Begović: Nadam se da će Gradska muzika Kotor živjeti na ponos pokoljenja

0
Begović: Nadam se da će Gradska muzika Kotor živjeti na ponos pokoljenja
Gradska muzika Kotor foto Krsto Vulović

Tokom ove godine obilježava se veliki jubilej – 180 godina postojanja Gradske muzike Kotor.

Gradska muzika Kotor je dobitnik Ordena crnogorske zastave III reda. Čije su to zasluge?

Zasluga pripada svim članovima Gradske muzike Kotor, od osnivanja do danas. Tokom 180 godina postojanja i rada kroz ovo Društvo je prošao ogroman broj ljudi, koji su svojim radom, zalaganjem, nekada ulaganjima sopstvenih materijalnih sredstava i ogromnim entuzijazmom, doprinijeli da ovaj Orkestar opstane ovoliko godina, da očuva svoju osnovnu matricu, da na pravi način odgovori svom zadatku i da u našem gradu i državi da svoj pečat, a posebno ostavi dubok trag u kulturni život Kotora, Boke i Crne Gore.

Naravno da je sadašnji trenutak, fantastičan jubilej i poseban napor koji je uradila ova generacija, njen dirigent i rukovodstvo, te prijatelji koji su nam pomogli i predložili nas za nagradu – Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, dali poseban doprinos i uložili maksimalnu energiju da dođe do ostvarenja ove ideje i dodjele priznanja.

Zato danas sa ponosom i posebnom radošću uživamo u ovim, za nas svečanim trenucima. To je za sve nas, a posebno za mene, kao jednog od najstarijih članova i predsjednika Društva, najveća satisfakcija i nagrada.

Bili ste član Gradske muzike Kotor kao činelaista, pa klarinetista, zatim ste se istakli kao dugogodišnji dirigent od 1994. do 2011. godine i sada kao Predsjednik Upravnog odbora. Možete li nam približiti društvo iz tih različitih vizura?

Zahvaljujući prof. Nikoli- Nikši Čučiću, dugogodišnjem dirigentu GMK, koji me je kao učenika Muzičke škole 1974. godine angažovao, počeo sam kao činelista i ostaje upečatljiva i trajna uspomena na naprospavanu noć pred prvi nastup sa muzikom, prilikom otvaranja studentskog doma “Spasić- Mašera” u Kotoru.

U orkestar sam ušao u momentu smjene generacija, kada je ogroman broj starih muzičara morao zbog godina i bolesti napustiti orekstar. Za mene su to bili dani ushićenja, radosti, jer sam ostvario svoju želju iz ranog djetinstva, da budem član orkestra koji me je često budio svojim “budnicama”, prolazeći ulicama starog grada i fascinirao izvrsnim koncertima u kojima je na repertoaru dominirao klasičan reperoar.

Bila je to Muzika generacije Tripa Tomasa, Anta Matkovića,Tripa Đuraševića, Joza Babića,Nika Miloševića, Tripa i Pera Cuce…. i tada mlađih, Berija Kačića, Adama Cuce, Marija Jankovića, Pera Veselinovića… i mnogih drugih, koji su za nas djecu bili dosta stariji te su kod nas izazivali strahopoštovanje, posebno, jer su mnogi, iako bez formalnog muzičkog obrazovanja, pretežno zanatlije i radnici, pokazivali izvanredne izvođačke sposobnosti, koje su prosto plijenile.

Tada nijesam mogao shvatiti bol i tugu tih ljudi koje je starost ili bolest natjerala da napuste orkestar, a sa današnje distance mogu da razumijem sva njihova osjećanja. Bilo je tu muzičara koji su po 60-70 godina bili članovi muzike i rastanak je bio bolan.

Dugogodišnjim radom, sazrijevanjem i “učvršćivanjem pozicije” te savladavanjem partitura i nizanjem godina, mijenja se i odnos prema orkestru, posebno kada ispred sebe imate dirigenta prof. Čučića, od kojeg intenzivno učite i stičete svakodnevna nova iskustva. Taj rad u vrijeme osamdesetih godina bila je izvrsna škola i iskustvo, a u isto vrijeme pokušaj da se riješi veliki problem smještaja, nakon zemljotresa 1979. godine i gubitka svoje prostorije u Centru za kulturu, “seljakanja” notne arhive, instrumenata i borbe za opstanak, a isto tako, koncerata za pamćenje, gostovanja i neponovljivih druženja. Tada sam bio spreman i sposoban pomoći i uključiti se aktivno u rad Društva.

