što imamo različite uzraste na Smotri, od 7 do 77 godina. Svi oni doživjeće Mimine avanture na sebi svojstven način i stvoriti mnogo uspomena za pamćenje. Oni mlađi zaljubiće se u izviđaštvo i nikada neće izaći iz ove priče, a stariji će im biti dobar primjer kako i u kojem se smjeru dalje treba razvijati. Pored učesnika, na smotri imamo i tim od sedamdesetak volontera, za koje je smotra opet neko novo iskustvo i drugačiji vid izazova”.
Dodaje da je smotra ujedno veliki test za Savez izviđača Crne Gore i vjeruje da će svi zajedno uspjeti da ga uspješno polože i nastave da “jačaju kako organizaciju, tako i pojedince koji vrijedno volontiraju u njoj”.
skauti
”Za mlade u Crnoj Gori, ali i širom svijeta, ovaj događaj je od velikog značaja jer se ne planiramo zaustaviti ovdje. Ovo je projekat ‘na duge staze’. Na kampu Saveza izviđača Crne Gore planirana je izgradnja omladinskog centra koji će tokom cijele godine biti dostupan za sve zainteresovane mlade ljude i djecu. Dakle, ovo je samo početak”, obećava Nađa u ime SICG-a.
Generalni pokrovitelj smotre je Opština Nikšić, a sponzori su Fondaciji “Petrović-Njegoš”, Turističkoj organizaciji Nikšić, ministarstva ekonomskog razvoja i turizma i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, dok su zlatnim prijatelji UNICEF i Crveni krst Crne Gore.
Turistička promocija Crne Gore
Smotra je ujedno i odlična prilika da se turistički promoviše Crna Gora i da postane nezaobillazna destinacija izviđača, ali i njihovih prijatelja.
”Većina učesnika u našu zemlju stiže prije smotre, ali i ostaje u njoj po završetku događaja. Sve njih uputili smo na različite destinacije kako na sjeveru, tako i na jugu, i vjerujemo da smo napravili pravi izbor”, kaže Nađa Lalović.
Ističe da nijesu zaboravili ni zabavno-muzički segment programa.
”U večernjim časovima zabavljaće nas Anja, Simona i Luka, sa svojom žurkom ‘Jutro’ koja je inspirisana muzikom iz serije ‘Jutro će promeniti sve’, Todor Gogić iz ekipe Radija ‘Krš’, Who see klapa, naš izviđački bend Parental advisory, Autogeni trening, kao i grupa Tribe”.
Izložba akademske slikarke Tamare Jokić “Koherentnost” biće otvorena večeras, 25. jula u Muzeju i galeriji Tivat u 21 sat.
Tamara Jokić je rođena 1994. godine. Završila je Školu za dizajn u Beogradu (2013) i iste godine dobila nagradu za najbolji maturski rad u tekstilu. Osnovne akademske studije pohađala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu (2018) – modul dizajn, smjer tekstil. Prvi put izlaže samostalno u „Ostavinskoj“ galeriji u Beogradu u januaru 2018. Naredne godine prikazuje svoj rad na nekoliko festivala.
Pridružuje se članstvu Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) početkom 2020. Završila je master studije slikarstva na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu u septembru 2021. godine, pod nazivom “Koherentnost savremene tapiserije u sferi monumentalnog slikarstva” sa prosjekom 10.00.
Bavi se povezivanjem savremenog tekstila i monumentalnog slikarstva kroz segmente digitalne umjetnosti.
Prošla je na bijenalu tapiserije u Portugalu (Contextile 2022) i njena savremena tapiserija će biti izložena u Guimaresu od 3. septembra do 30. oktobra. Svoje radove ova umjetnica je samostalno i grupno izlagala na više izložbi u zemlji i inostranstvu.
Izložbu, koja će biti postavljena u galerijskom prostoru na drugom spratu, svečano će otvoriti sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Borka Mršulja dok će posjetioce muzički pozdraviti duo flauta, Dunja Nikolić i Bruna Matijević.
U nedelju, 24. jula na Pjaci od kina, održan je koncert SCHIME & MUZIKON, džez kvarteta Schime i kamernog orkestra Muzikon. Publika je uživala u kreativnom spajanju klasične umjetničke muzike i džeza. Muzičari su nagradjeni dugim aplauzima i sa nekoliko biseva.
