Foto AFP – Brodogradilište HD Hyundao je lider u proizvodnji LNG tankera
Vlasnici jednog od najvećih svjetskih brodogradilišta, južnokorejskog diva HD Hyundai, nakon nedavnog rebrandiranja kompanije objavili su kako će se ubuduće fokusirati na tzv. “high-tech ocean products” poput plutajućih nuklernih i vjetro elektrana te razvoju autonomnih plovila.
Drugim riječima, dosadašnji lider u proizvodnji LNG tankera (tvrtka se od 1972-2019 zvala Hyundai Heavy Industries op.a), usmjerit će se na proizvode koji se vežu uz zelenu energiju i visoku tehnologiju, dok će brodovi, ono po čemu su najpoznatiji, pasti u drugi plan.
Novi CEO tvrtke Kisun Chung tako je na jučerašnjem Consumer Electronics Show u Las Vegasu poručio kako je HD Hyundai spreman na “fundamentalni zaokret”.
– Transformacija brodogradilišta ide u smjeru investiranja u razvoj umjetne inteligencije u pomorstvu i tzv. “ocean energy ecosystem – poručili su iz Hyundaija.
Ukrajina – Selo Torske u Doneckoj regiji Foto: Yevhen Titov / REUTERS
Iako je ruski predsjednik Vladimir Putin svojoj vojsci naredio 36-satno primirje na bojištu u Ukrajini, oružje, čini se, nije utihnulo. Obje strane međusobno se optužuju za nove napade. Za civile koji mjesecima nemaju ni struje, ni vode ni grijanja, ovo je jedan od najtežih Božića.
Ukrajinci ratni Božić dočekali u mraku
09:05
Prvi ratom obilježen pravoslavni Božić. Mnogi su ga dočekali u mraku, bez božićnih lampica i bogatog blagdanskog stola.
– Imam dvoje djece i ove godine rekli smo im da Dedmorož, kako zovemo ruskog Djeda Mraza, neće doći. Ali vjeruju u Djeda Božićnjaka i Svetog Nikolu i od njih dobivaju poklone. Prvi put naša se djeca odmiču od svega što ih veže uz Rusiju, rekla je Ilona Bržezinska, stanovnica Buče.
Prvi čovjek Rusije božićnu je liturgiju odslušao potpuno sam u sabornoj crkvi Navještenja u Kremlju. Državna televizija nakratko je prikazala Vladimira Putina samog u pozlaćenoj crkvi, te zatim nastavila s prijenosom liturgije u moskovskom hramu Krista Spasitelja. Poglavar ruske pravoslavne crkve u božićnom se obraćanju ponovno dotaknuo Ukrajine.
– Svima želim poseban Božić. Želim vam da iskusite božansku prisutnost. Molimo svim srcem za članove obitelji, bližnje, za sebe i domovinu. Molimo za našu braću u Ukrajini koji su protjerani iz Kijevo-pečerske lavre. To je mjesto stoljećima bilo čuvar pravog neiskrivljenog pravoslavlja, rekao je Kiril, patrijarh Ruske pravoslavne crkve.
Iako je Rusija unilateralno proglasila 36 sati mira, na bojištu se jučer svejedno mogla čuti topnička paljba. Zbog odluke o prekidu vatre, na ruskim društvenim mrežama zavladao je bijes. Dio Rusa primirje smatra svojevrsnom izdajom vojnika na bojištu, jer su prema ruskim izvorima njihove snage posljednjih dana ostvarile određene pomake. Ističu da je osvojeno selo Bahmutske, te je navodno probijena i ukrajinska obrana kod obližnjeg Soledara. Ukrajinci su još prije isticali da Rusi intenziviraju napade na Soledar, jer ne mogu osvojiti Bahmut. U pripremi za proljetnu protuofenzivu, Sjedinjene Države šalju dosad najveći pojedinačni paket pomoći, vrijedan tri milijarde dolara.