Dirigovanje orkestrom je nastalo sasvim slučajno. Zbog nedostatka dirigenta, a da ne bi gubili jednu probu, gdje smo se okupili, predložio sam da malo sviramo i da barem nešto uradimo. Potpuri iz opere Trubadur i teška partitura za mene su bili posebno nadahnuće i izazov. Znao sam je napamet uzeo dirigentski štap, a nakon probe od muzičara dobio zahtjev da se vidimo za dva dana i da opet ja vodim probu….i tako je to počelo… skoro 19 godina. Tada sam već pripadao srednjoj genereciji članova iako sam od svih “starijih” članova doživio uvažavanje i poštovanje.

U to doba, 2001. godine dobijam nagradu garad Kotora, “21. novembar” za doprinos kulturi.

Zbog porodične situacije sam krajem 2011. godine bio primoran da prekinem rad, ali ono što smo ostvarili i uradili za prethodni period u kojem sam bio dirigent, te odlični odnosi sa muzičarima i novim dirigentima, posebno njihovo poštovanje i vrednovanje mog ukupnog dopinosa Muzici, kandidovalo me je da prije tri godine, u maju 2019. budem izabran za predsjenika UO. Danas je Muzika potpuno drugačije profilisana, gdje dominiraju mlađe generacije, svira se drugačiji – moderniji repertoar, sve je ležernije i opuštenije.

Koji su najveći izazovi u skladu sa svakom od ovih pozicija?

Kao instrumentalista imate obavezu redovno dolaziti na probe i nastupe, biti uredan i disciplinovan i u potpunosti savladati partituru. Ona ne smije biti nepoznanica, trebalo bi je znati napamet. Takođe morate raditi za Orkestar – ne za sebe.

Kao dirigent imate odgovornost izbora repertoara, uvježbanosti orkestra i obavezu da stvorite takav sklad među različitim ljudima da zvuče kao jedan. Ogromna odgovornost i veliki napor.

Kao predsjednik Muzike morate stvoriti uslove, a posebno atmosferu da se individualci usklade sa dirigentom i da orkestar zvuči onako kako je poželjno. Tu mislim i na sve tehničke probleme, a najviše u stvaranju ugodne atmosfere i dobrih međuljudskih odnosa, jer orkestar zahtijeva da se muzičari međusobno poštuju, uvažavaju i da imaju pristojnu komunikaciju. To se osjeti i u svirci. Sviranje u orkestru je isključivo timski rad u kojem svaki pojedinac mora da misli na svog kolegu i da se u zvuku osjeća jednistvo. Ne može ga biti, ako su muzičari nezadovoljni ili ih tište neki problemi.

Kakav je to duh, odnosno atmosfera Gradske muzike Kotor koji su učinili da društvo postoji skoro dva vijeka?

Već sam napomenuo da je timski rad i zajednička želja za dobrom svirkom, kao i dobri međuljudski odnosi ključ svakog orkestra, bio on amaterski ili profesionalni. Njegovanje dobrih odnosa, stvaranje ugodne atmosfere, lijepa druženja, putovanja, kvalitetan i popularan repertoar, dobar dirigenti i uspješni nastupi su temelj i osnov orkestra. Naravno da je prije 180 godina jedan od glavnih motiva formiranja i trajanja orkestra bilo i zadovoljenje potreba ljudi da se bave muzikom, da vrijeme oskudnih uslova obrazovanja muzičara, nedostatka drugih izvora zabave koje danas imamo u izobilju, upotrijebe na koristan način i da ujedno zadovolje svoje potrebe za druženjem i muziciranjem.

I onda i danas je u pitanju lični interes svakog od nas, da zadovolji svoje potrebe da u jednom kvalitetnom okruženju uživa u onome što voli – muzici.

