Kapetan ‘Splita‘ o dramatičnom spašavanju kapetana talijanskog tegljača

0
Kapetan ‘Splita‘ o dramatičnom spašavanju kapetana talijanskog tegljača
FRANCO P tegljač

Vladala je velika solidarnost, čitava posada bila je na visini i zato sam ispunjen ponosom. Plovim četrdeset i pet godina i ovako nešto nisam doživio, da se nađem u situaciji gdje rukovodim akcijom traganja i spašavanja, da spašavamo život brodolomcima…

Satelitskim telefonskim vezama dobili u četvrtak ujutro kap. Željka Sušića, zapovjednika broda “Split”, iz flote splitskog Jadroplova, koji je tijekom prethodne noći (između srijede i četvrtka) prvi priskočio upomoć pomorcima potopljenog talijanskog tegljača “Franco P”, spasivši njegova zapovjednika Giuseppea Petraliu usred južnog Jadrana, gdje su dubine najveće.

Kako je za Slobodnu Dalmaciju kazao kap. Sušić, naš “Split”, brod za prijevoz sipkih tereta, vraćao se prazan iz Turske – u čije čeličane iz naših luka odvozi scrap, željezni otpad prikupljen širom Hrvatske i najbližeg susjedstva – u Ploče.

– U srijedu navečer u 21.05 sati dobili smo poziv talijanske službe spašavanja MRCC Brindisi da skrenemo sa svoje rute jer je u blizini potonuo talijanski tegljač “Franco P” sa šest članova posade, na poziciji 41 stupanj, 51.08 minuta, sjeverno, i 17 stupnjeva, 31 minutu, istočno. To je otprilike 49 nautičkih milja od talijanske luke Bari i 60 milja od Dubrovnika, u međunarodnim vodama. Odmah smo krenuli na poziciju, ugasili strojeve i krenuli niz vjetar, što je uobičajena procedura u takvim trenucima, jer je i brodolomce nosio vjetar s morskom strujom. Prvi smo došli na mjesto potonuća…

Splitski bulk carrier bio je na svojoj ruti udaljen tek tri milje od mjesta pomorske nesreće, pa se brzo uključio u potragu. Treba reći i da je potonuli talijanski remorker prethodno imao u teglju maonu (baržu) i bili su na putu iz Ancone u albanski Romano.

– Uočili smo jednog utopljenika u 22.40 sati, prišli smo mu i u roku od četiri minute bio je spašen na palubi našeg broda. Nabasali smo na njega baš kao što smo i mislili da će biti: zato smo se puštali niz vjetar i struju, bez vlastitog pogona, što nas je odvelo k njemu. Čovjek je bio u šoku i pothlađen. Uspio je reći da je on Giuseppe Petralia, zapovjednik talijanskog tegljača i da su potonuli u 20.30 sati.

Bio je u moru dva sata i petnaest minuta. Temperatura mora bila je 16 Celzijevih stupnjeva, puhala je bura (iz sjeveroistočnog smjera) umjerene jakosti od četiri bofora, odnosno brzine od 20 do 28 kilometara na sat, uz “mrtvo more” visine do dva metra.

Talijanski pomorci, svi iz Catanie na Siciliji, nisu imali kada ni oglasiti signal za pomoć (SOS). Uzbunu je, kaže kap. Sušić, zapravo podignula ekipa s maone.

– Spašeni talijanski zapovjednik uspio nam je reći da ni sam ne zna što se točno dogodilo, a odvijalo se jako brzo. Došlo je do neobjašnjivog prodora mora u krmeni dio tegljača. Remorker je i potonuo krmom, za svega deset minuta. Posada tegljača u zadnji čas uspjela je otpustiti tegalj s maonom na kojoj je bilo jedanaest ljudi: sedmorica članova posade i četiri mehaničara.

Spašeni Petralia ispričao je hrvatskim pomorcima sa “Splita” da je posada tegljača zatim na brzinu poskakala u more. Nisu imali vremena ni za navući pojaseve za spašavanje, niti za lansiranje samonapuhujuće splavi, ali ona se i sama aktivirala kada je remorker potonuo. Talijani s remorkera tek su uspjeli zgrabiti po koji spasilački kolut.

