Poštanska marka na kojoj je prikazan ukrajinski vojnik kako pokazuje srednji prst Moskvi, ruskoj raketnoj krstarici koja je u četvrtak potonula u Crnom moru, razgrabljena je u poštanskim ekspoziturama širom zemlje, a za tim simbolom “pobede” dali su se u potragu i kolekcionari.
U glavnoj pošti u Kijevu stotine Ukrajinaca različitog uzrasta satima su stajale u redu da nabave prvu marku koja će biti štampana u milion primjeraka.
„Bio je to njihov najveći brod, vredan oko 750 miliona dolara, bio im je glavni adut, a mi smo ga uništili“, rekao je uzbuđeni Jurij Kolešan (22), koji je čekao dva i po sata da kupi komplet od 30 maraka.
„Ovo je nova faza rata, faza pobede“, rekao je on.
U prvim danima rata, u radio poruci koja se munjevitom brzinom proširila internetom, ukrajinski graničar na malom Zmijskom ostrvu odgovorio je ruskom brodu sa kojeg su pozvani da se predaju: „j … se! “
Snimak tog razgovora obišao je svet, pojavio se na transparentima na protestnim skupovima u inostranstvu, a sada i na poštanskoj marki.
Ukrajinska pošta raspisala je tender početkom marta u znak sećanja na taj događaj.
Na konkurs je pristiglo više od 500 predloga, a izabran je onaj umetnika iz Lavova Borisa Groha u kojem ukrajinski vojnik leđima okrenut pješčanoj obali pokazuje srednji prst ruskom brodu na plavoj pozadini.
„Kada smo radili na marki, još nismo znali kako će se ovaj događaj završiti, ali sada smo srećni zbog toga“, rekao je za AFP Igor Smeljanski, generalni direktor ukrajinske pošte.
Glavni ukrajinski vojni štab je intervenisao „da uniforma vojnika bude što sličnija pravoj stvari”.
Zalihe su rasprodate u petak popodne u Kijevu, javili su izveštači Frans presa.
„Hteli smo da ih štampamo više, ali je bombardovanje Kijeva poremetilo rad fabrike i nismo uspeli da ostvarimo planirani iznos“, rekao je generalni direktor pošte.
Rusko ministarstvo obrane je u nedjelju objavilo da su, po njihovim saznanjima, opkoljeni ukrajinski branitelji, među kojima je i 400 “stranih plaćenika”, dobili naredbu da pucaju na svakoga među njima tko želi odustati
Ukrajina – foto EPA
Čini se da ukrajinski vojnici prkose ruskome ultimatumu da u nedjelju polože oružje i predaju se u mariupoljskoj luci, za koju Moskva tvrdi da su je njezine vojne snage gotovo u potpunosti zauzele, što bi za njih bila najveća nagrada u gotovo dvomjesečnom ratu.
Nekoliko sati nakon zadanog roka, ukrajinski borci koji se skrivaju u čeličani Azovstal koja gleda na Azovsko more, nisu pokazivali nikakve znakove predaje.
Rusko ministarstvo obrane je u nedjelju objavilo da su, po njihovim saznanjima, opkoljeni ukrajinski branitelji, među kojima je i 400 “stranih plaćenika”, dobili naredbu da pucaju na svakoga među njima tko želi odustati.
Ukrajinska vlada o tomu nije objavila nikakvu informaciju.
Istovremeno, najmanje pet osoba je ubijeno, a 13 ih je ranjeno u nedjelju u nizu napada na Harkiv na sjeveroistoku Ukrajine. Napadi su izazvali nekoliko požara u samome središtu grada.
Novinari AFP-a kažu da su čuli dva rafala i da su vidjeli pet požara kako se šire u stambenim dijelovima u središtu Harkiva.
U trenucima koji su uslijedili nakon napada na ulicama se osjećala panika, svi koji su se zatekli ondje bježali su u skloništa, a automobili su se udaljavali od opasnih dijelova grada, prenosi AFP.
Harkiv, drugi ukrajinski grad po veličini, u kojemu je prije rata živjelo gotovo milijun i pol stanovnika, na početku ruske ofenzive nekoliko je dana zaredom bio meta teških borbi, no i dalje je pod kontrolom ukrajinskih vojnih snaga.
Turistička organizacija Opštine Tivat pripremila je bogat program manifestacija za predstojeću sezonu, kazala je direktorica TO Tivta Danica Banjević.
