Nove Michelinove zvjezdice i preporuke za hrvatske restorane
U zemlji turizma te u državi u kojoj svaku sezonu dočekujemo uz strepnje poslodavaca hoće li pronaći dovoljno radnika, znakovito je kako nema puno sektora koji su manje plaćeni – od ugostitelja.
To nam razotkrivaju juče objavljene službene brojke o prosječnim neto i bruto iznosima plaća Državnog zavoda za statistiku za maj ove godine. Prema tim podacima, plate radnika u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića četvrte su najniže plate u zemlji. Djelatnici u ovom sektoru u svibnju su primili 5260 (oko 710 eura) unaprosječno neto, a od njih niže plate imaju samo tri sektora – proizvodnja odjeće u kojoj je u maju prosječno po radniku isplaćeno 4918 kuna(oko 665 eura) , zaštitari s tek 4908 (663 eura) kuna i radnici u ostalim uslužnim djelatnostima u kojima je u maju prosječno isplaćeno 5009 kuna (676 eura).
Svakao, mnogi imaju veće plaće od radnika u ugostiteljstvu. Recimo, više zarađuju i djelatnici u trgovini na malo gdje je prosječna isplaćena plata iznosila 6307 kuna (852 eura), izdašnija su primanja i u proizvodnji kože te preradi drva, a radnici u skladištima znatno su bolje plaćeni – oni su u maju prosječno primili 8650 kuna (1170 eura) pa su njihove plate za čak 65 posto veće od plaća ugostitelja.
Ako je radnik baš jako orijentisan na turizam, onda će mu se prema podacima DZS-a više isplatiti raditi u kategoriji smještaja nego serviranja hrane pića. Radnici u smještaju, naime, u maju su prosječno neto primili 7251 kunu (980 eura), što je za 37 posto više ugostiteljstva.
Treba pritom imati na umu kako je ovdje riječ o statistici neto plaća, a ne ukupnih primanja koja su kod ugostiteljstva ipak znatno veća zahvaljujući napojnicama koje radnici uglavnom zadržavaju. Ipak, statistika neumoljivo ukazuje zašto je u ovom sektoru tako teško pronaći radnike – zbog iznimno niskih plata koje onda diktiraju i niske izdatke za penziju, sezonalnosti rada, a primamljivosti posla u ugostiteljstvu sigurno nije pridonijela reakcija svijeta u pandemiji u kojoj su radnici ovog sektora praktički dvije godine, s nešto prekida, bili bez posla.
U usporedbi s prosjekom neto plate u državi koja iznosi 7690 kuna (1040 eur) , ugostitelji su plaćeni 31 posto manje, no imaju i jedan razlog za optimizam. Naime, kad se njihova današnja plata uspoređuje s njihovom plaćom za maj 2015. godine, ispada da je ona narasla za 47 posto što samo pokazuje koliko je ovaj segment potplaćen. Dakle, prema statistici za maj 2015. godine, djelatnost usluživanja hrane i pića primala je prosječnu neto plaću 3.571 kunu (482 eura).
MEDICO poziv za pomoć stigao je sa tivatske ribarice “Sveti Nikola” (55-TV), koja se u tom trenutku nalazila na nekih 16 nautičkih milja južno od Budve i zatražila je hitnu evakuaciju tri člana posade kojima je pozlilo
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) u najnovijoj sbvojoj spasilačkoj akciji, uspješno je sinoć evakuisala sa jedne crnogorske ribarice u međunarodnim vodama južnog Kadrana, tri člana posade kojia je pozlilo.
Naime, Pomorsko operativni centar UPSUL je u kasnim večernjim satima primio MEDICO poziv za pomoć sa tivatske ribarice “Sveti Nikola” (55-TV), a koja se u tom trenutku nalazila na nekih 16 nautičkih milja južno od Budve i zatražila je hitnu evakuaciju tri člana posade kojima je pozlilo.
“Operateri POC-a Erkam Vuković i Dragan Ivanović su preko radarskog sistema locirali ribaricu koja je nalazila van teritorjalnog mora Crne Gore i uz koordinaciju Sektora ganične policije Herceg Novi i Budva, uputila prema njoj spasilački čamac SAR-5, sa posadom Jasmin Koković i Marko Čejović kome je trabalo sat vremena da stigne na poziciju, uz stanje mora 3-4 uslijed jačeg zapadnog vjetra”, kazao je “Vijestima” pomoćnik direktora UPSUL za traganje i spašavanje na moru, Žarko Lukšić.