Da li mislite da je i današnje vrijeme izazovno i da li će se Gradska muzika Kotor uspjeti prilagoditi i ostati atraktivna?

Od formiranja muzike do danas bila su neka burna i izazovna vremena. Treba se sjetiti geopolitičkih turbulencija, dva svjetska i ostalih ratova, ekonomskih kriza, nedostatka obrazovnih institucija za muzičare…. Gradska muzika je tokom svog postojanja dokazala i pokazala da se uspješno odupire svim izazovima, da odolijeva mnogim “udarima” i da uspijeva da se izbori sa svakim problemu koji se postavi.

Rješenja uvijek ima, samo treba biti sposoban i imati želju da se ono pronađe. Ako nešto iskreno volite, nekada odgovore dobijate i bez pitanja. Valjda nagrada za iskrenost i čistu ljubav.

Ono što me čini ponosnim, barem od kada sam učestvovao u kreiranju i donošenju odluka, da smo u orkestru koji je sastavljen od ljudi različitih obrazovanja, uzrasta, interesovanja, političkih, vjerskih i nacionalnih opredjeljenja, uvijek insistirali i uspijevali da među članovima održimo kvalitetne odnose i neophodno poštovanje, da muziku doživljavaju kao svoj dom sa otvorenim vratima za sve ljude dobrih namjera, željnih zajedničkog rada i druženja i neiscrpne ljubavi prema muzici.

Kako zamišljate Gradsku muziku za 20, ili čak za 50 godina?

Gradsku muziku zamišljam kao još bolji i kvalitetniji moderan orkestar, koji će u sljedećem periodu obogatiti svoj repertoar novim modernim aranžmanima i kompozicijama, okupiti još veći broj muzičara, nabaviti nove instrumente, partiture… i u svom maniru okupljati građane Kotora i mnogobrojne goste na svojim nastupima. Zamišljam da će orkestar biti mnogo bolji i profesionalniji, nego što je danas, jer će obrazovanjem i školovanjem naše djece biti dovoljno “sirovine” da se stvori dobar tim i dobije odličan orkestar. Naravno da će za to biti potrebni različiti uslovi, od volje ljudi da se uključe u rad, do namjere grada i države da ih u tome podrže.

Nadam se da ću ja u maju 2042. proslaviti svoj osamdeseti rođendan, a 20. maja te godine zajedno sa dragim kolegama slaviti 200 godina Gradske muzike Kotor.

Nadam se da će nam za taj jubilej biti dodijeljena prizanja sa kojim ćemo se ponositi kao sa ovim dosadašnjim, a da će Muzika i dalje živjeti svoj život institucije kojom će se dičiti pokoljenja.

/ Sara Piletić /

Morska voda odličnog kvaliteta na 94,5 odsto lokacija

0
Morska voda odličnog kvaliteta na 94,5 odsto lokacija
More – foto S.Kosić

Od 110 uzorkovanih lokacija, morska voda je odličnog kvaliteta na 94,5 odsto, dobrog na 3,6 odsto, a zadovoljavajućeg kvaliteta na 1,8 odsto lokacija.

To su rezultati analize kvaliteta morske vode koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 19. do 22. jula, saopštili su iz JP Morsko dobro.

“Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju”, piše u saopštenju.

Morska voda se u Ulcinju analizira na 18 lokacija, i na svim je bila odličnog kvaliteta, kao i na svih 15 lokacija u Baru.

“Dok je u Budvi na 31 lokaciji voda bila odličnog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, na 8 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta, dok je na 1 lokaciji voda bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru od ukupno 15 lokacija, voda bila odličnog kvaliteta na njih 14, dok je na 1 kupalištu voda bila dobrog kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 18 ona bila odličnog, na 2 dobrog kvaliteta i na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta”, kazali su iz Morskog dobra.

Dodaju da je u skladu sa propisima i Direktivom EU o kvalitetu voda za kupanje, Programom obuhvaćeno praćenje dva obavezna mikrobiološka parametara – bakterije ešerihija koli i intestinalne enterokoke.

