Javio nam se naš čitalac Dorđe Radonjić koji je sa obale poluotoka Luštica, prema otvorenom moru, ulovio tunu 34 kilograma.
Ukratko o ulovu:
“Na poziciju dolazim ujutro u 4,30, more baš mirno, kao ulje. Pripremam opremu i krećem odmah da bacam Savage Gear needle jig 80 g. Poslije nekoliko zabačaja i jiganja dobijam neočekivani brzi udarac ribe. Borba je trajala nekih 20 minuta. Sam sam bio dok je borba trajala odmah sam pomislio džabe si je ulovio kad je nećeš izvaditi. Na moju sreću taman kad je trebalo pojavio se Aleksandar Delić, koji je dotrčao i sa kukom zakačio ribu i izvadio je iz mora” – ispričao nam je Đorđe.
Ulov tuna 34 kg
Tuna je teška 34 kg
Od opreme sam koristio :
Zenaq muthos accura 100h rg
Shimano stella 8000
Varivas pe 4
Fxr 0,62mm
Savage gear needle jig 80 g
Opština Tivat značajno je povećala izdvajanja za pojedine segmente socijalnog programa, finansiranja sporta, rada nevladinog sektora i podrške preduzetništvu stanovnika tog grada.
Tako je u budžetu grada za 2022. koji je nedavno usvojio Odbor povjerenika, administracija gradonačelnika Željka Komnenovića predvidjela izdvajanja ukupno 100.000 eura za finansiranje prevoza učenika. To je za čak 65.000 eura više nego lani pa će ovim, svi đaci na području opštine Tivat od septembra imati potpuno besplatan prevoz od kuće do škole i obrnuto. Sa primjenom ove mjere mjerom inače, trebalo se krenuti još od 1.februara i početka drugog polougodišta aktuelne školske 2021-22.godine, ali je to osujetilo spriječavanje usvajanja budžeta Opštine za 2022. u lokalnom parlementu od strane opozicionih partioja DPS, SD, SDP i HGI koje su bojkotovale rad Skupštne Opštine i tako je namjermo ostavljale bez kvoruma za rad kako bi izazvale vanredne lokalne izbore.
Za petinu u odnosu na lani, povećana su i budžetska izdvajanja za jednokratne socijalne pomoći pa Tivćani koji su korisnici socijalnih naknada mogu računati da će po tom osnovu ove godine od Optine dobiti ukupno 120.000 eura. Razlog tome su uvećane naknade za novorođene bebe u skladu sa planom izmjene Odluke o pravima i uslugama iz socijalne i dječje zaštite.
Budžetom za 2022. uvedeno je i jedno potuno novo socijalno davanje- finasiranje alternativnog smještaja, a po tom osnovu predvišen je izdatak od 20.000 eura. Iz tih sredstava će se vršiti isplate po osnovu Odluke o obezbijeđivanju alternativnog smještaja za lica u stanju socijalne potrebe kroz subvencije za socijalno stanovanje.
Za oko 15% je povećano i izdabvanje iz budžeta grada za transfere institucijama sporta koje ove godine dobiti ukupno 400.000 eura, umjesto lanjskih 350.000. Ipak, zbog toga što je opozicija blokirala usvajanje budžeta, a Odbor povjerenika ga tek nedavnžo usvojio, sportski klubovi na ovaj novac mogu da računaju tek od početka druge polovine ove godine.
Tivat – foto Boka News
Značajno su povećana i sredstva za finasiranje rada i projekata nevladinog sektora sa prošlogodišnjih 31.000 na ovogodišnnjih 58.000 eura jer se primjenjuje nova Odluka o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstva nevladinim organizacijama koja definiše da se NVO dodjeljuju sredstva u iznosu od 0,5 % do 1,00% tekućeg godišnjeg budžeta.
Opština će i ove godine izdvojiti 50.000 eura za finansiranje rada gerontološke službe kroz projekat „Briga o starima“, a rad tivatskog Crvenog krsta lokalna uprava podržaće sa 20.000 eura.
