Vlada Crne Gore usvojila je na poslednjoj sjednici Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2022. godinu kojim je opredijeljeno 400.000 EUR kroz četiri mjere podrške.
Kako je saopšteno, cilj usvojenog Programa je obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz poboljšanje aktivnosti marketinga kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih tržišta, a u pravcu generisanja većih prihoda u turizmu, produženja turističke sezone, povećanja stepena zauzetosti smještajnih kapaciteta, potrošnje i zaposlenosti.
Program podrške obuhvata četiri mjere, a prva se odnosi na organizovanje manifestacija, odnosno festivala. Za ovu mjeru je opredijeljeno 140.000 EUR.
Druga mjera podrazumijeva unapređenje kvaliteta usluga i ponuda u kampovima, za šta je predviđeno 50.000 EUR.
Unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u ruralnom turizmu biće podržano sa 60.000 EUR. Cilj ove mjere je prepoznavanje novog brenda i pozicioniranje Crne Gore kao nove destinacije ruralnog turizma.
Plaža -turizam
Četvrta mjera je razvoj inovativnih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju ponudu u ruralnom, kulturnom zdravstvenom, sportskom i drugim vidovima turizma. Za ovu mjeru predviđeno je 150.000 EUR.
Kako je saopšteno, sredstva za podsticajne mjere dodjeljuju se putem javnih poziva koje će uskoro raspisati Ministarstvo ekonomskog razvoja. Javni pozivi će sadržati sve informacije koje se odnose na načine prijave, potencijalne korisnike sredstava, ali i uslove pod kojima će svaka od mjera biti realizovana.
Događaj „Dan plave karijere“ koji je organizovan 13. aprila2022. godine na platou Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, članovi radnog tima prepoznali su kao priliku za dalje promovisanje aktivnosti koje se realizuju posredstvom projekta NAUTICA CBC”Jačanje, inovacije i promocija ponude nautičkog turizma i kulturnog nasljeđa kroz prekograničnu saradnju“.
Osnovni cilj projekta je ojačati, diverzifikovati i integrisati prekograničnu turističku ponudu unutar Programa kroz razvoj novog turističkog proizvoda i usvajanje novih znanja i sektorskih vještina.
U sklopu projekta razvija se inovativna mobilna aplikacija za nautičare i turiste bez automobila.
Jedna od najvažnijih aktivnosti je poboljšanje turističke infrastrukture za nautički turizam i turizam bez automobila u Kotoru (CG) i Starom Gradu (HR), kupovinom opreme, kao i razvoj i promocija tradicionalne gastronomije na prekograničnom području putem digitalne interaktivne kuharice „Okus tradicije“, koja će biti dio zajedničke mobilne aplikacije za nautičke turiste „NAUTICA CBC“.
Novi računar sa arhivskom kinematografskom građom postavljen je juče u prostorijama Gradske biblioteke Tivat, u okviru projekta „Kinoteka u svakom gradu“.
Projekat je realizovan u saradnji Opštine Tivat, JU Crnogorska kinoteka i JU Gradska biblioteka Tivat, a zahvaljujući kome će građanima Tivta biti omogućen pristup materijalima nacionalnog filmskog arhiva Crne Gore.
Korisnicima će biti omogućeno da pristupe filmskim materijalima od istorijskog, umjetničkog, kulturnog, obrazovnog i naučnog značaja, tačnije imaće mogućnost neograničenog pregledavanja arhiva, dok će za dalje korišćenje biti neophodna saglasnost Kinoteke, zbog regulisanja autorsko-producentskih prava. Takođe, po zahtjevu korisnika biće moguć pregled i prikazivanje arhiviranih filmskih materijala u edukativne svrhe u prostorijama ustanova kulture.
“Sada će građanima Tivta biti omogućeno da u prostorijama biblioteke, pogledaju i bogatu arhivsku filmsku građu koja je vezana za ovaj grad, da vide kadrove iz prošlosti grada i ljude koji su obilježili određeni period u gradu.“- istakao je tim povodom juče predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.