Italijanke pokušale da preko Hrvatske prokrijumčare Pakistance i Indijce u Italiju

0
Italijanke pokušale da  preko Hrvatske prokrijumčare Pakistance i Indijce u Italiju
Policija SAD – Foto: Ilustracija / Shutterstock

Protiv dvije Italijanke koje su za novac početkom ljeta iz BiH u Hrvatsku prebacile Pakistacne i Indijce, u uskom prostoru duplog krova i tovarnom sanduku teretnjaka, Opštinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu i zatražilo da im se produži istražni zatvor, izvijestilo je tužiteljstvo u ponedjeljak.

Terete ih da su 22. juna u 23.40 sati u mjestu Vinjani Gornji, nedaleko Imotskog, “zajednički i dogovorno” zbog imovinske koristi počinile kazneno djelo protivzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj.

Za prvookrivljenicu navode da je upravljala, dok je drugookrivljenica bila suvozač u teretnom vozilu u koje su primile više državljana Pakistana i Indije iako su znale da se radi o ilegalnim migrantima koji su prethodno, pješice kroz šumu, prešli granicu iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku te nepoznatoj osobi u Mostaru platili od 600 do 800 eura za prijevoz preko Hrvatske do Italije.

“Tereti ih se da su strane državljane smjestile u uzak prostor duplog krova tovarnog prostora u kojem nije bilo ventilacije zbog čega je, uslijed nedostatka zraka i velike topline, moglo doći do nesvjestice, gušenja i u konačnici smrti tih osoba. Dvoje su stranih državljana smjestile u tovarni sanduk, nakon čega su se, izmjenjujući se u upravljanju vozilom, imale namjeru prevesti do Italije ali su ih policijski službenici zaustavili pri graničnoj kontroli na graničnom prijelazu Vinjani Gornji-Osoje”, navodi tužiteljstvo.

Aerodromi rade na novoj podsticajnoj shemi, Terminal 2 u Tivtu uskoro dobija funkciju

0
Aerodromi rade na novoj podsticajnoj shemi, Terminal 2 u Tivtu uskoro dobija funkciju
Foto ACG

Aerodromi Crne Gore, u koordinaciji sa Vladom i Ministarstvom kapitalnih investicija intenzivno rade na novoj podsticajnoj shemi čiji je cilj privlačenje što više novih avio kompanija. To je poručio izvršni direktor, Goran Jandreoski sa svečanosti za zaposlene Aerodroma Tivat, gdje je, nakon centrale u Podgorici, obilježen Dan Aerodroma Crne Gore.

“Uz zahvalnost svim zaposlenima i menadžmentu na do sada ostvarenim rezultatima, informišem vas da očekujem da ćemo do kraja nedjelje raspisati novi tender za opremu i u Tivtu i u Podgorici”, kazao je Jandreoski.

On je objasnio i da ACG uskoro očekuje određene podatke od nadležnih u vezi sa mogućnostima noćnog starta na Aerodromu Tivat.

“Ipak, napominjem da je u tom procesu najvažnija međunarodna sertifikacija. U Podgorici bi taj proces trebalo da bude završen u narednih mjesec, dok je situacija u Tivtu kompleksnija jer iziskuje dosta novca. U tom smislu, Vlada ima težak zadatak da odluči u kom smjeru će se razvijati Aerodromi Crne Gore. Do tada, ne smijemo da trošimo novac građana na nefunkcionalne projekte. Ipak, naša obaveza je kontinuirano ulaganje u bezbjednost i sigurnost”, naveo je Jandreoski.

Foto ACG

Kolege iz Tivta pozdravio je i novi član Odbora direktora, Momčilo Martinović koji se, kako je rekao, zalaže sa bliske razgovore o izazovima, a ne samo o problemima koje će zajednički rješavati po prioritetima.

“U tom smislu mogu da kažem da je Odbor direktora ohrabren optimističnim najavama koje smo dobili u vezi sa aerodromom u Tivtu i ja vjerujem da će Terminal 2 uskoro dobiti svoju funkciju”, najavio je Martinović.

“Saradnja, dobra volja koja postoji i sinergetski efekat treba da daju rezultate u predstojećem vremenu”, napomenuo je on.

