Vlast po već uobičajenoj praksi ne dekoriše Herceg Novi za vrijeme praznika države Crne Gore. Herceg Novi antifašistički, slobodarski grad. Herceg Novi bezmetkovića i krvavog kola. Tako je i ovog puta. Bez dekoracije, bez bilo kakvog obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, 13. jula, saopšteno je danas iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
Odnos koalicione vlasti u Herceg Novom prema praznicima naše države je njihov odnos prema Crnoj Gori.
Pronalaze se razni načini da se pokaže ljubav prema Srbiji, od igranja užičkog kola na šetalištu, do izložbe sa dominantnim portretima srbijanskih kraljeva, poručuju iz OODPS HN.
“Sa druge strane najavljuju se velike investicije za jesen koje treba da finansira Direkcija javnih radova Crne Gore. Dakle, sredstvima države koju ne poštuju. Ali kada su u pitanju finansiranja i upošljavanje kadrova po dubini u državnim firmama za njih itekako postoji država Crna Gora. Sve drugo što predstavlja tu državu za vlast Herceg Novog je strano.
To je koaliciona vlast u Herceg Novom. A koalicionu vlast, da podsjetimo, čine Demokratska Crna Gora, SNP, URA, DF i Prava. To je njihova politika i to je način kako da ispune svoj zadatak.
Ne pripada to tradiciji i kulturi Novoga. Građani Herceg Novog ne zaslužuju da se neko u njihovo ime ponaša na ovakav način.
Državu Crnu Goru ima ko da brani, čuva i sačuva. Državu Crnu Goru ni veće sile od ovih, koje sada pokušavaju, nijesu uspjele da slome. Da je vječna Crna Gora!” kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
Plesna predstava „Životinjska farma“ po motivima čuvenog romana Džordžaa Orvela u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Bitef teatra iz Beograda, biće premijerno izvedena u četvertak,. 14.jula sa početkom u 21.30 sati na sceni Atrijum u ljetnjikovcu Buća-Luković u Tivtu.
Koncepciju predstave i koregrafiju uradio je Miloš Isailović, dramaturg je Bojan Đorđev, scenografiju potpisuje Andreja Rondović, kostime je uradila Selena Orb, dok je muziku komponovala Irena Popović-Dragović.
U ovom komadu koji je, kaklo se čulo na današnjoj pres konferenciji u CZK Tivat pred premijeru „Životinkjske farme“, prvo postavljenje ovog čuvenog djela Džordža Orvela kao plesne predstave u Evropi, nastupaju igraći Bitef Dance komanije Ana Ignjatović-Zagorac, Ivana Savić-Jačić, Branko Mitrović, Jakša Filipovac, Nikola Živković, Staša Ivanović, Tamara Pjević, Nea Janković i Maša Anić.
Direktorica CZK Tivat Dijana Sindik istakla je da je „Životinjska farma“, nakonj klasične predstave „Jami distriktt“ i plesnih predstava „Magbet“ i „San ljetnje noći“ već četvrta koprodukcija Bitef teatra i tivatskog CZK te da je iz te plodne saradnje nastao i sami Festival plesnog teatra kao poseban dio tivatskih ljetnjih „Purgatorija“. To je inače, jedimo mjesto u regionu bivše Jugoslavije gdje se na ovaj način gaji i promoviše plesni teatar kao vid Talijine umjetosti. Stoga je, kako je istakla Sindik, CZK veoma rado prihvatio i ovaj novi izazov da u oblik plesne prestave – baleta, pretoče i jedno od najčuvenijih djala svjetske knjiđževnosti kakva je Orvelova maestralna „Životinjska farma“.
„Ovo je prvi put da neko pravi „Životinjsku farmu“ kao balet i pokušava to ekstremno kompleksno djelo prenese na plesni pokret. Orvel je svevremsnki piosac čiji opus traje kroz vjekove. „Životinjska farme“ je složeno djelo koje obiluje različitim likovima, ali sam se ja ovdje odlučio da sve likove svedema na samo dvije kategorije: svinje i ovce, smatrajući da su to upravo dvije životinjske vrste koje najbolje personifikuju današanjeg čovjeka.“- kazao je autor i koreograf baletskog čitanja „Životinske farme“, Miloš Isailović. Dodao je da kao i originalni predožak, i ova verzija Orvelovog djela ima elemente političnosti, ali prije svega insistira na kompleksnosti odnosa između samih likova-aktera.