Spasilački čamac je u 23.48 sati stigao na poziciju ribarice i sam je preuzeo tri od ukupno četiri člana posade “Svetog Nikole”, te se odmah uputio ka marini Budva, gdje ih čekalo vozilo Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, kako bi se ugroženima odmah pružila prva medicinska pomoć.
foto: UPSUL
U 00.50 časova, spasilački čamac SAR-5 je uz asistenciju osoblja Marine Budva i Operativno komunikacionog centra 112 MUP-a, predao evakuisane članove posade ribarice iz Tivta, na dalji medicinski tretman ZHMP Crne Gore.
Njihovo zdravstveno stanje je nakon intervencije ljekara stabilno i oni se oporavljaju.
“I ovom akcijom u zadnjih nekoliko dana se potvrđuje da je pomorski saobraćaj posebno u Bokokotorskom zalivu i teritorijalnom moru, inteviziran i stim u vezi sve pomorske vlasti i institucije pojačaće kontrolu i sve ostale aktivnosti na moru”, zaključio je Lukšić.
U špicu sezone popunjenost većine crnogorskih plaža je kao u predsezoni.
U odnosu na prošlu godinu manje je oko 30 odsto gostiju u privatnom i oko sedam u hotelskom smještaju.
“Visoke cijene, loš kvalitet, niskoplatežni turisti – nema iznenađenja zbog ovakvog stanja stvari”, kaže profesor turizma Rade Ratković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
I Milica iz jedne receptivne turističke agencije iz Podgorice, koja bilježi pad upita, saglasna je da država nema adekvatnu strategiju u privlačenju gostiju.
“Nasumice se biraju tržišta. I dalje smo neka vrsta masovnog turizma a cijene su kao da smo najelitnija destinacija. Zapravo, za elitni turizam smo spremili cijene a loš nivo usluge zadržali”, navodi Milica za RSE.
S druge strane Jelena Kaluđerović iz Budvanske rivjere očekuje da će se u narednim danima trend pada gostiju u odnosu na prethodnu godinu zaustaviti.
“Poslednje dvije godine polazale su da se situacija može mijenjati iz dana u dan i da ima turista koji koriste ‘last minute’ rezervacije”, kaže Kaluđerović za RSE.
Nema Rusa, Ukrajinaca, aviona, sezonskih radnika…
Crna Gora nije uspjela da nadomjesti sa drugih tržišta odsustvo ukrajinskih i ruskih gostiju, koji su izostali kao posledica ruske agresije na Ukrajinu.
Rusima su, između ostalog zabranjeni i direktni letovi kao dio sankcija zbog agresije, a preko 8.000 Ukrajinaca, koji borave u Crnoj Gori imaju status izbjeglice.
Prošle godine su Rusi i Ukrajinci činili oko 16 odsto crnogorskih gostiju. Gosti iz Srbije činili su oko 28 odsto, iz Bosne 14 a iz Kosova sedam…
Uz to pojačana je i konkurencija, od Hrvatske, Grčke, Turske, Albanije, Italije …
Mnoge zemlje koje su prošlu sezonu dočekale sa restriktivnim mjerama zbog pandemije ovog ljeta su otvorile granice.
Prošle godine Crna Gora bila jedna od rijetkih otvorenih zemalja u kojoj turistima nisu traženi dokazi o vakcinaciji ili negativnom testu na koronu, a uz to im se na odlasku nudio besplatan PCR test.
Osim toga, u neke od ovih zemalja, zbog boljih primanja, otišao je da radi veliki broj kvalifikovanih sezonskih radnika, posebno kuvara čiji se nedostatak osjeća u kvalitetu crnogorske ponude.
Na Crnu Goru, kao tipičnu avio-destinaciju, uticali su i globalni problemi u vazdušnom saobraćaju, prekidi avio veza, otkazivanje letova ali i lokalni poput prošlogodišnjeg gašenja nacinalne avio kompanije i osnivanje nove sa znatno manje konekcija.
Globalni porast cijena goriva uticao je na poskupljenje svih vidova drumskog prevoza.