Direktor Aerodroma Tivat, Vladimir Praščević kazao je da očekuje da će, u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama, ali i sa NTO, biti prevaziđena kriza koja je uslovljena geostrateškim dešavanjima.

“Vjerujemo da će se normalizovati situacija, a naš posao je da radimo na otvaranju novih tržišta čemu smo posvećeni”, kaže direktor tivatskog aerodroma.

S njim je saglasan i predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović.

“Ova godina se odvija u specificnim okolnostima. Nije lako dostići rezultate na kakve smo navikli, ali s obzirom na uslove u kojima se odvija sezona, iz vizure lokalne uprave, veoma smo zadovoljni  saradnjom i komunikacijom sa Aerodromima Crne Gore”, rekao je Komnenović.

Svečanosti su prisustvovali predstavnici Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave prihoda i carina…

Tradicionalno, povodom Dana ACG dodijeljena je i nagrada najboljem zaposlenom, a to je, u Tivtu, ove godine koleginica iz Službe prihvata i otpreme, Nevenka Sartori.

Novih 638 slučajeva koronavirusa, aktivno 5.782

0

 

Novih 638 slučajeva koronavirusa, aktivno 5.782
Covid

Tokom posljednja 24 sata u Crnopj Gori je registrovano novih 638 slučajeva infekcije koronavirusom.

U tom periodu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa kovid infekcijom.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa tokom petka završile analizu i dostavile rezultate 1.471 za uzoraka.

Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 435 pacijenta, a da je trenutno aktivno 5.782 slučajeva.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 5.782.

U Podgorici je aktivno 2.155 slučajeva koronavirusa, u Budvi 462, Herceg Novom 314, Kotoru 302, Tivtu 217.

Skauti “okupirali” Grahovo

0
Skauti “okupirali” Grahovo
izviđači Skauti

Do šeste smotre izviđača Crne Gore ostalo je manje od nedjelju dana, a mladi skauti već su “okupirali” Grahovo.

Radovi se privode kraju, izviđači iz Crne Gore zadovoljno trljaju ruke jer su svjesni da su uradili veliki posao, a raduju se dolasku drugara iz čitavog svijeta.

Na Grahovu se 28. jula do 5. avgusta očekuje više od hiljadu izviđača, a crnogorskim su ovih dana, oko sređivanja kampa i finalnih priprema, pomagali skauti iz Belgije.

”Pripreme smotre aktivno traju već dvije godine, a u posljednjih nekoliko mjeseci tim načelstva, uz pomoć naših izviđača, ali i izviđača iz inostranstva, neumorno radi na svim segmentima.

Ono što nas posebno raduje je broj učesnika, ali i različitost zemalja iz kojih oni dolaze. Na smotri se očekuje više od hiljadu izviđača koji će biti raspoređeni u četiri izviđačka naselja i imaće mogućnost da steknu prijateljstva i zakorače u brojne avanture”, kazala je za “Vijesti” Nađa Lalović, načelnica za informisanje Saveza izviđača Crne Gore (SICG).

skauti

Obezbijedili su pijaću i tehničku vodu, sproveli struju, postavili rasvjetu, očistili šumu i kamp, a u pomoć čišćenja šume, što je kako kažu bio najveći izazov, pritekli su im izviđača iz Belgije.

”Smotra je svojevrsna olimpijada u životu jednog izviđača, mjesto gdje on pokazuje svoje sposobnosti, vrijeme kada se testira njegova odgovornost, ali i sve vještine koje je do toga momenta stekao kroz školu života – izviđačku školu. Smotra je mogućnost da na jednom mjestu izviđači iz svih krajeva svijeta, djelujući zajedno, kako i sam moto Svjetske skautske organizacije kaže, stvaraju bolji svijet i čine ga ljepšim mjestom za život”, kaže ona i ističe da imaju i pripremljenu maskotu – lisicu Mimu.

Moto smotre je “Zakorači u avanturu”, čime su željeli da, već u startu, stave akcenat na avanturistički duh po kome su izviđači poznati.

