Zaoštreni odnosi Zapada i Rusije, Putin i Biden razgovarat će telefonom

0
Zaoštreni odnosi Zapada i Rusije, Putin i Biden razgovarat će telefonom
Putin – foto EPA

Ponovno se zaoštravaju odnosi Zapada i Rusije. Nove satelitske snimke pokazuju raspoređivanje dodatnih ruskih snaga na više lokacija u blizini granice s Ukrajinom, unatoč diplomatskim naporima da se nađe mirno rješenje.

Američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu i prije završetka Olimpijskih igara. Sjedinjene Države odlučile su da će u Poljsku poslati dodatnih 3000 vojnika, zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Ukrajini. Na opasnost je upozorio i glavni tajnik NATO-a, a predsjednik SAD-a uputio je poruku sugrađanima.

– Američki građani trebali bi napustiti Ukrajinu, odmah. Imamo posla s jednom od najvećih vojski na svijetu. Ovo je vrlo specifična situacija i sve može poći naopako, za tren – poručio je američki predsjednik Joe Biden.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je kako postoji rizik od novog ratnog sukoba u Europi.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Jake Sullivan uputio je još dramatičnije upozorenje – pozvao je američke državljane da napuste Ukrajinu u idućih 48 sati.

– Ne kažemo da je predsjednik Putin donio konačnu odluku. Ono što govorimo jest da imamo dovoljno razloga za zabrinutost zbog onog što vidimo na terenu i zbog onog što su prikupili naši obavještajni analitičari. Zato želimo uputiti jasnu poruku – rekao je.

Poziv svojim građanima da napuste Ukrajinu uputile su i vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske, Norveške, Latvije, Estonije, Izraela, Južne Koreje i Japana.

Putin i Biden razgovarat će telefonom

Američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin trebali bi razgovarati telefonom u subotu.

I Rusija i SAD tvrde da je druga strana zatražila telefonski razgovor.

– Zaista, američka strana zahtijevala je razgovor s predsjednikom Putinom, a planirano je da se razgovori dvojice predsjednika održe navečer, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za novinsku agenciju Interfax, dodavši da je američka strana prije zahtjeva poslala pismo. Peskov je također rekao da Putin očekuje razgovor s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u subotu.

Američki dužnosnik rekao je da je Rusija predložila telefonski razgovor u ponedjeljak. Protuprijedlog Bijele kuće bio je da razgovaraju u subotu, što su oni prihvatili, rekao je dužnosnik.

Američki saveznici pojačavaju vojnu prisutnost u istočnoj Evropi

Mjesecima raste zabrinutost da Rusija – koja je nagomilala snage na ukrajinskoj granici – razmišlja o invaziji na Ukrajinu. Snage koje Rusija podupire već kontroliraju dijelove istočne Ukrajine, a Rusija je anektirala poluotok Krim 2014.

Rusija niječe takve planove. Međutim, iskoristila je pozornost usmjerenu na to područje da izrazi strahove zbog toga što se NATO previše približio njezinu teritoriju te zahtijeva da se taj savez povuče s onoga što Rusija smatra prostorom svojeg utjecaja.

U nastojanju da otklone strahove, američki saveznici pojačavaju svoju vojnu prisutnost u istočnoj Europi. Otprilike sat vremena nakon upozorenja državljanima da napuste Ukrajinu, Pentagon je objavio da šalje još oko 3000 američkih vojnika u Poljsku koja graniči s Ukrajinom.

Objava Pentagona došla je usred niza izvješća članica NATO-a u kojima su najavljivali planove za premještanje snaga na istok. NATO planira povećati nazočnost snaga na istočnom krilu u blizini Ukrajine, doznaje dpa od izvora bliskih zapadnom vojnom savezu, unatoč zahtjevima Moskve da učini upravo suprotno.

Trideset članica saveza ovaj je tjedan potpisalo prijedlog koji se na to odnosi, doznaje dpa u petak, nakon više tjedana rasprave.

