Ulazak Hrvatske u europodručje i šengensku zonu s prvim danom 2023. godine obilježit će se simbolično, podizanjem eura s bankomata, plaćanjem kave u eurima i prelaskom granice bez kontrola, najavio je premijer Andrej Plenković u srijedu u emisiji “A sada Vlada”.
“Nećemo raditi neke velike fešte. Mislim da trebamo tu biti skromni i ponizni, puno smo na tome radili, ali ćemo obilježiti to na neke simbolične načine”, rekao je Plenković.
Prvi put će se s bankomata podići euro umjesto kune, a u posjet će doći predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, najavio je.
“Otići ćemo s njom na granicu sa Slovenijom. Tu ćemo proći granicu bez kontrola. Popit ćemo kavu, platit ćemo u eurima”, rekao je Plenković.
Pritom je naglasio da on “velikom feštom” smatra doček Vatrenih održan u nedjelju u Zagrebu.
“Ući u euro i šengen isti dan još nije uspjelo nikome”, ponovio je Plenković što je i dan ranije istaknuo u obraćanju diplomatima akreditiranima u Hrvatskoj.
Premijer je rekao kako mu je drago što se to odvija na sredini drugog mandata njegove vlade, kao i da se ništa od toga ne bi dogodilo bez političke stabilnosti i “čvrstih 77 ruku parlamentarne većine”.
Andrej Plenković
“Hrvatskoj je BiH najvažnija susjedna zemlja”
Plenković se u emisiji osvrnuo i na dodjelu kandidatskog statusa za članstvo u EU osni i Hercegovini kazavši da mu je bilo zadovoljstvo biti na Europskom vijeću na kojemu je to potvrđeno za Hrvatskoj “najvažniju susjednu zemlju”.
“Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine krenu Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost”, dodao je.
Hrvatskoj je Bosna i Hercegovina “najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna”, naglasio je.
Promocija bio–bibliografije Živka Nikolića „U traganju za zlatnom žicom“, autorke Vere Đukanović, biće upriličena u četvrtak, 22.decembra u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, sa početkom u 20h.
Bio-bibliografija Živka Nikolića rađena je povodom osamdesetogodišnjice rođenja i dvadesetogodišnjice smrti velikog sineaste. Ona predstavlja popis radova o njegovom životu i djelu, prikaza njegovih filmova,učešća na festivalima, nagrada itd.
Knjigu čine dva poglavlja: Stvaralaštvo Živka Nikolića i Literatura o Živku Nikoliću.
Prvo poglavlje sadrži odjeljke: Kratkometražni filmovi, Dugometražni igrani filmovi, DVD izdanja, TV serije i filmovi, Književni rad (scenarija i poezija) i Intervjui, dok se drugo poglavlje odnosi na: Monografske publikacije i posebni otisci; Poglavlja i članci u knjigama i zbornicima, Članci u časopisima i novinama i Elektronski izvori.
Promocija ima atipičan koncept: odlomke Živkovih izlaganja o filmu i o sebi, koje je odabrao urednik izdanja Andro Martinović, govoriće glumci Vanja Jovićević, Lara Dragović, Slavko Kalezić i Vukan Pejović. Tekstovi datiraju od intervjua povodom Nikolićevog dobijanja nagrade 1971. godine, kad je filmom „Trag“ debitovao na 18. Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu, preko intervjua koji su objavljeni u časopisima i novinama poslije uspjeha filma „Marko Perov“ 1975. godine ili intervjua nakon uspjeha filma „Prozor“ u Oberhauzenu, intervjua u Puli – nakon projekcije filma „Beštije“,intervjua tokom snimanja ostalih filmova, sve do intervjua za TVCG iz 1998. godine i u „Pobjedi” novembra 1999. godine.
Publika će imati priliku i da pogleda dva kratka Nikolićeva filma „Ždrijelo“ i „Prozor“.