„Izuzetno je zahtjevno bilo u plesnu koreografiju pretočiti temu društvenih odnosa koji traju vjekovima između povlašćenih i podređenih, a posebno prenijeti ono što je glavna karakteristika tih odnosa- manjak želje da se stvari promijene. Plesni teatar je naime, jedna izuzetno specifična vrsta umjetnosti gdje sve što treba da iskažeš, to moraš raditi tijelom i njegovim pokretom. A onda tu mašta i inspiracija samo naviru i onda se sve to samo „pakuje“.“- kazao je Isailović dodajući da se na svođenje likova u predstavi na samo dvije kategorije – „svinje koje su bezobzirne u svojoj despotiji i ovce koje su za šišanje“, odlučio jer „to najbolje dočarava život i dočarava nas jer se svako od nas može naći u te dvije uloge“.
Umjetnička direktorica Bitef Dance Company Jelena Kajgo istakla je da je i ova predstava na tragu strategije koju primjenjuju u popularizaciji plesnog teatra i njegovom približavanju najširoj publici – da u plesni oblik pretvore klasilna i svima poznata djela svjetske književnosti, „kako plesni teatar ne biu biuo nešto apartaktno, već publici poznato sa čime ona može korelirati“.
„Dobro poznata, klasična literatura koja se pretače u plensi pokret bliža je publici, ali je i veoma zanimljiva i inspirativna autorima da ta djela tumače kroz plesni pokret. „Životinjska farma“ je stoga veoma interesantna i kao to kako jedna mladi i već dokazani umjetnik – nekadašnji plesač, a sada koreograf Miloš Isailović, iščitava temu diktature i podređenosti u društvu.“- istakla je Kajgo.
Plesači u novoj predstavi CZKI Tivat i Bitef teatra, Branko Mitrović i Staša Ivanović naglasili su da im je bilo izuzetno inspirativno kroz plesni pokret prestaviti temu dominacije, želje za vlašću i ugnjetavanje podrđenih, a koja čovječanstvo prati od njegovog postanka, i istakli da „Životinska farma“ „definitivno predstavlja jedna od najzanimljivijih projekata naše plesne kompanije u posljendnje vrijeme“.
Aerodromi Crne Gore potpisali su danas protokole o transferu putnika preko tzv. “vodenog terminal” Aerodroma Tivat sa šest poslovnih partnera- luksuznih turističkih rizorta i hotela smještenih na teritorijama Opština Tivat, Kotor i Herceg Novi.
“U cilju unapređenja turističke ponude i razvoja multimodalnog modela saobraćaja, Aerodromi Crne Gore su do danas, 12.jula, zaključili protokole o transferu putnika sa šest kompanija, što znači da će njihovi gosti imati mogućnost da od aerodroma do hotela i nazad, putuju brodom”- saopšteno je danas iz ACG uz napomenu da su protokoli potpisani sa kompanijama Adriatic Marinas doo Tivat , One & Only resort Herceg Novi , Mamula hotel operating company doo Tivat, Portonovi resort – Herceg Novi, Jadran doo – Hotel „Heritage Grand“ Perast, te hotelskim resortom Luštica Bay – odnosnmo kompanijom Luštica Development AD Tivat.
“Ovim protokolom su definisani organizacija prihvata i prevoza putnika, međusobne obaveze i ovlašćenja, predmet saradnje, relacija prevoza i druga pitanja od značaja za realizaciju ovog protokola. Kao što smo ranije najavili, Aerodromi Crne Gore su spremni da organizuju iste aktivnosti i sa drugim privrednim subjektima koji iskažu interesovanje, a razgovori sa Opštinom Tivat su nastavljeni u cilju eventualne organizacije linijskog prevoza u skladu sa zakonskim propisima.”-navodi se u saopštenju člime je potvrđeno naše pisanje da će kontroverzni objekat tzv. vodenog terminala na lokaciji Blato pored praga piste 14 Aerodroma Tivat, moći da koristi smao manji broj VIP gostiju – bogatih turista koji letovima privatnih vazduhoplova iz segmenta tzv. generalne avijacije dolaze na Aetrpdrom Tivat, odnosno da “vodeni terminal” do daljnjeg neće biti na usluzi masovnim turistima – putnicima velikih putničkih aviona na komercijanim letovima.