”Učesnici će biti podijeljeni u četiri naselja: Deljevac, Lisac, Bijela Gora i Jastrebica. Prvoga dana dobiće narukvice čija im boja otvara put u brojne avanture. Naredna četiri dana zamišljeni su izleti po sistemu rotacije, kada će učesnici posjetiti Kotor, Nikšić, znamenitosti Grahova, ali i uživati i naučiti nešto novo kroz programski dio ‘Život u kampu’ koji im omogućava da učestvuju u brojnim edukativnim, ekološkim i sportskim aktivnostima”, objašnjava Nađa Lalović.

Tokom posjete Nikšiću dobiće mapu i tražiti kontrolne tačke, te na taj način otkrivati istoriju i kulturu grada pod Trebjesom.

Tako će biti i u Kotoru gdje će imati prilike i da uživaju u krstarenju Bokokotorskim zalivom.

”Kada je riječ o Grahovu, organizovaćemo turu do Dvrsnika, učesnici će obići spomenik Savi Kovačeviću, pećinu, bogati arboretum, uživaće u aktivnostima na jezeru… Šestog dana planiran je internacionali dan kada će učesnici predstaviti svoju kulturu i tradiciju kroz degustaciju hrane i pića, ples, pjesmu, radionice i materijale koji će pristići iz svih krajeva svijeta”.

Izviđači ne mogu bez ekoloških aktivnosti i društveno-korisnog rada. Tako će biti i tokom smotre, pa su sedmi i osmi dan rezervisani za šumu i prostor oko Grahovskog jezera, ali i za dječji park, školsko dvorište, fasade…

”Ukratko, imaćemo pune ruke posla”, kaže Nađa Lalović.

Ističe da je zadovoljna što će izviđači moći da pokažu koliko su odgovorni pojedinci koji stvaraju bolji svijet i koliko poštuju onaj dio zakona da je skaut koristan član svoje zajednice koji čuva životnu sredinu.

”Smotra predstavlja vrhunac iskustva u životu jednog izviđača. Raduje nas činjenica što imamo različite uzraste na Smotri, od 7 do 77 godina. Svi oni doživjeće Mimine avanture na sebi svojstven način i stvoriti mnogo uspomena za pamćenje. Oni mlađi zaljubiće se u izviđaštvo i nikada neće izaći iz ove priče, a stariji će im biti dobar primjer kako i u kojem se smjeru dalje treba razvijati. Pored učesnika, na smotri imamo i tim od sedamdesetak volontera, za koje je smotra opet neko novo iskustvo i drugačiji vid izazova”.

Dodaje da je smotra ujedno veliki test za Savez izviđača Crne Gore i vjeruje da će svi zajedno uspjeti da ga uspješno polože i nastave da “jačaju kako organizaciju, tako i pojedince koji vrijedno volontiraju u njoj”.

skauti

”Za mlade u Crnoj Gori, ali i širom svijeta, ovaj događaj je od velikog značaja jer se ne planiramo zaustaviti ovdje. Ovo je projekat ‘na duge staze’. Na kampu Saveza izviđača Crne Gore planirana je izgradnja omladinskog centra koji će tokom cijele godine biti dostupan za sve zainteresovane mlade ljude i djecu. Dakle, ovo je samo početak”, obećava Nađa u ime SICG-a.

Generalni pokrovitelj smotre je Opština Nikšić, a sponzori su Fondaciji “Petrović-Njegoš”, Turističkoj organizaciji Nikšić, ministarstva ekonomskog razvoja i turizma i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, dok su zlatnim prijatelji UNICEF i Crveni krst Crne Gore.

Turistička promocija Crne Gore

Smotra je ujedno i odlična prilika da se turistički promoviše Crna Gora i da postane nezaobillazna destinacija izviđača, ali i njihovih prijatelja.

”Većina učesnika u našu zemlju stiže prije smotre, ali i ostaje u njoj po završetku događaja. Sve njih uputili smo na različite destinacije kako na sjeveru, tako i na jugu, i vjerujemo da smo napravili pravi izbor”, kaže Nađa Lalović.

Ističe da nijesu zaboravili ni zabavno-muzički segment programa.