„Mi već pripremamo bogat program za ovu godinu, a tu je i program i naših strateških partnera Porto Montenegra i Luštice Bay, tako da ćemo ubrzo izaći sa cijelim kalendarom manifestacija za ovu godinu“, najavila je Banjević.
Ona je istakla da se trenutno održava „Festival vjetra“ u Titvu, koji će trajati devet dana, a prvi koncert u organizaciji TO Opštine Tivat biće organizovan prvog maja. Tom prilikom, goste će zabavljati Who See klapa.
„Pozivamo sve gledaoce da budu u Tivtu prvog maja, a već od juna mjeseca pripremamo po jedan koncert regionalnih muzičkih izvođača u našoj Opštini. Ove godine ćemo imati i čak tri „Ribarske svečanosti“ u organizaciji mjesnih zajednica Lepetani, Centar i Krašići, a tu su i tradicionalne fešte poput „Žućenica fest“, „Lastovske fešte“, Međunarodni festival mode u Porto Montenegru, Polo, kao i neke nove manifestacije. Tako da, kada je riječ o manifestacijama, očekuje nas izuzetno zanimljivo ljeto“, poručila je Bnjević.
Ona je navela da TO Opštine Tivat već duže vrijeme organizuje promotivne aktivnosti na emitivnim tržištima.
Tivat / foto Boka News
„To su sajamski nastupi, direktne promocije, digitalne kampanje, organizacija studijskih posjeta influensera i medija sa bitnih tržišta, a tokom početka ovog mjeseca smo ugostili čak i influensere sa tržišta Turske u saradnji sa avio-kompanijom Air Montenergo i hotelom Regent Porto Montenegro. Fokus nam je i da promovišemo i sve direktne letove sa emitivnih tržišta prema našoj opštini“, kazala je Banjević.
Kada je riječ o trenutnoj posjećenosti Tivtu, u tom gradu trenutno boravi oko 2.350 turista, što je oko tri i po puta više u odnosu na isti period prošle godine.
„Ipak, prošle godine usljed epidemiološke situacije popunjenost tokom predsezone nije bila dobra, ali ako upoređujemo sa istim periodom tokom 2019. godine, to je 37 odsto više turista. Stoga smo izuzetno zadovoljni popunjenošću i naših hotelskih kapacieteta, kao i kapaciteta u privatnom smještaju u ovom periodu. Očekujemo da će ta popunjenost biti dobra i u narednom periodu, a upravo to su i najave naše turističke privrede“, zaključila je Banjević.
Ni da su je ciljano naručili, organizatori nove tivatske manifestacije posvećene moru, umjetnosti i kulturnoj baštini – „Festivala vjetra“, nisu mogli očekivati atmosferu primjereniju imenu ove fešte, sinoć prilikom njenog otvaranja na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Olujna, tzv. škura bura zapuhala je baš pred otvaranje Festivala, ali nije zasmetala odličnoj atmosferi koju je na gradskoj rivi napravio nastup poznatog hrvatskog kantautora Darka Rundeka i njegovog muzičkog sastava „Ekipa“.
Prvi „festival održivog razvoja“ kako su ga nazvali organiatori iz Sekcije krstaša Jedriličarskog kluba „Delfin“ iz Tivta, tokom devet dana trajanja, publici će pružiti niz zanimljivih nautičkih, sportskih, umjetničkih, muzičkih i naučno-popularnih programa.
„Prije 71.godinu je neko „zapalio vatru“ i osnovao jedriličlarski kub u Tivtu. Ljudi su se skupili oko te plemenite ideje, prenosili jedni drugim znanja o jedrenju i pomorstvu i postali su „ljudi od mora“. Taj se specifični duh održao i ostao vitalan, a mi se pripremamo da ga prenesemo i na generacije koje dolaze. Jedrenje i more je za nas način života, a ovim festivalom želimo da ove dobre vibracije i prave vrijendosti podijelimo sa najširom zajednicom i napravimo jednu inkluzivnu, lijepu priču u susret početku glavne nautičke i turističke sezone u Boki“ – kazao je obračajući se publici na Pinima, predsjednik JK „Delfin“ dr Frano Tripović.
Rundek – foto D. Redžo Radio Tivat
Prusutne je pozdravio i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakavši da je „Festival vjetra“ ambiciozno zamišljen projekat „i evo već večeras po ovoj jakoj buri, vidimo da nam je dobio dobar vjetar“.