Izdavač je Crnogorska kinoteka. Grafičko oblikovanje uradio je Nikola Latković. Bio-bibliografija Živka Nikolića je dragocjen vodič svim istraživačima koji se bave istorijom filma, crnogorskom ili, pak, jugoslovenskom, kao i podsticaj za osvjetljavanje lika i djela reditelja koji po liričnosti i metaforičnosti nema stilskog i vrednosnog pandana u jugoslovenskoj kinematografiji.
Pripadnici Speleološkog društva Zelena brda iz Trebinja istražili su novootkrivenu pećinu, koja se nalazi gotovo u samom centru grada i puna je pećinskog nakita, prenosi www.padrino.ba
Nikola Lakić, član Zelenih brda, kaže da se pećina slučajno otvorila prilikom izvođenja radova na stadionu Fudbalskog kluba Leotar iz Trebinja, a otkrili su je izvođači radova na postavljanju novih reflektora na stadionu.
– Pozvali su nas izvođači radova koji su na ovom mjestu bušili i iskopavali tlo radi postavljanja reflektorske stope i tom prilikom im se otvorila pećina koja se nalazi na sjevernoj strani stadiona Police i ide prema objektu Bolnice Trebinje. Odnosno, otvor je na stadionu, a ona ide ispod bolnice – pojašnjava Lakić.
Pripadnici Speleološkog društva Zelena brda iz Trebinja istražili su novootkrivenu pećinu, koja se nalazi gotovo u samom centru grada i puna je pećinskog nakita.
Od 1. januara građani Herceg Novog, odnosno Boke i dijela primorja, dobiće adekvatnu zdravstvenu zaštitu kakvu i zaslužuju na nivou sekundarne bolnice Meljine.
Do sada je pod aktom interno bila odluka Vlade, a direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, je saopštio u Mreži RTCG da će od ponedjeljka, 26. decembra Uprava za katastar i imovinu preuzeti nepokretnosti bolnice Meljine.
– To znači početak gdje ćemo u narednih nekoliko dana u saradnji sa Ministarstvom zdravlja dovesti do toga da u ovom trenuku nađemo rješenje da Opšta bolnica Meljine uđe u sistem javnog zdravstva. Tako će građani Herceg Novog, Boke i dijela primorja imati zdravstvenu zaštitu kakvu su imali prije desetak godina kada je Bolnica Meljine bila u sastavu javnog zdravstva – objasnio je on.
Trenutna situacija u Bolnici Meljine nije sjajna, dodao je Kadić i to ilustrovao podacima:
– Tamo je trenutno 11 ljekara za stalno, četiri ljekara koji su penzioneri, 60 medicinskog kadra i 68 do 70 nemedicinskog kadra. Govorimo o 150 ljudi, odnosno 150 porodica koje su vezani za opstanak bolnice Meljine – kazao je on.
Ipak, od 1. januara, kada se završi papirologija oni će djelovati u okviru Opšte bolnice Kotor, sa isturenim odjeljenjem u okviru Bolnice Meljine. Tako će se riješiti njihov status, uvjerava Kadić.
– Najbitnije, riješićemo status Herceg Novog da bi dobili adekvatnu zdravstvenu zašitu, jer do sada nijesmo imali načina da im pomognemo s obzirom na to da je Bolnica smatrana privatnom zdravstvenom ustanovom, koja je još u stečaju – poručio je on.
Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv direktora Aerodroma TivatVladimira Praščevića zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja prilikom zapošljavanja radnika u toj vazdušnoj luci, odnosno navodnih nezakonitih pritisaka na pojedine radnike. “Vijesti” imaju uvid u prijavu, čiji je podnosilac anoniman i gdje se tvrdi da “diskriminacijske postupke sprovodi kao produžena ruka menadžmenta iz Podgorice”.