On je izrazio uvjerenje da će Gradska biblioteka urediti poseban prostor u kojem će biti omogućeno kvalitetnije prikazivanje filmskih zapisa iz prošlosti, te da će Opština pomoći da taj projekat zaživi.
Direktorica Gradske biblioteke Vesna Barbić istakla je da je riječ o veoma značajnom projektu koji će upotpuniti ponudu ove institucije i doprinijeti da se građani više zainteresuju za prostor biblioteke, koja ima jako bogat bibliotečki knjiški fond.
Direktor Crnogorske kinoteke Goran Bjelanović kazao je da je realizacijom ovog projekta, Tivat dobio Crnogorsku kinoteku u svom gradu.
“Cilj nam je da Crnogorska kinoteka zaista postane crnogorska. Sve dok je ona samo u Podgorici, osuđena na jedan prostor, ona pripada samo privilegovanima. Ovo je put da ona dođe u svaki grad” – istakao je Bjelanović.
On je pojasnio da će građanima biti dostupni dugometražni i kratkometražni igrani filmovi, ali i višedecenijsko sjećanje na sve crnogorske gradove, dodajući da je riječ o “tragu u vremenu”.
Direktorica Centra za kulturu Tivat Dijana Sindik kazala je juče da je i ta institucija sa Crnogorskom kinotekom dogovorila saradnju, te da će prvi projekat biti prikazivanje dokumentaraca čuvenog autora, Tivćanina Krsta Škanate.
“Zašto je Crna Gora nadolazeća wellness destinacija za koju treba znati”, piše američki Vogue. Autor Liam Hess hvali crnogorske ljepote te čitaocima opisuje “krajolike koji oduzimaju dah” i naglasak stavlja na sve veću wellness ponudu te zemlje.
“Teško je ne zapitati se: zašto Crna Gora nije jedna od mediteranskih destinacija za koje se kaže da ih se mora posjetiti? Zahvaljujući pojavi novih luksuznih odmarališta, Crna Gora bi mogla postati upravo takva destinacija”, smatra on.
Hess je svoj boravak u Crnoj Gori proveo u jednom luksuznom wellness ljetovalištu u blizini Herceg Novog. Tamo ga je oduševila ponuda wellness usluga, hrana, ali i gostoprimstvo te profesionalnost osoblja, piše. Probao je i domaću rakiju, učio o povijesti zemlje, a posebno ga je oduševila raznolikost gastronomske ponude.
“Ujutro se možete kupati, a za nekoliko sati skijati”
“Ono što Crnu Goru čini tako jedinstvenom je blizina svih vrsta sadržaja. Anegdota koju ponavlja lokalno stanovništvo je da se ujutro možete kupati na plaži, a za nekoliko sati skijati niz planinu. Ova država nedostatak veličine nadoknađuje raznolikošću, posebno kada je riječ o aktivnostima na otvorenom. Jedrenje, ronjenje, planinarenje, skijanje, penjanje, rafting – ovdje je moguća gotovo svaka avanturistička aktivnost koje se možete sjetiti”, piše.
Žabljak – Durmitor
“Za one koji traže autentičnost i aktivni odmor, uz malo uživanja, naravno, lako je zaključiti da Crna Gora može biti jedan od onih kutaka svijeta koji vas iznova i iznova privlači”, zaključio je.
Koncertom čuvenog hrvatskog kantautotra Darka Rundeka i njegovog sastava „Ekipa“, finalnim jedrenjima virtuelne „Tivatske regate“ uživo tokom ceremonije otvaranja, projekcijom kratkog filma „Bokahontas“ mlade hercegnovske filmske autorke Jane Radan, te puštanjem lampiona sa gradske rive Pine, u subotu 16. aprila u 21 sat Tivtu počinje 1.Festival vjetra.
Ovu novu multimedijalnu manifestaciuju koja će potrajati od katiličkog Uskrsa do pravoslavnog Vaskrsa, u susret još jednoj Tivatskoj regati UNA Montenegro Cup, organizuje Sekcija krstaša JK Delfin iz Tivta.
