“Moskva” u luci Sevastopolj na Krimu: Fotografija iz 2013., Foto: Reuters
Oko 40 mornara je poginulo, nekoliko se vodi kao nestalo, a mnogi su ranjeni u potonuću ratnog broda “Moskva”, piše nezavisni ruski list Novaja gazeta Evropa, citirajući majku mornara za kojeg se vjeruje da je bio na brodu.
Kako prenosi BBC, majka je navela da joj je sin u telefonskom pozivu rekao da je vodeći brod ruske Crnomorske flote pogođen sa tri projektila sa kopna, sa teritorije Ukrajine.
“Zvao me je i plakao zbog onoga što je vidio. Bilo je zastrašujuće”, rekla je ona i dodala da se i sama plaši što će morati da čeka da on završi službu.
Rekao je da joj neće iznositi detalje onoga što je vidio jer je bilo strašno, dodajući da su mnogi ranjeni izgubili udove zbog eksplozija. Novine nisu imenovale mornara ili njegovu majku kako bi ih zaštitili.
Međutim, Novaja Gazeta je objavila da ima dokaz da je mornar služio na “Moskvi”.
Ministarstvo odbrane Rusije do sada nije saopštilo da ima žrtava u potonuću, ali je Radio Liberty na ukrajinskom jeziku potvrdio smrt veziste Ivana Vahruševa.
U međuvremenu, rusko ministarstvo je u subotu objavilo snimak za koji kaže da su na njemu mornari sa broda sa komandantom ruske mornarice u Sevastopolju.
Moskva za potonuće krivi požar na brodu i olujno vrijeme. Ukrajina kaže da je pogodila “Moskvu” sa dvije rakete, podsjeća BBC. Rusko Ministarstvo odbrane kasno 14. aprila je potvrdilo da je ruska raketna krstarica “Moskva” potonula u Crnom moru nakon što je oštećena tokom vojne operacije u Ukrajini.
Novaja gazeta Evropa osnovana je ranije u aprilu kako bi se zaobišao pritisak Rusije na nezavisne medije. Novaja gazeta je obustavila svoje operacije u martu nakon što je redakciji više puta prećeno zatvaranjem zbog izvještavanja o invaziji na Ukrajinu.
Pedeset četvrti je dan ruske invazije na Ukrajinu.
“Lijevo desno glumac” – naziv je predstave koju će izvesti autor , reditelj i glumac Zijah A. Sokolović, na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković” u utorak, 19.aprila 2022. početak je u 20 sati.
Ulaznice, po cijeni od 7,00 eura (za đake, student, penzionere 5,00 eura) su u prodaji na blagajni Kulturnog centra dva sata prije početka predstave.
Zijah A. Sokolović je jedan od najtraženijih glumaca cijelog regiona, koji je za 50 godina svog umjetničkog života dobio 76 nagrada za svoj umjetnički rad. Duhovito, filozofski, kabaretski, sa nizom primjera i poređenjem stvarnosti i teatarske umjetnosti, uči gledaoce da shvate da su i oni “glumci u svom teatru” i da mogu biti umjetnici u svom životu. Ako svoje životne “date okolnosti prve dramske radnje” analiziraju teatarski “objektivno”.
U okviru “Festivala vjetra”, ispred Ljetnjikovca Buća u nedjelju je organizovan Boka Surf Event- izložba fotografija i opreme na temu adrenalinskog jedrenja, wind surfinga i kite surfinga. Domaćin večeri bio je istoimeni tivatski klub, koji iz godine u godinu privlači sve veći broj članova.
Iako Boka Kotorska prirodom svoje obale nije idealna surferska destinacija, igra vjetrova u fjordu više je nego izazovna za ljubitelje adrenalinskog jedrenja. Oni se za južine okupljaju i „polijeću“ sa plaže Belani, dok im je u uslovima bure mjesto okupljanja Ponta Seljanova, istakao je na otvorenju sinoćnje izložbe predsjednik Boka Surf-a, Toni Belan.
,,Dobrodošli na prvu našu izložbu. Srećan Uskrs. Nisam baš za govor držati više sam za na more. Na slikama možete vidjeti otprilike kako se mi osjećamo. To su samo neki trenuci kako bi vam približili kako to izgleda. Prije par godina bio sam sam na kajtu, ali malo po malo rastemo, sad nas ima desetak. Od Boke smo napravili i sufersku destinaciju“, rekao je Toni Belan.