Opština nastavlja i sa strategijom podrške biznis inicijativama lokalnog stanivništva, pa je tako za unapređenje poslovnog ambijenta u budžetu izdvodjeno 40.000 eura, a za podršku ženskom preduzetništvu 30.000 eura.
Izložba slika akademskog slikara Nedeljka Simanića “Rani raj” biće otvorena u petak, u Muzeju i galeriji Tivat, sa početkom u 19 časova.
Nedeljko Simanić rođen je u Sarajevu 1966. godine. Školu primijenjenih umjetnosti završava u istom gradu, a studije slikarstva na Likovnoj akademiji u Trebinju, u klasi profesora Sava Pekovića.
Do sada je imao više samostalnih i kolektivnih izložbi u regionu, a takođe je bio učesnik nekoliko likovnih kolonija u Bosni i Srbiji, navodi se u saopštenju domaćina izložbe.
Ovo je njegovo treće samostalno predstavljanje u Crnoj Gori. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim kolekcijama širom svijeta. Dijapazon njegovog likovnog izraza kreće se od impresionističkih predstava mediteranskog podneblja do velikih kompozicija u duhu figurativnog neoekspresionizma. Živi i radi u Boki Kotorskoj.
“Naizgled prozaične, u svojoj biti banalne i na prvi pogled zaigrane i lepršave, slike hedonističkog uživanja, koje se odvijaju u okviru gusto napučenog toposa Plaže, svjedoče o toj istoj ispražnjenosti i nepostojanju bilo kakvog transcendirajućeg smisla. Radi se, dakle, o ‘Ranom raju’, zapravo o ‘duhu praznine’ koji smo osvojili i usvojili od famozne prekookeanske civilizacije i koja svoju pustošeću radijaciju širi u nedogled”, o svom stvaralaštvu zapisao je autor.
Izložbu, koja će biti postavljena u galerijskom prostoru u prizemlju, svečano će otvoriti akademski slikar iz Trebinja, prof. Marko Popadić.
Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore i Udruženje profesionalnih ribara na moru Crne Gore – Škver, reagovalo je na nedavne navode Stevana Katića, predsjednika Opštine Herceg Novi, o tome da lokalna uprava traži odgovarajuće rješenje za izgradnju ribarske luke. Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženje proizvođača ribe Crne Gore, poručio je da prvi čovjek grada ne bi trebalo da obećava ono što ne može da ispuni, tim prije što “kad god se oglasi, jedna po jedna lokacija ribarskih luka nestane”.
Kise pojašnjava i kako su te obećane luke nestajale.
-Ribarska luka u Njivicama, koja je bila najidealnije rješenje i za Opštinu i za ribare, poništenaje zahvaljujući angažovanju sadašnjeg predsjednika opštine, a tadašnjeg odbornika PZP-a da se sakupljaju potpisi za peticiju protiv njene izgradnje. Išlo se od vrata do vrata i sakupljali su se potpisi od Njivica, Žvinja, Sutorine do Herceg Novog. Udruženje profesionalnih ribara na moru Crne Gore je 23.aprila 2010. godine dobilo rješenje broj 04-1650/1-10 od Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine, kojim su izdati urbanističko- tehnički uslovi za izgradnju ribarskog privezišta sa pratećim sadržajima na urbanističkoj parceli br.3 koju čine djelovi katastarskih parcela br. 5828/1 i br. 5829 KO Sutorina, Opština Herceg Novi. Katić je skupa sa Zoricom Gavrilović sakupio kritičan broj potpisa i time poništio dobijeno rješenje – kazao je Kise.
Podsjetio je da je udruženje lani zamolilo predsjednika opštine da im pomogne svojom pozicijom i autoritetom da ruski investitor u luci nautičkog turizma “Lazure” u Meljinama ustupi 26 mjesta za vezivanje ribarskih čamaca i brodova, koja ribarima pripadaju prema ugovoru sklopljenom između investitora i Vlade Crne Gore.
