U Crnoj Gori jeu posljednja 24 sata od posljedica korna virusa preminula jedna osoba, a registrovano je još 208 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/TxMV4St1cx
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) February 23, 2022
Predstavnici Opštine Herceg Novi obišli su protekle sedmice Lušticu, gdje su tokom radne posjete razgovarali sa predstavnicima Savjeta Mjesne zajednice o preduzetim aktivnostima u prethodnom periodu, kao i o tekućim i projektima čija će realizacija tek uslijediti.
Oni su upoznali Savjet Mjesne zajednice sa detaljima projekta izgradnje glavnog puta na Luštici, kao i vodovodne mreže, za koje je projektnu dokumentaciju izradila Opština. Istaknuto je da su ovo ulaganja vrijedna ukupno skoro 18 miliona eura i projekti od istorijskog značaja za poluostrvo, čija realizacija će olakšati život stanovnicima Luštice i stvoriti mogućnosti da dalji razvoj ovog dijela hercegnovske opštine.
Tokom obilaska Doma kulture u Klincima dogovoreno je da će Agencija za izgradnju i razvoj grada krenuti u izradu projekta sanacije, odnosno adaptacije tog objekta.
Predstavnici lokalne uprave i Mjesne zajednice su posjetili i staru zgradu Opštine na Luštici i saglasili se da treba razmotriti opcije za sanaciju ovog, prilično ruiniranog zdanja.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur, istakao je tokom posjete da će u narednom periodu biti uložena značajna sredstava na prostoru Luštice, u njene razvojne, turističke i kulturne potencijale.
Sa predstavnicima Savjeta i predsjednicom Mjesne zajednice, Anom Zambelić Pištalo, razgovarali su i menadžer Opštine, Dušan Vukić, sekretar za komunalne djelatnosti, Vasilije Seferović, sekretar za lokalnu samoupravu, Željko Bajčeta i direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada, Aleksandar Kovačević.
Iz MZ Luštica su istakli značaj aktivnosti preduzetih u proteklom periodu, poput uređenja vidikovca na Prijevoru i proširenja puta prema Klincima.
Obišli su i Crkvu Sv. Đorđa u Radovanićima, koja ima status nepokretnog kulturnog dobra od 1973. godine, a čiji je pod izveden od đuričkog kamena u dva tona.
“Crkva je obnovljena 1781. godine, iako se smatra da je znatno starija. Ikonostas je iz 1751. godine, a ikonopisao ga je Rafailo Dimitrijević. Nadamo se da ćemo uz pomoć Zavoda za zaštitu spomenika kulture i podršku Opštine izraditi konzervatorski projekat za obnovu ikonostasa”, kazala je Zambelić Pištalo.
Opština Tivat neće produšavati ugovor o besplatnom korišćenju objekta Doma kulture u Donjoj Lastvi koji lokalna uprava ima sa NVO Hrvatska krovna udruga Dux Croatorum iz Tivta, pa nakon što on istekne 15.aprila, ta NVO i svi ostali aktuelni korisnici prostora u tom objektu koji je vlasništvo loklalne uprave Tivta, moraju da ga napuste.
Epilog je to vipegodišnje sage u vezi načina (zlo)upotrebe ove imovine Opštine Tivat koju NVO bliska političkoj partiji Hrvatska građanska inicijhativa, besplatno koristi još od 2012. na osnovu ugovora kojeg su tada potpisali bivši gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš (DPS) i tadašnji predsjednik ove Dux Croatoruma Zvonimir Deković (HGI).