,,Mi smo kao Boka surf počeli da se družimo upravo zbog Tonija Belana. Radi se o tome da fizika jednostavno dovodi do dostignuća koja se manifestuju u jedriličarskoj opremi koja postaje sve više sofisticirana, tako da sada imamo nešto što više nisu jedra nego krila. U kajtingu i wind surfu otišlo se do nekih razmjera koje omugućavaju jedan fenomenalan način kretanja. Jedrenje je specifičan sport, gdje nema zagađenja bukom i gorivom, nema nekih viškova, nego je čovjek u jedno sa elementima dok jedri. Mi kao bića smo na dnu vazdušne atmosfere i iskorištavamo kretanje te atmosfere za naše kretanje. Što se wind surfa tiče – to je čist užitak, nema tu nikakvih benefita za čovječanstvo, nego je to jedan način hedonizma, ali mislim da je koristan jer ni na jedan način ne ugrožavamo druge. Volio bih javno da se zahvalim Iliji Belanu, što je dok sam ja bio dijete trčao i pregorijevao svoj motor na automobilu da bi uhvatio jako jugo ili prejaku buru i zbog njega sam i ja u ovom svijetu. Hvala“, rekao je član Boka Surf-a, dr Frano Tripović.
Ljubav prema letenju, kako je jedrenje pod ekstremnim uslovima nazvao jedan od pionira wind surfa u Tivtu i Boki, Ilija Belan, na mlađe generacije prenio je Miho Belan. Sa nećacima Ilijom i Nikšom davno je pokrenuo klub TriBelan, a mlađe generacije u Tivat posljednjih godina donose još neke vidove upravljanja vjetrom, poput popularnog kite-surfinga.
BOKA SURF
“Kako je Frano rekao da se mora javno zahvaliti kako je gledao mene dok sam jedrio – ja se moram zahvaliti mom dondu Mihu, zato što me je on uveo u svijet jedrenja na dasci davne ’80 godine. Na nekim slikama možete vidjeti te početke, ali još uvijek se ne dam i puno mi je srce što ima mladih. Sve ovo ne pravimo da bi promovisali sebe i da bi se hvalili kako mi letimo, već da bi našu djecu podstakli da i oni počnu da jedre i da kajtuju. To je siguran sport i tu nam je ispred nosa. Djecu pošaljite kod nas, daćemo im savjete. Ja imam dasku za početnike koju džabe dajem Tivćanima, samo da ih odvojimo od kompjutera, igrica i instagrama. Stvarno je poseban osjećaj kada uhvatis neku silu koja te vuče. Svi smo se zarazili tim adrenalinom. Prije nego što sam se oženio ja sam rekao supruzi nemoj me nikad pitati i zaustavljati kad je jugo i bura, jer me ne može niko spriječiti da idem. Imamo mladih i djevojaka, nismo samo Tivćani, ima i Kotorana i Novljana“, rekao je Ilija Belan.
Publika je sinoć bila u prilici da uživa u izložbi 60 fotografija, kojima su zabilježeni neki od najaktraktivnijih trenutaka užitka borbe sa morem i vjetrom. Postavku fotografija velikih formata upotpunila je izložba surf opreme, ali i nastup kolekcionara afričke muzike, Svemira Lazarevića iz Herceg Novog. Brojnoj publici bura nije smetala da plato između Muzeja i galerije Tivat i Ljetnje pozornice pretvori u podijum, na kojem se plesalo do dugo u noć.
Bura je uporna i danas, kada Festival vjetra donosi nove programe. U Zbirci pomorskog nasljeđa u 18 sati počinje edukativni program. Tema prvog predavanja je „Međe i fortece- markeri bokeljskog pejzaža,“ a u goste nam stižu eminetni predavači- Radojica Rašo Pavićević, autor kapitalnog djela „WERK“ o austougarskom fortifikacijskom nasljeđu u Crnoj Gori, i arheolog Željko Starčević, vrsni poznavalac suhozidnog nasljeđa našeg kraja.
Nakon predavanja, na istoj lokaciji, slijedi koncert saksofon kvarteta Muzičke škole Tivat- Quattro Stagioni, koji počinje u 19.30 sati.
Festivalske zastave se od 20.30 sati sele u Ljetnjikovac Buća na izložbu Okom Tivćana- Tivat od vjetra. Svoj tradicionalni foto konkurs JU Muzej i galerija Tivat ove je godine raspisao u saradnji sa organizatorom Festivala vjetra, JK Delfin. Izložba je otvorena 8.aprila, a do 15.aprila publika je imala mogućnost da putem online glasanja odabere 12 fotografija koje će se naći u zajedničkom kalendaru za 2023.godinu, koje će biti predstavljene večeras projekcijom u Atrijumu Buća. Uslijediće projekcija filma o jedriličarskim klubovima u Boki „U po’ bande“ hercegnovljanke Jane Radan, a od 21 sat publika će biti u prilici da uživa u nastupu tivatske Klape Jadran.