Nakon ruske aneksije Krima 2014., NATO je razmjestio četiri borbene skupine međunarodnih snaga u Estoniju, Litvu, Latviju i Poljsku.

Zbog više od 100.000 ruskih vojnika koji su sada stacionirani u blizini ukrajinskih granica i zbog straha od invazije, NATO planira rasporediti još vojnika u blizini, u državama poput Rumunjske.

Odluka bi trebala biti potvrđena i objavljena na sastanku ministara obrane NATO-a idući tjedan u Bruxellesu, navodi dpa, a mogla bi se provesti u roku od nekoliko sedmica.

Kotor – (ne)rad političkih partija u SO građane će za prva tri mjeseca ove godine koštati 31.515 eura

0
Kotor – (ne)rad političkih partija u SO građane će za prva tri mjeseca ove godine koštati 31.515 eura
Kotor foto Boka News

Rad političkih partija koje imaju odbornike u Skupštini Opštine Kotor za prva tri mjeseca ove godine građane Kotora koštaće ukupno 31.515 eura.

Toliko novca će iz gradske kase, koju pune poreski obveznici, partije dobiti za period 1. januar- 31. mart, predviđeno je odlukom o visini budžetskih sredstava namijenjenih za finansiranje redovnog rada političkih subjekata koju je 19. januara donio predsjednik opštine Vladimir Jokić (Demokrate).

-Odlukom o visini budžetskih sredstava korisnika Opštine Kotor za period 1. januar-31. mart  2022.  odobravaju se sredstva potrošačkim jedinicama mjesečno do iznosa u visini 1/12 ostvarenih rashoda u prethodnoj fiskalnoj godini, a najdalje do 31.marta 2022, što ukupno iznosi 31.515 eura, s budžetske pozicije 43152 za redovno finansiranje rada političkih subjekata-piše u odluci.

Shodno broju odbornika u SO, najviše sredstava dobiće Demokratska partija socijalista i to mjesečno 3.184 eura, odnosno za tri mjeseca 9.554 eura. Demokratska Crna Gora će dobiti 2.611 eura mjesečno, za tri mjeseca 7.835 eura, Nova srpska demokratija 667 eura mjesečno, a 2.001 euro za tri mjeseca, dok će Građanski pokret URA i Socijaldemokrate Crne Gore dobiti po 663 eura mjesečno, a po 1.1991 euro za tri mjeseca.

Kako se navodi, Jokić je odluku donio na osnovu članova Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanji i Zakona o lokalnoj samoupravi, odluke o privremenom finansiranju budzetskih korisnika Opštine Kotor za period  01.01.-31. 03. 2022.  i izvještaja Opštinske izborne komisije o sprovedenim izborima  30.08. 2020.

Odluka će se primjenjivati do donošenja odluke o budžetu Opštine Kotor za 2022.

/B.Marković/

Na 8. Novskoj skalinadi 149 učesnika

0
Na 8. Novskoj skalinadi 149 učesnika
Novska skalinada

U okviru sportskog djela Praznika Mimoze, u organizaciji Triatlon kluba Herceg Novi, u nedjelju 13. februara biće održana 8. Novska skalinada. Start je zakazan za 10:30, prethodiće mu preuzimanje startnih paketa od 8:30 do 10, dok će dodjela nagrada biti upriličena u 13 sati.

Sada već tradicionalnom putanjom, ova sporstko-rekreativna manifestacija učesnike vodi uzanim prolazima grada od Škvera do Španjole. Skale i konstantna pedenca i ove godine staviće na test snagu i izdržljivost 149 takmičara, a veličanstven pogled na Bokokotorski zaliv biće nagrada svima koji su se odvažili da učestvuju u ovom događaju, sapoštavaju organizatori. Brojčano stanje je isto, 646 skala i 1 280 metara dužine i 178 metara nadmorske visine.

Svi takmičari koji završe trku dobijaju „FINIŠER“ medalju, apsolutni pobjednici u muškoj i ženskoj konkurenciji dobijaju pehare i medalje, a osvajači 2. i 3. mjesta samo medalje. Pored toga 1. 2. i 3. mjesto u starosnim kategorijama dobijaju medalje.

