Pripadnici Uprave za inspekcijske poslove (UIP) su u akciji “Duvan” za četiri dana kontrolisali 318 ugostiteljskih objekata i radnih prostora u svim opštinama Crne Gore
Kako su saopštili iz UIP-a, izdat je 61 prekršajni nalog u iznosu od 14.200 eura, a za četiri objekta mjera zabrane djelatnosti.
“Poštujte propise, kontrole se nastavljaju”, poručuju iz UIP-a na Twitteru.
📢 U akciji ‘Duvan’ za 4 dana @inspekcijeCG kontrolisale 318 ug. objekata i radnih prostora u svim opštinama Crne Gore, izdat 61 prekršajni nalog u iznosu od 14.200,00€, za 4 objekta mjera zabrane ob. djelatnosti.
Poštujte propise, kontrole se nastavljaju.📢 pic.twitter.com/pozzydR7t4
— Uprava za inspekcijske poslove Crne Gore (@inspekcijeCG) February 14, 2022
U vezi tvrdnji da kompanija Pomorski saobraćaj neuredno izvršava ugovorene obaveze ističemo sledeće:
Nije istina da se Pomorski saobraćaj d.o.o ikada obratio Morskom dobru za zahtjevom za smanjivanje naknade za 50%.
I to uprava Morskog dobra dobro zna.
Istina je da postoji Odluka Vlade o smanjivanju ugovorene naknade svim, ali bač svim, korisnicima Morskog dobra, za vrijeme trajanje pandemije u iznosu od 50%. Morsko dobro je dužno da postupa shodno odluci Vlade ( član 8 Zakona o MD), i tu Odluku Morsko dobro primjenjuje prema svim korisnicima, ali prema Pomorskom saobraćaju ne.
Nažalost i to čini bez obrazloženja.
Sa ovakvim činjenjem kreira se ambijent nepredvidljivosti i pravne nesigurnosti. Da su iz Morskog dobra imali dobre namjere, kada su vec medijski pokrenuli ovu temu, korektno je bilo da javnosti prezentirate temu na cjelovit način, i da obrazložite razloge usled kojih selektivno primjenjuju odluke Vlade CG .
Nadalje, u vezi stava da Morsko dobro nije upoznato šta je bio osnov za sačinjavanje Anexa ”u trajanju do raspisivanja koncesije, ali , i pored toga što ne znaju razloge njihov stav je da ”misle da je to više štetno nego korisno za građane”:
Ukazujemo da je Morsko dobro dužno da upravlja procesima i da je dužno da zna razloge na čemu se Odluke temelje.
Mogli su ostvariti komunikaciju sa nadležnim u ministarstvu za pomorski saobraćaj (MKI). Bez dileme oni znaju i oni bi im pojasnili šta je javni interes u konkretnom poslu, koji su preduslovi za raspisivanje koncesije, kakav je postupak-redosled koraka, koji su uočeni rizici, kao i to koja su registrovana normativna ograničenja. Oni bi pojasnili i to da oko dodjele prava na trajektni linijski prevoz JPMD nema zakonskog ovlašćenja i nadležnosti.
Na ovakav način, iz činjenice da ne posjeduju saznanja o razlozima i osnovama za sačinjavanje Anexa, šire se kvalifikativi bez utemeljenja.
Komentar zaslužuje i činjenica da MD prati i istražuje sve zaključene dugorocne ugovore. To radi, menadzment i komisija koja je formirana sa tim zadatkom, te će o rezultatima istrazivanja obavjestavati javnost;
Radi se o samo 47 dugoročnih ugovora. Teško je obrazložiti , da nijeste uspjeli za 1 i ½ godinu da istrazit, zajedno sa komisijom, 47 ugovora i da o tome sta ste pronašli obavijestite, prvo tužilaštvo, pa onda javnost.
Evo konkretno ugovor sa Pomorskim saobraćajem. U pitanju je 1 ugovor na 8 strana i 1 anex na jednoj strani. Saopštite javnosti šta ste to nasli nezakonito i kome ste to prijavili.
Izjave vezane za ekoloske standarde motora, vise prekrsaja koji je Pomorski saobraćaj navodno učinio, monopola, itd. su bez obrazloženja i ne dozvoljava polemiku, pa ih nećemo ni komentarisati.