Ugovor je 2017. produžen na još pet godina, pri čemu je za takvu odluku u SO Tivat kao odbornik glasao i aktzuelni predsjendik HGI Adrijan Vuksanović, prethodno ne prijavivši očiti konflikt interesa koji ima u ovoj situaciji kao tadašnji predsjednik NVO Dux Croatoruma kojoj se besplatno ustupa opštinska imovina. U objektu Doma kulture u Donjoj Lastvi smješten je i stranački elektronski medij HGI-ja Dux radio, kao i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV) kojeg vodi potpredsjednik HGI Zvonimir Deković, te još nekoliko “udruga sa hrvatskim nacionalnim predznakom“, a koje su sve manje-više pod direktnom kontrolom i uticajem HGI. Iako mu je ugovor koji je imao sa Opštinom to izričito zabranjivao, “Dux Croatorum” je od ljeta 2013. izdavao dio objekta Doma kulture –njegovu sjevernu fasadu, kompaniji Luštica Development za postavljanje reklame te komapnije, uz naknadu od 3.600 eura godišnje. Na osnovu pisanja “Vijesti” o tome, reagovala je Agencija za spriječavanje korupcije (ASK) koja je oktobra 2018. zvanično kontatovala da je u besplatnom ustupanju Doma kulture ovoj NVO „postoji ugrožavanje javnog interesa i postupanje institucije suprotno principu transparentnosti i integriteta koji je propisan članom 72 Zakona o sprečavanju korupcije“, kao i da su “Dux Croatorum“ i osobe koje ga kontrolišu, iz ovog posla sa javnom imovinom grada Tivta stekle protivpravnu imovinsku korist. Prema nalazu ASK, Dux Croatorum je nelegalno izdajući trećim licima besplatno joj na korišćenje ustupljenu imovinu Opštine – objekat Doma kulture u Donjoj Lastvi, lokalnu upravu Tivta zakinuo za iznos od 14.400 eura, ali taj novac ni do danas ova NVO nije vratila u opštinski budžet.
U međuvremenu je i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja preko Direkcije za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom, u postupku inspekcijskog nadzora nad radom Direkcije za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat, u novembru mjesecu 2021. utvrdilo da Odluka o davanju na upravljanje i korišćenje Doma kulture u Donjoj Lastvi NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum”, nije u skladu sa Zakonom o državnoj imovini.
“Shodno preporuci Ministarstva finansija, za naredno skupštinsko zasjedanje pripremljena je Odluka o stavljanju van snage pomenute Odluke. Važno je napomenuti da je 2017. godine zaključen ugovor između Opštine Tivat i NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum” u vezi sa korišćenjem predmetnog Doma kulture, sa rokom važenja do 15.aprila 2022. S obzirom na rok važenja ugovora, kao i stav Ministarstva finansija, nadležni organ Opštine Tivat je obavjestio Dux Croatorum da se ugovor neće produžavati, te da su dužni istekom ugovorenog roka objekat osloboditi od lica i stvari i predati ga Opštini”- saopštila je danas Rita Mitrović, direktorica Direkcije za imovinsko-pravbne poslove Opštine Tivat.
To znači da će 15.aprila biti konačno stavljena tačka na višegodišnju (zlo)upotrebu ovog objekta od strane čelnika HGI Adrijana Vuksanovića i Zvonimira Dekovića, te organizacija pod njihovom kontrolom. Oni su u proteklom periodu Dom kulture maltene privatizovali, dajući njegove prostorije u podzakup trećim licima, te pretvorivši ovaj opštinski objekat u svojevrsno stranačko sjedište HGI u kojem su Vuksanović i Dekjović organizovali političke promocije i predizborne skupove svoje partije, kao i susrete čelnika HGI sa članovima zvaničnih stranačkih i državnih delegacija što su posjećivale tu stranku u Tivtu.
HNV Crne Gore sa Dekovićem na čelu, jule je regujući na nalog Opštine da svi aktuelni korisnici tog prostora, nakon 15. aprila napuste objekat Doma kulture u Donjoj Lastvi, osudio zakav postupak lokane uprave. Nazivajući ovaj postupak ucjenjivačkim, oni su za svije predstojeće iseljenje iz Doma kulture okrivili predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića (NP) i predsjednika So Tivat Andriju Petkovića (BF).