Muzikon pored klasičnog repertoara, razvija i izvodi drugačije projekte: digitalni koncerti, interaktivni dizajn, 3D-mapping i nove tehnologije. Fleksibilnost orkestra i kvalitet u više žanrova definiše ga kao umjetnički ansambl 21. veka, sposobnog za sve zahtjeve muzičke produkcije. Schime je autorski džez bend, koji veliku pažnju posvećuje kolektivnoj improvizaciji i interakciji.
Međunarodmi festival KotorArt ovog ljeta se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
Ni poskupljenja, ni inflacija niti crne najave za jesen, ništa zasad nije pomrsilo planove evropskih građana da odu na svoj ljetni odmor, ako je suditi prema prvim statistikama za špicu sezone koje dolaze iz poznatih ljetovališta Mediterana.
Grčka bilježi nikad veći promet na ostvrima, Španija poput Hrvatske hvata rekordnu 2019, Turska obara rekorde na njemačkom tržištu, dok su plaže i smještajni kapaciteti u Crnoj Gori, čini se, nikad prazniji.
Međunarodni dolasci u grčku regiju Južnog Egeja, koja uključuje popularna ostrva kao što su Rodos, Kos, Santorini i Mikonos, premašili su razine prije pandemije u prvih 10 dana jula za 25 odsto, objavila je Južnoegejska turistička inicijativa (SATI), prenosi Poslovni dnevnik.
Iz ovog udruženja navode da je razlog uspješno upravljanje pandemijom u čitavoj Grčkoj, koja je bila prvi inicijator uvođenja Covid potvrda turistima. Rodos je u prvom dijelu jula primio 18 odsto više turista nego 2019, na Kosu je bilo njih 13 odsto više.
Ukoliko ne bude izvanredne situacije oko pandemije, iz najjače turske turističke regije Antalije planiraju da ugoste njemačke turiste do novembra – prema procjenama, tamo će se ove godine odmarati 3 miliona Nijemaca, prvi put nakon 2015, kada su ugostili najveći broj njemačkih turista ikad (2,9 miliona).
Poznato tursko ljetovalište Antalija do kraja prve sedmice jula primilo je više od milion njemačkih turista, i to je po prvi put u pet godina da su Njemci brojnošću prestigli Ruse, koji su nekada držali najveći udio stranih posjetilaca.
I špansko turističko ludilo potvrđuje da turisti zasad provode svoje planove za odmor. Udruženje turističke industrije Exceltur predviđa da će sektor u 2022. generisati 152 milijarde eura prihoda, što je gotovo kao i 2019.
Iz centralne banke signaliziraju da bi turistički sektor ove godine mogao biti blizu oporavka na nivo prije pandemije, što bi bilo godinu ranije od prethodnih prognoza. Poređenja radi, u prvoj sedmici jula čitava Hrvatska bilježi gotovo jednake brojke kao i prije pandemije, to je bilo tek 3 odsto slabije u noćenjima.
Više od 1.000 migranata iskrcalo se posljednjih sati u Italiji dok stotine drugih, spašenih u humanitarnim brodovima, čekaju da im se odredi luka za prihvat, saopštile su danas nevladine organizacije i italijanske vlasti.
Više od 600 ljudi koji su pokušali da pređu Sredozemlje na ribarskom brodu juče su spasili trgovački brod i obalska straža kod Kalabrije, na krajnjem jugu Italije. Oni su iskrcani u više luka na Siciliji.
Vlasti su na brodu pronašli tijela pet migranata koji su umrli u zasad nerazjašnjenim okolnostima.
Na ostrvu Lampeduza, oko 522 ljudi porijeklom iz Avganistana, Pakistana, Sudana, Etiopije i Somalije stiglo je noćas sa petnaestak raznih čamaca iz Tunisa i Libije.
Prema italijanskim medijima, prihvatni centar tog malog stjenovitog ostrva bližeg Africi nego Italiji je pretrpan. Centar ima kapacitet od 250 do 300 ljudi, a trenutno prima 1.200, navodi agencija Ansa.
Pored toga nevladine organizacije koje imaju brodove za pomoć na moru nastavljaju da kupe stotine migranata koji su u teškoćama u Sredozemlju.
Organizacija Sivoč (SeaWatch) saopštila je danas da je juče sprovela četiri operacije spasavanja.