„Za devet dana 40 različitih prigrama, jedrenje uvezano sa održivim razvojem, sa edukativnim radionicama, izložbama, sa raznim drugim lijepim i korisnim stvarima koje odavno priželjkujemo u našem gradu. Sve to inicirala je jedna mlada, urbana ekipa kojoj se iskreno zahvaljujem i čestitam na poduhvatu da naprave manifestaciju koja će uvezati jedrenje i život sa morem, da budemo pravi morski, a ne samo grad pored mora“- kazao je Komnenović dodajući da će lokalna uprava Tiuvta uvijek podržavati ovako dobre inicijative.
„Zadovoljstvo nam je da budemo dio ove lijepe pričle koja na najbolji način oslikava identitet grada Tivta. Želim vam da budete istrajni i da ovaj lijepi događaj pretvorite u tradiciju“- istakla je direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević dodajući da im je zadovoljstvo da podrže jednu ovakvu maštovitu i kvalitetnu multimedijalnu manifestaciju koja promoviše sportski turizam i aktivni odmor.
Festival vjetra Tivat – Rundek – foto D. Redžo Radio Tivat
Nakon sinoćnje izložbe „Boka Surf Event“ na kojoj su prezentirani oprema i novi načini tzv. adrenalinskog jedrenja poput kite surfinga i wind foila, „Festival vjetra“ se nastavlja u ponedjeljak 18. aprila, koncertom „Sax Kvarteta“ kojeg čine učenici Srednje muzičke škole Tivat.
Na programu koncerta koji počenje u 19.30 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra, su djela, Mozzarta, Brauna, Gershvina, Brahmsa, Brucea, Elingtona. U Muzeju i galeriji Tivat u 20.30 sati biće upriličena ceremonija proglašenja pobjednika ovogodišnjeg foto konkursa „Okom Tivćana“ koji je za temu imao „Tivat od vjetra“, dok će u 21 sat u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković biti održana projekcija kratkog filma „U po bande“ posvećenog bokeljskim jedriličarima, autorke mlade rediteljke Jane Radan iz Herceg Novog. Program festivala završava se na istom mjestu koncertom tivatske klape „Jadran“ koji počinje u 21.30 sati.
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice - foto Roko Stjepčević
1 od 9
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice
Tivat je u subotu poslijepodne pozdravio članove ovdašnje Podružnice Bokeljske Morarice koja je obillježila 50 godina osnivanja i kontinutiranog rada ove podrušnce tog drevnog, preko 12 vjekova starog udruženja bokeljskih pomoraca.
Isped zgrade Centra za kulturu Tivat obavljeno je postrojavanje odreda oficira i mornara u tradicionalnim odoravama ovog udruženja koje je odnendavno, i zvanično proglašeno za nematerijalno svjetsko kulturno dobro pod patronatom UNESCO-a.
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice – foto Roko Stjepčević
U pratnji Gradske muzike, članovi tivatske Podružnice profedilovali su tivatskim ulicama do rive Pine gdje je smotru odreda obavio prvi major Bokeljske Mornarice Gracija Abović. Potom su njeni pripadnici na rivi odigrali tradicionalno Kolo Svetoga Tripuna u koje su na kraju ušli prvaci Mornarice i gradski čelnici predvođeni predsjednikom Opštine Željkom Komnenovićem.
Prisutnima se obratio komandir tivatskog Odreda i kolovođa tivatske Podružnice, kapetan Gracija Škanata koji je istakao da je 1972. izvršena reorganizacija Bokeljke Mornarice po gradovima i daje od tada Podružnica Tivat nastavila baštiniti tradicije svojih predaka jer je članova Mornarice iz ovih krajeva uvijek bilo, posebno nakon obnove Bokeljske mornarice 1859.godine kao memorijalne organizacije kada su u nju počeli ulaziti ne samo pomorci, već i ribari težaci.
Svoj prvi javni nastup članovi novoformirane Podružnice Tivat imali su 10.septembra 1972. godine na dan Jugoslovenske Ratne Mornarice, pomorstva i riječnog brodarstva tadašnje Jugoslavije, a poslije i 21.novembra 1972. – na Dan Opštine Tivat.