Zahvaljujući znanju i posvećenom radu uposlenih, kao i tehničkom opremljenošću, naše poslovne mogućnosti se ne iscrpljuju sa trajektnim prevozom na ovoj liniji.
Pomorski saobraćaj je stabilna kompanija i dovoljno osposobljena da može naci poslovnog prostora i u drugim segmentima privređivanja.
Ovo privremeno rješenje, do okončanja postupka dodjele prava na linijsku plovidbu, smo nerado prihvatili. Naš interes nije nikakva privremenost. To je i za nas teret.
I mi priželjkujemo resenje ovog pitanja, sa nama ili bez nas, tako da se možemo posvetiti ovom ili nekom drugom poslu.
Prihvatili smo to, jer želimo da budemo partneri i duboko svjesni javnog intresa za ovom vrstom usluge.
Međutim, činjenica da želimo da razgovaramo i da smo skloni kompromisu ne znači da pristajemo na komunikaciju sa ucjenama i podmetanjima.
Predsjedniče UO Morsko dobro, pošaljite vi nama tu Odluku, ne morate Vladi. Dan neće proći, plovidba će biti zaustavljena.
Ako nema javnog interesa u ovome što radimo i ako ovo što radimo ne radimo kako valja – Pomorski saobraćaj će pronaći interes u nekom drugom poslu i tamo gdje smo dobrodošli, – kaže se u saopštenju Pomorskog saobraćaja.
Opština Herceg Novi uspostavila je saradnju sa Turskom agencijom za međunarodnu saradnju i koordinaciju – TIKA, što je bio povod za današnji sastanak predstavnika grada i te agencije.
Komunikacija je intenzivirana tokom protekla dva mjeseca, a današnji susret je organizovan kako bi ovoj agenciji bili predloženi i predstavljeni konkretni projekti u okviru kojih je moguće uspostavljanje saradnje.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković, a svoje projektne ideje su prezentovali predstavnici JUK „Herceg-fest“, JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“, Turističke organizacije, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i Hercegnovskog strip festivala.
Kako je kazao predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović, kontakt sa agencijom TIKA je uspostavljen na poziv lokalne uprave, nakon čega je održan inicijalni sastanak, a danas su razmatrane konkretne mogućnosti za buduću saradnju.
„Najvažnije je da smo ovim pokazali da postoji interesovanje predstavnika javnih ustanova i organizacija, i da je neophodna koordinacija između njih i nas kao opštinske uprave, da zajedno prezentujemo ideje, budemo uvjerljivi, da znamo šta želimo i kako možemo to postići“, kazao je Otović nakon sastanka.
On je izrazio uvjerenje da će TIKA biti budući partner Herceg Novom, te dodao da će lokalna uprava u narednom periodu kontaktirati i druge međunarodne saradnike i donatore, kako nastavila da širi mrežu partnera na različitim vrstama projekata i inicijativa.
„Pričali smo o turističkom potencijalu i razvoju Herceg Novog, bilo je dosta detaljnih i finih tema koje ćemo razraditi i povratno informisati Opštinu i resorne institucije o mogućoj saradnji sa našom kancelarijom“, kazao je koordinator agencije TIKA u Podgorici, Abdurahman S. Toprak.
Kako je objasnio, TIKA u Crnoj Gori najviše podržava projekte iz oblasti obrazovanja, zdravstva i poljoprivrede, a imaju i projekte koji se odnose na razvoj lokalnih samouprava, turizma i kulture.
„Vidjeli smo da Herceg Novi nudi najviše za razvoj turizma i kulture, tako da će vjerovatno u tim oblastima biti i nekih potencijalnih projekata. Zajedno ćemo raditi na tome da u nekim od tih projekata uzmemo učešće i da sarađujemo sa ovom lijepom opštinom“, rekao je Toprak.
Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju – TIKA je zvanično diplomatsko predstavništvo turske Vlade, koje ima svoje kancelarije u našoj zemlji od 2007. godine. Od tada do danas realizovali su više od 400 projekata na različitim poljima, u svim djelovima Crne Gore.