”U večernjim časovima zabavljaće nas Anja, Simona i Luka, sa svojom žurkom ‘Jutro’ koja je inspirisana muzikom iz serije ‘Jutro će promeniti sve’, Todor Gogić iz ekipe Radija ‘Krš’, Who see klapa, naš izviđački bend Parental advisory, Autogeni trening, kao i grupa Tribe”.

“Koherentnost” Tamare Jokić u Muzeju i galeriji Tivat

0
“Koherentnost” Tamare Jokić u Muzeju i galeriji Tivat
Izložba Koherentnost Tamare Jokić

Izložba akademske slikarke Tamare Jokić “Koherentnost” biće otvorena večeras, 25. jula u Muzeju i galeriji Tivat u 21 sat.

Tamara Jokić je rođena 1994. godine. Završila je Školu za dizajn u Beogradu (2013) i iste godine dobila nagradu za najbolji maturski rad u tekstilu. Osnovne akademske studije pohađala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu (2018) – modul dizajn, smjer tekstil. Prvi put izlaže samostalno u „Ostavinskoj“ galeriji u Beogradu u januaru 2018. Naredne godine prikazuje svoj rad na nekoliko festivala.

Pridružuje se članstvu Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) početkom 2020.  Završila je master studije slikarstva na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu u septembru 2021. godine, pod nazivom “Koherentnost savremene tapiserije u sferi monumentalnog slikarstva” sa prosjekom 10.00.

Bavi se povezivanjem savremenog tekstila i monumentalnog slikarstva kroz segmente digitalne umjetnosti.

Prošla je na bijenalu tapiserije u Portugalu (Contextile 2022) i njena savremena tapiserija će biti izložena u Guimaresu od 3. septembra do 30. oktobra. Svoje radove ova umjetnica je samostalno i grupno izlagala na više izložbi u zemlji i inostranstvu.

Izložbu, koja će biti postavljena u galerijskom prostoru na drugom spratu, svečano će otvoriti sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Borka Mršulja dok će posjetioce muzički pozdraviti duo flauta, Dunja Nikolić i Bruna Matijević.

Fuzija klasike i džeza na Pjaci od kina

0
Fuzija klasike i džeza na Pjaci od kina
orekestar Muzikon

U nedelju, 24. jula na Pjaci od kina, održan je koncert SCHIME & MUZIKON, džez kvarteta Schime i kamernog  orkestra Muzikon. Publika je uživala u kreativnom spajanju klasične umjetničke muzike i džeza. Muzičari su nagradjeni dugim aplauzima  i sa nekoliko biseva.

Muzikon pored klasičnog repertoara, razvija i izvodi drugačije projekte: digitalni koncerti, interaktivni dizajn, 3D-mapping i nove tehnologije. Fleksibilnost orkestra i kvalitet u više žanrova definiše ga kao umjetnički ansambl 21. veka, sposobnog za sve zahtjeve muzičke produkcije. Schime je autorski džez bend, koji veliku pažnju posvećuje kolektivnoj improvizaciji i interakciji.

Međunarodmi festival KotorArt ovog ljeta  se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.

Dok Crna Gora još čeka značajniji priliv turista, tri mediteranske zemlje obaraju rekorde

0
Dok Crna Gora još čeka značajniji priliv turista, tri mediteranske zemlje obaraju rekorde
Komiža – Dalmacija Foto Shutterstock

Ni poskupljenja, ni inflacija niti crne najave za jesen, ništa zasad nije pomrsilo planove evropskih građana da odu na svoj ljetni odmor, ako je suditi prema prvim statistikama za špicu sezone koje dolaze iz poznatih ljetovališta Mediterana.

Grčka bilježi nikad veći promet na ostvrima, Španija poput Hrvatske hvata rekordnu 2019, Turska obara rekorde na njemačkom tržištu, dok su plaže i smještajni kapaciteti u Crnoj Gori, čini se, nikad prazniji.

Međunarodni dolasci u grčku regiju Južnog Egeja, koja uključuje popularna ostrva kao što su Rodos, Kos, Santorini i Mikonos, premašili su razine prije pandemije u prvih 10 dana jula za 25 odsto, objavila je Južnoegejska turistička inicijativa (SATI), prenosi Poslovni dnevnik.