Boka Kotorska – foto Boka News
Visoke cijene ne prati kvalitet
Danak je uzela i inflacija, pad vrijednosti eura i strah od nadolazeće recesije od jeseni kao posledice rata kojem se kraj ne nazire.
Potrošačke cijene u junu ove godine u odnosu na isti mjesec 2021, u Crnoj Gori prosječno su više za 13,5 odsto, pokazuju novi preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstata.
Za oko 30 odsto skočile su cijene turističkih usluga, od pića i hrane, preko parkinga, rentiranja auta, plažnog mobilijara, smještaja.
Ukazujući na nerealan skok nekih usluga premijer Dritan Abazović je na sjednici Vlade 18. jula naveo primjere i višestrukog uvećanja cijena.
“Cijene na primorju su kao na Azurnoj obali, to Crna Gora do sada nikada vidjela nije”, rekao je premijer Dritan Abazović.
“Cijena vode na primorju je i do četiri eura, a prije godinu i po je bila 1,5 euro. Neke sojenice (male kućice na Adi Bojani) su se izdavale po 50, a sada po 250 eura. Samo treba da budemo realni i pošteni”, naglasio je Abazović.
I Rade Ratković u visokim cijenama vidi razlog za nezadovoljstvo turista:
“Naši ugostitelji su ove godine precijenili tržišne mogućnosti i to će platiti nezadovoljstvom gostiju ali i lošijom potrošnjom. Oni koji nemaju će manje trošiti i tako će se pilagoditi povećanju cijena.”
On povlači paralelu sa susjednom Hrvatskom, koja ima visoke cijene.
“Ali tamo se niko ne buni. U Hrvatskoj imate kvalitet, dominantni su im turisti iz Zapadne Evrope. A mi smo se fokusirali na naš region koji je siromašan, kratkosezonski. Tako se ne postiže niti duga sezona, niti dobra potrošnja”, ukazuje Ratković.
On dodaje da povećanje cijena nije pratio i skok u kvalitetu ponude. Od saobraćajnih gužvi, do čistoće, buke.
Ugostitelji su i ovog ljeta više puta protestvovali zbog buke a o razmjerama problema svjedoči podatak da je tokom prošlog ljeta budvanski Duckley hotel, podnio više od 200 prijava zbog količine decibela koja se do ranih jutarnjih sati čuje iz četiri diskoteke.
“Jako je loša struktura ponude. Kao destinacija se nismo podigli. I dalje su saobraćajne gužve, buka, nedostatak parking mjesta. Imamo konfliktne situacije u svakom trenutku gdje se razne funkcije stalno sudaraju – oni koji žele bučnu zabavu i oni koji žele mirni odmor”, navodi Ratković.
Boka Kotorska – foto Boka News
Odgovornost je u Vladi – ali kojoj?
Ratković smatra da je država ušla nepripremljena u sezonu a uz to u političkim zbivanjima izgubila godinu.
Priprema ovogodišnje turističke sezone našla se u raskoraku između odlazeće i nove vlade.
Prethodna premijera Zdravka Krivokapića je bila tri mjeseca u tehničkom mandatu od početka februara kada joj je izglasno nepovjerenje, do 28. aprila kada je izabrana nova premijera Dritana Abazovića.
Ministri stare i nove Vlade međusobno se optužuju za evidentan podbačaj.
Svako ko se bavi turizmom, zna da se sezona priprema godinu unaprijed, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, uz podsjećanje da je aktuelna Vlada izabrana 28. aprila 2022.
Oni su na optužbe ministara iz prethodne vlade okupljenih u Pokret “Evropa sad” da su “amaterskim pristupom doveli u pitanje trend oporavka turizma uspostavljen prošle godine” naveli “da su zatekli zapušteno stanje, bez planova za pripremu turističke sezone”.
Na optužbe da nijesu sagledali posljedice rata u Ukrajini i globalne krize, niti adekvatno promovisali turističku ponudu na regionalnim i zapadnoevropskim tržištima iz ministarstva su odgovorili da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji opredijeljen minimalni budžet nedovoljan i za skromnu regionalnu promociju, a kamoli išta ozbiljnije.
Ministri stare i nove Vlade međusobno se optužuju za evidentan podbačaj.