Tivatska podružnica Bokeljske mornarice – foto Roko Stjepčević
Podružnica u Tivtu se osnovala prije pola vijeka da bi se održala stara slava Bokeljke mornarice – strukovne udruge stare preko 12 stoljeća, a koje su ljudi iz tivatskog kraja uvijek bili neodvojivi dio, posebno Lastvoljani. Lastovski odred je uvijek bio najbrojniji pa je Lastva davala i kapetana. i najveća čast u ovoj organizaciji – nošenje barjaka pripada Gornjoj Lastvi, odnosno familiji Nikolića koji su poziciju barjaktara naslijedili od Ivovića.
U proteklih pola vijeka, nije bilo niti jedne proslave Dana Opštine Tivat bez nastupa Odreda Bokeljske mornarice iz Podružnice Tivat, a mornari i oficiri u tradicionalnim odorama dočekivali su i sve visoke državne poglavare koji su od sredine 19. vijeka do danas pohodili Tivat – od austrougarskog cara Franja Jospia, preko jugoslovenskog predsjendika Josipa Broza Tita do aktuelnih državnih čelnika i visokih stranih fiunkcionera koji pohode Crnu Goru.
Nakon što su troje odbornika te partije otkazali poslušnost centrali dajući kvorum za održavanje sjendica lokalnog parlementa čime su spriječili raspisivanje vanrednih izbora u Kotoru, nastavljena su prepucavanja u vrhu kotorskog DPS-a i dalje osipanje redova te stranke.
Naime, predsjednik OO DPS Kotora Neđeljko Moškov se pismom obratio članu Glavnog odbora te partije, uglednom kotorskom ljetakru dr Igoru Kumburoviću u kojem je od njega ultimativno tražio da se Kumburović najkasnije do nedjelje 17.aprila izjasni da li i dalje podržava politička opredijenja i organe te partije. Moškov je Kumburoviću koji je direktor Doma zdravlja u Kotorus spočitao da ovaj već duše vrijeme ne učestvuje u radu OO, GO DPS i Komisije te partije za zdravstvo.
„Uz to, povod mog obraćanja Vama je i činjenica da vas je bivši odbornik DPS Dejan Ognjanović koji je sa još dva bivša člana partije, izdao intrerese Demokratske partije socijalista i priklonio se interesima Demokratske Crne Gore, odnosno njihovim i našim dojučerašnjim političkim protivnicima, u govoru na sjednici Skupštine Opštine Kotor održanoj 24.marta, jasno prozvao da ste svojim aktivnostima učestvovali u tom nedoličnom poslu koji je predmet interesovanja Specijalnog državnog tužilaštva i Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore, a moglo se naslutiti da Vas označava i kao jednog od organizatora njihovog djelovanja.“- naveo je Moškov u pisanom obraćanju koje je prošle sedmice uputi dr Igoru Kumburoviću, ustvrdivši da su u međuvremenu u više navrata „sa različitih adresa organa partije“ bezupsješno pokušavali da stupe u kontakt sa Kumburovićem kako bi ovaj „demantovao ili potvrdio navode odbornika Ognjanovića“.
Ognjanović je na sednici SO nagovijestio da se osipanje redova DPS-a neće se zaustaviti samo na troje odbornika saopštivši da njihove stavove dijeli još dosadašnjih članova DPS-a, poput uglednih ljekara, direktora Opšte bolnice Kotor dr Davora Kumburovića i njegovog brata, direktora Doma zdravlja Kotor dr Igor Kumburovića.
„Svi dobro znamo ko je Dejan Ognjanović, doktori Kumburović, Milica Ljutić, doktor Donković, a prepoznaćete i sve ljude koji su oko i uz nas, da su u pitanju časni, ugledni i pošteni građani grada Kotora koji nikada do sada njisu stavljali lične interese u prvi plan. Rođeni smo ju ovom gradu, posvećeni smo ovom gradu i podigli smo glas protiv sitnih interesa političkih partija koje žele sve, samo ne da ovaj grad funkcioniše kako treba”- istakao je tada Ognjanović dodajući da su on i neke njegove kolege „sopstvenim odlukama i uvjerenjima odlučili da podignemo glas protiv nečega što mislimo da nije ispravno“.
Stoga je predsjendik OO DPS Kotora Neđeljko Mopkov od dr Igora Kumburovića u pismu ultimativno zatražio da se ovaj najkasnije do nedjlje 17.aprila “nedvosmisleno izjasni da li su navodi odbornika Ognjanovića tačni, odnosno da li i dlalje podržavate politička opredjeljenja, Statut i odluke DPS, kao i da li želite i dalje ulestvovati u radu organa partije”.