Australija je u ponedeljak dočekala prvi kruzer u Sidneju nakon dvogodišnje pauze uzrokovane zatvaranjem turističke industrije zbog koronavirusa.
Luksuzni brod za krstarenje “Pacific Eksplorer” stigao je s Kipra preko Singapura, objavio je Skaj njuz (Sky News).
Brod je stigao bez putnika, s više od 200 članova posade.
Vlada Australije zatvorila je turističku industriju u martu 2020. nakon izbijanja pandemije kovida-19.
Vlada Australije je u martu najavila otvaranje međunarodnih granica za turiste i dozvolu za ulazak međunarodnim kruzerima od 18. aprila.
Kruzeri su glavni dio turističke industrije zemlje. Australija je 2019. ugostila više od 600.000 putnika na kruzerima, odnosno 350 brodova.
Potpuno vakcinisani putnici u Australiji više ne treba da imaju negativan PCR test ukrcavanja na aviona, objavio je Skaj njuz pozivajući se na Ministarstvo zdravlja Australije.
Rusija isporučuje oko 40% prirodnog plina potrebnog EU-u, no zapadne sankcije zbog napada na Ukrajinu pogodile su njezin izvoz energije
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavljuje da će Moskva preusmjeriti izvoz energenata na istok, a dok Evropa pokušava smanjiti energetski ruski oslonac Putin uzvraća da europske nacije neće moći odmah odustati od ruskog plina, no čini se da ipak otvara vrata plaćanju plina u eurima.
Rusija isporučuje oko 40% prirodnog plina potrebnog EU-u, no zapadne sankcije zbog napada na Ukrajinu pogodile su njezin izvoz energije komplicirajući financiranje i logistiku postojećih poslova.
Dok EU raspravlja hoće li uvesti sankcije na ruski plin i naftu, a države članice snalaze se kupujući energente po svijetu, Kremlj uspostavlja bliže veze s Kinom, najvećim svjetskim potrošačem energije, i drugim azijskim zemljama, piše Euractiv.
“Takozvani partneri iz neprijateljskih zemalja priznaju da se neće moći snaći bez ruskih energetskih resursa, uključujući, na primjer, prirodni plina”, rekao je Putin prošli tjedan na sjednici vlade i ocijenio da “u Europi trenutno nema racionalne zamjene” za ruski plin.
Putin je također rekao da Europa, najavljujući prekid isporuke energenata iz Rusije, diže cijene i destabilizira tržište. Dodao je da će Rusiji, koja proizvodi desetinu svjetske nafte i petinu plina, trebati nova infrastruktura za izvoz u Aziju.
Naložio je vladi da do 1. juna predstavi plan koji uključuje “širenje infrastrukture na zemlje Afrike, Latinske Amerike i Azijsko-pacifičke regije” te zatražio razmatranje uključivanja plinovoda Snaga Sibira i dalekoistočnog Sahalin-Habarovsk-Vladivostok, u ruski jedinstveni sustav opskrbe plinom.
Uključivanje tih ruta u širu mrežu moglo bi Rusiji teoretski omogućiti prebacivanje tokova plina iz Europe u Aziju i obrnuto.
Rusija je krajem 2019. godine pokrenula plinovode sustave za izvoz u Kinu, a u veljači je sklopila 30-godišnji ugovor za novi plinovod koji tek treba biti izgrađen.
Aludirajući na sankcije Zapada, Putin je također rekao da Rusija treba supstituirati uvoz opreme za proizvodnju nafte i plina.
Putin je također rekao da bi uloga nacionalnih valuta u izvoznim poslovima trebala porasti, usred planova Rusije da prijeđe na rubalj za isporuku plina, uglavnom u Europu.
Nastavak plaćanja u eurima?
Čini se, međutim, da je Rusija ipak otvorila vrata za nastavak plaćanja u eurima. Ta je zemlja, naime, doživjela nagli pad proizvodnje nafte, njezinog ključnog izvora prihoda, zbog poteškoća s plaćanjima. Vodeće svjetske trgovačke kuće planiraju smanjiti kupnju sirove nafte i goriva od ruskih naftnih kompanija pod kontrolom države već 15. svibnja, kako bi izbjegli kršenje sankcija EU -a Rusiji.
Stoga je Putin, prema pisanju austrijske novinske agencije APA-e, rekao austrijskom kancelaru kancelaru Karlu Nehammeru da Austrija može i dalje ruski plin plaćati u eurima.