Svako ko se bavi turizmom, zna da se sezona priprema godinu unaprijed, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, uz podsjećanje da je aktuelna Vlada izabrana 28. aprila 2022.
Oni su na optužbe ministara iz prethodne vlade okupljenih u Pokret “Evropa sad” da su “amaterskim pristupom doveli u pitanje trend oporavka turizma uspostavljen prošle godine” naveli “da su zatekli zapušteno stanje, bez planova za pripremu turističke sezone”.
Na optužbe da nijesu sagledali posljedice rata u Ukrajini i globalne krize, niti adekvatno promovisali turističku ponudu na regionalnim i zapadnoevropskim tržištima iz ministarstva su odgovorili da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji opredijeljen minimalni budžet nedovoljan i za skromnu regionalnu promociju, a kamoli išta ozbiljnije.
Istra danas već ima više hiljada vila i kuća za odmor u svojoj unutrašnjosti koja je suvremenim gostima sve zanimljivija od obale.
No, posljednjih godina počeli su nicati i obiteljski hoteli. Od onih koji u središtima malih mjesta nude doručak, do onih koji su vezani uz neku prepoznatljivu istarsku priču poput vina ili maslinova ulja.
Pitoresknom Grožnjanu teško je odoljeti pri posjetu unutrašnjoj Istri. Mjesto je nedavno dobilo i prvi mali hotel u kojemu su posao našle i dvije Ukrajinke. I ne misle ga napuštati.
– Volim Grožnjan, predivan je, vidite ovaj pogled… Ljudi se oduševe, a meni se sviđa i ovaj posao, rekla je Anastasia, konobarica iz Ukrajine.
– Zapravo se pokazalo kao jedna prava ponuda koja je nedostajala Grožnjanu s obzirom na to da je Grožnjan bio poznat više kao izletište, kao nekakva jednodnevna varijanta, a s „bed and breakfastom i bistrom” smo upravo to dobili – da gosti ostaju čak i po 5-6 dana, govori Mercedes Serafimova, voditeljica prodaje hotela u Grožnjanu.
Uz dobru hranu i priznata su vina čest razlog dolaska gostiju u unutrašnju Istru. Pa i u obližnju Brtoniglu.
– Istra je dobro poznata po famoznim, uvijek kvalitetnim vinima, zato stalno dolazimo, rekao je Paolo, turist iz Italije.
– Mnogi žele i ostati nekoliko dana pa je vinarska obitelj izgradila i hotel s pratećim sadržajima.
– Ma znate što: Mi smo već bili zadovoljni i prošle godine, kad je bio COVID, a ove godine je još bolje tako da, daleko smo od one 2019., daleko bolje, naglašava Vesna Cattunar, vlasnica hotela u Brtonigli.
– Tko god ponudi visoku kvalitetu, ne samo smještaja nego i servisa, usluga, to gosti traže i to se plaća sukladno kvaliteti koja se nudi, ističe Denis Ivošević, direktor TZ-a Istarske županije.
Pa tako i oni obiteljski hoteli, koji su već etablirani kao luksuzni – s ulaganjima ne prestaju.
– Ulažemo non-stop, evo zadnje je naša oleoteka, sala za degustaciju maslinovog ulja, mi smo proizvođači maslinovog ulja tako da redovito organiziramo degustacije i prodajemo naše maslinovo ulje, naglasila je Leana Farentich, vlasnica hotela u Brtonigli.
U Istri je u posljednjih 15 godina niknulo 100-tinjak malih hotela. Procjenjuje se da bi ih u sljedećih 15 godina trebalo biti još toliko.
Bioskop na otvorenom odnosno “Open air Cinema” nova je manifestacija koju organizuju TO Herceg Novi i kompanija Star Media iz Beograda. U narednih 30 dana, uz besplatan ulaz, Novljani i gosti imaće prilike da na raznim lokacijama uživaju u bioskopskim izdanjima od najnovijih blokbastera, preko dječijih izdanja do filmskih klasika.
Program “Pod zvijezdama sa filmskim zvijezdama” počeo je danas danas na plaži “Žalo” na Škveru, svečanim otvaranjem i projekcijom filma “Official competition”, čija je premijera održana u martu, a u kojem glavne uloge tumače Antonio Banderas i Penelope Kruz.
Projekcije filmova tokom narednih 30 dana biće organizovane na više lokacija u Herceg Novom, saopšteno je na konferenciji za novinare.