Moškov je Kumburovića upozorio da će se, ukoliko se u ostavljenom roku “pisanim putem ili lično u kancelarijama OO DPS Kotor ne izjanbsite povodom ovog dopisa”, smatrati da ovaj time povrđuje navode Ognjanovića i da “postupate protivno programskim opredjeljenjima i odlukama DPS-a”, te da će se “saglasno Vašem odnosu prema ovom dopisu preduzeti odgovarajući koraci u skladu sa Statutom DPS”.
Kumburovič se opredijelio da Moškovu odgovori otvorenim pismom u kojem je iznio niz teših optužbi na račun aktuelnog rukovodstva DPS Kotora i rada te partije.
Ocjenjujuli da Moškovljev dopis “kipti od pritajenih prijetnji i potencijalnih ucjena”, Kumburović je konstatovao da to “valjda probija onaj lični pečat koji dajete svom partijskom i društvenom radu.”
“U nekoj drugoj situaciji ne bih ni odgovarao na ovako intonirano pismo, nalik onom iz totalitarnih režima kada vas bezbjednosne službe pozivaju na informativni razgovor ili, daleko bilo, komunikaciji konspirativnih tajnih društava čija je društvena uloga a priori sumnjiva. No, njegov preteći podtekst je dovoljan razlog da vam odgovorim javno. Javno, jer ne želim da budem uvučen u komunikaciju koja nije primjerena ni demokratskim strankama, a ni društvima koje to žele da budu. Najzad, obraćam vam se javno jer ne pristajem na manir zastrašivanja i „dijalog“ koji je gotov i prije nego što je počeo, na konspiraciju sa ljudima kojima je sve jasno i prije nego što su uopšte počeli da razmišljaju.”- naveo je Kumburović naglašavajuči da Moškov “insinuira” da se on navodno negdje krije jer ga ovaj ne uspijeva kontaktirati.
“Ne čudi me to od vas. To je narativ kojim uporno stvarate atmosferu zasićenu sumnjama i podmetačinama, onu situaciju koja je idealna za izvođenje zaključaka o izdajama partije, grada, države… A sa „izdajnicima“ se obračunavate bez časti, argumenata, dokaza. Izdajnici su vam potrebni kako biste izigravali heroje, spasioce, borce za ideje, koje, na kraju, nisu stvar političkog uvjerenja, već samo lične, neprincipijelne i prizemne koristi. To je priča koja može da prođe jedanput, možda i dva puta, ali ne može da prolazi uvijek. Više niko ne vjeruje ni u njen sadržaj, ni u njenu poruku. Prošlo je vrijeme izdajnika. Ovo je vrijeme lične, profesionalne i ljudske odgovornosti. Tu se, izgleda, ne snalazite najbolje”- poručio je Kumburović šefu kotorskog DPS-a.
Prozvao je Moškova da manipulacjom i zamjenom tezan pokušava njega i troje odbornika koji su mju otkazali poslušnost, optužiti za stvaranje neke organizovane kriminalne grupe. Smatra da ovo dokazuje i Moškovljev “rigidan odnos prema odbornicima koje ste isključili iz partije umjesto da povedete, makar unutarpartijski, dijalog o suštinskim stvarima koje nas dovode u takve situacije.”
“Nisam član niti vođa nikakve organizovane kriminalne grupe. To ne pripada mom etičkom i moralnom kodeksu. Nisam sklon ni bilo kojem obliku korupcije. Postoje razne vrste korupcije, a najgora je ona koja potkupljuje nemoral, neprofesionalnost i mediokritetstvo. Ona koja osrednje ličnosti čini uticajnim, neobrazovane važnim, neodgovorne postavlja u centre odlučivanja. Upravo je to korupcija koju vi generišete i, nadasve, činite matricom po kojoj se kotorski DPS u potonje vrijeme prepoznaje. Tu vrstu korupcije, nažalost, niko ne može da procesuira i za to, očito, niko nema volje. Upravo je taj model ponašanja učinio da ostanemo zarobljeni u društvenom ambijentu u kojem naša djeca ne vide budućnost, u kojem sve stoji zaparloženo kao u kakvoj ustajaloj močvari u kojoj ostajemo izopšteni iz moderne evropske zajednice u koju biste vi rado, a da, pri tom, ne izgubite one benefite koje vam donosi jeftino politikantstvo.”- poručio je član GO DPS Igor Kumburović predsjedniku ku OO DPS-a Kotora Neđeljku Moškovu, dodajući da je njegov problem “u tome što u svemu vidite zavjeru ili korupciju.”