Putin je rekao “da je opskrba plinom osigurana, da će Rusija isporučiti ugovorene količine i da se plaćanja mogu nastaviti u eurima”, rekao je Nehammer u intervjuu za njemačku novinsku agenciju DPA, a prenosi APA.
Europska komisija pak ističe da se treba držati ugovora u kojima su kao valute plaćanja navedeni euro ili dolar.
“Školjke Boke” uzgajalište školjki- Otpremni centar MNE 68, Orahovac-Kotor, kao svih proteklih 19 godina, obilježava Dan planete Zemlje pod nazivom ”Domaćinski i ekološki na našoj plavoj njivi”, ove godine u saradnji sa: Gimnazijom Kotor, Osnovnom školom Savo Ilić, Institutom za biologiju mora i Turističkom organizacijom Kotor.
U toku ove sedmice (od 20.04 do 24.04.2022god.) planete Zemlje, uz poštovanje mjera zaštite, zajednički sprovode niz ekoloških aktivnosti:
čišćenje i košenje obalnog dijela lokacije od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac,
selektiranje otpada i uređenje reciklaznog dvorista,
čišćenje „pametne eko ribarske kuće“ i OC-a MNE68,
čišćenje solarnog sistema za snadbijevanje el.energijom,
čišćenje i podmazivanje vjetrogeneratora,
čišćenje filtera za vodosnadbijevanje,
prekopavanju kompostane,
čišćenje suvozidanog bazena za ostrige,
uredjenje dvorista hotela”Buba Miki
postavljanje hranicica za šumske ptice
ekološki čas i uručenje zahvalnica (21.04.2022g.u 12h i 30m)
degustacija organskih čistih i ispitanih školjki uz osvježenje
Školjke Boke – foto Boka News
“Cilj obilježavanja i sprovođenja aktivnosti je da ukažemo da je neophodno da svi dajemo svoj doprinos, kod sebe, u svom dvorištu, u svom gradu, u svojoj državi a da to bude domaćinski, ekološki, održivo te da nama ne pripada planeta Zemlja nego da svi mi pripadamo njoj i samo u skladu sa prirodom i životinjama možemo da opstanemo i spasimo sadašnjost radi naše i vase budućnosti. Priroda nas moli i godinama upozorava da shvatimo da samo u skladu i harmoniji sa njom mozemo opstati” – pručio je ekolog-uzgajivač Nevres Đerić
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović juče je prisustvovao svečanoj uskršnjoj misi u crkvi Svetog Roka u Donjoj Lastvi, na poziv sveštenika Kotorske biskupije don Nikole Majića.
Nakon mise župnik don Nikola Majić, pozvao je presjednika Opštine i predstavnike hrvatskih udruga da zajednički prisustvuju blagoslovu prostorija Doma kulture u Donjoj Lastvi koji je već duže vrijeme predmet spora o načinu korištenja.
“Idemo sada posle svete mise blagosoviti ovu zgradu da uđe mir Božji u ovaj dom. Na Uskrs kada se prisjećamo Isusovih čudesa nije toliko važno tko je vlasnik zgrade, važno je tko je korisnik a to je hrvatska zajednica. Radostan sam što se sve ovo desilo danas na dan Uskrsa” – poručio je između ostalog don Nikola Majić.
Polaganjem vijenaca na gradskom groblju na Savini u nedjelju 17. aprila, obilježena je 81. godišnjica pogibije narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere.
Vijence su položili predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović sa Slobom Novakovićem, Đokom Zlokovićem i Božom Šerovićem ispred Hercegnovskog Saveza boraca Narodne Republike Hrvatske 1941-1945.
Kada je u aprilu 1941. izbio rat, Spasić i Mašera su služili u Boki Kotorskoj, na jugoslovenskom razaraču “Zagreb”. Italijani su u zaliv ušli 17. aprila, a potom je naređeno da se brodovi napuste. Spasić i Mašera odlučuju se na herojski čin prkosa i protesta protiv fašističke okupacije i raspada Jugoslavije – izazivajući eksploziju koja je uništila brod i odvela ih u smrt.
Uspomenu na Spasića i Mašeru evocirao je dr Đuro Musić, član Upravnog odbora opštinske organizacije Saveza boraca, dok je Otović posebno ukazao na prkos heroja koji nisu htjeli da „Zagreb udari na svoje ljudi i sugrađana.”
– Bili su spremni da ginu za ideju za šta su položili svoje mlade živote i zato uvijek treba da se sjećamo tog veličanstvenog primjera hrabrosti i herojstva, rekao je Otović.