– Prvi ćemo put dobiti oklopna vozila Bradley – to je upravo ono što nam treba. Doći će i nove puške i meci, uključujući one visoke preciznosti, nove rakete, novi dronovi, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Dodatnu vojnu pomoć šalju i Pariz i Berlin. Francuska je obećala dopremiti lovce na tenkove AMX, a Njemačka će do kraja ožujka isporučiti 40 transportera Marder.
Rusija intenzivira napade na obližnji grad Soledar
07:18
Prema ruskim izvorima Rusi su posljednjih nekoliko dana ostvarili uspjehe na istoku, točnije oko ukrajinskog uporišta u Bahmutu.
Ukrajinski dužnosnici ističu da Rusija intenzivira napade na obližnji grad Soledar.
Ruski predsjednik bio je sam na božićnoj misi u Katedrali Navještenja u Moskvi. Pravoslavni Božić tisuće Ukrajinaca dočekale su u mraku.
Državno preduzeće Luka Kotor AD izgubilo je licencu za obavljanje poslova pilotaže brodova u zalivu Boke Kotorske, a isti je slučaj i sa privatnom kompanijom Sea Pioneer Montenegro iz Herceg Novog.
Vlada Crne Gore na svojoj posljednjoj sjednici pred novogodišnje praznike naime, usvojila je informaciju o poništenju odluke bivše Vlade premijera Duška Markovića (DPS) donešene 18.juna 2020.godine, a kojom je koncesia za obavljanje poslova pomorske pilotaže u Boki, dodijeljana kompanijama Luka Kotor AD iz Kotora i Sea Pioneer Montenegro iz Herceg Novog. Na osnovu te odluke, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Giore (UPSUL) je sa ovim kompanijama krajem avgusta ž2020. zaključlila ugovore o koncesiji za pilotažu na period od pet godina. Predmet koncesije predstavlja pravo na obavljanje lučke usluge–lučke pilotaže na području luke Kotor i pilotaže plovnog objekta u Bokokotorskom zalivu od spoljne ili unutrašnje pilotske stanice na ulazu u Bokokotorski zaliv do luke ili akvatorijuma koje luka koristi za potrebe sidrišta.
Međutim, treći učesnik u nadmetanju za dobijanje koncesije, firma Boka Pilot &Tug Service iz Bijele koja nije prošla na tom tenderu, pokrenula je spor pred Upravnim sudom koji je, po sprovrednom postupku, usvojio navode Boka Pilota i 15.aprila prošle godine dobio presudu kojom je poništi odluku Markovićeve Vlade o dodjeli konceisje Luci Kotor AD i Sea Pioneer Montenegru. Po presudi Upravnog suda, Vlada je sada dužna da ponovn o sporvede čitav postupak za dodjelu koncesije za obavljanje pilotaže u Boki, a u međuvremenu su pravno nitavna postala oba ugovora o dodijeli koncesije Luci Kotr AD i Sea Pioneer Montenegru.
Stoga je kabinet premijera Dritana Abazovića (URA) na svojoj posljednjoj sjedncu morao i formalno poništiti odluku Markovićeve Vlade iz juna 2020. te je aktuelna Vlada obavezala UPSUL da “bez odlaganja, pripremi Predloge koncesionog akta i ugovora o koncesiji za pružanje lučke usluge – lučke pilotaže u luci Kotor i pilotaže u Bokokotorskom zalivu, te da preduzme dalje aktivnosti na obezbjeđivanju vršenja lučke usluge – lučke pilotaže, u skladu sa Zakonom.”