-Umjesto da nam pomogne, nazvao nas je nasilnicima koji hoće da uzmu na silu ono što im ne pripada. Katić izgleda nije čitao ugovor, a da kojim slučajem jeste, znao bi da od 156 vezova 106 su komunalni vezovi, namijenjeni za ribare i mještane Herceg Novog, te da je stvarni vlasnik marine Vlada Crne Gore. Umjesto da nam pomogne, on je svojim angažovanjem napravio problem koji još nismo riješili, jer se solidarisao i stao na stranu investitora iz samo njemu poznatih razloga, o kojima ribari mogu samo da nagađaju, konstatovao je Kise. Njegov kolega Silvio Tonsati, predsjednik Udruženja profesionalnih ribara na moru – Škver, ocijenio je da je obećanje o izgradnji ribarske luke u Zeleniki fijasko prvog čovjeka grada, jer je javna rasprava nestručno organizovana.
-I ne samo to. Gotovo da je tragikomočno da su upravo nakon obećanja o izgradnji luke u Zeleniki visokokorangirani partijski članovi gradonačelnika Katića pozivali na blokadu puta, protiveći se ovoj ideji i obećavali da će svojim životima braniti da ne dođe do izgradnje luke, kazao je Tonsati.
Prazna obećanja
Kise ističe da predsjednik opštine nije ostvario nikakvu komunikaciju s ribarima, uprkos brojnim dopisima koje su mu upućivali poslednjih godina putem Građanskog biroa. Tvrdi da ne samo što ribari nikada nisu primljeni na razgovor nego nisu bili ni udostojeni odgovora.
-Zbog svih ovih razloga smatramo da ne treba da daje populističke izjave da će riješiti pitanje lokacije za ribarsku luku. Neka taj jednostavni posao prepusti državi Crnoj Gori da ona to riješi. Nama neka više ništa ne obećava. Razna obećanja poput izgradnje autobuske stanice, osnovne škole u Igalu, mosta na Verigama i neke nove trajektne firme može obećavati iz godine u godinu samo onima koji mu suludo vjeruju, poručio je Kise.
Katić: Jasnija informacija nakon izmjene PUP-a
Stevan Katić, predsjednik opštine, poručio je da se od izgradnje ribarske luke nije odustalo, pa ni od lokacije Zelenika, ali da se razmatra još nekoliko odgovarajućih mjesta. Ističe da će konačnu odluku donijeti planeri.
-Opština je pokrenula određene procedure radi utvrđivanja gdje bi bilo najbolje da se ta lokacija predvidi planskim dokumentom da bi se kasnije išlo u detaljnu razradu projektne dokumentacije i nakon toga u izvođenje radova. Vidjećemo kad se bude radila izmjena PUP-a. Tada ćemo imati jasniju informaciju gdje bi bilo najbolje graditi ribarsku luku, poručio je Katić.
Prekid dopreme ruskog plina Bugarskoj i Poljskoj zbog toga što nisu platile u rubljima kao što se zahtijevalo, posljedica je nezapamćenih neprijateljskih čina protiv Rusije, istaknuo je u srijedu Kremlj.
– Postavljeni uvjeti dio su novog načina plaćanja razrađenog nakon nezapamćenih neprijateljskih čina na gospodarskom i na financijskom polju nakon ruske ofenzive u Ukrajini, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmtirij Peskov.
Rekao je da je Rusija morala razraditi novi model plaćanja nakon “krađe velikog dijela” ruskih rezerva, smjerajući na zamrzavanje ruskih deviznih rezerva u inozemstvu.
– Ovo nije ucjena, dodao je Peskov, reagirajući na optužbe predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u tom smislu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošlog mjeseca da će Rusija prihvatiti plaćanje isporučenog plina isključivo u rubljima, kao odgovor na sankcije uvedene kako bi se kaznila vojna kampanja Kremlja u Ukrajini.