Ova fešta je ujedno i simbolični početak još jedne nautičke sezone u Boki Kotorskoj, a organizatori Festivala vjetra ističu da su manifestaciju osmislili način da “dobri vjetrovi tih dana ponesu čitav naš grad.”
Prvi Festival vjetra u Tivtu činiće mozaik manifestacija različitih oblasti kulture, sporta i edukacije. Zajednička tema svih programa je promocija Tivta kao grada koji se može ponositi svojom sportskom, muzičkom i tradicijom u obrazovanju mladih generacija. Stoga u saradnji sa više lokalnih institucija kulture, sportskih i nevladinih organizacija, donosimo program koji će obuhvatiti koncerte Darka Rundeka i splitskog sastava TBF, šest koncerata klasične muzike, tri tematske izložbe, dva performansa, multimedijalni trodnevni program “MORŽ- Morski ritam života”, više sportskih takmičenja, te pet predavanja na temu baštine i ekologije namijenjenih prvenstveno mladima, ali i svoj zainteresovanoj publici.
Festival vjetra osim jedriličara iz tivatskog JK “Delfin” mobilisao je široku podršku i učešće lokalne zajednice – institucija i javnih ustanova, organizacija civilnog društva koje baštine kulturnu i sportsku tradiciju Tivta, privrednih i turističkih subjekata koji u njemu prepoznaju ogroman potencijal za podizanje atraktivnosti destinacije u periodu predsezone.
“Brendirajući Tivat kao grad koji slavi proljeće i Tivatskom regatom obilježava zvanični početak nove nautičke sezone u Crnoj Gori, u prilici smo da ga kroz Festival vjetra zajednički pozicioniramo kao nezaobilaznu adresu za višednevnu feštu, atraktivnu nacionalno, regionalno i globalno”- saopštili su organizatori.
Tokom devet dana trajanja Festivala vjetra svi ljubitelji mora, prirode, kulturne baštine i primorskog načiona života naći će nešto za sebe: od nekoliko jedriuličarskih regata u više kategorija, čak i prve regate daljinski upravljanih modela jedrilica, promocije novih ekstremnih vidova jedrenja poput kite surfinga i wing foila, preko koncerata alternativne, odnosno klapske muzike, do poetskih večeri, izložbi fotografija i rukotvorina, filmskih projekcija, do predavanja o podmorskoj kulturnoj baštini, tradicionalnom graditeljstvu kamenom u suhozidu, fortifikacijama u Boki, te predavanjima o živom svijetu mora i zaštićenim prirodnim dobrima na primorju, te pozoripnih predstava. Među učesnicima festivala su biće i poznati muzički umjetnici Rambo Amadeus i Darko Rundek te splitska muzička grupa The Beat Fleet.
Prvi Festival vjetra u Tivtu podržali su Opština i Turistička organizacija Tivat, te brojni lokalni, ali i sponzor iz SAD-a koji je oduševljen idejom ove manifestacije. Ideja organizatora je da ova manifestacija postane tradicionalno okupljanje ljubitelja mora, prirode i kulturne baštine te da ubuduće upravo tivatski “Festival vjetra” simbolično označava početak ljetnje turističke i nautičke sezone u Boki.
Od jučerašnjeg presjeka registrovan je 71 novi slučaj koronavirusa, dok smrtnih ishoda povezanih sa covid infekcijom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavila su se još 62 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva je 475.
Planiranim budžetskim sredstvima za izdavačku djelatnost Opština Herceg Novi će ove godine podržati pet projekata, obavještavaju iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
Komisija za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost je većinom glasova predložila Sekretarijatu da finansijski podrži sledeće izdavačke projekte: knjiga „Topaljsko hercegnovska komunitad“ Gorana Komara, „Tajne zdravlja“ Petra Ratkovića, „Tiha knjiga“ Dubravke Raičević, „Priče (2) – Rukoveti iz kruševičkih crkvenih matičnih knjiga“ Milana Milanovića i „Ilustrovana zbirka novogodišnjih dramoleta za porodično i školsko pozorište“ autora Dejana Đonovića.