“A zavjera je za vas prevashodno situacija u kojoj neko misli drugačije ili stvari vidi jasnije. Drugim riječima, najveća je za vas opasnost kada neko misli svojom glavom. I zaista, prosječne osobe uvijek vide one koji misle i koračaju napred – kao opasnost. Tu odmah naslućuju kraj vlastitih privilegija. Kada niste okruženi poslušnicima i poltronima vas očigledno hvata panika, a tada se okrećete provjerenim alatima „psihološkog rata“ kojem, moram vam reći, ipak niste vični. Taj mehanizam ne djeluje na slobodne ljude, osobe od integriteta. Ne daje efekte kod samosvjesnih osoba, onih koji su se davno potvrdili ljudski i profesionalno.”- naglasio je Kumburović dodajuči da Moškov ne može ugroziti njegovo lično dostojanstvo.
Ugledni ljekar naglašava da je njegova politilka platforma vrlo bliska njegovoj profesionalnoj etici.”
“Želji i ambiciji da pomažem ljudima. I baš kao što pomažem ljudima kada im je to najpotrebnije, uvijek sam spreman da pomažem Kotoru kojem to treba. Otuda i moj društveni angažman. Zdravlje ljudi je u direktnoj korespondenciji sa okruženjem u kojem žive, osnivaju porodice, rade. Bez zdravog Kotora, nema ni zdravih ljudi. I to je jedini moj motiv bavljenja politikom. I to je moja glavna politička platforma. Za razliku od vas, nemam nikakvu potrebu da stvaram izdajnike ili neprijatelje. Našem gradu je potreban angažman svih Kotorana, potreban je onaj fini vez pronalaženja kompromisa koji doprinose razvoju i vode boljem i ugodnijem životu svih. Kotoru nisu potrebne stalne svađe zarad parcijalnih interesa pojedinaca i partijskih aparatčika. To možete čuti na svakom koraku. I to morate poštovati.”- naglasio je Kumburović.
On je Moškovu poručio da se “ovdje ne radi ni o program, ni o Statutu DPS-a, već o vašoj potrebi da se svi ponašamo kao ljudi bez mozga”.
“Partija koja nije sposobna da se nosi sa različitim mišljenjima, pa i sa različitim stavovima o pojedinačnim pitanjima, i da upravo u tome crpi svoj demokratski kapacitet i snagu za pronalaženje optimalnog puta ka boljem društvu, jedino može da izgubi trku sa stvarnošću. Tako ne može da bude ni moderna, niti progresivna. Organizam u kojem svaka pojedinačna ćelija radi istu stvar više liči na amebu, nego na funkcionalnu cjelinu. Upravo to nas vraća u praistoriju.”- istakao je član GO DPS iz Kotora, poručujuči Moškovu da ima dovoljno razloga da ovaj preipsita vlastite stavove i ponašanje jer se za Moškovljeno ime “vezuju svi neuspjesi DPS-a u Kotoru.”
“Na kraju krajeva, vaše iskustvo je gubitničko. Svako imalo odgovoran bi sa takvim rezultatima davno podnio ostavku. Tako biste pokazali makar trunku dostojanstva. Ili je to previše da tražim od vas? Razmislite malo o tome i ne prijetite mi više. Ili bar to učinite javno.”- zaključio je Kumburović u odgovoru kotorskom predsjedniku kotorskog DPS-a Neđeljku Moškovu.
Bled i Gorje su prva dva grada u Evropskoj uniji koji su dobili zvaničan sertifikat da su gradovi bez otpada (eng. zero waste cities). Inače, više od 462 evropske lokalne samouprave u EU obavezale su se da postanu gradovi bez otpada. Riječ je o mjestima u 11 evropskih zemalja: Belgija, Bugarska, Hrvatska, Njemačka, Italija, Letonija, Rumunija, Slovenija, Španija, Velika Britanija Ukrajina.
Nevladina organizacija Zero Waste Europe (ZWE) je pokrenula programe Gradovi sa bez otpada (eng. Zero Waste Cities) i Sertifikacija gradova bez otpada (eng. Zero Waste Cities Certification) kako bi ubrzala dostizanje standarda “bez otpada” i razvoj cirkularne ekonomije u evropskim gradovima. Sertifikaciju sprovodi organizacija Mission Zero Academy (MiZA), koja je u stvari nekadašnji dio ZWE, piše Vladimir Spasić u tekstu za Balkan Green Energy News.