Treba reći i da preživjeli zapovjednik nije siguran što je bilo s ostatkom posade. Prije svega, ne zna se jesu li dvojica iz stroja uopće uspjela napustiti tonući brod. Petralia se spasio skokom u more, a zajedno s njim bila su još trojica članova posade. Neko vrijeme plutali su zajedno, da bi ih vjetar i morska struja u nekom trenutku razdvojili.

– Nažalost, ostale nismo uspjeli pronaći. Zasad se zna (četvrtak oko podneva) da je talijanski zrakoplov uočio dva ljudska tijela, prema kojima se odmah iz Dubrovnika uputio spasilački brod “Danče”.

Prema riječima kap. Sušića, rođenog Rabljanina iz Banjola, talijanski zapovjednik ima 63 godine i bio je u dobrom stanju: s tlakom 111/88, ali s povećanim otkucajima srca (122). Oko 2.30 sati u četvrtak ujutro, brod “Split” dobio je bio zapovijed iz rimskog centra MRCC – akciju su koordinirale talijanske i hrvatske službe traganja i spašavanja – da preživjelog Katanca odvedu u Bari.

– Predali smo ga brodu talijanske obalne straže na sidrištu pred Barijem u 8.10 sati u četvrtak ujutro, a mi smo nastavili svoj put za Rijeku.

Zanimljivo je da je noćnom akcijom na moru rukovodio upravo naš zapovjednik Sušić, budući da je prvi stigao na mjesto nesreće:

– Tako se dogodilo. Drugi brodovi počeli su stizati na poziciju oko pola noći. Upućivali smo ih što, gdje i kako. Sudjelovalo je sedam brodova, a uz njih talijanski helikopter i brod obalne straže, ali i naš brod “Danče”.

Prema Sušićevim riječima u četvrtak oko podneva, maona koju je potonuli talijanski remorker u zadnji čas pustio iz teglja još je plutala morem, zajedno s jedanaest ljudi na njoj koji su čekali da ih pokupi drugi tegljač upućen iz Brindisija i da ih otegli u Albaniju.

Na “Splitu” je dvadeset članova posade, te dvojica putnika, Jadroplovovih inspektora.

Mirno more i sretan povratak kući. Pozdrav posadi broda.

Damir Tolj / Slobodna Dalmacija

Konatar ćuti zašto građevinska inspekcija ne spriječi nelegalan rad Pomorskog saobraćaja

0
Konatar ćuti zašto građevinska inspekcija ne spriječi nelegalan rad Pomorskog saobraćaja
Trajekt – foto S.L.

Direktorat za inspekcijski nadzor i licenciranje Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma (MEPU), potvrdio je da kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog nema licencu za izvođača građevinskih radova.

Na čelu MEPU od nedavno je nova ministarka Ana Novaković – Đurović (URA), ali taj resor ni osada ništa ne preduzima da spriječi nelegalno ponašanje kompanije Pomorski saobraćaj i to na jednom od najvećih aktivnih gradilišta u državi – onom preko milijardu eura vrijednom novog turističkog naselja Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.

Naime, Pomorski saobraćaj čije je primarna djelatnost brodski prevoz putnika i vozila trajektima na jedinoj takvoj redovnoj trajektnoj liniji u državi Lepetane-Kamenari preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj, već nekoliko mjeseci obavlja poslove podizvođača na izgradnji nove i dogradnji postojeće obalne infrastrukture – marine, pristaništa i lukobrana u zalivu Trašte. Pomorski saobraćaj tamo radi kao podizvođač na građevinskim objekžtima čiji je investitor kompanija Luštica Development iz Tivta, iako, kako se pokazalo iz odgovora koji je MEPU dao, ta kompanija ne posjeduje adekvatne papire da bi se mogla baviti tim poslovima. Bez obzira na to, trajekti „Perast“ i „Igalo“ ove kompanije mjescima neometani od strane nadležnih inspekcija, izvode građevinske radove u Traštama – transportuju materijal i vozila do lokacija na kojima se izvode radovi ili taj matrerijal direktno sa broda prosipaju u more, odnosno služe kao platforme za razne građevinske radne mašine poput dizalica koje manipulišu sa građevinskim elemantima od betona i kamena kojima se dograđuje lukobran i operativna obala marine u turističkom rizortu Luštica Bay.