Iz ovog udruženja navode da je razlog uspješno upravljanje pandemijom u čitavoj Grčkoj, koja je bila prvi inicijator uvođenja Covid potvrda turistima. Rodos je u prvom dijelu jula primio 18 odsto više turista nego 2019, na Kosu je bilo njih 13 odsto više.

Ukoliko ne bude izvanredne situacije oko pandemije, iz najjače turske turističke regije Antalije planiraju da ugoste njemačke turiste do novembra – prema procjenama, tamo će se ove godine odmarati 3 miliona Nijemaca, prvi put nakon 2015, kada su ugostili najveći broj njemačkih turista ikad (2,9 miliona).

Poznato tursko ljetovalište Antalija do kraja prve sedmice jula primilo je više od milion njemačkih turista, i to je po prvi put u pet godina da su Njemci brojnošću prestigli Ruse, koji su nekada držali najveći udio stranih posjetilaca.

I špansko turističko ludilo potvrđuje da turisti zasad provode svoje planove za odmor. Udruženje turističke industrije Exceltur predviđa da će sektor u 2022. generisati 152 milijarde eura prihoda, što je gotovo kao i 2019.

Iz centralne banke signaliziraju da bi turistički sektor ove godine mogao biti blizu oporavka na nivo prije pandemije, što bi bilo godinu ranije od prethodnih prognoza. Poređenja radi, u prvoj sedmici jula čitava Hrvatska bilježi gotovo jednake brojke kao i prije pandemije, to je bilo tek 3 odsto slabije u noćenjima.

Više od 1.000 migranata se iskrcalo za nekoliko sati u Italiji, stotine čekaju prihvat

0
Više od 1.000 migranata se iskrcalo za nekoliko sati u Italiji, stotine čekaju prihvat
Migranti u moru ,ilustracija Foto: Shutterstock

Više od 1.000 migranata iskrcalo se posljednjih sati u Italiji dok stotine drugih, spašenih u humanitarnim brodovima, čekaju da im se odredi luka za prihvat, saopštile su danas nevladine organizacije i italijanske vlasti.

Više od 600 ljudi koji su pokušali da pređu Sredozemlje na ribarskom brodu juče su spasili trgovački brod i obalska straža kod Kalabrije, na krajnjem jugu Italije. Oni su iskrcani u više luka na Siciliji.

Vlasti su na brodu pronašli tijela pet migranata koji su umrli u zasad nerazjašnjenim okolnostima.

Na ostrvu Lampeduza, oko 522 ljudi porijeklom iz Avganistana, Pakistana, Sudana, Etiopije i Somalije stiglo je noćas sa petnaestak raznih čamaca iz Tunisa i Libije.

Prema italijanskim medijima, prihvatni centar tog malog stjenovitog ostrva bližeg Africi nego Italiji je pretrpan. Centar ima kapacitet od 250 do 300 ljudi, a trenutno prima 1.200, navodi agencija Ansa.

Pored toga nevladine organizacije koje imaju brodove za pomoć na moru nastavljaju da kupe stotine migranata koji su u teškoćama u Sredozemlju.

Organizacija Sivoč (SeaWatch) saopštila je danas da je juče sprovela četiri operacije spasavanja.

Kako je navedeno imaju 428 ljudi na brodu Sivoč3, među kojima su žene i djeca, i jedna trudnica u devetom mjesecu trudnoće kao i jedan pacijent sa teškim opekotinama.

Brod nevladine organizacije SOS Mediterane (SOS Mediterranee) Oušen Vajking (Ocean Viking) je pokupio 87 ljudi, među kojima 57 maloljetnika bez pratnje, natrpanih u gumenom čamcu koji je zapao u teškoće u međunarodnim vodama kod Libije.

Od 1. januara do 22. jula 34.000 ljudi stiglo je morem u Italiju u odnosu na 25.000 u istom periodu 2021. i 10.900 u 2020, prema Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Migrantska ruta u centralnom Sredozemlju najopasnija je na svijetu. Međunarodna orgnizacija za migracije procjenjuje da je 990 ljudi stradalo ili nestalo na toj ruti od početka godine.