Kruzer u Boki – foto S. Luković
Ovakav epilog o kojem Pravna služba Luke Kotor AD kako nezvanično saznajemo, još od proljetos kada je doznala za presudu Upravnmog suda, nije obavijestila menadžment te kompanije, niti njenog većinskog vlansika- Opštinu Kotor, predstavlja veliku udarac za Luku Kotor AD jer su prihodi od pilotaže, bili jedan od glavnih izvora zarade te kompanije. Do završetka novog tendera za dodjelu nove koncesije naime, sve tri kompanije koje posjeduju adekvatnu i zakonom traženu opremu i imaju zaposleno osposobljeno osoblje sa odgovarajućim licencama, a to su u zalivu Boke Luka Kotor AD, Sea Pioneer Montenegro i Boka Pilot&Tug Service, moći će da u vrše usluge pilotaže u zalivu. Kome će od njih konkretno, pripasti koji posao, odlučivaće sami vlasici ili agenti brodova koji budu uplovljavali u Boku i ovdašnje luke, marine i brodogradilišta, na osnovu komercijalnih uslova. U tome je Boka Pilot & Tug Serviuce do sada bio u velikoj prednosti u odnosu na druge dvije kompanije kojima je bivša Vlada 2020. dodijelila koncveisju jer su pilotske usluge te firme čiji je vlasnikk kapetan duge plovidbe Željko Malović iz Bijele, uvijek bile znalajno jefinije. Prema nezvaničnim informacijama koje smo dobili od agenata stranih kruzing kompanija čiji brodovi uplovljavaju u Luku Kotor, usluge pilotaže najskuple su bile kod Sea Pioneera, a potom kod Luke kotor AD, dok je Boka Pilot uvijek bio najpovoljniji za brodare.
Korišćenje usluge pilota (stručnog lica koje daje savjete za sigurno vođenje broda kroz obalno i navigacijski teško područje) u Boki Kotorskoj obavezno za sve brodove veće od 500 bruto-tona, izuzev putničkih brodova i trajekata na redovnim linijama. Prema Zakonu o igurnosti pomorske plovidbe, da bi se pravno lice bavilo pružanjem usluga pilotaže, mora posjedovati najmanje jedan specijalni pilotski brod-čamac, najmanje jednu fiksnu i četiri mobilne VHF radio stanice i imati najmanje četiri stalno zaposlena licencirana pilota, te imati zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti pilota za vrijeme pilotaže plovnim objektom. Te uslove ispunjavaju sve tri kompanije koje se bore na tržištu pomorske pilotaže u Boki, pa će nakon najnovije odluke Vlade, do završetka nove tenderske procedure za aventualnu dodjelu koncesije, Luka Kotor AD sigurno pod pritiskom jeftinije konkurencije, izgubiti značajnn dio svojih poslovnih prihoda koje je do sada ostvarivala od pilotiranja kruzera i velikih jahti što dolaze u najprometniju crnogorsku putničku morsku luku.
Prvih dana 2023. godine u Crnoj Gori ali i Evropi temperature su neobično visoke za ovo doba godine, oboreni su i temperaturni rekordi, kazao je meteorolog Branko Micev. Promjenu vremenskih prilika, Micev najavljuje za sutra veče.
– Neobične vremenske prilike prate nas ovih dana. Imamo relativno visoke temperature za ovo doba godine a u pojedinim mjestima oboreni su temperaturni rekordi od 1. januara. Recimo na području Žabljaka od šest proteklih dana, tokom četiri dana oboreni su temperaturni rekordi. Juče na području Ulcinja imali smo oboren poluvjekovni temperaturni rekord – kazao je Micev u emisiji Dobro jutro Crna Goro na Televiziji Crne Gore.
On je objasnio i da su vremenske prilike uslovile i maglu i taloženje čestica pa, kako je kazao, zato imamo narušen kvalitet vazduha u urbanim sredinama.
Micev je kazao i da su visoke temperature i obaranje rekorda zabilježani ne samo u Crnoj Gori i regionu već i čitavoj Evropi.
– Početak godine je u znaku, rekao bih, afričkog scenarija. Danas i sutra imaćemo lijepo brijeme, sunčano, stabilno, prosječne tremperature danas i sjutrra do 17 stepeni i to je neobično visoka teperatura za ovo doba godine – kazao je Micev.
Za sutra veče najavljuje jače naoblačenje.
– Krajem dana i tokom noći u južnim i jugozapadnim predjelima počinje kiša. U ponedjeljak biće oblačno sa kišom u najvišim planinama na sjeveru susnježica i snijeg. U ponedjeljak, krajem dana i tokom noći kiša će preći u snijeg i u zimskim turističkim centrima – najavio je meteorolog.