Sedmero ljudi, među kojima dvoje djece, poginulo je u noći na ponedjeljak u požaru koji je izazvala eksplozija zasad nepoznata uzroka u gradu na jugozapadu Francuske.
Snažna eksplozija odjeknula je oko 1:30 ujutro u gradiću Saint-Laurent-de-la-Salanqueu, udaljenom petnaestak kilometara od Perpignana, izazvavši požar u dvokatnicama s obje strane ulice.
Spasioci su u jutarnjim satima pronašli petero mrtvih u ruševinama zgrada.
U podne je broj mrtvih, koji je još uvijek privremen, porastao na sedam, nakon što su otkrivena tijela dvoje djece, rekao je tužitelj Jean-David Cavaillé za AFP.
Lokalne vlasti su navele da je otvorena istraga kako bi se utvrdio uzrok eksplozije.
– Čula sam vrlo jaku eksploziju, a onda sam vidjela veliki plamen, rekla je Nadine Bret, 59, koja živi u blizini.
– Tada smo čuli vrisak, eksplodirali su prozori s druge strane ulice, buknuo je požar…
Stanovnici četvrti morali su biti evakuirani, rekle su lokalne vlasti.
– Naše misli su sa žrtvama i njihovim obiteljima. Angažirat ćemo se da im pomognemo koliko god možemo u ovim najtragičnijim okolnostima, priopćile su lokalne vlasti.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule su tri osobe – iz Podgorice, Cetinja i Žabljaka, od kojih je najmlađa imala 62, a najstariji 85 godina. Registrovano je 225 novih slučajeva, a prijavljen je oporavak kod 296 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 3122.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedelja 13.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1384 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 225 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2″, navode iz IJZ-a.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
96
Nikšić
24
Bar
23
Herceg Novi
19
Pljevlja
15
Bijelo Polje
10
Ulcinj
9
Kotor
8
Budva
6
Tivat
4
Cetinje
3
Tuzi
3
Berane
2
Danilovgrad
2
Andrijevica
1
UKUPNO
225
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 13.02.2022. godine je iznosio 16,25 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2638.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 226692.
U susret ljetnjoj sezoni 2022. kompanija Adriatic Marinas iz Tivta koja realizuje projekat Porto Montenegro i hotel Regent Porto Montenegro organizuju sajmove zapošljavanja u Crnoj Gori i to u Bijelom Polju 22. februara, Nikšiću 24. februara, Podgorici 25. februara.
Završni sajam zapošljavanja . kako je juče saopšteno iz Adriatic Marinasa, biće održan u Tivtu 4. marta.
“Ove godine organizujemo više sajmova zapošljavanja kako bismo omogućili zainteresovanim kandidatima iz svih krajeva Crne Gore da razgovaraju sa našim predstavnicima na jednoj od njima najbližih lokacija. Ovo je prilika za sve one koji žele da ovog ljeta rade u svojoj zemlji, a ipak u kompanijama koje primjenjuju svjetske standarde u poslovanju. Otvorene pozicije su u sektorima marine, recepcije, maloprodaje, domaćinstva, kao i brojne pozicije najrazličitijih profila u okviru Porto Montenegro Jaht kluba, u odjeljenjima recepcije, hrane i pića, i kuhinje, uključujući i određeni broj pozicija na menadžerskom nivou.”- izjavila je Sandra Kapičić, menadžerka ljudskih resursa, dodajući:
Ona je dodala da se „raduju upoznavanju sa kandidatima, kao i ponovnom susretu sa onim već poznatim licima, koji se vraćaju Porto Montenegru iz sezone u sezonu”.
Hotel Regent Porto Montenegro u potrebi je za 140 sezonskih radnika na različitim pozicijama u sektorima kuhinje, hrane i pića, domaćinstva dok se malobrojnije slobodne pozicije nalaze u okviru recepcije, konsijerža i spa centra.