Nakon uspješnog sprovođenja svojih planova za nula otpad, dvije slovenačke opštine su podvrgnute reviziji od strane treće strane, koju je angažovala MiZA.
One su dokazale efikasnost svog napretka u implementaciji sistema bez otpada i cirkularne ekonomije i dobili status sertifikovanih gradova sa dvije zvjezdice, saopštila je MiZA.
Sertifikacija sa dvije zvjezdice znači da ovi gradovi već rade mnogo bolje u sektoru upravljanja otpadom nego što zahtijevaju evropski ciljevi, da imaju širok spektar mjera za prevenciju, ponovnu upotrebu i reciklažu i da su veoma angažovani da različitim zainteresovanim stranama olakšaju njihov prelazak na sistem bez otpada.
I Gorje i Bled, inače dvije popularne turističke destinacije, pokazuju liderstvo u upravljanju otpadom i resursima i imaju jasnu strategiju za poboljšanja koja će sigurno dovesti do još više zvjezdica u budućnosti, saopštila je MiZA.
Zajedno sa slovenačkom ekološkom organizacijom Ekolozi bez granica (Ekologi brez meja), Gorje i Bled uspjeli su da sprovedu više od 40 mjera za unapređenje upravljanja resursima i svijesti građana, za povećanje stope odvojenog sakupljanja otpada 7-11% na 75 odsto i 71% i smanje količinu otpada koju proizvede jedan turista 16%, dok se njihov broj skoro udvostručio.
Bled i Gorje će biti podvrgnuti novim provjerama svake tri godine kako bi se potvrdio status sertifikacije, uz mogućnost podizanja nivoa, do maksimalno pet zvjezdica.
Mission Zero Academy (MiZA) je navela da se stope odvojenog prikupljanja otpada u 462 grada, koja su se obavezala da budu bez otpada, kreću se od sedam do 93 odsto. Najbolje rangirani grad je Arcade Treviso u Italiji.
Međutim, kada se pogleda prosjek vidi se, kako tvrde, direktan pozitivan uticaj aktivnosti koje sprovode ovi gradovi jer je njihova prosječna stopa 67%, što je iznad cilja EU za reciklažu od 55% za 2025.
Osim toga, podaci pokazuju da se u navedenim mjestima u prosjeku proizvede 438 kilograma komunalnog otpada po glavi stanovnika, dok je prosjek EU za 2020. 503 kilograma.
Dubrovački kapetan Leo Stražičić, proveo je popodne svoj kruzer “Marina”, kompanije Oceania Cruises pokraj gradskih mira pozdravljajući svoj grad uz glasne brodske sirene. Pozdrav su mu zvonima uzvratile i časne s Danača.
Riječ je o brodu za kružna putovanja duljine 238.35 m, nosivosti 66084 BT-a, kapaciteta 1250 putnika i 780 članova posade.
Kruzer Marina nakon pozdrava je otplovila u rumeni suton.
Bjelske Kruševice slikovito selo sjeverno od Bijele bilo je poznato po vrijednim poljoprivrednicima, stočarima i pomorcima. Prema predanju iz ovog sela je i otac pape Siksta V.
Selo se prvi put pominje u 14 vijeku, a u kotorskim dokumentima 1440. godine. Prema posljednjem popisu u selu je bilo 25 stalnih stanovnika, ali se prije nekoliko godina doselilo nekoliko porodica- jedna čak iz Velike Britanije, kaže Nikola Svilanović veliki zaljubljenik u selo u kome se rodio. Iako živi u Bijeloj mnogo vremena provodi u selu radeći na njegovoj promociji, ali I prikupljajući sredstva za gradnju puteva. U selu se održava dio programa Praznika mimoze što bi uz sve znamenitosti trebalo da doprinese i njegovoj boljoj turističkoj valorizaciji.
Mještani se i danas kao i nekada bave poljoprivredom i stočarstvom. Iako znatno manje nego ranije, gaje vinovu lozu i masline. Stari mlin za masline kupljen početkom 20- og vijeka koristili su svi žitelji sela. “Znao se red: ko i kada melje masline, koliko se ostavlja crkvi, koliko dobijaju oni koji su pomagali u tom teškom poslu, a dio je bio namijenjen i siromašnim komšijama, objašnjava Svilanović uz nadu da će mlin uskoro ponovo biti stavljen u funkciju”.
Mada prvenstveno poljoprivredni i stočarski kraj, iz sela je poteklo i 40 tak pomorskih kapetana koji su plovili na jedrenjacima.