U utorak očekuje osjetno svježije vrijeme.
– Slaba kiša u prijepodnevnim satima u centralnim i južnim predjelima, na sjeveru se snijeg očekuje u zimskim turističkim centrima čak i u nižim oblastima. U zimskim centrima očekuje se formiranje sniježnog pokrivača a naročito na području Durmitora, Bjelasice i Prokletija. Intenzivnije padavine imaćemo u širem regionu Prokletija – najavio je Micev.
Prema meteorološkim podacima padavine će, kaže, prestati u utorak do kraja dana a u srijedu, četvrtak i petak uglavnom bez padavina.
– Smjenjivaće se sunce i oblaci, uglavnom bez padavima, tek ponegdje biće uslova za slabu kišu a na sjeveru za slab snijeg. Dakle, očekujemo promjenu vremeskih prilika od nedjelje naveče – zaključio je Micev.
Vjernici Crnogorske (CPC) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori u petak su tradicionalno na dva različita mjesta u prijestolnici Cetinju obilježili pravoslavni Badnjak, ali ovoga puta nije ih razdvajao kordon policije.
Tradicija tzv. paljenja badnjaka obnovljena je prije tri desetljeća i od tada je odvojeno provode svećenstvo i vjernici CPC-a i SPC-a, a do prošle godine metalne ograde i jake policijske snage razdvajale su okupljene.
Pravoslavni vjernici u subotu slave Božić po julijanskom kalendaru.
Ceremoniju za vjernike CPC-a predvodio je mitropolit Mihailo, a ispred Cetinjskog manastira badnjak su zapaliti predstavnici Srpske pravoslavne crkve. Mitropolit SPC-a Joanikije pozvao je da se među vjernicima premoste raskoli.
“Nije problem što ne mislimo isto, već što se naše međuljudske razlike pretvaraju u svađe, podjele i ponekad u mržnju i sukobe”, rekao je Joanikije istaknuvši da gdje ima “pravih ljudi različita mišljenja su dobar povod za dijalog i bratski razgovor.”
Mitropolit SPC-a je nešto ranije u Božićnoj poslanici pozvao stanovnike Crne Gore da izađu na već izvjesne, ali ne i raspisane izvanredne parlamentarne i predsjedničke izbore i slobodno glasaju.
Srpska pravoslavna crkva imala je veliki utjecaj na ishod prošlih parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. godine, kada je prvi puta nakon 30 godina Milo Đukanović poražen.
Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić – rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.
Redakcija Boka News-a čestita praznik, Hristos se rodi.
Osim Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve, Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obeležavaju ga i Kopti.
Ispred hrama Svetog Save u Tivtu večeras je obavljeno tradicionalno loženje badnjaka.
Više stotina vjernika naložilo je badnjak uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića. Nalaganju badnjaka prethodila je liturgija u crkvi Svetog Save.
“Sve nas grije vjera, svi idemo putevima koji nam je proputio Sveti Sava, a to je put ljubavi i vjere. Treba sa svima da živimo u ljubavi, da nam to bude putokaz u našim životima. Neka je blagosloveno ovo okupljanje i neka ste svi blagosloveni”- kazao je otac Pavle i poželio svima zdravlja i mira.
Za Portonovi rizort, praznična zimska sezona bila je izuzetno uspješna. Veliki broj posjeta, milionski pregledi na internetu, Praznični bazar sa mnogobrojnim poslasticama, uz organizaciju velikih koncerata i nesvakidašnji Light, Laser & Music Show u kome su posjetioci uživali pet dana, privukle su više hiljada posjetilaca. Praznične čarolije nastavile su se i sinoć, koncertom Amire Medunjanin, na radost mnogobrojne publike i ljubitelja sevdaha i džeza.
Komentarišući posjećenost rizorta, direktorice marketinga i komunikacija Portonovi rizorta, Adriana Husić, istakla je da bilježe i veliku posjećenost turista iz inostranstva upravo zbog programa koji je bio pripremljen, kao i dekoracije koja krasi Portonovi.