“Bez namjere da promovišem sezonski rad kao lagan ljetnji posao, hotel Regent je poslodavac gdje mladi ljudi imaju šansu da uče od najboljih u svom poslu. Naša interna istraživanja i povratne informacije naših partnera jasno ukazuju na izgrađenu reputaciju renomiranog poslodavca. Hijerarhija, ali i fleksibilnost neophodna u turizmu, kontinuiran prenos znanja i izgradnja vještina sezonskih i stalno zaposlenih je okvir koji nam omogućava zapošljavanje, razvoj ljudskih resursa u vrhunskom hotelijerstvu te kontinuitet pružanja izuzetne usluge-“-izjavila je Žana Zeković, direktorica ljudskih resursa hotela Regent Porto Montenegro.
Avio kompanija od aprila će letjeti na relaciji Cirih Podgorica, i to dva puta nedjeljno, ponedjeljkom i petkom.
Kako prenosi Avio portal, kompanije će od 28. juna do 13. septembra na ova dva termina dodati i utorak. Nakon polovine septembra nastaviće sa po dva leta nedjeljno i tako do 30. oktobra kada je (za sada) posljednji zvanično planirani let za ovu godinu.
Iz nezvaničnih izvora Avioportal saznaje da će od novembra ova linija biti obustavljena do polovine decembra kada će, zbog potreba tržišta u susret praznicima, biti obnovljena sa dvije sedmične rotacije.
Podsjetimo, nedavno je letova za Cirih najavila i crnogorska nacionalna avio kompanija Air Montenegro.
Grupa argentinskih naučnika koristi mikroorganizme porijeklom s Antarktike da bi se u netaknutim prostranstvima bijelog kontinenta počistilo što više onečišćenja koje nastane od goriva ili od plastike.
Ranije studije su pokazale da mikrobi u tlu i u oceanima diljem svijeta evoluiraju tako da mogu jesti plastiku.
Otprije se zna i da postoje mikrobni enzimi koji razgrađuju plastiku, a često se nalaze u bakterijama na deponijima smeća i sličnim mjestima prepunim plastike.
Ranijim je istraživanjima skenirano više od 200 milijuna gena pronađenih u DNK uzorcima uzetim iz okoliša i pronađeno je 30.000 različitih enzima koji mogu razgraditi deset raznih vrsta plastike.
Argentinski su istraživači iskoristili sićušne mikrobe koji jedu otpad, kreirajući tako prirodan sustav čišćenja zagađenja prouzročenog dizelom koji se koristi kao izvor električne energije i topline za istraživačke baze na zaleđenoj Antarktici.
Taj je kontinent zaštićen Madridskim protokolom iz 1961. kojim je propisano da se mora održati u netaknutom stanju.
Istraživanje o tomu na koji bi način mikrobi mogli biti od koristi kada je posrijedi plastični otpad, materijal je za proučavanje i većih problema u okolišu.
Antartik – Foto Martin Seferović za Boka News
Domaći mikroorganizmi
“U ovom smo radu koristili potencijal domaćih mikroorganizama – bakterija i gljivica koje nastanjuju antarktičko tlo, čak i kad je ono kontaminirano, a ti mikroorganizmi jedu ugljikovodike, odnosno naftu”, rekao je biokemičar, dr. Lucas Ruberto. “Ono što je za nas kontaminant, za njih može biti hrana.”
“Ugljikovodici su organski spojevi sastavljeni jedino od atoma ugljika i vodika i nalaze se na brojnim mjestima, uključujući sirovu naftu i prirodni plin,” pojasnio je. “Ova vrsta mikroorganizama u suštini jede spojeve slične nafti i koristi ih kao gorivo. Slični mikroorganizmi su već odigrali važnu ulogu u razgrađivanju naftnih mrlja, poput one u Meksičkom zaljevu 2010. godine.”
Ruberto je u prosincu s kolegama znanstvenicima otputovao u Carlini, jednu od šest stalnih argentinskih baza na Antarktici, pri čemu je bio prisiljen proći i karantenu da bi se spriječio potencijalni prijenos koronavirusa na ovaj kontinent na kojemu je ranije ipak došlo do izoliranih slučajeva zaraze.
Bioremedijacija – čišćenje tla zagađenog dizelom
Članovi njegova tima obavili su bioremedijaciju, a radi se, među ostalim, o čišćenju tla zagađenog dizelom, pri čemu se koriste autohtoni mikroorganizmi i biljke te se na taj način uklanja oko 60 do 80 posto onečišćenja.