Osim sporskog – rekaretivnog karaktera, ova manifestacija ima i kulturno istorijski značaj koji se odnosi na povezivanje fortifikacionih objekata Herceg Novog, od Škvera, preko Sat Kule, Kanli Kule, i konačno, Španjole. Svaka od ovih tačaka zauzima važno mjesto o kultunom identitetu našeg grada.

Organizatori naglašavaju da je obavezno pridržavanje aktuelnih epidemiloških mjera, odnosno održavanje propisane distance i nošenje zaštitinih maski.

Vlada omogućila rehabilitaciju u Institutu Igalo za COVID pacijente

0
Vlada omogućila rehabilitaciju u Institutu Igalo za COVID pacijente
Institut-Igalo

Vlada Crne Gore omogućila je rehabilitaciju u Institutu Igalo za COVID pacijente nakon hospitalizacije, saopšteno je Ministarstva zdravlja.

Iz resoraJelene Borovinić-Bojović navode da je Vlada Crne Gore, na njihovu inicijativu, usvojila Informaciju o Programu podrške građanima, za post covid rehabilitaciju, kojom je pacijentima koji su imali teška stanja uzrokovana virusom Covid-19, nakon hospitalizacije omogućen oporavak u adekvatnoj ustanovi za rehabilitaciju.

Za tu namjenu Vlada je, kako su kazali, opredijelila sredstva u iznosu od milion eura.

-Predstavnici Ministarstva zdravlja, ranije su održali sastanak sa predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) i Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju ‘Dr Simo Milošević’ Igalo, na kojem je predloženo je da se kroz državni budžet predvidi program podrške građanima koji se oporavljaju od Covid-19 infekcije, kojim bi dobili mogućnost boravka u Institutu  u okviru postcovid rehabilitacije-navode u saopštenju.

Nakon sastanka Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Institutom definisalo je sadržaj progama, koji čine dvije grupne terapije (vježbe disanja, sa vježbama za podizanje kardiorespiratornog kapaciteta), dvije indvidualne terapije (manuelna masaža, podvodna tuš masaža, biserna kupka, peloido terapija) i jedna elektro terapija.

-Prema podacima  kojima raspolaže Ministarstvo zdravlja, ukupan broj pacijenata koji su bili na bolničkom liječenju je 12.000, a planirano je da se na rehabilitaciju po ovom programu uputi oko 2.000 pacijenata.

Na osnovu podataka dobijenih iz zdravstvenih ustanova za bolničko liječenje covid pacijenata, prva grupa obuhvatiće 200 pacijenata koji su po podacima zdravstvenih ustanova bili duže od mjesec na bolničkom liječenju, na respiratoru ili na neinvazivnoj ventilaciji i oni imaju pravo na rehabilitaciju u periodu od 12, odnosno deset terapijskih dana.

Za ovu grupu pacijenata Ministarstvo zdravlja raspisaće Javni poziv, u kojem će se definisali kriterijumi za podnošenje zahtjeva za korišćenje programa-navode iz Ministarstva.

Kriterijumi za naredne faze, kako su kazalli. dogovoriće se u skladu sa preporukama ljekara iz intenzivne njege.

-Takođe i za navedene grupe pacijenata Ministarstvo zdravlja će raspisati Javni poziv u kojem bi se definisali kriterijumi za podnošenje zahtjeva za korišćenje programa.

Predviđeno je da program rehabilitacije covid pacijenata počne sa početkom rada Instituta u Igalu, a najkasnije 1.mart 2022.  dok je završetak planiran do kraja 2022. -saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Oldtajmeri u Crnoj Gori dobijaju braon registarske tablice – definisani i ostali uslovi za vrednovanje i klasifikaciju

0
Oldtajmeri u Crnoj Gori dobijaju braon registarske tablice – definisani i ostali uslovi za vrednovanje i klasifikaciju
Oldtajmer – foto S.L.