“Mržnja koju demonstrira vlast Općine Tivat prema hrvatskoj zajednici prelazi sve dozvoljene granice i može se podvesti pod sintagmu zatiranja hrvatskog imena u Općini Tivat i ciljanog širenja osjećaja ugroženosti kod pripadnika hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Varaju se oni koji misle da će ovakvim ucjenama, i to samo zbog političke pragmatičnosti djelovanja HGI u tivatskoj skupštini, zastrašiti ili uspjeti s ucjenama. Dakle, najgora karakterna osobina je sposobnost ucjenjivanja kada si jači, a mi, shodno tome, dajemo obećanje da ćemo nastaviti sve naše započete aktivnosti”- poručio je Deković.
Aludirajući na činjenicu da se jedino u Tivtu stalno viju hrvatske zastave na javnim objektima koje koristi hrvatska nacionalna manjina, predsjednik HNV je istakao da žali “što dio naših sugrađana želi u javnom prostoru iskazati i potvrditi svoje europejstvo odobravanjem isticanja hrvatskih simbola, a u stvari priželjkuju da budemo onemogućeni u tome da djelujemo kao hrvatska zajednica.”
Podsjetio je na istorijat tog objekta, istakavši da su lastovski Dom kulture “sagradili Hrvati 1922. godine kao Hrvatsku čitaonicu i da je Kraljevina Jugoslavija Dom oduzela i preimenovala u Jugoslovenski Dom.” Tvrdi i da je kao jedini od posljedica zemljotresa 1979.godine još neobnovljeni takav javni obvjekat u Tivtu, Dom kulturte u Donjoj Lastvi 2011. obnovila NVO Dux Croatorum koja u njega “ulaže ogromna sredstva, stavlja ga u funkciju i čini mjestom okupljanja i poprištem brojnih kulturnih događanja.”
“Umjesto da se oduzeti Dom vrati hrvatskoj zajednici, Hrvati se tjeraju iz Doma. Pristajali smo na sve nepravedne uvjete koje je Općina Tivat od nas tražila. Bili smo jedini zajmoprimac u Općini koji je morao svaka tri mjeseca slati izvješća, dokaze o plaćenim računima, izvode iz banke, ulaz sredstava, izlaz sredstava itd. Neki zakoni važe samo za Hrvate. Na kraju i u Ugovoru stoji da će , ako bude Domom upravljala u dobroj vjeri, prilikom produžetka ugovora Hrvatska krovna zajednica imati prednost. Nekoga ne obvezuje ni javno dana riječ pred dvama predsjednicima država i visokim dužnosnicima i Republike Hrvatske i Crne Gore da će biti razmatrana opcija o dugoročnom zakupu ili prodaji objekta hrvatskoj zajednici. Bio bi to treći put da Hrvati kupuju ovaj Dom”- saopštio je Deković.
Tvrdi da će sa dopisom Opštine da se nakon 15.aprila isele iz Doma, upoznati “sve relevantne institucije u Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj, Europskoj Uniji, kao i sva europska veleposlanstva u Crnoj Gori.”
“Bahatost u pokušaju da se Hrvati u Tivtu javno ponize smo sigurni da neće uspjeti. Ovo smatramo otvorenim pokušajem iz tivatske općine da se na ideološko- moralnoj matrici razvije doktrina u kojoj nema mjesta za autohtoni hrvatski narod. Jedino sebe smatraju pravom stranom, iako smo svjedoci nedavne prošlosti u kojoj je biti na pravoj strani zapravo značilo da je ,,dopušteno ubojstvo protivnika bez suda“- zaključio je Deković.
Regujući na njegove tvrdnje, Direkcija za imovinjsko-pravne poslove Opštine Tivat je istakla da “ne postoji namjera ili skrivena želja Opštine Tivat u vezi sa korišćenjem Doma kulture u Donjoj Lastvi, već je riječ o obavezi koju nameće zakon i zahtijeva Ministarstvo finansija i socijalnog staranja.”