„Kroz dodjelu sredstava za sufinansiranje izdavačke djelatnosti Opština Herceg Novi u kontinuitetu pruža podršku autorima za djela koja su od značaja za naš grad. Kriterijumi za odabir projekata su kvalitet materijala i reference autora, doprinos razvoju kulture i očuvanju lokalnih tradicija i nasljeđa, kao i afirmacija lokalnog stvaralaštva“, ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
Ovogodišnja odluka je donijeta nakon raspisanog javnog konkursa na koji je stiglo 12 prijava, a predloge je analizirala Komisija u sastavu: Vitka Vujnović (predsjednica), Vladimir Roganović, Marija Crnić-Pejović, Vuk Vuković i Ksenija Matović.
Obrazlažući značaj odabranih projekata, Komisija za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost navela je da je djelo Gorana Komara „vrijedan dokument naše prošlosti, posebno za istoričare i istoričare srpskog jezika i pisma“, a knjiga fitoterapeuta Petra Ratkovića „važna studija i tema kojom se ozbiljno bavi mali broj autora, a čije objavljivanje bi značajno doprinijelo promociji raznolikosti bogatstava koje pruža Orjen“.
Navode da je projekat Dubravke Raičević interaktivan i „razvija naviku kontakta i upoznavanja djece sa knjigom kao medijem“, knjiga Milana Milanovića sadrži vrijednu dokumentarnu građu iz koje „izrasta prava posveta narodnoj mudrosti i svim bojama življenja mještana Kruševica“, a ilustrovana zbirka Dejana Đonovića osmišljena je „sa ciljem podsticanja tzv. porodičnog stvaralaštva i prilagođena kućnim uslovima u kojima uloge mogu biti dodijeljene i djeci i odraslima“.
Komisija je napomenula da pažnju zavrijeđuju još dva projekta, kojima je potrebna dopuna kako bi bili kandidati za podršku: „Hramovi i vijekovi Luštice“ autora Nikole Urdešića i „KUD Ilija Kišić Zelenika“ Neđeljka Kočetanovića.
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Sveti Ivan Bogišići - Foto Anton Marković Gula
Kotor foto Boka News
Markov rt Prčanj - Kotor Foto - Anton Marković Gula
Ponta Seljanovo - Foto - Anton Marković Gula
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Ponoćka u katedrali 2015. - Kotor
Zemljotres 1979 - foto Boka News
Koncert Gradske muzike Kotor 2015.
Zemljotres 1979 - Foto Anton Marković Gula
Budva 1979.
Prije četrdeset tri godine, 15. aprila 1979. područje crnogorskog primorja pogodio je snažan zemljotres. Da se prisjetimo, neponovilo se…
Zemljotres 15. aprila 1979. godine u 7 sati 19m sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.
Epicentar zemljotresa je bio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale.
Zemljotres je ugasio mnoge živote, mnogima promjenio život, ostali su bez domova, promjenio izgled obale…
U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.
Sveti Ivan Bogišići – Foto Anton Marković Gula
Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva, pojavila su se klizišta i odroni.
Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 – 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.
Tada je iskazana ogromna solidarnost svih građana SFRJ, kao i međunarodne zajednice. kroz pomoć koju je Crna Gora dobila.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je ukrajinskom narodu za 50 dana otpora brutalnom napadu susjedne Rusije.
“Zahvaljujući Bogu, ukrajinskim oružanim snagama i našem narodu – obranili smo većinu svoje zemlje”, rekao je Zelenskij u dnevnoj video poruci objavljenoj na Telegramu u četvrtak kasno navečer. “Pedeset dana naše obrane je postignuće. Postignuće milijuna Ukrajinaca”, dodao je Zelenskij.
Predsjednik je također rekao da se prisjeća prvih dana ruske invazije na Ukrajinu. “Najblaže rečeno, nitko nije bio uvjeren da ćemo preživjeti”, rekao je. Mnogi su mu savjetovali da napusti zemlju, nastavio je Zelenskij. “Savjetovali su da se de facto predamo tiraniji”. Ali oni nisu poznavali Ukrajince i nisu znali kako su oni hrabri i koliko cijene slobodu, „da živimo kako želimo“.