“Praznična sezona simbolično je otvorena koncertom grupe Perper, završavamo je koncertima Amire Medunjanin i Petra Graša 7.januara, što je na neki način i kraj ovog dijela sezone, dok je Herceg Novi poznat po prazniku Mimoze, tako da se praznovanje nastavlja u istom duhu”, poručila je ona.
“Oduševljena sam energijom i reakcijom publike, ove trenutke u Portonovom definitivno nikada neću zaboraviti”, kazala je bosanska kantautorka, Amira Medunjanin nakon koncerta.
Koncert – Amira – foto Mediabiro
Ona je istakla da ljubav prema tradiconalnoj sevdah muzici gaji još od malih nogu, te da je džez njena druga ljubav, koju je vremenom uvrstila u svoj repertoar. Poručila je da svima želi dosta ljubavi i zdravlja u narednoj godini, napominjući da je to jedina bitna stvar u životu.
Podsjetimo, praznični program koji je počeo paljenjem najveće jelke u Crnoj Gori počeo je 3.decembra, a završava se 7.januara koncertom Petra Graša odnosno zatvaranjem Portonovi prazničnog bazara sjutradan.
Nekoliko desetina građana okupilo se jutros ispred kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu na protestu protiv odluke Opštine Tivat da ukloni malu otvorenu scenu tivatskog Centra za kulturu iz atrijuma ljetnjikovca.
Građane je na protest pozvao menadžment Centra za kulturu.
Ova JU je malu scenu u atrijumu ljetnjikovca koji je zaštićeno kulturno dobro, postavila prije desetak godina, bez dobijenih konzervatorskih uslova i saglasnosti nadležnih organa.
Mala scena je uprkos tome, godinama funkcionisala kao prostor za izvođenje brojih kulturnih programa – prvenstveno pozorišnih predstava i stekla je gotovo kultni status u Tivtu, ali i u regionu.
Podjelom jedinstvenog CZK Tivat na više segmenata prije tri godine, kompleks ljetnjikovca Buća Luković pripao je novoosnovanoj JU Muzej i galerija Tivat koja je inicirala uklanjanje male scene jer je ona do sada skoro u potpunosti onemogućavala održavanje muzejske djelatnosti u tom kompleksu.
Protest – foto S.L.
Ova odluka iza koje je stala i Opština kao osnivač obje javne ustanove, izazvala je nezadovoljstvo dijela javnosti, pogotovo zato što nije obezbijeđena odgovarajuća alternativna lokacija za izmještanje male scene CZK Tivat.
Na jutrošnjem protestu u Tivtu okupili su se i neki kulturni radnici koji su pružili podršku CZK-u u njegovoj inicijativi da mala scena ostane u kompleksu Buća -Luković: glumci Dubravka Drakić i Stevan Radusinović, dramski pisac Stevan Koprivica.
Tu su i predstavnici ili odbornici opozicionih partija u SO Tivat – DPS, Socijaldemokrata, SDP i HGI.
Pozdravljajući okupljene i zahvaljujući im se na solidarnosti i podršci koju na ovaj način iskazuju stavovima menadžmenta CZK Tivat, direktorica te JU Dijana Sindik je kazala da je „ovi skup prijateljstva, skup poštovalaca kulture i pošiovalaca pozorišta, CZK-a i festivala Purgatorije“.
„Mi kao zaposlenici CZK ovdje smo prisutni i zaista nam je puno srce što ste tu sa nama.“- istakla je ona dodajući da je podršku protestu iskazala i bivša direktorica te JU Milena Radojević za vrijeme čijeg mandata je i napravljena mala scena, a CZK Tivat postao jedna od najreferentijih pozorišnih produkcijskih kuća u regionu.
Novinar i piublicista Drgan Popadić kazao je da se u izmještanju male scene iz atrijuma ljetnjikovca Buća-Luković „ne radi o tome što je interes CZK ili interes Muzeja i galerije, već o tome što je interes grada“.