Iz poslovodstva ACG “Vijestima” su zvanično kazali da nisu upoznati sa krivičnom prijavom koja je podnesena protiv Prašćevića i negirali su da mu oni daju instrukcije da drugačije postupa prema ljudima koji su prethodno tužili tu firmu.
”Naglašavamo da će kompanija u svakom slučaju pokazati punu spremnost za saradnju sa svim nadležnim državnim organima. Informišemo Vas i da organi upravljanja isključivo vrše poslove iz domena nadležnosti propisanih Statutom i Zakonom o privrednim društvima, tako da direktoru Aerodroma Tivat, niti bilo kojem drugom zaposlenom, nije dat nalog za bilo kakvo postupanje u odnosu na zaposlene koji vode sudske postupke. ACG će kao i uvijek, postupiti u skladu sa pravosnažnim odlukama crnogorskih sudova”, poručili su iz menadžmenta.
U anonimnoj prijavi je navedeno da je Praščević u junu prošle godine navodno počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, prilikom zapošljavanja N. D. na radno mjestu vatrogasca, a koji ne ispunjava uslove oglasa.
”Praščević je protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja, pribavio korist N. D., a na štetu ACG tako što nije zapisnički konstatovao da N. D. ne posjeduje odgovarajuću školsku spremu za radno mjesto profesionalni spasilac/spasiteljka-vatrogasac SSS IV stepen, a što je bio dužan da učini provjerom dokumentacije za prijavljivanje na oglas”, piše u prijavi.
Dalje se navodi da Praščević navodno u kontinuitetu zloupotrebljava svoj položaj da bi za sebe i one koji su ga imenovali pribavio korist, te da je saučesnik u vršenju krivičnih djela sa elementima povrede prava iz rada i ravnopravnosti u zapošljavanju.
”Ta korist se ogleda u unaprijed smišljenom favorizovanju određenih osoba prilikom zapošljavanja na aerodromu, a diskriminaciji ostalih kandidata koji ispunjavaju uslove za prijem, ali se oni ne primaju u radni odnos jer im se prijeti da prethodno moraju odustati od sudskih sporova koje vode sa preduzećem”, piše u prijavi.
”Vijestima” iz SDT-a nije odgovoreno na pitanja da li su i što do sada preduzeli povodom ove prijave, a portparol tog Tužilaštva, specijalni tužilac Vukas Radonjić nije odgovarao ni na telefonske pozive novinara.
Praščević je nakon promjene vlasti na izborima 30. avgusta 2020. na tu poziciju došao na predlog građanske koalicije “Narod pobjeđuje” koja je predvodila novu lokalnu vlast u Tivtu. Međutim, u svom djelovanje, prema nezvaničnim informacijama, navodno je pokazao mnogo veću bliskost i spremnost da u rukovođenju i zapošljavanjuj na Aerodromu Tivat zastupa interese DF-a.
”Vijesti” su prije nekoliko mjeseci objavile i priču o sezonskoj higijeničarki Jeleni Vasić, samohranoj majci dvoje djece, koja je godinama obavljala posao na tivatskom aerodromu i koja je odbijena na konkursu za prijem sezonske radne snage iako se na oglas prijavilo više nego duplo manje kandidata od traženog broja izvršilaca. U krivičnoj prijavi protiv direktora tivatskog aerodroma piše da “ovakve diskriminacijske postupke sprovodi Praščević kao produžena ruka menadžmenta iz Podgorice i po njihovom nalogu i uticaju”.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
Mjesecima pokriva mjesto zaposlenog koji je otišao da plovi
U prijavi se navodi i da Prašćević navodno “u direktnim razgovorima u svom kabinetu uvjerava ljude da će, ako učine ono što traži od njih, obezbijediti privilegovani položaj”.