„Neposrednim uvidom u službenu evidenciju ovog Ministarstva, utvrđeno je da  Ministarstvo ekologije prostornog planiranaj i urbanizma kompaniji „Pomorski saobraćaj“ Herceg Novi, nije izdalo  licence propisane Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.“- rečeno je „Vijestima“. Taj odgovor dobili smo od Direktorata za za licenciranje i inspekcijski nadzor MEPU kojim rukovodi dr Ljubiša Konatar.

Konatar, pod čijom je ingerencijom rad Građevinske inspekcije koja bi trebala da spriječi nelegalno izvođenje građevinskih radova od strane nelicenciranih izvođača, nije međutim ni nakon ponovljenog traženja, odgovorio na pitanja što je konkretno inspekcija do sada preduzela u vezi kontrole višemjesečnog radnog angažovanja kompanije Pomorski saobraćaj Herceg Novi kao podizvođača na izvođenju građevinskih radova na izgradnji marine u zalivu Trašte, kao i koji su nalazi tih inspkecijskih konbtrola i koje su mjere izrečene prekršiocu zakona.

Suvlasnik i izvršni direktor  Pomorksog saobraćaja Dejan Ban proteklih je mjeseci prvo javno tvrdio da navodi medija da brodovi te kompanije koji su zvanično registrovani kao ro-ro putnički, ane hidrograđevinski brodovi, obnavljaju hidrograđevinske radove u zalivu Trašte nisu istiniti, da bi potom priznao da su plovila Pomorskog saobraćaja tamo angažovana ali da navodno ne rade ništa mimo onoga za što je ta kompanija registrovana kod Privrednog suda. Međutim, ispostavilo se (što je sada potvrdilo i MEPU) da Pomorski saobraćaj ne posjeduje licencu za izvođača građevinskih radova a koju, da bi legalno obavljala poslove koje njeni  brodovi već mjesecima rade u Traštama, ta kompanija mora da ima shodno članovioma 121, 122 i 123 a u vezi sa članovima 135 i 136 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Zakona naime, propisije da „građenje objekata odnosno izvođenja pojedinih radova na građenju objekta i vršenje stručnog nadzora može da obavlja privredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koje ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom” – da ima najmanje jednog stalno zaposlenog ovlašćenog građevinskog inženjera sa trogodišnjim iskustvom i sa položenim stručnim ispitom i licencom Inženjerske komore Crne Gore (što Pomorski saobracaj nema), te da ove ispunjenost ovog i drugih uslova koje zakon traži, utvrđuje MEPU time što kompaniji izdaje licencu za rad kao izvođača građevinskih radova ( a koju Pomorski saobracaj takođe nema).

“Vijesti” još čekaju odgovore Inspekcije sigurnosti plovidbe i Tehničkog inspektorata Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore na pitanja što su ti nadležni državni organi preduzeli u vezi nelegalnog angažovanja trajekata Pomorksog saobraćaja i privremenog mijenjanja namjene tih putničkih brodva u hidrograđevinska plovila za izvođenje radova u Traštama, u smislu kršenja odredbi članova 48 i 56 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.

Boris Beker – Od teniske superzvezde do zatvorenika

0
Boris Beker – Od teniske superzvezde do zatvorenika
Boris Beker

London (dpa) – Tri puta je osvojio Vimbldon, bio je prvi teniser svijeta i živeo je u lusuzu. Nekadašnja nemačka superzvijezda, svojevremeno i trener Novak Đokovića, Boris Beker (Becker) se sada navikava na relativnu mizeriju života u zatvoru.

Beker, 54, se ipak ne žali i dobro se privikava, rekao je njegov dugogodišnji advokat, Kristijan-Oliver Mozer (Christian Moser), u petak za televiziju RTL. “Ne buni se i ne kuka. Naravno da mu nije lijepo, ali prihvata realnost.”