Prema riječima vd direktora lokalne TO, Đorđa Stanojlovića, manifestacija je oslonjena na Herceg Novi koji je prepoznat kao porodična destinacija.
– U tom kontekstu htjeli smo da kreiramo nove sadržaje i novu turističku vrijednost, koja će izdići turističku i kulturnu ponudu grada, kao neizostavan dio aranžmana, koji je bitan za Herceg Novi kao turističko mjesto – navodi on.
Uz obogaćivanje ponude, ovaj projekat će oživjeti određene dijelove grada, koji nisu bili u fokusu programskih sadržaja, uz to revitalizovaće i bioskopsku scenu, kazao je Stanojlović i dodao da je intencija bila da manifestacija bude završena uoči Filmskog festivala.
Direktorica kompanije Star Media, Valentina Katić, kazala je da je Open air cinema manifestacija koja je započeta prije sedam godina, a jedna je od najposjećenijih u Beogradu.
– Potrudili smo se da repertoar koji ćemo donijeti u Herceg Novi budu svjetske premijere, odnosno filmovi koji još uvijek nisu emitovani kod nas. Kako bismo se svi vratili u vrijeme dobre muzike i filmova, otvaranje ćemo da začinimo jednim sjajnim filmom, a u pitanju je “Official competition”, sa Penelopom Kruz i Antoniom Banderasom – kazala je ona.
Katić je najavila projekcije za narednih pet dana, a u programu su još i koncert ABBA tribjut benda u srijedu u Gradskoj luci Škver u 22:30, nakon svečanog otvaranja i projekcije prvog filma, zatim “Chase” sa Džerardom Batlerom u glavnoj ulozi u četvrtak 21. jula na Trgu Nikole Đurkovića, a na toj lokaciji biće prikazana i tri filma za djecu “Ričard Roda” 22. jula, “Wolf and the white lion” 23. i “School of magical animals” 24. jula. Sve projekcije su u 21 sat.
Projekcije će biti organizovane na plažama, po trgovima, u parkovima, informisala je Katić.
– Za sada nam je kapacitet od 100 stolica, ali ono što svi mnogo više vole je ćebence, da sjednu na pod i zaista uživaju u filmu, a to je ono što je još ljepše, jer je publici pružena sloboda da sami sebi kreiraju mjesto za gledanje – kazala je ona.
TO Herceg Novi i Star Media započeli su pregovore o realizaciji ovog projekta za vrijeme Sajma turizma u Beogradu, podsjetio je Stanojlović.
– Kao neko ko je iz ove branše i kao ljubitelj sedme umjetnosti i dramskog stvaralaštva, od srca sam prihvatio i preuzeo tu ideju. A zahvaljujući Izvršnom odboru TO, koji je prepoznao projekat, uspjeli smo da donesemo ovu manifestaciju u Herceg Novi – kazao je on.
Kako je istakao menadžer, Dalibor Vuković, Turistička organizacija, koja brine o imidžu destinacije, uvijek vodi računa o tome da privreda ima koristi od manifestacija.
– Istraživanja koja smo sprovodili prethodnih godina pokazala su da turisti percipiraju Herceg Novi kao porodičnu destinaciju. Mi imamo obavezu da taj imidž održavamo i gradimo. Ove godine kroz manifestacije koje smo imali tokom Uskrsa, a koje su se pokazale kao fenomenalne, kao i kroz ovu sada “Open air cinema”, želimo da nastavimo tu tradiciju – poručio je on.
Ukoliko se bioskop na otvorenom pokaže kao dobar potez, u Turističkoj organizaciji nadaju se da će prerasti u tradicionalnu manifestaciju.
Gotovo petsto vatrogasaca bori se s vatrenom stihijom u naselju Penteli, sjeveroistočnom predgrađu Atine. Plameni jezici nezaustavljivo gutaju sve pred sobom – gore kuće i automobili. Više od šesto stanovnika moralo je napustiti dom, a evakuisani su i pacijenti i osoblje dvije dječje bolnice.
– Moja je kuća u plamenu. Vatrogasci su učinili sve što su mogli. Dali smo im ključeve da uđu u kuću, ali vatra se proširila u svim smjerovima, rekla je Eftychia Alvanou, stanovnica Pentelija.