Izgradnja privremenog tzv. vodenog terminala tivatskog aerodroma jedan je od prioriteta koje je istakla aktuelna Vlada premijera Dritana Abazovića, radi navodnog smanjenja problema koji putnici sa aerodroma Tivat imaju prilikom drumskog tarsnfera iz te vazdušne luke do krajnjih destinacia do kojih oni putuju, a zbog ljeti katastrofalno zakrčene Jadranske magistrale kroz Tivat. Vlada je krajem maja usvojila zaključak da se krene u hitno uređenje privremenog vodenog terminala na lokaciji Kukoljina a koju starosjedioci Tivta inače, zovu Blato. Građevinski radovi na čišćenju i uređenju prostora na katastarkoj parceli 1261/2 KO Mrčevac koje finansira JP Morsko Dobro iz Budve, počeli su bez da je ta firma dobila potrebne i tražene urbanističko-tehničke uslove niti od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, niti od resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, s obzirom da se ta lokacija nalazi u zahvatu važeće Državne studije lokacije „Aerodrom Tivat“. Zahtjev za izdavanje UTU Morsko Dobro je Sekretarijatu za uređenje prostora Ioptinje Tivat podnijelo još 8.juna, ali ih do sada nije dobilo jer taj organ još uvijek nije dobio zvanične stavove više državnih institucija ili preduzeća koji se o takvom zahtjevu po zakonskoj proceduri, moraju izjasniti, a među kojima je i stav Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.
ACV je u odgovorima na pitanje u vezi „vodenog terminala“ izrazila rezervisanost prema tom projektu i potvrdila da vrhovnoj vazduhoplovnoj vlasti u državi nije predočena nikakva dokumentacija na osnovu koje se gradi taj objekat odnoso planira i organizuje njegovo buduće funkcionisanje.
„S obzirom da se djelovi infrastrukture vodnog terminala planiraju izgraditi u zoni zaštitnih površina Aerodroma Tivat (čime će se povećati prisustvo putnika, vozila i prateće opreme), smatramo da navedeno može imati negativnog uticaja na vazdušni saobraćaj, kao i na korisnike vodnog terminala na Aerodromu Tivat i u tom kontekstu neophodno je implementirati zaštitne mjere, kako nova infrastruktura ne bi uticala na sigurnost obavljanja vazdušnih operacija i bezbjednost putnika koji koriste vodni terminal.“- rekli su „Vijestima“ u ACV-u, precizirajući da se „površina pristanišnog doka se nalazi u zoni prilazne površine za prag 14 poletno sletne staze , odnosno odletne površine sa praga 32 poletno sletne staze Aerodroma Tivat, i shodno tome moraju biti zadovoljeni visinski kriterijumi za izgradnju/postavljanje fizičkih objekata, kako isti ne bi predstavljali vazduhoplovnu prepreku.“
Lokacija na kojoj se pravi vodeni terminal u odnosu na pistu aerodroma Tivat
Zanimljivo je da je Morsko Dobro u uređenje „vodenog terminala“ vrijedno oko 30.000 eura krenulo i bez osnova u svom Programu korišćenja sredstava tog JP za 2022. koji je ranije usvojila Vlada i u kojem ne postoji ta stavka kada su u pitanju ulaganja Morskog Dobra na teritoriji opštine Tivat za ovu godinu. Uprkos tome, Morsko Dobro je na lokaciji Blato proteklih dvadesetak dana izvršilo betoniranje platoa koji vodi do tamo od ranije napravljenog betonskog mula, izgradilo manji sanktarni čvor, kao i uredilo i asfaltiralo veliki plato za parkiranje vozila, te postavilo elektroenergetsku infrarstrukturu, rasvjetiu i hortikulturno uredilo čitav prostor sadnjom raznog bilja i drveća. Sve to Morsko Dobro radi pozivajući se na svoj “Programu privremenih objekata u zoni morskog dovra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023.”, a kojim su na ovoj lokaciji su uz jedan veći i jedan manji privremeni ugostiteljski objekat, ucrtani i jedan “montažno-demontažni privremeni objekat dimenzija 65 x 24 x 6 metara, ukupne površine čak 1.300 kvadrata sa namjenom “montažna hala – terminal za putnike”. U akvatorijumu kod postojećeg betonskog pristanipta predviđeno je i postavljanje u moru još jednog privremenog objekta – plutajućeg pontonskog privezišta dimenzija 50 x 2,5 metara. Trenutno ovdje egzistira samo jedan manji plutajući privezni ponton dužine 15 metara.