Priče da se Beker žalio na hranu u zatvoru ili da je čak pritisnuo taster za hitne slučajeve, su neistinite, rekao je advokat. “To je izmišljeno.”

Glasine da je 54-godišnjak prebačen u posebno, komfornije krilo zatvora Vandsvort u južnom Londonu, ispostavilo se, nisu tačne.

Vandsvort je kaznena ustanova maksimalne bezbednosti, u javnosti poznata po pretrpanosti i lošim uslovima. Mozer je naglasio da je od Bekera dobio odobrenje za intervju, kao i direktnu informaciju.

Beker je krajem aprila osuđen na dve i po godine zatvora jer je pre nego što je proglasio bankrot, ogroman novac pokušao da sakrije od poreznika i poverilaca.

Pritom, već jednom je, pre 20 godina, bio osuđen za utaju poreza, ali sud u Minhenu mu je izrekao kaznu i uslovno na dve godine zatvora.

Beker je 1985. postao prvi Nemac i ujedno, sa nepunih 18 godina, najmlađi osvajač Vimbldona i bilo mkog Gren-slema.

Titulu je odbranio naredne godine, a do kraja karijere 1999, je osvojio i dva Slema u Australiji i jedan i SAD.

Često se, međutim, nije dobro snalazio u slavi i bogatstvu.

Po penzionisanju, ulagao je u brend teniske opreme, komentarisao je tenis za BBC, a od kraja 2013. do kraja 2016. sarađivao je sa Đokovićem. U tom periodu, srpski teniser je osvojio šest Gren-slem titula, uključujući i svoj jedini Garos. Uz to, sa Bekerom je osvojio i 14 Masters 1000 turnira.

ANALIZA – Šesnaestogodišnjica crnogorske nezavisnosti: Uspjeh u euroatlantskim integracijama, rast plata i zaduženja

0
ANALIZA – Šesnaestogodišnjica crnogorske nezavisnosti: Uspjeh u euroatlantskim integracijama, rast plata i zaduženja
Foto Vlada CG

Crna Gora danas obilježava 16 godina od obnove nezavisnosti. U prethodnom periodu Crna Gora je na planu integracija najviše napredovala od svih zemalja u regiji, postala punopravna članica NATO-a i država koja je najbliža članstvu u EU. Brojke pokazuju da su plate i penzije rasle u proteklih šesnaest godina, ali i zaduženje države.

Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, crnogorsko društvo pred sobom imalo je jedan veliki zadatak – premostiti razlike stvorene referendumskom podijeljenošću.

– Članstvo u NATO –

Na planu vanjske politike, Crna Gora je ostvarila zapažene rezultate. Prvi spoljnopolitički cilj, članstvo u NATO ostvaren je 5. juna 2017. godine. Ovakvoj odluci žestoko su se protivile prosrpske partije, ali je crnogorski parlament, većinskom podrškom osigurao punopravno članstvo Crne Gore u NATO savezu.

Osim puta u NATO, drugi vanjskopolitički cilj države od obnove nezavisnosti je ulazak u EU. Od 2013. kada je Crna Gora otvorila pregovore sa EU, pa do danas, otvorena su sva poglavlja, ukupno 33, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena. Ono što je činjenica jeste da je integracioni proces u posljednje dvije godine skoro pa zaustavljen. Razloga za to je nekoliko. Nespremnost Crne Gore da se uhvati u koštac sa konkretnim problemima, posebno u poglavljima 23 i 24, koja su ključna za pregovarački proces Crne Gore. S druge strane, neizvjesnost unutar same EU, kako oko proširenja, tako i oko geopolitičkih odluka, rezultirali su da zemlje Zapadnog Balkana i dalje čekaju u red za članstvo u EU.

– Za dvije godine dvaput promjena vlasti –

Unutrašnje prilike u državi znatno su drugačije. Nakon 30 godina vladavine Demokratske partije socijalista, u avgustu 2020. godine došlo je do promjene vlasti. Bio je to pravi šok za poznavaoce političkih prilika, jer se činilo da će partija Mila Đukanovića, zajedno sa tradicionalnim partnerima ostvariti novu pobjedu.