Od jučerašnjeg presjeka u Crnoj Gori registrovan je 81 novi slučaj koronavirusa, a nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa infekcijom COVID, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Prijavljen je oporavak kod 71 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 618.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 26.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1289uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovan 81 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
34
Bar
9
Budva
7
Nikšić
6
Kotor
5
Berane
4
Danilovgrad
3
Herceg Novi
3
Pljevlja
3
Ulcinj
3
Bijelo Polje
2
Tivat
2
UKUPNO
81
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 26.04.2022. godine iznosio je 6,3 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije j 2714.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 234957.
Danas je na teritoriji opštine Kotor stiglo više prijava o postavljenim bombama, kako u školskim ustanovama, tako i u zgradi Opštine.
Policija je obavila preglede više objekata za koje je danas javljeno da su u njima postavljene eksplozivne naprave i trenutno su na licu mjesta i obavljaju vizuelne preglede objekata.
“Nema mjesta panici, ali ono što je potrebno u ovom trenutku jeste da se u svim objektima gdje je došlo do ovakve prijave, pridržavaju onoga što su procedure koje propisuju organi reda i da se na taj način prevenira bilo kakva vrsta posljedica.
Ono što je moj poziv danas, a priključujem se vjerovatno svim državnim i lokalnim zvaničnicima, jeste da se vinovnici ovakvog djelovanja što prije otkriju kako bi se spriječilo dalje širenje panike i unošenje nemira među građane Kotora i Crne Gore” – kazao je Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.
Udruženje Roditelji pozvalo je danas institucije nadležne za bezbjednost u zemlji da HITNO pronađu rješenje za prijetnje bombama našoj djeci i iskoriste sva raspoloživa sredstva da se otkrije ko stoji iza današnje ali i prethodnih monstruoznih dojava.
Svakom zdravorazumnom biću je apsolutno neshvatljivo da škole i vrtići mogu postati najnebezbjednija mjesta za boravak i ne možemo da se ne zapitamo zašto je postalo toliko jednostavno napraviti opštu pometnju i haos u, ovog puta, čitavoj državi!?!
Zbog svega što se dešava ne čude predlozi roditelja da se bojkotuje nastava u obrazovnim ustanovama sve dok se ne obezbijedi siguran ambijent za djecu i nastavnike.
Osobe koje su se na ovaj način osmjelile da prijete našoj djeci moraju hitno da budu pronađene i da odgovaraju za ovaj, apsolutno neprihvatljiv čin, a samo tako se može poslati jasna poruka da će svi koji se usude da urade slično, biti brzo pronađeni i strogo sankcionisani.
Apelujemo i na obrazovne ustanove da na vrijeme i adekvatno obavještavaju roditelje o svim informacijama koje se tiču bezbjednosti djece jer su danas, u nedostatku pravovreninih informacija, bili suočeni sa dodatnim strahom i panikom.
Osim toga, molimo i medije da u ovakvim situacijama objavljuju provjerene informacije kako bi se stepen panike sveo na najmanju moguću mjeru. Pokazalo se da upravo neprovjerene informacije doprinose dodatnom strahu i njegovom širenju.
Ponavljamo: Ne dirajte nam djecu! ali i Djeca moraju biti bezbjedna! – sopšteno je iz Udruženja Roditelji.
Predsjednik suda za prekršaje u Budvi, sudija Marko Đukanović je danas po hitnom postupku okrivljenom D.T (42), državljaninu Turske, izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 1.465 eura.
“Okrivljeni je prethodne večeri oko 22.10 sati na Jadranskom putu, u mjestu Žuta greda izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je kao posljedica nastala materijalna šteta, da bi nakon dolaska službenika CB Budva na lice mjesta nezgode odbio da se podvrgne obaveznom alkotestiranju”, navodi Đukanović.
Novčana kazna je naplaćena odmah po izricanju odluke, a izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci.