Ministarstvo kapitalnih investicija je pripremilo Pravilnik o vrednovanju i razvrstavanju vozila i kategorije starodobnih vozila.

Pravilnikom je definisan sadržaj i način podnošenja zahtjeva za vrednovanje i razvrstavanje oldtajmera, izgled i sadržaj identifikacione kartice i način vođenja registra starodobnih vozila.

“Na ovaj način stvoreni su uslovi da svi zainteresovani građani, to jest ljubitelji oldtajmera, mogu da uvezu vozilo iz inostranstva i da ga registruju po standardima koji su važili u godini proizvodnje tog specifičnog vozila”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Osim toga, i građani koji u svom vlasništvu već imaju vozila, a koja spadaju u kategoriju oldtajmera, ovim novim zakonskim rješenjem dobijaju mogućnost registracije u skladu sa propisanim standardima.

Iz Ministarstva su rekli da u Crnoj Gori godinama unazad postoji i funkcioniše pet klubova ljubitelja starodobnih vozila – oldtajmera i to iz Tivta, Pljevalja, Nikšića, Bara i Ulcinja, koji okupljaju oko 250 članova, entuzijasta koji se aktivno bave ovim interesantnim hobijem.

“Imajući u vidu atraktivnost oldtajmera, značajan broj individualnih kolekcionara u Crnoj Gori i mogućnost obogaćivanja turističke ponude, Ministarstvo kapitalnih investicija je u proteklom periodu sprovelo niz aktivnosti na uređenju zakonodavnog okvira za starodobna vozila”, dodaje se u saopštenju.

Formirana je, kako su rekli, radna grupa koju su činili predstavnici tadašnjeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Ministarstva unutrašnjih poslova, Mašinskog fakulteta i predstavnika klubova oldtajmera, koja je imala zadatak da koncipira zakonski okvir u skladu sa iskustvima zemalja u regionu u toj oblasti.

“Izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja iz decembra 2019. godine, pored nove definicije za starodobno vozilo, definisani su i uslovi za tijelo koje obavlja vrednovanje i razvrstavanje vozila u kategoriji starodobnih vozila, kao i pravni osnov za izradu podzakonskih akta kojim će biti bliže definisana sva pitanja koja su važna za regulisanje ove oblasti”, precizirali su iz Ministarstva.

Na prvobitnu planiranu dinamiku aktivnosti radne grupe neminovno je uticala i pojava pandemije covid-19 što je prouzrokovalo pomjeranje zacrtanih rokova, a u krajnjem nije uticalo na sam kvaliet tog zakonskog rješenja.

“U resornom Ministarstvu su pažljivo razmatrana pitanja u vezi sa registracijom i osiguranjem starodobnih vozila i tim povodom kontaktirana je Agencija za nadzor osiguranja, kako bi osiguravajuće kuće bile informisane o potrebi izrade posebnih odredbi za oldtajmere, koje se odnose na sistem tarifnih grupa, a koja osiguravajuća društva donose samostalno, pri čemu bi uslovi osiguranja eventualno bili korigovani u skladu sa definisanom upotrebom oldtajmera”, navodi se u saopštenju.

Svako vozilo koje bude sertifikovano kao oldtajmer imaće posebne registarske tablice braon boje i jasno će se razlikovati na našim putevima kada budu učestvovali u saobraćaju. Kontrolu upotrebe ovih vozila će obavljati Saobraćajna policija.

Klubovi oldtajmera u Crnoj Gori i individualni kolekcionari preduzeli su aktivnosti na formiranju Crnogorskog saveza oldtajmer vozila koji je rješenjem Ministarstva javne uprave registrovan u julu 2020. godine.

“U skladu sa pravilima Međunarodne federacije za oldtajmere (FIVA) ovaj savez je uspješno prošao proces monitoringa nakon čega je dobio punopravni status ove organizacije, odnosno status autorizovanog nacionalnog saveza koje će nakon ovlašćenja Ministarstva kapitalnih investicija biti jedini ovlašćen da izdaje FIVA indetifikacione kartice”, zaključuje se u saopštenju.