„Da li je interes da izgubimo ovu čudesnu scenu, jednu od najljepših na Jadranu. Ne izmiješta se Mona Liza iz Luvra da bi Luvr dobio malo prostora, ili što bi narod rekao, ne kolje se vo za pola kila mesa. Nisu ovdje padale tone pijeska po kuli ljetnjikovca, već smo gledali sjajna rediteljska rješenja“- istakao je Popadić dodajući da su svi u tom prostoru vidjeli samo ljetnjikovac sa malom crkviciom, dok je bivši producent CZK Neven Staničić tu vidio malu otvorneu scenu koju je „i podario gradu zajedno i sa bivšom direktoricom Centra Milenom Radojević“.
„Kulturu ne čine zgrade, već je čine ljudi i naša vječita težnja da ovako nesavršeni, dostignemo savršenstvo, da dosegnemo zvijezde, da kulturom oplemenimo i sebe i druge oko nas.“- kazao je Popadić, podsječajući na Šekspirove riječi „stide, gdje ti je rumen“.
Uz frenetične aplauze prisutnih i zvišduke i negodovanje upućeno čeklnicima Opštine Tivat, skupu se obratio i dramski pisac Stevan Koprivica čija su brojna djela minulih godina inscenirana u CZK Tivat. On je istakao da je pozorišna produkcija CZK „ključni argument kulturološkog identiteta Boke Kotorske, Crne Giore a i šire“. Koprivica je naglasio da podršku zahtjevima demonstranata da mala otvorena scena CZK ostane u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković pružaju pbrojna istaknuta glumačka i rediteljska imena sa prostora cijele bivše Jugoslavije.
„Tivat je bio prepoznatljiv po autentičnom kulturnom proizvodu kada se niko u to nije nadao. Kada se prvi put pojavio na „Sterijinom pozorju“, Tivat nije postojao na poziorišnoj i kulturološkoj mapi Jugoslavije, a onda se odatle vratio sa četiri Sterijine nagrade.“- istakao je Koprivica dodajući da je iz tog velikog entiuziujazma i energije ljudi u CZK Tivat kasnije proistekao i festival „Purgatorije“ kao jedna od najistaknjutijih manifestacija te vrste u regionu.
Protest – foto S.L.
„Mi smo se u našim dogovaranjima povodom ovoga protesta, libili poliutike i bili smo nepotrebno politički korektni. Politička korektnost je nešto što je pogibeljno. Vidimo da se „druga strana“ služi niskim političkim udarcima i prebacuje ovu autentičnu kulturološku pobunu i podizanje glasa na političku ravan.“- rkao je Koprivica odbacujući stavove rukovodstva Opštine Tivat oko ovog problema kao „politički manir koji ste vi skinuli od nekoga drugoga”.
„To se zove jajarski način razmišljanja i podmetanje kukakvičjeg jajeta. Te priče da će se predstave CZK izmjestiti na pijacu su meni ponižavajuče i ne mogu da shvatim da je takvo nešto nekome palo na pamet.“- istakao je Koprivica dodajući da je CZK ozbiljna institucija koja je dokazala svoje kvalitete „mnogo prije nego što su sticajem nekih okolnosti, neke dahije i kabadahije zajahale na neka mjesta na kojima se odlučuje.“ On je kazao da za ovo što se događa ne treba kriviti zaposlene u JU Muzej i galerija Tivat „jer se ovdje radi o jednom diktatu i ovo je dio jednog šireg plana uništavanja svega onoga kulturološki vrijednog, jednog velikog zamaha kulturološkog koji se dešavao i u Tivtu i Boki, a što se poklopilo sa dolaskom nekih „novih“ ljudi koji nisu ponikli iz ovog kulturnog miljea, niti imaju ni načina ni snage da ga podrže“.
On je kao „smiješne“ nazvao argumente konzervatora, arheologa i Uprave za kulturna dobra o nedopusttivosti postvaljanja čeličnih ankera za scensku konstrukciju na srednjevjekovnoj kuli zaštićenog kulturnog dobra, pozvavši ih da „pođu do Pule, Dubrovnika ili Koloseuma u Rimu pa da vide koliko i kako se tamo interveniše“.