Aerodromi Crne Gore (ACG) tokom prethodne godine poslovali su pozitivno i zaradili 2,4 miliona eura, pokazuje finansijski iskaz te kompanije koji je prije nekoliko dana podnesen Upravi prihoda i carina (UPC).
Ta državna kompanija je 2020. godinu, koja je obilježila pandemija koronavirusa, završila sa minusom od 14,2 miliona, dok je 2019. osvaren profit od skoro 27 miliona.
Ukupni akumulirani gubitak na kraju prošle godine, sa ovim pozitivnim rezultatom, iznosio je 1,2 miliona eura, dok se ukupni kapital uvećao za 4,62 miliona – na 135,522 miliona.
Prihodi od prodaje su iznosili 18,9 miliona, gotovo tri puta više nego godinu ranije, dok su 2019. bili 31,9 miliona. Za prošlu godinu od ostalih prihoda (zakup poslovnih prostora, ugostiteljstvo, parking…) zarađeno je dodatnih 3,373 miliona.
Polovina prihoda od prodaje se odnosilo na zaradu od putničkog servisa koja iznosi 15 eura po odlazećem putniku, dok je 3,85 miliona prihodovano na osnovu takse za slijetanje i polijetanje aviona.
– Pad saobraćaja je nastavljen i u prvim mjesecima 2021. pa su ovi prihodi još uvijek niži u odnosu na 2019. kao referentnu godinu i to skoro za 41 odsto – navodi se u napomenama uz finansijski izvještaj.
Popusti prema avio-kompanijama su 2021. godine iznosili 2,05 miliona zbog čega su prihodi umanjeni za taj iznos, a najviše popusta su dobile najprometnije avio-kompanije: Air Serbia 716 hiljada, To Montenegero 400 hiljada, Turkish Airlines 258 hiljada…
Po osnovu vrijednosnog usklađivanja imovine kompanija je prihodovala 277 hiljada eura.
Smanjili troškove za 2,2 miliona
Kompanija je prošle godine uspjela da smanji troškove poslovanja na 4,5 miliona eura, sa 6,2 miliona koliko su iznosili u 2020. godini, odnosno za oko 27 odsto. Troškovi zarada smanjeni su sa 14,6 na 14,1 milion eura.
Aerodromi po osnovu prodaje potražuju 7,35 miliona, od čega 6,59 miliona eura od Montenegro Airlinesa koji se nalazi u stečaju.
Pored toga, vrijednost ostalih potraživanja ACG-a je veća od 13 miliona a najviše se potražuje od Ministarstva finansije – 9,8 miliona eura, jer je toliki iznos od dijela dobiti iz 2019. godine bivši menadžment prenio u državni budžet bez odluke odbora direktora ACG-a.
Šest bivših menadžera traži 800 hiljada
Kompanija je za sudske sporove za 2020. godinu rezervisala 933 hiljade, a skoro 800 hiljada odnosilo se na naknade štete za manje isplaćene zarade za šest bivših članova menadžmenta, kao i na naknadu štete za manje isplaćene zarade za faktički rad za šest zaposlenih u iznosu od 140 hiljada.
– U 2021. godini izvršeno je rezervisanje iz dva radna spora u iznosu od 88 hiljada, a ujedno je došlo do smanjenja rezervisanja koja su bila formirana u 2020. godini i to u iznosu od 143 hiljade – piše u dokumentu predatom UPC.
U izvještaju se objašnjava, da su potraživanja radnika na osnovu razlika u zaradama od 2008. do 2018. godine, nastalih kao greške tadašnje uprave kompanije, u 2019. godini iznosili 14,1 milion eura, od čega je kroz vansudska poravnjanja do sada isplaćeno 7,7 miliona eura.
Praštali dugove Erlajnsu, davali pozajmice i žirirali
Osim što Aerodromi i dalje od Montenegro Airlinesa potražuju još 6,59 miliona eura, lani su morali da otpišu dio duga od 833 hiljade eura zbog odlaska u stečaj, ali i dodatno još 522 hiljade eura na ime zajma koji avio-prevoznik nije vratio.