Formiranje Vlade nakon pobjede opozicije na izborima 2020. godine nije išlo baš tako lako. Zdravko Krivokapić kao nosilac liste “Za budućnost Crne Gore” je izabran za premijera, lider Demokrata Aleksa Bečić za predsjednika Skupštine, dok je lider URA-e Dritan Abazović postao vicepremijer. Bilo je to po prvi put od uvođenja višestranačkog sistema da je partija Mila Đukanovića u opoziciji.

Ipak, kriza unutar same vlasti trajala je gotovo od dana formiranja i rezultirala je padom Vlade, u februaru ove godine. Na Cetinju je 28. aprila izabrana nova Vlada, na čijem je čelu Dritan Abazović.

Nova Vlada već je krenula da isporučuje značajnije rezultate. Smanjenje su akcize na gorivo, usljed enormnog rasta na svjetskom tržištu, smanjen je PDV na osnovne životne namirnice, dok su se na planu sprovođenja pravde dogodila dva krupna hapšenja – slobode su lišeni Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda i Blažo Jovanić, aktuelni predsjednik Privrednog suda Crne Gore. Optuženi su za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije.

– Prosječna plata 706 eura –

Kada je ekonomija u pitanju, plate i penzije znatno su veće u odnosu na period prije referenduma, ali je takođe i zaduženje države znatno veće.

Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je bila i velika nezaposlenost. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), 2005. godine stopa nezaposlenosti je bila 20,6 odsto. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plate konstantno rasle.

Neto zarade su brzo rasle sa 282 eura u 2006. godini na 463 eura, koliko je iznosila prosječna zarada u 2009. godini. Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali i promjene obračuna neto zarade u 2008. godini. Prosječna neto zarada u februaru 2022. godine iznosila je 706 eura.

Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a sada je 300 eura. I broj penzionera je porastao sa 107 hiljada na 128 hiljada.

Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323. Broj nezaposlenih je zatim rastao, da bi na kraju prošle sedmice iznosio 50.552.

– Visok javni dug –

Da Crna Gora proteklih godina nije živjela od rasta svoje privrede, već dobrim dijelom i od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu. On je 2006. godine iznosio 700 miliona, da bi na kraju prošle narastao na 4,09 milijardi. Državni dug je u referendumskoj godini bio 32,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), po čemu je Crna Gora tada bila nisko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je bio 83,1 odsto, a granica visoke zaduženosti je 60 odsto BDP-a. Visokom javnom dugu doprinio je kredit koji je Crna Gora podigla kod jedne kineske banke za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare. Za 41 kilometar dionice autoputa, država će platiti skoro milijardu eura. Prva dionica autoputa biće završena u julu i to će biti prvi kilometri autoputa u Crnoj Gori.

Za šestnaest godina nezavisnosti, Crna Gora je postala uvozno zavisna država. Izvoz Crne Gore 2006. godine iznosio je 441 milion, a uvoz je bio 1,45 milijardi. Pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 30 odsto. Na vrhuncu ekonomskog buma 2008. uvoz je porastao na 2,5 milijardi, dok je izvoz bio 416 miliona. Na kraju prošle godine, uvoz je iznosio 2,5 milijardi eura, dok je izvoz bio 437 miliona.

Od sticanja crnogorske nezavisnosti 21.maja 2016. godine, građane i javnost ove države najviše puta obradovali su sportisti. Država od 625 hiljada stanovnika uspjela je za 16 godina samostalnosti ostvari veoma zapažene rezultate u nekoliko sportskih disciplina. Vaterpolisti i rukometašice postarali su se da budu najbolji ambasadori Crne Gore u svijetu, osvajanjem zlatnih medalja na prvenstvima Evrope 2008. i 2012. godine.