Bjelske Kruševice
Bjelske Kruševice su od 1879. godine imale četvororazrednu osnovnu školu u kojoj se školovalo preko 2500 đaka i radilo 18 učitelja. Prva zgrada škole bila je kod crkve Sv Mihaila, a druga u zaseoku Matovići. Djaka već odavno nema, samo školske zgrade podsjećaju na vrijeme kada je u selu život bujao i kada je sredina napredovala.
Iako lijepo selo ( u kome je posljednjih 20 tak godina živjelo šest stogodišnjaka) sa velikim brojem izvora pitke vode, pogodnom klimom i uslovima za razvoj stočarstva , vinogradarstva i maslinarstva broj stanovnika se poslije Drugog svjetskog rata stalno smanjivao. Stanovnici Bjelskih Kruševica dosljevali su se u gradove i mjesta uz obalu u Boki Kotorkoj, ali su”trbuhom za kruhom” odlazili i dalje, preko mora. Nikola kaže da tako u južnom Čileu živi 45 Svilanovića koji su porijeklom iz Bjelskih Kruševica.
U selu je pet crkava. Najstarija je Sv. Tekla iz 1400. godine, koja je obnovljena u 20. vijeku. Sv. Nikola (16-18. vijek), Sv. Jovan Preteča iz 17 vijeka (predanje govori o 15 vijeku), Sv. Jeremija,iz 17. vijeka I Sv. Arhanđel Mihailo iz 16 vijeka ( crkva je obnovljena u 19. vijeku).
Bjelske Kruševice – pogled na Bijelu
Manje je poznato da vrijedan ikonostas poznate bokeljske ikonopisne škole Dimitrijević-Rafailović, iz crkve Sv Arhangela Mihaila još čeka restauraciju. Poznati hercegnovski arheolog Ilija Pušić, koji je jedno vrijeme radio kao učitelj u Bjelskim Kruševicama, pronašao je dio tog ikonostasa i izložio ga na zidu jedne prostorije u kući koja pripada crkvi Sv.
Arhangela Mihaila i u kojoj je jedno vrijeme bila škola. Otac Blagoja Pavlovića crkvenog tutora je prije 20 tak godina godina prilikom obnove krova na toj zgradi, na tavanu pronašao uredno složen drugi dio tog istog ikonostasa.
Papa iz Bjelskih Kruševica
Papa – Sikst V
Mještani Bjelskih Kruševica vjeruju da porodica pape Siksta V (1521 –1590 ) vodi porijeklo iz njihovog sela. Na ulazu u portu crkve Sv Arhanđela Mihaila nalazi se ploča za koju se vjeruje da potiče sa groba porodice Svilanović kojoj je pripadao i otac pape Siksta V. Seosko predanje kaže da se otac budućeg pape krajem XV vijeka u vrijeme kada dio Boke osvaja vojska Otomanske Turske, sklonio u franjevački samostan u Kotoru. Nema istorijskih podataka kako se obreo u Italiji, ali postoje zapisi da je živio u mjestu Grottammare kod Ancone gdje se oženio Marijanom koja je bila Italijanka. Prema nepotvrđenim podacima, nikada nije naučio italijanski jezik. U novoj domovini uzeo je prezime Peretti (kruškica) po mjestu svog rođenja (Kruševice). Siromašna porodica imala je mnogo djece, a njihov četvrti sin Felice Peretti di Montalto, postao je kasnije Papa Siksto V.
Barski nadbiskup i primat srpski Andrija Zmajević (Perast 1624 – Paštrovići 1694) u njegovom čuvenom djelu “Ljetopis crkovni”, navodi da je papa Sikst V “od oca iz Kruševica, sela u Boci od Kotora, nedaleko od Perasta” i da je pravoslavnog porijekla.
Papa Sikst V (1585. do 1590) pripadao je redu franjevaca. Bio je poznat kao državnik velikog autoriteta, ali i graditelj. Formirao je Vatikansku biblioteku. Kada je dao da se ona oslika , među slikama izumiteljima različitih alfabeta mjesto se našlo i za Ćirila i Metodija.
Prema predanju u grobu Pape Siksta V uoči njegove sahrane zasijale su tri zlatne kruške. Naime u njegovom grbu bio je lav koji u šapi drži grančicu s tri kruške, što je tumačeno, kao simbol zavičaja njegovog oca.
/S.Kosić/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