Dalje se tvrdi da navodno, diskriminaciju radnika sprovodi i tako što “smišljeno omogućava pojedinim radnicima da odsustvuju sa posla na više mjeseci (preko pola godine) radi odlaska na brod, a vode se da su na bolovanju, pa onda bolovanje prekinu godišnjim odmorom, pa godišnji isprekidaju bolovanjem”. Naglašavaju da se to događa bez da zaposleni o kojem je riječ, po propisanoj proceduri, lično podnese zahtjev za korištenje godišnjeg odmora i da lično potom preuzme i potpiše rješenje koje mu za to izda nadređeni, te da neko tako biva privilegovan jer može otići na brod i dodatno zarađivati, dok mu istovremeno teče staž i stiže plata i u ACG na radnom mjestu sa kojeg odsustvuje.
Iz menadžmneta ACG na pitanje jesu li upoznati sa takvim slučajevima na Aerodromu Tivat, tvrde da u toj firmi “nema povlašćenih, niti diskriminisanih”.
”Kada je riječ o načinu korišćenja godišnjeg odmora, on je propisan internom procedurom koja se primjenjuje u svakom pojedinačnom slučaju. Odsustva sa rada zbog bolesti bila su predmet inicijative koja je upućena Upravi za inspekcijske poslove, jer je isključivo u njihovoj nadležnosti da vrše nadzor i kontrolu bolovanja. Rukovodioci svih službi dužni su da sa ovakvim saznanjima upoznaju menadžment i nadležne službe radi sprovođenja odgovarajućih postupaka, koji se vode po svim zahtjevima ili inicijativama”, poručuju iz uprave ACG.
Najviše ruskih i ukrajniskih firmi registrovano je u Budvi (1.255), Herceg Novom (660), Podgorici (603), Baru (559), Tivtu (181).
Rat u Ukrajini doveo je do velike migracije, kako Rusa tako i Ukrajinaca. Osim Gruzije, drugih okolnih i zemalja EU, veliki broj njih došao je i u Crnu Goru. Oni koji su izabrali našu zemlju kao krajnju destinaciju, pokrenuli su svoje biznise najčešće vezane za IT tehnologiju.
Prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) legalni boravak u Crnoj Gori prijavilo je oko 12.800 ruskih državljana, blizu 1.700 Ukrajinaca, ali i 6.500 građana Ukrajine koji su zatražili privremenu zaštitu, rečeno je Bojama jutra, televizije Vijesti.
Oni koji su prijavili stalni boravak u međuvremenu su pokrenuli i svoje poslove.
Za razliku od 2021. kada je 520 Rusa i 140 Ukrajinaca imalo svoju firmu sada je taj broj značajno veći.
– Od 23. februara 2022. od početka konflikta u Ukrajini, tu bilježimo skok kada su u pitanju osnivači iz Rusije, na 520 firmi, ove godine je registrovano 3.226 privrednih društava, od tog broja je obrisano oko 29 firmi – rekao je Radoje Mijušković iz Uprava prihoda i carina.
Oni se pretežno bave informacionim tehnologijama i programiranjem.
– Uglavnom su se bavili IT tehnologijama to su kompjutersko programiranje, obrada podataka, smještanje aplikacija i konsultantske djelatnosti, dakle sve ove ruske firme koje su osnovane ove godine, vezane su za IT industriju. Što se tiče osnivača iz Ukrajine, to su djelatnosti koje se odnose takođe na kompjutersko programiranje i za nekretnine – navodi Mijušković.
Kao mirnu luku za pokretanje biznisa pronašli su pretežno na primorju.
Najviše ruskih i ukrajniskih firmi registrovano je u Budvi (1.255), Herceg Novom (660), Podgorici (603), Baru (559), Tivtu (181).
Aktuelna tema koja se tiče proglašenja prirodnog rezervata poluostrva „Vrmac“ za Park prirode, izazvala je interesovanje kod naših čitalaca koji su u velikom broju učestvovali u anketi. Postalo je malo jasnije što je izazvalo njihovo nezadovoljstvo, a za novonastale probleme, ponudili su korisne predloge i rješenja.