Ovako zamišljen privremenog objekta na ovoj lokaciji mnogo je veći od onog stalnog što za konačni vodeni terminal predviđa DSL “Aerodrom Tivat”. Ipak, i za njegovo korišćenje u smislu pristajanja plovnih objekata i po aktuelnom “Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra za teritoriju Opštine Tivat za period 2019-2023.”, neophodno je dobiti formalnu saglasnost ACV-a. Agencija je već ranije propisala da ovdje ne mogu pristati plovila čija je visina veća od 3 metra iznad površine mora. budući da se lokacija nalazi unutar najuže kontakt zone praga piste 14 aerodroma Tivat i “probija” njene tzv. horizontalne prelazne ravni. Morsko Dobro je to ograničenje već narušilo sadnjom više sadnica drveća koje su već sada visoke preko 3 metra u odnosu na nivo mora, a nalaze se još i bliže pragu piste 14 nego što je to slučaj sa priveznim pontonom na koji mogu pristati plovila niža od tog limita.
Iz Morskog Dobra još nijesu odghovorili na pitanja u vezi vodenog terminala a koja smo toj državnoj firmi uputili prošle nedjelje,.
Iz ACG se u današnjem saopštenju nisu osvrtali ni jednu od ovih kontroverzi oko projekta “vodenog terminala”, poručujući samo da je “Vlada Crne Gore u saradnji sa Aerodromima Crne Gore i Morskim dobrom preduzela aktivnosti u okviru propisanih ovlašćenja na uspostavljanju vodenog terminala Tivat.”.
Počelo je Svjetsko prvenstvo u jedrenju za mlade, u olimpijskim klasama. Borbe na regatnom polju se vode u Olimpijskom jedriličarskom centru u Hagu u Holandiji. Nikola Golubović, reprezentativac Crne Gore, jedriličar Jedriličarkog kluba Delfin iz Tivta, na kraju drugog dana takmičenja zauzima 15. mjesto na planeti.
Nikola je tokom prva dva dana Svjetskog prvenstva u tri odjedrene regate u cilj ušao 19. 13. i 15. u konkurenciji 60 jedriličara planete. Primarni cilj je plasman u TOP 10.
Prvenstvo se nastavlja, a do kraja takmičenja na programu je još osam regata. Nikola, koji spada u grupu najtalentovanijih jedriličara planete, pod komandom selektora Ilka Klakora, ima šanse da se bori za još bolji plasman i da odjedri do ostvarenja sna.
U svrhu očuvanja klime, Norvežani su već davno počeli koristiti alternativne pogone za brodove.
Ekološki projekt nije zaobišao ni manja turistička plovila, pa u otočnom arhipelagu Svalbard na sjeveru države turisti plove Kvitbjornom, brodom dugim 14,9 metara s hibridnim pogonom.
Na njemu smije biti 12 putnika, a Kvitbjorn je ovih dana snimljen dronom iz zraka u zaljevu Borebukta kod Isfjordena.
Opština Tivat priređuje četvrti po redu matine nastup Glazbeno prosvjetnog društva Tivat u bašti hotela Pine u srijedu, 13. jula u 11 sati. Koncert će se održati povodom proslave Dana državnosti.
Prijepodnevne svirke subotom na glavnom tivatskom šetalištu je projekat koji zajednički realizuju najstarija institucija kulture i Sekretarijat za društvene djelatnosti s ciljem promocije Tivta kao tipičnog grada na Mediteranu, a gradskog orkestra kao neodvojivog segmenta tradicije i kulture života njegovih obala.
“Dubrovnik Pass”, projekt digitalizacije Dubrovačke kartice, dvojezična aplikacija koja posjetiteljima donosi pogodnosti i popuste u gradskim ustanovama i znamenitostima, predstavljen je u ponedjeljak u dubrovačkim Lazaretima
Novi model korisnicima nudi jednostavno korištenje uključenih sadržaja i ekonomičnije upravljanje sredstvima i vremenom, a dubrovačkoj gradskoj upravi donosi učinkovitiju marketinšku aktivnost i umreženost ponude, ali i upravljanje tokovima posjetitelja.
Gradska pročelnica za kulturu i baštinu Julijana Antić Brautović istaknula je kako dvojezični digitalni sustav objedinjuje sve elektronske kartice pod jednim QR kodom, pa će korisnici s jednim medijem imati pristup svim pogodnostima.