Proslava Pomoćnice Kršćana i predstavljanje Muljanskog kantuala na Mulu

0

Poslije više od 130 godina, 24. maja, kompozicije Konrada Eberta po prvi put na mjestu kome su posvećene, nastupa pjevački ansambl iz Zagreba pod vođstvom Roberta Homena

Proslava Pomoćnice Kršćana i predstavljanje Muljanskog kantuala na Mulu
plakat-promocija

Ovogodišnja proslava Pomoćnice kršćana, nebeske zaštitnice župe Muo biće u znaku dvostrukog slavlja. Proslavi prethodi trodnevnica do 23. maja. Osim redovnih misnih slavlja i pobožnosti povodom blagdana, 24. maja će, nakon večernje svete mise, koju predslavi kotorski biskup mons. Ivan Štironja, biti predstavljen i Muljanski kantual, u kojem su sakupljene i objavljene kompozicije o. Konrada Eberta, napisane za župu Muo prije više od 130 godina, saopšteno je iz Župnog ureda BDM Pomoćnice kršćana – Svetište bl. Gracije iz Mula.

Vrijedne kompozicije posjetioci će čuti po prvi put na mjestu za koje su izvorno nastale: u crkvi Pomoćnice Kršćana i kontekstu liturgije, kada će biti izvedena i Missa Auxilium Christianorum (Misa Pomoćnice kršćana), komponovana za muljansku župnu crkvu i njen tadašnji zbor.

Muo – Pomoćnica Kršćana

Muljanski kantual biće predstavljen nakon mise, a pjevački ansambl iz Zagreba pod vođstvom maestra Roberta Homena, dirigenta i profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, uz pratnju prof. Nevena Kraljića, orguljaša Zagrebačke Prvostolnice izvešće dio skladbi objavljenih u Kantualu.

O knjizi će govoriti mr Marija Mihaliček u ime Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, dirigent Robert Homen i don Robert Tonsati, župnik Mula i urednik kantuala.

Pokrovitelji tog duhovnog i kulturnog događaja su Opština Kotor, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Matica Hrvatska.

U Herceg Novom boravi 6,94 hiljade turista

0
U Herceg Novom boravi 6,94 hiljade turista
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock

U Herceg Novom boravi 6,94 hiljade turista, što je 340 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom prošlogodišnjem periodu.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 6,1 hiljada, a domaćih 845.

U hotelima boravi 3,96 hiljada turista, a u domaćinstvima 2,96 hiljada.

U auto-kampovima odmara 18 turista, dok u hostelima nema prijavljenih gostiju.

Aerodrom Tivat – raste obim saobraćaja

0
Aerodrom Tivat – raste obim saobraćaja
Aerodrom Tivat

Aerodrom Tivat je od početka godine do 1.maja opslužio ukupno 62.293 putnika.

Tokom aprila mjeseca počeo je da raste obim saobraćaja zbog povećanja broja redovnih letova i uvođenja novih sezonskih linija, pa je tako tokom prošlog mjeseca, vazdušna luka u Tivtu imala ukupno 30.030 putnika.

To je skoro četiri puta više nego u istom mjesecu lani kada je promet bio samo 6.894 putnika, ali je još uvjek ovaj rezultat samo 54,1% od  broja putnika koji  je ovaj aerodrom imao u aprilu do sada rekordne, 2019. godine.

Tokom prošlog mjeseca na Aerodromu Tivat zabilježeno je ukupno 520 operacija vazduhoplova što je više negio duplo više nego u istom mjesecu prošle godine kada je bilo 228 polijetanja i slijetanja aviona na pistu pored Tivatskog zaliva, ali i 28% manje nego u aprilu rekordne 2019. godine kada je zabilježeno 668 operacija vazduhoplova.

Izložba “Priče plavog horizonta, Jugolinija 75 godina”

0
Izložba “Priče plavog horizonta, Jugolinija 75 godina”
Priče plavog horizonta, Jugolinija 75 godina

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka 24. svibnja 2022. u 19 sati održava izložbu “Priče plavog horizonta, Jugolinija 75 godina” čiji je autor muzejski savjetnik, Nikša Mendeš.

Mora su oduvijek izazivala maštu pomoraca i putnika namjernika. Bilo da se radilo o velikim plovnim putovima, oceanima ili daleko manjim kao što je bazen Sredozemnog mora s pripadajućim morima. Jedno od tih je i malo površinom, ali veliko snagom, mističnošću i poviješću, Jadransko more.