Na pitanje da li smatraju da „Vrmac“ treba proglasiti Parkom prirode, 65% čitalaca je odgovorilo potvrdno, dok je 35% bilo protiv.
Stav da područje Park prirode treba da obuhvati vrh i nenaseljeni dio ima 38% anketiranih građana, čitavo brdo 27%, područje koje ne obuhvata građevinsko zemljište 20%, a da Park treba da bude samo na državnoj imovini, njih 15%.
Na pitanje koje je, po vašem mišljenju, optimalno rješenje da se „Vrmac“ proglasi parkom prirode i da građani budu zadovoljni, čitaoci predlažu:
Ne dirati privatnu imovinu – granica Parka da ide uglavnom do puta koji kreće od Trojice do kasarne i da ista ima neku namjenu
Ograničiti se na uži region, zaobići privatna imanja koja imaju status građevinskog zemljišta
Jedno preduzeće da gazduje, sve da se stavi u funkciju nadogradnje turističke ponude i dobrobiti svih žitelja mjesta oko Vrmaca! Koristiti iskustva Nacionalnih parkova i iz susjednih država!
Dozvoliti da se na području gdje građani imaju svoje kuće, kontrolisano gradi i dograđuje. Na vrhu, izletničkom dijelu brda, napraviti dva restorana sa vidikovcima-Tivat/Kotor, trim i biciklisticke staze, sportske terene, uvesti električna vozila, omogućiti građanima kvalitetno korišćenje Vrmca kao što postoji u civilizovanim zemljama.
Vrmac staze – Vjeverice
Optimalno rješenje je da: Park prirode ne obuhvati zone koje su važećim planskim dokumentima predviđene za izgradnju, da se u III zoni zaštite ubuduće mogu proširivati naselja, shodno prostornim planovima, kako je i navedeno u Odluci – da se omogući bavljene tradicionalnim poljoprivrednim djelatnostima, da se studijom i odlukom jasno definišu dozvoljene i zabranjene aktivnosti, kao i ostala ograničenja za vlasnike parcela, da se imenuje upravljač parka prirode i da postoje čuvari parka. Prije svega, tamo ima spomenika i kulturnih dobara zapuštenih i punih smeća koje ostavljaju nesavjesni posjetitelji, treba odrediti precizne granice, tako da svi mogu da uživaju i vlasnici zemljišta, i lovci, i turisti. Nije teško postaviti stvari tako da niko nikome ne smeta, a da se u potpunosti valorizuju ideje Parka prirode. Ali, definitivno, treba odrediti nekoga ko će čitav prostor da održava na pravi način, samo proglašenje bez daljnjeg gazdovanja, ne vrijedi ništa. Isto je napravljeno sa Solilima koja su toliko zarasla u niskko rastinje da te ptice danas nemaju gdje da slete… tj. stanište je smanjeno jer se ne održava.
Starosjedioci i njihovi nasljednici mogu graditi na svojim imanjima objekte stanovanja i poslovnih turističkih apartmana, restorana, suvenirnica, vinarija, farme stoke, itd. ogrančenih gabarita i arhitekture da se ne remeti pejzaž i kulturno nasljeđe. Novo JP treba da zaposli mještane iz tog prostora kao čuvare i dobre poznavaoce prilika. STOP mogućoj gradnji i betonizaciji! ZAŠTITITI fortifikacione objekte od daljnje devastacije. Rasčistiti, obnoviti i markirati sve stare pješačke staze i valorizovati ih kroz turističku ponudu. Lovce strogo kontrolisati. Dakle, SAČUVATI ovo što sada imamo za BUDUĆE generacije koje će biti mudrije od nas i koje će imati interes da čuvaju prirodu.
Ovo su samo neki od predloga učesnika ankete.