“Sustav je kao inovativno rješenje usklađen s EU zelenim planom. Značajno smanjuje troškove koje smo ranije imali na izradi analogne kartice, a moguće je brzo kreairati i novu ponudu i cijene. Naši zaposlenici više ne gube vrijeme na podršku, već se sad mogu usredotočiti na upravljanje proizvodom i razvoj novih”, rekla je Antić Brautović.
Dodala je kako bi “Dubrovnik Pass” trebao donijeti i uštede na promidžbi destinacije, jer će se na društvenim mrežama izravno oglašavati gostima Dubrovnika.
Siniša Lukač iz tvrtke RAO, koja je tehnički pripremala projekt, izjavio je kako će se sustav koristiti masovno i u svakom trenutku pa je dizajn samog sustava bio zahtjevan.
Manje od mjesec dana nakon prošlog toplinskog vala, živa u termometru se u ponedjeljak opet popela na neuobičajeno visoku razinu na Pirenejskom poluotoku, gdje su izmjerena 42 Celzijeva stupnja, i na jugu Francuske.
Sve češća pojava toplinskih valova izravna je posljedica klimatskih promjena, kažu znanstvenici, jer se povećava jačina, trajanje i učestalost ispuštanja stakleničkih plinova.
U Španjolskoj je najviša temperatura, 43,3 Celzijeva stupnja, izmjerena u Candeledi, u središtu, objavila je španjolska meteorološka služba Aemet. U drugim gradovima na jugu i u središtu, poput Seville i Badajoza, izmjerena su 42 stupnja.
Ovaj novi toplinski val, drugi u mjesec dana nakon onoga sredinom lipnja, “sasvim je neuobičajen” u zemlji gdje visoke temperature ljeti nisu rijetkost, rekao je u ponedjeljak Ruben del Campo, glasnogovornik Aemeta.
Toplinski val je počeo u nedjelju i mogao bi “potrajati devet do deset dana, pa bi tako mogao biti treći najdulji toplinski val u Španjolskoj od 1975.”, rekao je za France Presse.
– Klimatske promjene su uzrok češćih i jačih toplinskih valova, dodao je Del Campo, podsjetivši da se njihov broj udvostručio u zemlji u zadnjih dvanaest godina.
Najteže će biti između utorka i četvrtka, upozorava Aemet koji ipak nije mogao reći hoće li biti potučen apsolutni temperaturni rekord zabilježen u Španjolskoj (47,4 stupnja izmjerena u Montoru, blizu Cordobe, u avgustu 2021.).
U susjednom Portugalu temperatura se za vikend u nekim krajevima popela na 44 stupnja. Premda je temperatura u ponedjeljak bila nešto niža, 42 stupnja se ipak očekuju u okolici Evore, na jugoistoku, navodi nacionalna meteorološka služba koja najavljuje novi porast temperature u utorak i u srijedu.
Takva pripeka je ovih dana prouzročila požare u središtu zemlje.
Toplinski val je u ponedjeljak zahvatio i Francusku s jugozapada, objavio je Meteo-France. Temperature su na dobrom dijelu francuskog teritorija prelazile 30 Celzijevih stupnjeva a od utorka bi mjestimično mogle dosezati i 39.
Vrhunac ovog vala najvjerojatnije će biti “između subote i utorka” 19. jula, dodaje Sebastian Leas iz Meteo-Francea, istaknuvši da je još rano da bi se ovaj fenomen mogao uspoređivati sa smrtonosnom žegom kakva je bila u ljeto 2003.
U Velikoj Britaniji, gdje se u ponedjeljak i u utorak na jugozapadu očekuju 33 Celzijeva stupnja, nacionalna meteorološka služba izdala je u ponedjeljak tzv. narančasto upozorenje za “ekstremne vrućine” od nedjelje, s temperaturama višim od 35 stupnjeva.
Povodom predstojećeg praznika Dana državnosti Crne Gore Ministarstvo rada i socijalnog staranja saopštilo je da će neradni dani biti 13. i 14. jul.
“Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (Sl. list RCG, br. 27/07 i 36/13), Dan državnosti se praznuje 13. i 14. jula, te su neradni dani za ovaj državni praznik – srijeda 13. jul i četvrtak 14. jul”, navodi se u saopštenju.
U saopštenju se dodaje da su državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa “dužni da tokom prazničnih dana obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”.