Kako je navedeno imaju 428 ljudi na brodu Sivoč3, među kojima su žene i djeca, i jedna trudnica u devetom mjesecu trudnoće kao i jedan pacijent sa teškim opekotinama.
Brod nevladine organizacije SOS Mediterane (SOS Mediterranee) Oušen Vajking (Ocean Viking) je pokupio 87 ljudi, među kojima 57 maloljetnika bez pratnje, natrpanih u gumenom čamcu koji je zapao u teškoće u međunarodnim vodama kod Libije.
Od 1. januara do 22. jula 34.000 ljudi stiglo je morem u Italiju u odnosu na 25.000 u istom periodu 2021. i 10.900 u 2020, prema Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Migrantska ruta u centralnom Sredozemlju najopasnija je na svijetu. Međunarodna orgnizacija za migracije procjenjuje da je 990 ljudi stradalo ili nestalo na toj ruti od početka godine.
Eksplozivna naprava odjeknula je rano jutros na ulazu u Sportsko rekreativni centar u Budvi, koji se nalazi u neposrednoj blizini turističkog naselja Slovenska plaža, saznaje Portal Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
Jaka detonacija čula se oko četiri sata nakon ponoći, a prema njihovim nezvaničnim saznanjima, bomba je postavljena pored NLB bankomata.
Uviđaj u toku, a očekuje se dolazak finansijske inspekcije koja će provjeriti da li je novac iz bankomata nestao.
O crnogorskom turizmu, turističkoj sezoni, donosimo razgovor s Nikolom Milićem, insajderom u branši i vlasnikom 6 boutique hotela u Crnoj Gori okupljenih pod brendom Casa del Mare, piše index.hr
“Evidentno je da turistička sezona u Crnoj Gori ne ide po planu, odnosno ne onako kako je generalno bilo očekivano u javnosti. Predsezona je bila jako dobra, što je utjecalo na to da su očekivanja od glavne turističke sezone velika, potpuno zanemarivši da za njenu pripremu nismo učinili dovoljno. U samoj špici sezone izostala je ne samo kvantiteta već i kvaliteta gostiju jer je i vanpansionska potrošnja znatno manja nego što je to bio slučaj prethodnih godina”, kaže Milić.
Zanimalo nas je koliko je izostanak gostiju iz Rusije utjecao na trenutne rezultate sezone.
“Nedostatak gostiju s tržišta Rusije i Ukrajine nesumnjivo je mnogo utjecao jer su po statistikama upravo posjetitelji iz ove dvije zemlje činili trećinu broja gostiju u Crnoj Gori”, kaže ovaj hotelijer.
“Nažalost, situaciju s ruskim tržištem koju smo imali 2014. godine, kada smo kao zemlja kandidat za članstvo u EU pratili sankcije koje je EU uvela Rusiji, nismo iskoristili da zbilja razumijemo da naš turistički proizvod moramo okrenuti mnogo većem broju trżišta i da se malo ozbiljnije i više okrenemo Zapadu kako se ne bismo našli po drugi put u sličnoj situaciji. Ovu priliku smo nedovoljno iskoristili, što je doprinijelo trenutnoj situaciji”, objašnjava Milić.
Loša komunikacija vlasti i turističkog sektora
On upozorava da vlasti nedovoljno komuniciraju s ljudima iz turističkog sektora.
“Crna Gora ima od odnedavno novu Strategiju razvoja turizma. U kojem je obliku spomenuta strategija te što njen akcijski plan uključuje, ne mogu sa sigurnošću tvrditi jer se o njoj generalno sa stručnom javnošću nedovoljno diskutiralo”, otkriva Milić.
On smatra da bi Crna Gora trebala imati posebno ministarstvo turizma. Turizam je sada dio Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
“Mislim da privredna grana koja čini četvrtinu našeg BDP-a treba biti tretirana shodno onome koliko doprinosi, pa samim tim zaslužuje i svoje resorno ministarstvo, odnosno ministarstvo turizma koje bi se isključivo bavilo turizmom i njegovim razvojem jer kroz razvoj turizma nesumnjivo bi se razvijale i druge privredne grane u našoj državi”, kaže.
Njegovo iskustvo komunikacije s vlastima nije najbolje.