Svaki grad na Jadranskom moru, pa tako i Rijeka, imao je veće ili manje značenje u određenom povijesnom razdoblju. Žitelji grada na Rječini odavna su se nastojali približiti moru i iskoristiti njegove prednosti bilo da se radilo o trgovcima, pomorcima ili brodograditeljima. Brodovi su isti ka’ i ljudi, kažu stihovi splitskog poete Tome Bebića.

Bili mali ili velik, drven ili željezni, svaki od njih ima dušu, svoj početak i kraj. Ljudi su ih od davnina rabili za osobne potrebe, koristeći se njima da prehrane obitelj, da se zabave, putuju, obavljaju trgovinu, otkrivaju nova prostranstva i nepoznate zemlje. U davnini su to bili mali neugledni čamci koji su služili tek za plovidbu od jedne do druge obale, a u kasnijim stoljećima sve su veći i veći, u službi mornarica, ratnih i trgovačkih, kako bi zadovoljili različite ljudske potrebe.

Neki su pronosili slavu svojih graditelja i zapovjednika, ime im je ostalo trajno upisano u memoriju. Drugima je, pak, sudbina ostala nepoznata, zauvijek sakrivena u dubinama oceana. Tijekom duge povijesti Jugolinije, sve do njezina preimenovanja u Croatia Line 1992., na izložbi naglašavamo sve velike trenutke koje je podarila gospodarstvu grada, ali prisjećamo se i stradanja pomoraca koji su zauvijek ostali u dubinama mora na nesrećama Jugolinijinih brodova. Naglašavamo također i značenje Jugolinije za domaću brodogradnju. Mnogi od njenih brodova osvjetlali su obraz domaćim brodograditeljima, a s osobitim ponosom ističemo riječki 3. maj koji je dao najveći doprinos izgradnji Jugolinije kao jednog od najvećih brodara svog vremena.

No kako je to obično u životu sve ima svoj početak, uspon i kraj. Tako je i s tvrtkama. Teško je, prije 30 ili 40 godina bilo zamisliti da danas kad predstavljamo ovu izložbu Jugolinije više neće biti, ali ne želimo da ona bude epitaf, već poticaj na možda neka bolja buduća vremena. Jugolinija nije bila samo brodarska kompanija, bila je zamašnjak gospodarskog razvoja svog grada, a i to je segment na koji podsjećamo ovom izložbom. Brodova se izmijenilo puno od najstarijih parobroda do zadnjeg Croatia Expressa, no sjećanja kod mnogih sudionika tog vremena i dalje ostaju,.A kao još jedan oblik sjećanja na Jugoliniju tu je i muzejska Zbirka Croatia Line čiji ćemo dio, prvi put na ovoj izložbi predstaviti javnosti.

Zbirka je vrijedan dio fundusa Muzeja, jer na jednom mjestu, predstavlja povijest jedne kompanije, svjedoka napretka ovog kraja i ljudi, bez obzira na povijesne mijene u relativno kratkom vremenskom razdoblju.

Izložba se može razgledati do 9. oktobra 2022. godine.

Abazović i Đurović u radnoj posjeti Kotoru

0
Abazović i Đurović u radnoj posjeti Kotoru
Premijer D. Abazović u Kotoru – foto Vlada CG

Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović boravili su u radnoj posjeti Kotoru. Premijer i ministar su razgovarali sa rukovodstvom Luke Kotor, nakon čega su posjetili kruzer Norwegian GEM koji je danas prvi put uplovio u Luku Kotor. Abazović i Đurović sastali su se i sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem, sa kojim su razgovarali o realizaciji više projekata u Kotoru.

Predsjednica Odbora direktora Luke Kotor Ljiljana Popović Moškov izrazila je zahvalnost zbog posjete predsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja i turizma i istakla da je to prva posjeta premijera u istoriji te institucije. Popović Moškov je izrazila zadovoljstvo zbog dosadašnje turističke sezone, navodeći da je broj kruzera već premašio prošlogodišnji broj i da će do kraja mjeseca maja njihov ukupan broj biti oko 100.

Premijer D. Abazović u Kotoru – foto Vlada CG

Uz rukovodstvo Luke Kotor, sastanku je prisustvovao i potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević koji se predsjedniku Vlade zahvalio što Dan nezavisnosti radno provodi u Kotoru. Ševaljević je premijera Abazovića upoznao sa projektima koje Opština Kotor planira realizovati u narednom periodu, ali i ostvarenin rezultatima, naročito u stabilizaciji finansija i konsolidaciji opštinskog budžeta.