Dani muzike: Publika uživala u koncertu kvarteta Sorkočević

0
Dubrovački kvartet Sorkočević

Dubrovački kvartet Sorkočević otvorio je sinoć zimsko izdanje 38. Međunarodnog festivala Dana muzike, koje će trajati do 16. februara.

Prisutni u Dvorani Park su uživali u izvođenju djela svjetskih i hrvatskih kompozitora, među kojima i u Sorkočevićevoj Simfoniji broj 1, koja je svojevrsna „vizit-karta“ ovog kvarteta.

„Ovaj festival prepoznaje se po vrsnim muzičarima, programu koji iz godine u godinu postaje sve sadržajniji i kvalitetu koji publici pruža već 38 godina. Dani muzike su manifestacija visoke kulture i događaj koji ukusom i stilom odskače od onoga što moderni i prolazni trendovi diktiraju. Uz pandemiju koja je zadesila cijeli svijet i posebne uslove rada i funkcionisanja, mogli smo se uvjeriti koliko ovakvi programi znače za život jedne zajednice“, kazala je potpredsjednica Opštine Herceg-Novi, Vesna Samardžić otvarajući zimsko izdanje Dana muzike.

Zahvaljujući se organizatorima, predsjednici Savjeta festivala Mileni Lučić, maestru Borisu Kraljeviću i Muzičkoj školi, Samardžić je poručila: „Herceg-Novi je bogat grad. Bogat, zbog onih koji su iz njega potekli, stekli iskustvo i slavu, i odlučili da sebe ulože u njega“.
Posebnu zahvalnost uputila je članovima kvarteta Sorkočević, ističući zadovoljstvo zbog pružene ruke prijateljstva i saradnje između njih i Festivala.

„Želim svima da poželim ugodno veče, a moja poruka neka bude: dopustimo da nas muzika spaja, da kroz nju osjetimo onu lijepu stranu ljudske prirode – onu koja brine i njeguje naše duše“, zaključila je potpredsjednica Opštine Herceg-Novi.

Publika je nakon planiranog programa kvartet pozvala na bis, nakon čega se voditelj Slobodan Begić obratio sa riječima „hvala vam što ste došli da nas podržite, mi bez publike ne možemo svirati“, a potom su izveli i Rosinijev valcer.

Dani muzike: Publika uživala u koncertu kvarteta Sorkočević
Dubrovački kvartet Sorkočević

„Publika je bila vrlo iskrena, prepustila se našem muziciranju. To se osjeti. Mogu zaista da kažem da je ovo bio jedan od boljih koncerata u posljednje vrijeme“, kazao je Begić.
Za Nenu Ćorak prvo gostovanje kvarteta u Herceg-Novom predstavlja izuzetno zadovoljstvo, a posebno što su naišli na divan prijem publike. Smatra da su i muzičari i publika sa željom dočekali koncerte uživo poslije skoro dvije godine zatvorenosti zbog pandemije.

„Vaša publika je srdačna, spontana. Drago nam je da smo naišli na dobar prijem“, kazala je Ćorak. Nada se da će saradnja koja je počela u Herceg Novom na Danima muzike krenuti i u drugom smjeru i da će hercegnovski umjetnici uskoro gostovati u Dubrovniku.
Kvartet Sorkočević osnovan je 1988. godine i spada u vodeće hrvatske ansamble po broju koncerata tokom godine. Pored brojnih koncerata u svojoj zemlji, gostovali su u Crnoj Gori, BiH, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Mađarskoj i Francuskoj. Dobitnici su Nagrade Grada Dubrovnika za 2022. godinu.

Maddocks zainteresovana za unapređenje turističke ponude Budve

0
Maddocks zainteresovana za unapređenje turističke ponude Budve
PREDSJEDNIK OPŠTINE BUDVA MARKO CAREVIĆ SASTAO SE SA BRITANSKOM AMBASADORKOM KAREN MEDOKS

Britanska ambasadorka, Karen Maddocks, posebno je zainteresovana za razvijanje i unapređenje turističke ponude Budve, broj gostiju iz Velike Britanije i mogućnosti povećanja turističkog prometa sa tog tržišta.