Koje su su to osnovne primjedbe građana sublimirao je za Boka News dipl. ing brodogradnje Vitomir Vujović, starosjedilac sa Prčanja:
Prošlo je tačno 300 dana od početka ruske agresije na Ukrajinu. Vladimir Putin iznenadio je izjavom da je situacija u četiri ukrajinske regije, koje je Rusija anektirala, “ekstremno teška”. Istodobno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznenada je došao u Bahmut, razoreni grad na istoku zemlje u kojem se trenutačno vode najkrvavije bitke.
Dolazak Volodimira Zelenskog u Bahmut ohrabrenje je za ukrajinske snage, a poniženje za ruske. Šest mjeseci žestokih borbi rezultiralo je jedino razaranjem grada koji je prije rata imao 70 000 stanovnika. Sada je užarena točka bojišnice. Zelenski je vojnicima dodijelio državne nagrade dok su u pozadini odjekivale eksplozije.
– Neopisivo sam zahvalan na vašoj snazi i motivaciji. Ovdje su ljudi koji nose državu na svojim plećima. Ovo nije samo pitanje Donbasa, jer vi u Donbasu branite cijelu Ukrajinu. Rusi bi nakon Donbasa isto učinili u drugim ukrajinskim gradovima, jer žele izbrisati sve što je vezano za Ukrajinu., rekao je Zelenski.
Moskva je prvi put javno priznala da rat u Ukrajini ne ide glatko. Vladimir Putin FSB-u je naredio pojačani nadzor na ruskim granicama jer je, kako sam kaže, u anektiranim regijama situacija iznimno teška. Čelnike četiriju regija odlikovao je najvišom titulom časti za služenje Rusiji.
– Naša zemlja često se suočavala s izazovima i branila svoj suverenitet. Vojnici na prvoj crti specijalne vojne operacije primjer su iznimne hrabrosti i nesebičnosti. Najviša nagrada domovine, naslov Heroja Rusije, dodjeljuje se vojnom osoblju koje je pokazalo posebnu hrabrost, rekao je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.
Tjedni zajedničkih vojnih vježbi i najnoviji Putinov posjet Minsku probudili su ukrajinske strahove da će se i Bjelorusija uključiti u rat. Iako Kremlj takva nagađanja odbacuje, Kijev je na oprezu.
– Ova koncentracija ruskih snaga u Bjelorusiji dovoljna je za stvaranje prijetnje Ukrajini. Pozorno pratimo što Rusija radi na teritoriju Bjelorusije. Razina vojne prijetnje raste, ali poduzimamo odgovarajuće mjere, rekao je Sergij Najev, zapovjednik Ujedinjenih snaga oružanih snaga Ukrajine.
Ukrajina koju je prije točno 300 dana žestoko napao njezin prvi susjed, mijenjanjem naziva ulica i spomenika što prije želi se što prije osloboditi sovjetskog utjecaja. Mnogi koji su od rođenja govorili ruski, sada ga izbjegavaju. U Kijevu je preimenovano 200 ulica.
– Nazivi ulica, prisutnost pojedinih spomenika nisu pitanje toponimije. Ovdje je riječ o tome da Rusija smatra da Ukrajina nema pravo na postojanje. Nitko više ne želi živjeti u Moskovskoj ulici, rekao je zamjenik načelnika kijevskog gradskog vijeća Volodimir Prokopiv.
U središnjoj Rusiji u Kazanskoj oblasti – nova eksplozija. Prema pisanju agencije TASS prilikom redovitog održavanja eksplodirao je plinovod koji iz Rusije ide kroz Ukrajinu. Poginule su tri osobe.
Deseci hiljada prosvjednika, koje je podržao i crnogorski predsjednik Milo Đukanović, u utorak su ispred crnogorskog parlamenta zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i povlačenje protuustavnog zakona o predsjedniku.
Po procjeni organizatora, pokreta “Ima nas”, na protestu je bilo oko 20 hiljada građana Crne Gore.