„Pozorište, teatar je nešto što nadgrađuje već postoječe, a ne uništavajući ga. Nisu ovdje zaboga, problem ni ankeri, ni pijesak, ni voda – ne radi se o tome. To je nekakav izgovor za neku njihovu argumnetaciju koja ne stoji. Očigledno se ovdje naime, radi o konceptu poništavanja onoga što je urađeno decenijama, i to na jedan ružan, primitivan i degradirajući način Ovo je agresija na nešto što se zove kulturni identitet Tivta, Boke i Crne Gore i to im neće proći.“- poručio je Koprivica dodajući da će „ovi koji danas brinu o ankerima, ubuduće brinuti o nečem drugom, ali sigurne ne o kulturi.“
Penzionisani direktor CZK Tivat i jedan od kreatora pozorišne produkcije te kuće Neven Staničić je podvukao da muzej i scena mogu zajedno da funcionišu što se po njemu, pokazalo i svih proteklih desetak godina kada su u kompleksu Buća-Luković organizovane brojne muzejske izložbe i paralelno izvodili pozorišni, muzički i knjižebvni programi na otvorenoj sceni u atrijumu.
„Muzej je prošlost, pozorište je živo i sada. Muzej su eskponati, poziorište su ljudi. I nema aplauza do u pozorištu- muzej ga nikada ne može i neće doživjeti. Muzej je prisjećanje, poziorište je osvješćavanje – poziorište je onio što liječi.“- istakao je Staničić dodajući da ovo što se sada događa u Tiuvtu sa malom scenom CZK, nije pitanje same scene, koliko kultutrne politike u gradu i načina na koji se ona vodi.
„Tu je Stevan Koprivica potpuno u pravu.“- poručio je Staničić dodajući da „pozorištu ne treba muzej, ali muzeju treba scena i za neke stvari koje oni rade, a to će i oni sami kasnije uvidjeti.“
„Ne treba međutim Tivtu, ovo blamiranje koje doživljavamo pred ukupnom crnogorskom javnošću a i sami između sebe. Jer, došli smo u situaciju da jednu kultnu scenu na istočnoj obali Jadrana, tretiramo i izmještamo kao da je nelegalno sagrađeni objekat jer, Bože moj, postoje zakonska tumačenja da je to zapravo tako.“- kazao je Staničić.
On je podsjetio da i tada važeći Zakon o kulturi, nije predviđao mogućnost da se jedan lokalni Centar za kulturu bavi pozorišnom produkcijom u vrijeme kada se CZK Tivat odvažio da uđe u tu djelatnost i u njoj tokom godina, izgradi značajan renome i postigne veliki uspjeh.
„Niko nas zbog toga nije tretirao kao ljude koji krše zakon, njiti je zabranjivano izvođenje naših predstava, već su zakoni kansije prilagođeni ovoj stvarnosti“- kazao je Staničić. Istakao je da je upravom rukovodstvo nekadašnjeg jedinstvenog CZK kojem je pripadao, kao i tadašnja opštinska sekretarka za društvene djelatosti Dubravka Nikčević učinili najviše da se Muzej i galerija, odnosno Gradska biblioteka osnuju kao samostalne ustanove i izdvoje iz CZK, te da danas „muzej od pozorošta brane oni koji su čitavi to vrijeme bili i protiv muzeja i biblioteke a koje smo opet mi, osnovali“.
Ukazao je na potrebu sistemskog i planskog rješavanjqa ovog pitanja i pozvao aktuelnu tivatsku vlast da donese novu dugoročnu Strategiju razvoja grada i Strategiju razvoja kulture „i da se odrede prema Tivtu jer mi kada smo se time svojevremeno bavili, mi smo napisali da hoćemo Pozorište u Tivtu, Muzej i galetriju u Tivtu i Biblioteku u Tivtu“.
Novo protestno okupljanje povdom izmještanja male scene CZK Tivat, zakazano je za ponedjeljak u podne.