Milan Spasić je rođen 1909. godine u Beogradu, a Sergej Mašera 1912. godine u Gorici. Spasić je sahranjen na Savini, a Mašera u Sloveniji. Za narodne heroje proglašeni su 1973. godine i jedini su proglašeni nacionalnim herojima socijalističke Jugoslavije zbog djela počinjenog u Vojsci Kraljevine Jugoslavije. U našem gradu, na Savini, jedna ulica nosi njihovo ime.
Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević danas su svečano otvorili objekat Kuća maslina u Starom Baru.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su naveli kako je Krivokapić ukazao na značaj koje maslinarstvo ima u crnogorskoj tradiciji.
Krivokapić je, kako je saopšteno, istakao da je maslina oduvijek bili simbol mira, suživota i prijateljstva u Baru i Crnoj Gori.
On je kazao da Crna Gora ima mogućnosti da potrošnja i kvalitet maslinovog ulja po glavi stanovnika dostigne evropsku, dodajući da se prirodni potencijali u toj oblasti moraju dodatno njegovati i iskoristiti.
Stijović je istakao je da su Crna Gora i Bar danas zvanično dobili centar maslinarstva.
“Po tome smo jedinstveni u regionu i svijetu”, dodao je Stijović.
Prema riječima Stijovića, razumjevanje Ministarstva i predusretljivost arhitekte, rezultirali su time da objekat posjeduje sve sadržaje koje su maslinari predložili i koji su im potrebni za razvoj maslinarstva, ali i turističke ponude Bara i Crne Gore.
“U Kući maslina će se prerađivati i proizvoditi ulje, isključivo po standardima Evropske unije (EU), pakovaće se i etiketirati ulje, održavaće se radionice, seminari, obuke za maslinare ali i potrošače o organoleptičkoj ocjeni ulja”, rekao je Stijović.
On je kazao da objekat posjeduje prodajni i izložbeni prostor, dodajući da će se na taj način promovisati crnogrski proizvodi.
“Ne samo od masline, već i domaćeg meda, vina, voća, i svega onog što naši vrijedni proizvođači imaju da ponude”, kazao je Stijović.
Predstavnik Udruženja maslinara iz Bara Ćazim Alković je naveo da je to Udruženje spremno da pomogne u svim daljim aktivnostima i valorizaciji projekta.
Poštanska marka na kojoj je prikazan ukrajinski vojnik kako pokazuje srednji prst Moskvi, ruskoj raketnoj krstarici koja je u četvrtak potonula u Crnom moru, razgrabljena je u poštanskim ekspoziturama širom zemlje, a za tim simbolom “pobede” dali su se u potragu i kolekcionari.
U glavnoj pošti u Kijevu stotine Ukrajinaca različitog uzrasta satima su stajale u redu da nabave prvu marku koja će biti štampana u milion primjeraka.
„Bio je to njihov najveći brod, vredan oko 750 miliona dolara, bio im je glavni adut, a mi smo ga uništili“, rekao je uzbuđeni Jurij Kolešan (22), koji je čekao dva i po sata da kupi komplet od 30 maraka.
„Ovo je nova faza rata, faza pobede“, rekao je on.
U prvim danima rata, u radio poruci koja se munjevitom brzinom proširila internetom, ukrajinski graničar na malom Zmijskom ostrvu odgovorio je ruskom brodu sa kojeg su pozvani da se predaju: „j … se! “
Snimak tog razgovora obišao je svet, pojavio se na transparentima na protestnim skupovima u inostranstvu, a sada i na poštanskoj marki.
Ukrajinska pošta raspisala je tender početkom marta u znak sećanja na taj događaj.
Na konkurs je pristiglo više od 500 predloga, a izabran je onaj umetnika iz Lavova Borisa Groha u kojem ukrajinski vojnik leđima okrenut pješčanoj obali pokazuje srednji prst ruskom brodu na plavoj pozadini.
„Kada smo radili na marki, još nismo znali kako će se ovaj događaj završiti, ali sada smo srećni zbog toga“, rekao je za AFP Igor Smeljanski, generalni direktor ukrajinske pošte.
Glavni ukrajinski vojni štab je intervenisao „da uniforma vojnika bude što sličnija pravoj stvari”.
Zalihe su rasprodate u petak popodne u Kijevu, javili su izveštači Frans presa.
„Hteli smo da ih štampamo više, ali je bombardovanje Kijeva poremetilo rad fabrike i nismo uspeli da ostvarimo planirani iznos“, rekao je generalni direktor pošte.