Nebojša Mrvaljević iz tog pokreta pročitao je zahtjeve prosvjednika. U njima se, pored raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora i povlačenja neustavnog zakona o predsjedniku, kojim se Đukanović primorava da mandat za formiranje nove vlade povjeri kandidatu prosrpske koalicije Miodragu Lekiću, traži i da Crna Gore ne pristupi projektu “Otvoreni Balkan” u kome su već Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Đukanović je na Twitteru napisao kako daje podršku “mirnom domoljubnom okupljanju protiv rušenja ustavnopravnog poretka i konfrontacije s partnerima iz evropske i euroatlantske zajednice”.
Potpredsjednik Đukanovićeve Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je okupljenim prosvjednicima da stiže “crnogorsko proljeće”.
“Na name je da se izborimo za izbore i da istaknemo na njima najbolje – iz partija, foruma… Ovo je borba za opstanak Crne Gore. Ovo proljeće mora biti crnogorsko, mora biti proljeće izbora. Budi se Crna Goro, stiže crnogorsko proljeće, a mi ti jamčimo – ima nas”, rekao je Eraković.
Podgorica protest – foto EPA
Prosvjednici su uzvikivali uvrede na račun aktualnog premijera Dritana Abazovića, nosili crnogorske i zastave EU-a, a na transparentima se moglo pročitati “Ima nas”, “Ne damo te, Crna Goro”.
Za razliku od prosvjeda koji su održani prošle sedmice na dan usvajanja zakona o predsjedniku Crne Gore, u utorak nije bilo incidenata između prosvjednika i policije.
Prosvjed je završen šetnjom ulicama Podgorice, a ispred zgrade delegacije EU-a u Crnoj Gori ostavljeni su zahtjevi.
Crna Gora je u političkoj krizi od avgusta kada je pala vlada Dritana Abazovića nakon što je premijer potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Nakon toga formirana je nova vladajuća većina koju predvodi prosrpski Demokratski front, a Miodrag Lekić, nekadašnji diplomat iz vremena Slobodana Miloševića, predložen je za mandatara za formiranje nove vlade.
Đukanović je odbio Lekiću dati mandat, tvrdeći da nije uvjeren da Lekićeva vlada ima podršku u parlamentu.
Kao odgovor na to vladajuća većina usvojila je novi zakon o predsjedniku kojim primorava Đukanovića da mandat povjeri Lekiću. Taj zakon kao protuustavan ocijenili su i Venecijanska komisija i diplomati međunarodne zajednice.
Kriza je dodatno produbljena nefunkcionalnim Ustavnim sudom Crne Gore koji broji svega troje od sedam sudaca, a zastupnici u crnogorskom parlamentu već mjesecima ne mogu se dogovoriti o izboru novih.
Za završnicu aktivnosti u ovoj godini sada već tradicionalno sakupljamo donaciju i posjećujemo JU Dom starih Bijelo Polje u istoimenom gradu na sjeveru države. Ove godine nam se u ovoj akciji pridružuje Omladinski tim Tivat, saopšteno je iz kotorske NVO Naša akcija.
Kako smo organizacija koja radi sa mladima i za mlade, ova humanitarna aktivnost pokrenuta je upravo od strane naših mladih volontera, koji su iskazali želju da ponovo posjete mjesto sa divnim ljudima sa kojima žele provesti određeno vrijeme, kao i da podržimo institucije na sjeveru naše zemlje.
Ukoliko i vi želite pomoći, to možete učiniti doniranjem odjeće, obuće, pelena za odrasle, drustvene igre i slično. Lokacije za donacije su:
U Kotoru u Omladinskom edukativnom centru Muo od 16 do 20 časova
U Tivtu u Aš Prom marketu na magistrali preko puta Helade od 10 do 19 časova
U Podgorici u Njegoševoj br. 9 od 9 do 15 časova,
Možete nas podržati i donacijom na račun 530-22112-25 sa naznakom “Donacija za dom starih”.