Dr. Ruberto je kazao da su članovi njegova tima mikrobima pomogli dušikom, vlagom i prozračivanjem da bi im optimizirali uvjete djelovanja.
“U osnovi time postižemo da mikroorganizmi, uz vrlo malen utjecaj na okoliš, biološki smanje razinu zagađivača”, pojasnio je Ruberto.
On i kolege počeli su istraživati na koji bi način mikrobi mogli pridonijeti čišćenju plastičnog otpada i drugdje u svijetu.
I goriva i plastika su polimeri, dakle, molekule sastavljene od dugih lanaca uglavnom ugljika i vodika.”Jedan od naših ovogodišnjih projekata bavi se potragom za autohtonim mikroorganizmima sposobnima za razgradnju plastike”, kazala je Nathalie Bernard, biokemičarka i specijalistica za biorazgradnju plastike.
“Otkrijemo li da se plastika doista uspješno razgrađuje, u sljedećem bismo koraku trebali shvatiti na koji se način to odvija da bismo dugoročno pronašli način biotehnološkog procesa razgradnje polimera na ovako niskim temperaturama”, rekla je Bernard.
Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News
Danas obilježavamo Svetog Valentina ili popularnije rečeno Dan zaljubljenih.
Sveti Valentin bio je ljekar, svećenik, vjerojatno i biskup u Rimu. Odlikovao se mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod hrišćana. Ipak je mučeničkom smrću preminuo 269. godine na Flaminijskoj cesti. Od 15. stoljeća. Valentina su počeli poštovati kao zaštitnika zaljubljenih parova.
Relikvija Svetog Valnetina je od nekuda došla u Kotor i napravljen je relikvijar, koji prema stilskoj analizi pripada kotorskom zlatarstvu 16. stoljeća.
Izrađen je od pozlaćenog srebra. Križ u kojem je relikvij Svetog Valentina nekada se nosio, postavljao se na vrh sprave u kojoj se polažu srebrni relikvijari antropomorfni u obliku ruku i nogu koje nosi Bokeljska mornarica u procesiji za dan Svetog Tripuna.
Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News
Međutim, nije poznato kako je u 16. stoljeću relikvij Svetog Valentina došao u Kotor, kao i mnogi drugi u to vrijeme.
Predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Nebojša Đoković kazao je da su u kompaniji najbliži odluci da narednih godina postepeno investiraju u dvije crnogorske vazdušne luke, budući da očekuju rast prihoda, ali i broja putnika, te vazduhoplova.
Govoreći o tome da li ćemo crnogorske vazdušne luke dati u zakup ili će ipak ostati u državnom vlasništvu, Đoković je u emisiji Link na Radiju Crne Gore rekao da je ta tema i dalje otvorena.
“Od oktobra prošle godine nijesmo imali nekih unačajnijih pomaka. Vlada je sada u tehničkom mandatu i teško da će tako krupne odluke donositi, jer nijesmo još do kraja definisali šta je prioritet”, rekao je Đoković.
Kaže da je neophodno investirati velika sredstva u naša dva aerodroma u Podgorici i Tivtu: “To sigurno nije lako za naš budžet ovakav kakav je. To su iznosi i do 150 miliona eura”.
Đoković kaže da je potrebno sagledati opciju kreditnog zaduženja za dvije vazdušne luke.
“To je pitanje koje se mora dobro izvagati. I ta opcija postoji, da možemo kod banaka uzeti kredit, ali smo bliži odluci da postepeno ulažemo narednih godina. Jer ćemo imati, po našim prognozama, ako bude sve kako treba, i ako bude kao u prethodnoj sezoni, rast prihoda i broja putnika, te vazduhoplova, da mi postepeno ulažemo i renoviramo oba aerodroma u koja nije ulagano decenijama”, rekao je Đoković.
Kad je riječ o poslovanju, preliminarni podaci, kaže Đoković, pokazuju da će imati više od dva miliona eura dobiti.
Đoković kaže da su Aerodromi Crne Gore tokom 2021. godine opslužili više od 1,3 miliona putnika, što je rast od 148 odsto u odnosu na 2020. godinu.
Komentarišući odnos s kompanijom To Montenegro, Đoković kaže da plaćanja idu “manje-više redovno”.