Odbornik NP u SO Tivat dr Miomir Abović je danas pozvao nadležne u Opštini da pod hitno podmesnu krivičnnu prijavu protiv predsjednika HNV Zvonimira Dekovića.
“Kao domicilni Tivćanin i Hrvat tražim od Opštine Tivat da zbog ovih rečenica napisanih u današnjem saopštenju HNV-a, pod hitno podnese krivičnu prijavu protiv Zvonimira Dekovića. Jer Deković- pokušavajući da po svaku cijenu zaštiti svoj lični interes- na najbrutalniji mogući način širi laži i rasplamsava međunacionalnu mržnju u Tivtu, što potencijalno može imati tragične posljedice”- kazao je Abović.
Novi konzorcij tri tvrtke testirat će uslugu ‘shore-to-ship’ dostave paketa pomoću dronova za brodove usidrene kod Singapura. Riječ je o najnovijem u nizu sličnih projekata u luci, koja je postala odredište za testiranje dronova u pomorstvu.
Singapur ima jedno od najprometnijih sidrišta na svijetu, a upravo ovdje odvijalo se najviše testova korištenja dronova za dostavu paketa s obale do brodova. Prošle godine, lučka uprava Singapura odredila je područje za testiranje bespilotnih letjelica u pomorstvu, a devet tvrtki već je iskoristilo to područje za testiranje svojih inovacija, piše The Maritime Executive.
Najnoviji konzorcij, koji uključuje ST Engineering, Sumitomo Corporation i Skyports, planira testirati ‘shore-to-ship’ dostavu paketa pomoću dronova tijekom probnog programa u trajanju od 9 mjeseci, nakon čega će odlučiti hoće li komercijalizirati uslugu. ST Engineering razvio je prvi dron odobren za operacije ‘izvan linije vidljivosti’ u Singapuru, što će mu omogućiti dronovima dostavljanje paketa na sidrištu van vidokruga obale. Dronovi će moći prenositi pošiljke težine do 10 kilograma.
Iz konzorcija kažu da dronovi mogu značajno ubrzati isporuku paketa s obale na brodove te smanjiti logističke troškove. Dostava pomoću dronova može potencijalno smanjiti troškove do 90 posto, smanjiti sigurnosne rizike i skratiti vrijeme tranzita. Čamcima je obično potrebno oko sat vremena da doplove do plovila u području sidrišta u Singapuru, a dronovi bi mogli istu udaljenost prevaliti za manje od 15 minuta.
Ivan – Roman Reichel, učenik prvog razreda Gimnazije u Kotoru, jedan je od ovogodišnjih sedmoro stipendista iz Crne Gore, koji će imati priliku da nastavi školovanje u Velikoj Britaniji. Ivan – Roman je odličan učenik, talentovani vaterpolista VA Cattaro i nosilac diplome Luča. Kao reprezentativac Crne Gore u vaterpolu učestvovao je na Evropskom prvenstvu za 2006. godište, a kao član VA Cattaro osvajač je nekoliko crnogorskih prvenstava. U slobodno vrijeme bavi se astrofotografijom, a njegova interesovanja su astronomija i astrofizika. U budućnosti bi volio da se ostvari u nekoj od STEM oblasti. Mentor učenika je profesorica Maja Nikolić.
Već jedanaestu godinu zaredom učenici naše škole su jako uspješni. Uz ovogodišnjeg pobjednika, naši učenici su prethodnih godina bili dobitnici trinaest HMC stipendija koje su im omogućile školovanje u najprestižnijim srednjim školama u Velikoj Britaniji.
Dobitnici stipendija su Dragana Zorić, Isidora Popović, Katarina Blagić, Tijana Klimović, Anja Mačić, Danijela Antić, dvije Anje Radonjić, Ana Vukasović, Anja Aprcović, Dušan Liješević, Nikola Milošević i Bogdan Kašćelan. Stipendije u vrijednosti od 35 000 funti namijenje su učenicima trećeg i četvrtog razreda srednje škole, čije aplikacije počinju u toku prvog i drugog razreda.