To znači da su prethodnih godina, osim što su tolerisali da MA ne plaća nikakve obaveze, Aerodromi svom najvećem dužniku davali i pozajmice.
Aerodromi su 2019. godine, na osnovu odluke tadašnje Vlade, dio svoje dobiti od 6,2 miliona eura dali kao kolateral za kredit kojeg je uzeo MA. Kako kredit nije vraćen, banka je, kako je navedeno u izvještaju, povukla kolateral.
ACG je finansijski izvještaj UPC predao nakon isteka zakonskog roka koji je bio do kraja marta, ali su iz ACG ranije poručili da je to urađeno zbog procjene vrijednosti imovine preduzeća, zbog čega su tražili i dobili odobrenje UPC za produženje roka.
– To nam omogućava da u finansijski iskaz budu uključene i promjene u procjeni vrijednosti imovine društva, čime će se izbjeći podnošenje izmijenjenih finansijskih iskaza. Podsjećamo da je posljednja procjena vrijednosti imovine urađena 2012. godine- saopštili su iz ACG.
Stalna imovina kompanije je procijenjena na 123,757 miliona, za 1,74 milion više nego na kraju 2020.
Aerodrom Tivat
Žaliće se na utvrđeni poreski dug
Kako se u izvještaju navodi, Sektor za velike poreske obveznike UPC izvršio je inspekcijski nadzor pravilnosti obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina i tom prilikom 18. aprila donijela rješenje kojim je utvrđen poreski dug ACG-a.
“Društvo će u zakonskom roku izjaviti žalbu Ministarstvu finansija i socijalnog staranja”, navodi se u dokumentu Aerodroma.
“Vijestima” je ranije iz UPC saopšteno da od 20 velikih poreskih obveznika u većinskom državnom vlasništvu četiri nisu predali finansijske iskaze za prethodnu godinu, od čega su tri, u skladu sa zakonskom mogućnošću, podnijeli zahtjev za odlaganje roka za podnošenje prijava poreza na dobit, a u slučaju jednog je predat nalog za inspekcijski nadzor, ne precizirajući prema kojoj kompaniji.
Zbog istrage o odnosima Kneževića i Brajovića i dalje zamrznuta tri miliona
Potraživanje od tri miliona eura odnosi se na očekivani transfer novca iz Centralne banke nakon završetka krivične istrage. ACG je taj iznos imala kao depozit na računu Atlas banke u momentu uvođenja stečaja, a nakon pokretanja krivične istrage novac je prenijet u trezor CBCG.
Riječ je o sporu u koji je umiješan i bivši predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Vlasnik Banke Duško Knežević je kazao da je firma iz Atlas grupe od Brajovića kupila zemljište u Bijelopavlićima po deset puta većoj cijeni od tržišne, kako bi mu pomogli da vrati dugove, a da su zauzvrat Aerodromi, koje su kontroslisali kadrovi njegove partije, držali depozite u Atlas banci.
Specijalno tužilaštvo je u oktobru 2019. saopštilo da su Knežević i bivši rukovodioci banke Marko Nikolić i Dijana Zečević optuženi da su neisplaćivanjem depozita oštetili Aerodrome za ovaj iznos.
Nikolić je pred tužilaštvom kazao da je 12. jula 2018. prisustvovao razgovoru Kneževića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ivana Brajovića o produženju ugovora o depozitu za ta tri miliona eura, kao i da je prema tom dogovoru načinjen aneks ugovora o produženju roka oročenja iznosa. On je naveo da taj aneks nije potpisan, ali ni da Aerodromi nijesu tražili razročenje depozita, zbog čega je on sistemski produžen.
Uprava Aerodroma je u izvještaju navela da je očekuju da će ishod krivične prijave biti pozitivan za kompaniju i da će CBCG izdvojena sredstva vratiti ACG.