“U periodu pandemije, u nekoliko navrata, kroz Odbor za turizam u Privrednoj komori Crne Gore i u komunikaciji s nadležnim ministarstvima, iz Casa del Mare pokušali smo predočiti naše argumente da će se turizam u budućnosti razvijati u potpuno drugačijem pravcu i da Crna Gora ima idealan trenutak da se, nakon pandemijskog perioda, postavi kako treba i da kašnjenje u odnosu na regionalna tržišta anulira i krene s mnogo bolje pozicije nego do tada. Nisam siguran koliko smo u tome uspjeli”, kaže Nikola Milić.
Milić kaže da Crna Gora nije preskupa
Dodaje da od pomoći nisu ni izjave premijera Dritana Abazovića o prevelikim cijenama.
“Nisam siguran u kojoj je mjeri ovakva izjava korisna za Crnu Goru kao destinaciju kad dolazi od njenog premijera. Čini mi se da se nama u turističkoj privredi ovom izjavom daje na znanje da smo za rezultate ove sezone krivi samo mi iz privrede. Koliko je to realno, imajući u vidu što je potrebno da se pozicionira jedna destinacija, pozivam vas da prosudite sami”, kaže.
No jesu li previsoke cijene za turiste u Crnoj Gori?
“Ja ipak mislim da nisu. Redovno pratimo konkurenciju, pošto naši hoteli posluju u Bokokotorskom zaljevu, nerijetko pratimo i Dubrovnik i Dalmaciju, i mogu reći sa sigurnošću da smo poprilično jeftiniji od hrvatske obale, za jednak nivo kvalitete, dakle, pričamo o luksuznim hotelima, 4 i 5 zvjezdica. Imam informaciju da smo značajno jeftiniji i u restoranskoj ponudi. Smatram da Crna Gora nije preskupa, da ima različite segmente ponude. Ja vam mogu reći da pojedini restorani u Igalu imaju pansionski obrok za šest eura, a s obzirom da vi pratite tržište u Hrvatskoj, recite ima li negdje neki restoran na hrvatskoj obali koji daje juhu, salatu, glavno jelo i desert za šest eura?” pita Milić.
Nikola Milić
Problem avionskog prijevoza
Jedan od razloga zbog kojih je zakazala turistička sezona u Crnoj Gori su i manjkavosti u vezi avionskog prijevoza.
“Što se tiče avioprijevoza, ono što je sad evidentno jest da na tivatskom aerodromu imamo 2 i pol puta manje putnika nego prošle godine”, kaže Milić.
“Crna Gora je praktično otočna država, nismo dobro povezani cestovnim prometom i jedino nam zasad preostaje avionska povezanost kako bi se stiglo u našu državu”, dodaje.
Milić objašnjava kako je nastao trenutni problem.
“Krajem 2020. godine ugašena je nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines, dok novonastala kompanija Air Montenegro još uvijek nije došla ni blizu brojki, rezultata i povezanosti koje je, sa svojom dugogodišnjom tradicijom, imao Montenegro Airlines. U situacijama kao što je trenutna, od velikog značaja bi bila aviokompanija kakvu smo nekada imali jer bi nas mogla lako povezati sa zapadnim tržištem. To je nešto na čemu treba raditi”, kaže.
“Također, čini mi se da naši aerodromi nemaju dovoljno kapaciteta da odgovore na potrebe crnogorskog primorja. Imamo aerodrom u Podgorici koji ne radi od 23 h do jutarnjih sati, aerodrom u Tivtu još uvijek nema noćno slijetanje, i to su sve faktori koju utječu na rezultate u turizmu, kojima ne posvećuju dovoljno pažnje oni koji bi trebali to činiti. Smatram da bi bilo korisnije da se bave upravo ovim, strukturalnim pitanjima, nego cjenovnom politikom u ugostiteljstvu”, navodi Milić.
Već sada treba početi s pripremama za sljedeću sezonu
Što je potrebno učiniti da se sljedeće godine ne ponovi ovakva situacija, pitali smo.
“Za početak, mislim da je važno da imamo jasno definiranu Strategiju, jasno definirani akcijski plan, da znamo što želimo od sezone, od turizma u Crnoj Gori, da znamo na kojim lokacijama planiramo elitni turizam, zdravstveni, odmarališni, aktivni. Ono što je ključno je da se s pripremama budućih sezona krene već od kraja prethodnih. Moramo naučiti da se ne možemo osloniti samo na jedno tržište, moramo svoj turistički proizvod širiti na više tržišta, aviodostupnost učiniti boljom. To možda zvuči jednostavno, ali traži upornost, rad, disciplinu i kontinuitet”, kaže Milić.