Ponosni smo na naše učenice i učenike jer je njihovim radom naša škola uspjela da održi kontinuitet u ovom projektu, i za 12 godina trajanja projekta u Crnoj Gori i ukupno 84 dodijeljene stipendije, Gimnazija Kotor broji 14 stipendista. Još jednom čestitamo našem pobjedniku, kao i svim mentorima naših učenika, profesoricama engleskog jezika, Maji Nikolić, Tatjani Stijepović, Ani Kašćelan i Ljubinki Vukšić, profesorici u penziji, poručuju iz Gimnazije Kotor.
Ovogodišnje kotorske zimske karnevalske svečanosti održaće se u periodu od četvrtka 24. februara, do ponedeljka 28. februara.
Zimski kotorski Karneval jedinstvena je tradicionalna manifestacija koja zbog svoje viševjekovne tradicije ima poseban značaj.
Program Tradicionalnog kotorskog Karnevala započeće u četvrtak, 24.02. Abrumom “Za nas Kotorane”, a okupljanje će biti u 18:00h ispred Glavnih gradskih vrata.
Program će se nastaviti velikim dječijim maskenbalom koji će se održati u organizaciji ŠC Kamelija u petak, 25.02. sa početkom u 17.30 sati.
U subotu, 26.02. biće organizovan maškarani đir “Štorija o kotorskome Krnevalu” autorke Dolores Bonić Fabian Gašler, dok je karnevalski Abrum planiran za 11.00 sati. Na terasi Gradske kafane “Dojmi” održaće se humanitarna karnevalska tombola sa početkom u 11.30 sati.
Nedjelja je posvećena najvećoj fešti. Predvođena kapom karnevala, karnevalska povorka će krenuti u 14 časova od otvorenog bazena do Macea, nakon čega će se spaliti krivac za sve nevolje Kotora, kao što tradicija nalaže.
Po završetku karnevalske povorke na Trgu od oružja pripremili smo raznovrstan muzički program. Od 16.00 sati nastupiće grupa “Tri kvarta”, nakon njih od 17.30 sati bend “The grupa”, od 19.00 sati bend “Nitro” a od 20.30 sati ansambl “Toć”.
Program zatvaramo karnevalskim takmičenjem u pravljenju njoka pod nazivom “Oli ti ga njokada” u organizaciji ŠC Kamelija u ponedjeljak, 28.02 sa početkom u 19.00 sati.
Drugog dana karnevala tradicionalno iz štampe izaći će humoristično-satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista može se naći na Informativnom kiosku Turističke organizacije, ispred glavnih gradskih vrata.
Organizator manifestacije je Turistička organizacija Opštine, NVU “Karampana” i NVO „Fešta“ uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.
“San o Boki”, mjuzikl koji je zavoljela brojna ekipa glumaca, pjevača, muzičara, igrača od početka priprema, a publika od premijere, ponovo će biti na sceni Dvorane Park na 53. Prazniku mimoze, u četvrtak, 24. februara u 20 časova.
Mjuzikl je rađen u produkciji hercegnovske NVO “Bruna”, producent je Mirela Šćasni. Raspjevan i razigran, začinjen sentimentalnim sjećanjima i trunkom optimizma koji nam često nedostaje, mjuzikl je prema tekstu Peđe Ristića režirao Petar Pejaković.
“San o Boki” je i duh i dah ranijih izdanja Praznika mimoze i slavlje najstarijeg novskog festivala. Uostalom, kažu to i stihovi namjenski pisanih songova za mjuzikl, i jedna poruka: “Ni Brazil ni Rio ni Pešta, ne znaju šta je fešta, zato veselom pjesmom ovom, pjevam o Herceg Novom!”