Vatrogascima pomažu kanaderi i helikopteri, ali gašenje otežavaju visoke temperature i jak vjetar.
– Ovo je jedan od najvećih požara s kojim sam se suočio. Riječ je o velikom i nepristupačnom području, punom zapaljivog materijala, a i vjetar je veoma snažan, poručio je pripadnik dobrovoljne vatrogasne jedinice Fotis Hatzifotis.
Nakon što su rekordne temperature pale za petnaestak stepeni, francuski vatrogasci napokon su stavili pod nadzor dva velika požara na jugozapadu zemlje. U regiji Gironde u sedam dana izgorelo je više od dvadeset hiljada hektara šume, a evakuisano je gotovo četrdeset hiljada stanovnika.
– Poharano je golemo područje. Riječ je o najmanje dva požara, a svaki od njih zahvata površinu veću od one koju inače gasimo tokom cijelog ljeta, naglasio je Eric Pitault, vatrogasna jedinica Girondea.
Vatrogascima su u pomoć pritekli i lokalni stanovnici, nastojeći obraniti svoje domove i posjede.
– Zalili smo teren s obje strane ceste kako se vatra ne bi rasplamsala, rekao je poljoprivrednik Jerome Massignani.
– Vatrogasci rade izvanredan posao. Oni su heroji. Plameni jezici bili su visoki poput stabala bora i došli su dvadeset metara od moje kuće. Vatrogasci su spasili moj dom i moje životinje, kazao je stanovnik Balizaca Ernest.
Te sreće nisu bili ovi stanovnici predgrađa istočnog Londona. Njihovi su domovi juče nestali u plamenu.
– Jutros sam shvatio – nemamo ništa, sve je izgorjelo. Zahvalni smo Bogu što smo svi živi i što niko nije povrijeđen, dodao je stanovnik Wenningtona Timothy Stock.
Vatrogasci su cijelu noć nastojali obuzdati požare, koji su buknuli tokom najtoplijeg dana u britanskoj istoriji s temperaturama višim od 40 stepeni.
Prekinute su brojne željezničke linije jer je vatra oštetila tračnice i nadzemne vodove.
– Juče su vatrogasci imali najviše posla od Drugoga svjetskog rata. Obično prime oko 350 poziva na dan, kada je gužva oko petsto, a juče su ih primili više od 2600, naglasio je gradonačelnik Londona Sadiq Qhan.
JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor i Gradska biblioteka i čitaonica organizuju u petak 22. jula u Atrijumu Kulturnog centra predstavljanje opusa književnika Enesa Halilovića. Sa autorom će razgovarati docent dr Jelena Knežević
Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru. Autor je zbirki poezije: “Srednje slovo”, “Bludni parip”, “Listovi na vodi”, “Pesme iz bolesti i zdravlja”, “Zidovi” i “Bangladeš”; zbirki priča: “Potomci odbijenih prosaca”, “Kapilarne pojave” i “Čudna knjiga”; drama: “In vivo” i “Kemet”, romana: “Ep o vodi”, “Ako dugo gledaš u ponor” i “Ljudi bez grobova“. Osnovao je književni časopis “Sent” i književni web časopis “Eckermann”.
Priče, poezija i drame Enesa Halilovića objavljene su u zasebnim knjigama na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom i bugarskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, njemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, bjeloruski, jermenski i latinski jezik. Dobitnik je nagrada: Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, „Meša Selimović“, „Branko Miljković“, „Đura Jakšić“, „Ahmed Vali“, „Stevan Sremac“, „Zlatno slovo“, “Vitalova nagrada” a za urednički rad u Sentu dobio je nagradu „Sergije Lajković“.
Po romanu “Ako dugo gledaš u ponor”, Zlatko Paković režirao je istoimenu predstavu, a po knjizi poezije “Zidovi” urađeni su istoimeni film i predstava u režiji Mitra Belojice.
HOBOTNICA VELIČINE 32 MM PERO UGARKOVIĆ/INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO
Splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s Hrvatskim savezom za športski ribolov na moru započeo je istraživanje mogućnosti uzgoja ranih razvojnih stadija hobotnice za potrebe repopulacije.
U sklopu istraživanja, u more je pušteno više stotina hiljada jedinki ličinki hobotnice. Kroz sljedećih godinu dana procijenit će se uspješnost probnog poribljavanja kao i površina obitavanja puštenih jedinki.