Last minute aranžmani spašavaju sezonu
On kaže da je zasad zadovoljan rezultatima svojih hotela u Bokokotorskom zaljevu.
“Sedmi mjesec je trenutno na 90% zauzeća, a s obzirom da je ove godine jako zastupljena last minute opcija, mislim da ćemo srpanj završiti s otprilike 92% zauzeća. Kolovoz se trenutno nalazi na 72% zauzeća. Na nivou svih hotela smo generalno zadovoljni”, ističe.
“S druge strane, primjećuje se manja vanpansionska potrošnja u odnosu na planirani budžet i prošlu godinu. Ipak, ukupna slika je jako zadovoljavajuća i želim vjerovati da je rezultat toga jedan kontinuiran i predan rad. Velik dio našeg tima je s nama čitavih 12 mjeseci, i zimski period koristimo da dobro razmislimo o sljedećoj sezoni, ali i da se osvrnemo na greške iz prethodne, na kojim tržištima da djelujemo bolje, gdje nam se investicija dobro pokazala, i s takvim pristupom, vjerujem, rezultat ne može izostati”, kaže Milić.
Dodaje da su ove godine angažirali prodajne predstavnike za zapadna i regionalna tržišta.
“Planiramo kao menadžment kompanija širiti svoje djelovanje na druge dijelove Crne Gore – razvojem White Label brenda i otvaranjem već ugovorenog hotela u Kolašinu, i najvjerojatnije u Budvi, a posebno se radujemo skorijem pozicioniranju i na hrvatskom tržištu otvaranjem dva hotela u Dalmaciji”, najavljuje Nikola Milić.
Odnos prema radnicima
Casa del Mare Mediterraneo hotel – humanitarno veče
U Hrvatskoj se sve više piše o problemu nedostatka radne snage u turizmu, a kao jedan od krivaca apostrofiraju se loši poslodavci, koji su slabo plaćali i loše tretirali svoje radnike. Ima li Crna Gora problem s radnom snagom i kakvi su uvjeti rada u turističkom sektoru, pitali smo Milića.
“Casa del Mare zapošljava oko 150 ljudi, imamo 50 stalno zaposlenih, dosta sezonaca povratnika, tako da smo, pored svih problema na tržištu rada, izuzetno zadovoljni svojim timom. Ono što je činjenica jest da ovaj proizvod ovisi o ljudima. Ako zaposleni nije zadovoljan i sretan poslom kojim se bavi, on neće uspjeti isporučiti uslugu koja je kvalitetna i koja dolikuje brendu koji predstavlja. Ovom prilikom bih želio reći da rezultati koje Casa del Mare ostvaruje, u ovakvoj sezoni i u ovim okolnostima, oslikavaju timski rad i prijateljstvo koje postoji među svim zaposlenima našeg brenda”, poručuje hotelijer Nikola Milić.
Zašto je sezona u Crnoj Gori podbacila, a u Hrvatskoj nije?
Iz svega izrečenog se može vidjeti zbog čega je turistička sezona u Crnoj Gori podbacila, ali i zašto u Hrvatskoj nije.
Prva prednost Hrvatske u odnosu na Crnu Goru je što je turistička destinacija do koje se iz srednje Evrope može relativno lako doći autom, te ne ovisi toliko o avionskom prijevozu kao Crna Gora.
Nadalje, Hrvatska je ove godine zadržala svoje tradicionalne goste (Njemačka, Austrija itd.), dok je Crna Gora izgubila svoje tradicionalne goste (Rusija, Ukrajina).
Također, Crnu Goru proteklih godinu dana obilježavaju politička previranja i promjena vlade, dok je vlast u Hrvatskoj stabilna, čime nema negativnog utjecaja na turističku sezonu. Jedna od posljedica političke nestabilnosti U Crnoj Gori je bio i loš marketing za ljetnu sezonu, dok Hrvatska u tom aspektu očito nije podbacila.