Ovaj mjuzikl je slika Novog nekada, ali i slika onoga što sanjamo danas, pa kroz teatarsku čaroliju promiču novski oriđinali – Lelo i Majo , a ove neobične, lucidne likove sjajno oživljavaju glumci Dejan Đonović i Goran Slavić.
Direktora hotela “Boka”, hotela kojeg više nema, glumi, a u predstavi i pjeva i igra, Miloš Pejović.
U ulogama dvojice slavnih književnika Iva Andrića i Miloša Crnjanskog su Zoran Trojanović i Danilo Babović.
U ovom pozorišnom snu o “Boki” i Novom neizbježni su Vojo Stanić i Zuko Džumhur, kao maštoviti dječaci sasvim sigurni da “ne prodaju svoje snove”. Igraju ih Luka Dubanek i Luka Gardašević.
Uloga znamenitog novskog gradonačelnika Mirka Komnenovića povjerena je Miroslavu Bobu Milanoviću.
U “San o Boki” će, kao što je nekada učinio na javi, stići i kralj Aleksandar – druga uloga Danila Babovića.
Starog kapetana Štumbergera, njegovu domišljatost u svim prilikama i neprilikama upečatljivo tumači Andrej Božanović.
Operske arije, evergreen numere i originalne songove pjevaju : Milica Milanović, Maja Lukšić, Zagorka Komljanović i Sara Janjić. Na sceni su i članovi hotelskog orkestra: Đuro Poznanović, Slobodan Bobo Janjić I Radovan Čeprnić.
Vješta i vrijedna, mlada Bokeljka je Lara Kovačević, a uslužni, spretni, o svemu uvijek dobro obavješteni konobar Vaso je Andrija Rašović.
Koreografske tačke pripremila je Antonija Novoselac. Kraljičino pa Bokeško kolo nastavlja vječni tango koji plešu Lukas Bok i Bjanka Vrcan. Balerine su odabrane među najboljima u KSC “Diano”: Sanja Đurić, Mia Mišević, Andrea Proročić i Sara Giga.
Ulaznice po cijeni od 6 eura možete kupiti na biletarnici Dvorane Park, od 09 do 12 i od 18 do 20 časova.
Turistički oporavak od krize COVID-19 prilika je da se promijeni paradigma upravljanja razvojem i poslovanjem u cjelokupnom sektoru. Prateći zacrtani cilj zelene i digitalne tranzicije, uz povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, ulaganja se usmjeravaju prema pješačkim stazama, šetnicama, stazama za učenje, lječilištima i termama, sportsko rekreacijskim sadržajima i zonama aktivnog turizma, ali i prema biciklističkoj infrastrukturi i biciklističkim stazama.
Cikloturizam je jedna od najbrže rastućih grana turizma na svijetu. Prema podacima Europske biciklističke federacije, doprinos EU ekonomiji od biciklizma je 44 milijarde eura.
Upravo s ciljem jačih ulaganja i razvoja cikloturizma, Dubrovačko-neretvanska županija je, u sklopu europskog projekta MIMOSA, kao projektni partner, izradila Operativni plan razvoja cikloturizma.
U sklopu projekta potpisan je i Sporazum o uređenju ciklo point-ova te ciklo središta na području cijele županije.
Trenutačno, uređuje se ciklo središte u Popovićima u Opštini Konavle, a završetak te investicije očekuje se u svibnju ove godine, kao i postavljanje i opremanje 19 servisnih ciklo-pontova diljem Dubrovačko-neretvanske županije.
Dubrovačko-neretvanska županija ulaganja i razvoj cikloturizma provodi u suradnji s turističkim zajednicama na svom području.
Učinak sankcija protiv Rusije koje su SAD, EU i Britanija objavili u utorak i koje se odnose na ruske banke i njihovo poslovanje u inozemstvu vjerojatno će biti minimalan, piše britanska agencija Reuters
Evo kako su banke ciljane i koje mjere bi mogle teže pogoditi:
ŠTO JE DOSADA OBJAVLJENO?