Hobotnica je naš najveći i najpoznatiji glavonožac koji se oduvijek koristio za prehranu. Kako je opadao ulov riba, glavonošci su se počeli intenzivnije iskorištavati pa im je porasla i vrijednost.
Danas su hobotnice, zbog značajne potražnje, izložene intenzivnoj eksploataciji. Izlovljavaju ih gotovo svi, od športsko-rekreacijskih do profesionalnih ribara. To neminovno dovodi do prorjeđivanja staništa hobotnica. Rezultat toga nije samo manjak hobotnica za ljudsku potrebu već i narušen ekosustav u kojem hobotnica ima važnu ulogu.
Održivost populacija hobotnica može se ostvariti smanjenjem potražnje za njezinim mesom ili strogom regulacijom i povećanom kontrolom pri izlovu. No ako nije moguće ostvariti održivost na takav način ono što se također može razmatrati je i poribljavanje ili repopulacija.
Preliminarna opažanja upućuju na tu mogućnost stoga je Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji sa Hrvatskim savezom za športski ribolov na moru pokrenuo istraživanje kojim bi se trebao definirati tehničko–tehnološki model uzgoja ranih razvojnih stadija hobotnica te pronašao najbolji model koji će garantirati uspješnost poribljavanja.
– Puštanje paraličinki hobotnica u more je zapravo ponavljanje preliminarnog istraživanja započetog u ljeto 2019. godine koje zbog pandemije Covida nije privedeno kraju – napomenuo je dr. Leon Grubišić, voditelj Laboratorija za akvakulturu splitskog Instituta.
– Uz pomoć jednog sportskog ribolovca, prije pandemije našli smo dvije jedinke na otoku Čiovu koje su bile puštene iz našeg Laboratorija kao paraličinke stare svega nekoliko dana, no ove godine se nadamo dobiti puno preciznije rezultate – dodao je dr. Grubišić
Prije provedbe pokusa procijenjeno je stanje naselja hobotnica na širem području zahvata te osiguran roditeljski stok koji se mrijestio u kontroliranim uvjetima.
– Hobotnice bezbrižno žive i ležu jajašca u našim bazenima, vrijeme inkubacije je oko 4 tjedna. Za to vrijeme, kao u prirodi, izležu se i ličinke raka žbirca te postaju hrana tek izvaljenim hobotnicama. Ovim pokusom istraživali smo načine ishrane mladih hobotnica ličinkama rakova i artemijama. U prirodi 1% ličinki hobotnica preživi ličinačku fazu, ovim pokusom očekujemo da bi taj postotak mogao biti veći – rekao je dr. Grubišić.
Dr. Tanja Šegvić Bubić, viša znanstvena suradnica u Laboratoriju za akvakulturu pojasnila je kako može prepoznati da je hobotnica u divljini upravo beba puštena iz Instituta.
– Kako nije moguće staviti vidljivu oznaku na hobotnice kojom bi ih se moglo prepoznati godinu dana od puštanja, izvršili smo genotipizaciju roditelja i paraličinki hobotnica s mikrosatelitnim biljezima. Uzorkovanjem biološkog materijala divljih jedinki i analizom DNA možemo utvrditi roditeljske vezu s hobotnicama iz naših bazena – pojasnila je dr. Šegvić Bubić.
Puštene hobotnice trebale bi se nastaniti narednih godinu dana u široj okolici Splita gdje će postati dio divlje populacije. Djelatnici Instituta ronjenjem će pokušati pronaći što više hobotnica te ih uzorkovati neagresivnim metodama.
No da bi rezultati bili što kvalitetniji Institut i HŠRM nadaju se pomoći ribolovaca koji će loviti hobotnice. Upravo dvije ulovljene hobotnice pronađene na Čiovu 2019. godine genetski su se podudarale s jedinkama puštenim na Marjanu 6 mjeseci ranije.
– Znamo da će mnogi ribolovci loviti hobotnice na splitskom području pa ih ovim putem pozivamo na suradnju. Prije nego budu išli u ribolov objasniti ćemo im kako uzorkovati vrlo mali komadić hobotnice koju su ulovili za potrebe DNA analize – dodala je dr. Šegvić Bubić.