U svakom slučaju, bolje je učiti na tuđim nego na svojim greškama, pa zato trenutnu lošu sezonu u Crnoj Gori treba i gledati kao potencijalno upozorenje Hrvatskoj.
Spektakularnu listu specijalnih gostiju XVI Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji će se u Herceg Novom održati od 2. do 7. septembra ove godine zaokružuju dva sjajna umjetnika, regionalna zvijezda i jedan od najperspektivnijih crtača Hrvatske, Fran Strukan i doajen evropske stripovske scene, veliki Paolo Baćilijeri (Paolo Bacilieri).
Paolo Bacilieri jedan je od najvećih strip umjetnika Italije. Inspirisan prvenstveno svojim mentorom, legendarnim Milom Manarom, otisnuo se u svijet stripa još davne 1982. godine. Već četiri godine kasnije albumom „Blago Imbala“ debituje na francuskoj sceni da bi dvije godine kasnije kreirao li detektiva Barokoa. U narednim godinama objavljuje za sve najznačajnije strip revije francuskog i italijanskog tržišta kao što su „Comic Art“, „Corto Maltese“, „Blue“, „Animals“, ili „The Artist“. Od 1999. otpočinje saradnju sa najvećim italijanskim izdavačem, Bonelii, za koje radi kao crtač ali i kao kompletan autor likova kao što su Napoleone, Jan Diks, Dampir i Dilan Dog. Crtao je i za specijalne serijale kao što su „Jedno doba, jedna priča“ i „Romani i stripovi“. Njegov rad odlikuje autentičan umjetnički izražaj koji je široko prihvaćen kako od publike tako i od kritike. Dobitnik je mnogih italijanskih i internacionalnih nagrada, od kojih valja istaći onu za najboljeg crtača na kultnom italijanskom festivalu u Luki (2006), kao i nominaciju za nagradu Ajzner, najveće svjetsko odlikovanje u svijetu stripa, 2018. godine.
Fran Strukan, izuzetni autor iz Zagreba, poznat je javnosti u svijetu devete umjetnosti još od 2008. godine kada je ponio nagradu „Mladi lav“ na prestižnom festivalu Crtani romani šou (CRŠ), a 2017. godine osvojio Grand Prix na 15. Beogradskom međunarodnom Salonu stripa za strip „Kod urara“ . Svoju karijeru u vizuelnoj umjetnosti nastavlja kroz rad na storibordovima i kratkim stripovima, te uskoro dobija priliku raditi kao kolorista za samoizdati američki strip „Food for thought“ kao i na nekoliko naslovnica za veliku američku izdavačku kuću „Dynamite“. Dobar rad preporučio ga je i za posao crtača, te za istu izdavačku kuću ilustruje mini serijal „Oblik Elvire“ i „Mars napada i Crvena Sonja“ krosover. Na domaćem terenu, po scenarijima Krešimira Biuka, poznatog gosta i prijatelja HSF-a, crta stripove „Prava misija“ i „Parlajt Starlov“. Za britansko tržište Fran Strukan radi na „Pazi šta želiš“ i „Džangalou“ , dok je na nekoliko epizoda glavnog serijala „Mister Mačak“, još jednog bivšeg specijalnog gosta HSF-a, Roberta Boba Solanovića, radio tuširanje.
Uz podsjećanje da i dalje željno iščekuju rezultate apliciranja da naša najbolja manifestacija posvećena devetoj umjetnosti koja je stekla izuzetan evropski i svjetski renome, dobije i zvaničnu potvrdu da je država prepoznala njegovu vrijednost i dodijeli Hercegnovskom strip festivalu status Manifestacije od značaja za kulturu Crne Gore, organizatori HSF-a navode da Fran Strukan (Hrvatska) i Paolo Bacilieri (Italija), zaokružuju ovogodišnju impresivnu listu specijalnih gostiju na kojoj su i ranije najavljeni Dana Dimat (Francuska), Oscar Scalco, Anna Lazzarini, Angelo Stano, Carlo Ambrosini (Italija), Mike Collins, PJ Holden (Velika Britanija), Sarah Burrini (Njemačka), Željko Pahek (Srbija), Fernando Blanco (Španija) i Leandro Fernandez (Argentina). Svi oni će izložiti svoje radove, družiti se i uz više od 50 ostalih umjetnika crtati besplatno za sve ljubitelje devete umjetnosti od 2. do 7. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki.