Europski ministri vanjskih poslova pristali su sankcionirati 27 pojedinaca i entiteta, uključujući banke koje financiraju ruske političare i operacije na odcijepljenim teritorijima.
Paket sankcija obuhvaća i sve članove donjeg doma ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje odcijepljenih regija.
Britanija je uvela sankcije Genadiju Timčenku i još dvojici milijardera koji su bliski povezani s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te protiv pet banaka – Rosija, IS Bank, GenBank, Promsvjazbank i Crnomorska banka.
Zajmodavci su relativno mali i samo je vojna banka Promsvjazbank na popisu važnih kreditnih institucija ruske središnje banke.
Banka Rosija već je pod američkim sankcijama od 2014. zbog bliskih veza s dužnosnicima Kremlja.
Washington je uveo sankcije Promsvjazbanki i VEB banci.
Također je pojačao ograničenja za ruski državni dug. Američki predsjednik Joe Biden objasnio je da to da znači da ruska vlada neće imati pristupa financiranju na Zapadu.
Ministarstvo financija SAD-a priopćilo je da proširuje postojeće zabrane na sudjelovanje na sekundarnom tržištu za obveznice koje su nakon 1. ožujka izdale ruska središnja banka i drugi subjekti.
Ruske dolarske obveznice povećale su svoje gubitke nakon objave američkih sankcija, a one dugotrajnije pale su na rekordno niske vrijednosti, pokazali su podaci.
KAKAV ĆE BITI UČINAK?
Za sada – minimalan.
Velike ruske banke duboko su integrirane u globalni financijski sustav, što znači da se sankcije najvećim institucijama mogu osjetiti daleko izvan granica zemlje.
No, nove sankcije usmjerene su na manje zajmodavce.
Mjere usmjerene na banke još nisu tako opsežne kao one koje su uvedene nakon ruske aneksije Krima 2014., iako su mnoge od tih sankcija i dalje na snazi.
Zatim je Zapad stavio određene pojedince na crnu listu, pokušao ograničiti pristup ruskih državnih financijskih institucija zapadnim tržištima kapitala, ciljao je na veće državne zajmodavce i nametnuo široko rasprostranjena ograničenja u trgovini tehnologijom.Nove britanske mjere nisu nametnule ograničenja najvećim državnim bankama, ukinule pristup kapitalu ruskim tvrtkama niti izbacile druge istaknute takozvane ruske oligarhe iz Britanije.
Dionice najvećih ruskih banaka, Sberbanke i VTB-a, porasle su nakon što su te grupe pod državnom kontrolom izbjegle sankcije.
Analitičari kažu da su ruske institucije sposobnije nositi se s ograničenim sankcijama nego prije osam godina, a ruske državne banke smanjile su svoju izloženost zapadnim tržištima.
Rusija se od 2014. udaljila od američkih državnih obveznica i dolara – euro i zlato čine veći dio ruskih rezervi nego dolari, prema siječanjskom izvješću Instituta za međunarodne financije.
Rusija također ima snažnu makroekonomsku obranu, uključujući velike valutne rezerve od 635 milijardi dolara, cijene nafte blizu 100 dolara po barelu i nizak omjer duga i BDP-a od 18 posto u 2021.
“Ove današnje nisu bile toliko značajne”, rekao je Samuel Charap, viši politolog u neprofitnoj, nestranačkoj korporaciji RAND Corporation, o američkim sankcijama.
“Pitanje je kamo idemo odavde”, rekao je. “Sve sam pesimističniji i mislim da postoji velika vjerojatnost značajnih daljnjih ruskih vojnih akcija i mislim da ćemo u tom slučaju vjerojatno vidjeti neke od stvarno kvalitativno razornijih mjera nego u prošlosti.”
ŠTO ĆE USLIJEDITI?
EU je objavio da je spreman nametnuti “ogromne posljedice” po rusko gospodarstvo, ali je također upozorio da, s obzirom na bliske energetske i trgovinske veze EU-a s Rusijom, želi postupno jačati sankcije.