Ukrajinski čelnik također je zahvalio svima koji podržavaju Ukrajinu.
Rekao je da je u 50 dana promijenio način na koji gleda mnoge političke lidere. Vidio je “veliku velikodušnost” među onima koji nisu bogati i odlučnost među onima koje drugi nisu shvaćali ozbiljno. Ali Zelenskij je također rekao da je vidio da se neki političari ponašaju kao da nemaju moć.
Optimistično je započela sezona uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima u zadarsku luku Gaženica. V.d. ravnatelja Lučke uprave Zadar Đoni Štambuk zadovoljan je najavama „ticanja” kruzera za ovu godinu, koja bi mogla značiti početak oporavka nakon dvije sezone koje je „zaledila” epidemija koronavirusa, piše Zadarski.hr.
U srijedu je u luku Gaženica pristao veliki kruzer Aida dug 250 metara s njemačkog područja. Prije nekoliko dana stigla je i Azura, veliki brod od 289 metara i 115 tisuća tona koji je već doveo preko 2 hiljada putnika. Idućih dana pojavljuje se čitav raster brodova koji su Zadar ticali prošlih godina, ali i MSC i Costa kruzera kojih smo u prošlosti imali manje.
– Zapravo smo se otvorili svima. Nadamo se povratku kruzing turizma u Zadar, mada je teško nešto konkretnije reći s obzirom na rat u Ukrajini, nakon što smo prošli sve ovo s koronom. Kako situacija sad stoji, možemo biti vrlo optimistični za sezonu. Još uvijek imamo oko 155 ticanja za ovu godinu što je količina dolazaka na razini 2019. godine, pa možda čak i koje ticanje više. Ali što se tiče putnika ipak očekujemo manju popunjenost kapaciteta brodova, oko 60 do 65 posto, zbog korone i svih ograničenja koje imaju kompanije kao organizatori putovanja – ističe Štambuk.
Pretprošla 2020. godina završila je praktično „na nuli”, bilo je svega 714 putnika, godina 2021, nešto se malo popravila s 10 tisuća putnika i brodovima u tranzitu koji su ipak popravili prihode, ali ove se godine već očekuje više od 100 hiljada putnika, budu li se najave obistinile.
– Da su normalna vremena, ovaj broj brodova može bez problema dovesti 200 tisuća putnika. Mi smo sedam godina, od 2012. do 2019. godine imali veliki rast, tako da smo od 20 tisuća putnika narasli na 182 tisuća, s jako dobrim najavama za 2020. i 2021. godinu s čak 320 tisuća putnika u očekivanim dolascima u punom kapacitetu. Korona nam je sve to poništila i praktično nas „resetirala” na početak. Sad smo opet u borbi za nastavak, ali vjerujem da ćemo se u iduće dvije do tri godine, pod uvjetom normalnih okolnosti, vratiti na predpandemijske pozicije – ističe Štambuk.
Dolascima kruzera oživljava i ponuda izleta i obilazaka za turiste s brodova. Dosta se agencija aktiviralo nakon prisilne stanke. Vjerojatno niti za njih ova sezona neće biti na razini 2019. godine, ali se već vide pozitivni pomaci.
– Mislim da su svi željni povratka. I kruzing kompanije i svi mi kao servis na obali. Svi žele raditi i zaraditi i spremniji su nego što se moglo očekivati. U luci Gaženica sve funkcionira odlično, jedino se nadamo da će s koronom biti sve pod kontrolom i da rat u Ukrajini neće još više eskalirati u neke neviđene razmjere tako da poremeti značajan dio tržišta. „Pušemo i na hladno” jer bilo koji scenarij nije mogao predvidjeti pad putnika na nulu, kao što je to „pošlo za rukom” koronavirusu, pa čak niti ratne okolnosti – zaključuje v.d. ravnatelja Štambuk.