Predsjednik Vlade Abazović zahvalio se na dobrodošlici i upućenim riječima, navodeći da je iznenađen činjenicom da je prvi premijer Crne Gore koji je posjetio Luku Kotor. Premijer Abazović je naveo da je Vlada Crne Gore ponosna na rad Luke Kotor i njen doprinos državi tokom turističke sezone.

Premijer D. Abazović u Kotoru – foto Vlada CG

Obaveza države je da pomogne svoje kompanije i Vlada će biti na usluzi Luci Kotor za dalje unapređenje saradnje, istakao je premijer Abazović.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma naglasio je da će Vlada biti kooperativna za sve naredne projekte koje će raditi Luka Kotor, naročito za proširenje i izgradnju moderne marine, za koju je istakao da je ovaj grad po svemu zaslužuje.

Premijer D. Abazović u Kotoru – foto Vlada CG

Zajedno sa izvršnim direktorom Luke Kotor Milkom U. Krvavcem, premijer Abazović i ministar Đurović posjetili su kruzer Norwegian GEM gdje su razgovarali sa kapetanom i osobljem kruzera, koji je danas sa 1500 turista prvi put uplovio u Luku Kotor, a koji će svakog ponedjeljka dolaziti u Kotor.

Razmijenivši prigodne poklone sa kapetanom kruzera, premijer Abazović je poželio ugodan boravak gostima i naveo da su uvijek dobrodošli u Crnu Goru.

Premijer D. Abazović u Kotoru – foto Vlada CG

Predsjednik Vlade Abazović i ministar ekonomskog razvoja i turizma su nakon posjere Luci Kotor razgovarali sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem. Na sastanku su razmijenjena mišljenja o unapređenju saradnje i komunikacije između Vlade i Opštine Kotor, ali i o budućim razvojnim projektima i potencijalim investicijama.

Kotor – akcije u okviru proslave Dana nezavisnosti (foto)

0

U susret proslavi Dana nezavisnosti, pored već najavljenog koncertnog dijela proslave u okviru kojeg će na Trgu od Oružja večeras, subota, 21. maj od 21 sat nastupiti grupa Van Gogh, i bend Nitro iz Kotora, održane su radne akcije na nekoliko lokacija na području opštine Kotor, i to:

  • U petak je kod Bogorodičnog hrama u saradnji sa župnim uredom Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju održana akcija sađenja sa ciljem ozelenjavanja površine koja se nalazi na desnoj strani balaustre. Sadnice je obezbjedilo Komunalno preduzeće Kotor, a građni su donjeli i sadnice mediteranskog bilja.
  • Danas, subota 21. maj,  su u Gradskom parku, u saradnji sa Opštinom Kotor, Komunalnim preduzećem Kotor, NVO Naša Akcija i kompanijom KotorNest održali akciju farbanja klupa, uređenja parka i čišćenja rijeka.
Naša akcija farbanje klupa

-25.05. od 9 sati u Dobroti, kod prostorija Mjesne zajednice Dobrota I, u saradnji sa Opštinom Kotor, Komunalnim preduzećem Kotor i Mjesnom zajednicom Dobrota : akcija uređenja prostora i sađenja.

U svojoj knjizi “100 Kotorskih dragulja“ u dijelu “Umjesto predgovora“ mr Jovan Martinović kaže:

„..Jer zaista-Kotor daje svakom mnogo, ali istovremeno i zahtijeva mnogo. Kotor se ne smije i ne može voljeti napola, (…) Naprotiv, svako mu mora dati srazmjeran dio sebe, svako mu mora uzvratiti primjereno svojim mogućnostima, jer ovaj grad zaslužuje sve najbolje..“

Uzvratimo ljubav Kotoru, za sve što nesebično daje. U nadi da će ove akcije biti samo početak i pokretač u podizanju svijesti ljudi o važnosti očuvanja životne sredine i našeg grada, poručili su iz TO Kotor.