Dužnosnici mjere od utorka smatraju prvim krugom.
Osim zajmodavaca koji posluju izravno s odcijepljenim regijama, još nije jasno kada će i hoće li EU ciljati najveće banke.
Washington je pripremio niz mjera uključujući zabranu američkim financijskim institucijama da obrađuju transakcije za velike ruske banke prekidom “korespondentskih” bankarskih odnosa, rekli su izvori za Reuters prošlog tjedna.
Onemogućavanje međunarodnog plaćanja teško bi pogodilo Rusiju.
Te se mjere, međutim, mogu držati u rezervi.
Ruski Sberbank i VTB suočit će se s američkim sankcijama ako Moskva nastavi s invazijom na Ukrajinu, rekao je novinarima visoki dužnosnik američke administracije.
Ako takve banke doista budu ciljane, američke banke bi se mogle suočiti s odmazdom, rekao je Charap, koji je ukazao na kibernetičke napade kao na potencijalno oružje koje bi se moglo upotrijebiti.
ŠTO BI PREDSTAVLJALO NAJTEŽI UDARAC?
Ono čega se banke u regiji i zapadni vjerovnici najviše boje je mogućnost da Rusiji bude zabranjen pristup široko korištenom globalnom platnom sustavu SWIFT, koji koristi više od 11.000 financijskih institucija u više od 200 zemalja.
Takav bi potez teško pogodio ruske banke, ali posljedice su složene. Zabrana korištenja SWIFT-a bi otežala europskim vjerovnicima da vrate svoj novac, a Rusija već stvara alternativni sustav plaćanja.
Podaci Banke za međunarodna poravnanja (BIS) pokazuju da europski zajmodavci drže lavovski dio od gotovo 30 milijardi dolara izloženosti stranih banaka Rusiji.
KOJE SU STRANE BANKE NAJVIŠE IZLOŽENE?
Europske banke, osobito one u Austriji, Italiji i Francuskoj, najviše su izložene Rusiji i bile su u stanju pripravnosti ako vlade uvedu nove sankcije.
Prema podacima BIS-a, sve talijanske i francuske banke imale su potraživanja od oko 25 milijardi dolara od Rusije u trećem tromjesečju 2021.
Austrijske banke imale su 17,5 milijardi dolara. To je u usporedbi s 14,7 milijardi dolara za Sjedinjene Države.
Među najizloženijim zajmodavcima je austrijski RBI, koji ima velike operacije u Rusiji i Ukrajini. Rečeno je da će “krizni planovi” stupiti na snagu ako se stvari pogoršaju. Njegove su dionice u utorak pale za 7,5 posto.
Mnoge su strane banke, međutim, značajno smanjile svoju izloženost Rusiji od 2014., zbog čega su neki bankari manje zabrinuti zbog prijetnje sankcijama.
Norveška aviokompanija Norwegian planira da pokrene letove iz Helsinkija i Osla do Tivta.
Što se tiče leta na liniji Helsinki – Tivat, Norwegian će svake srijede letjeti od 4. maja do 26. oktobra. Najniže cijene karata na ovoj liniji su oko 62 evra za jedan pravac, a trajanje leta iznosi 3 sata i 15 minuta.
Karakteristično za ovu aviokompaniju je da je krajem 2020. godine, nakon nekoliko godina teške borbe za opstanak, proglašen bankrot. Kap koja je prelila čašu je bio gubitak od 2,6 mlrd USD. Ipak, kreditori su odobrili restruktuiranje, presjeklo se gdje je moralo biti presječeno odavno i kompanija je opet stala na noge.
Flota je formirana isključivo od aviona tipa Boing 737-800, a biznis plan ove norveške low cost kompanije je da pokriva tržište svog regiona, a tokom ljetnjih mjeseci uradi najbolje što može letovima do toplih mora.
© BokaNews, 2021