Ona se sastala sa predsjednikom Opštine Budva Markom Carevićem, koji je upoznao Maddocks sa političkom, ekonomskom i društvenom situacijom u toj opštini, prioritetima, kao i o glavnim razvojnim projektima i budućim planovima za unapređenje te lokalne samoupave.

Maddocks je, kako se navodi u saopštenju Opštine Budva, posjetila i Turističku organizaciju Budve, gdje se susrela sa direktorom Nemanjom Kuljačom, koji je ovom prilikom upoznao ambasadorku sa turističkom ponudom Budve, prirodnim ljepotama, smještajnim kapacitetima, kalendarom manifestacija, promotivnim aktivnostima, kaoi potencijalom aktivnog turizma na budvanskoj rivijeri.

On je upoznao Maddocks sa turističkim kretanjima u periodu prije početka pandemije virusa kovid-19 i nakon, posebno kada su u pitanju dolasci i noćenja gostiju iz Velike Britanije, zatim planiranim projektima koji se odnose na unapređenje turističke ponude i valorizaciju kulturne baštine, ali i izazovima u vremenu pandemije.

PREDSTAVNICI TURISTIČKE ORGANIZACIJE BUDVE SE SASTALA SA BRITANSKOM AMBASADORKOM KAREN MEDOKS

Maddocks se zahvalila na prijemu i izrazila posebno interesovanje kada su u pitanju razvijanje i unapređenje turističke ponude Budve, budvansko zaleđe, broj gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva i mogućnosti povećanja turističkog prometa sa ovog tržišta.

Kako je istakla, Maddocks će rado promovisati turističku ponudu Budve i ovo tržište drugim britanskim turistima.

Ispred Opštine Budva sastanku su takođe prisustvovali i šef kabineta Nikola Jovanović i sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu, Nevenka Božović Jovović.

IJZ: Osam preminulih, 487 novooboljelih, H. Novi 28, Kotor 14, Tivat 12

0
IJZ: Osam preminulih, 487 novooboljelih, H. Novi 28, Kotor 14, Tivat 12
IJZ

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 10.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2136 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 487 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 132
Ulcinj 71
Bar 49
Nikšić 42
Pljevlja 31
Budva 29
Herceg Novi 28
Rožaje 16
Bijelo Polje 15
Kotor 14
Tivat 12
Berane 10
Danilovgrad 10
Plav 8
Cetinje 7
Mojkovac 3
Žabljak 3
Andrijevica 2
Kolašin 2
Plužine 1
Šavnik 1
Tuzi 1
UKUPNO 487

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 10.02.2022. godine je iznosio 22,80%.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (2), Bar (2), Herceg Novi (1), Andrijevica (1), Kolašin (1) i Pljevlja (1). Među preminulima najmlađi je imao 64 godine, a najstariji  81 godinu starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2632.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 526 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 3 511.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 225 740.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1021
Bar 414
Nikšić 365
Ulcinj 353
Herceg Novi 208
Budva 194
Tivat 134
Bijelo Polje 133
Pljevlja 127
Kotor 114
Cetinje 85
Danilovgrad 80
Rožaje 79
Berane 47
Tuzi 31
Mojkovac 30
Plav 27
Kolašin 19
Andrijevica 15
Šavnik 9
Plužine 8
Žabljak 8
Gusinje 6
Petnjica 4
Crna Gora 3511

Tivat od komunalija prihodovao preko 4,3 miliona eura – Porto Montenegro platio najveći iznos dadžbina

0
Tivat od komunalija prihodovao preko 4,3 miliona eura – Porto Montenegro platio najveći iznos dadžbina
Gradilište kompleksa Boka Place u Tivtu – foto S.L.

Opština Tivat je tokom prošle godine od naknade za uređenje građevinskog zemljišta (komunalija) prihodovala ukupno 4.413.327 eura.

Od toga je, kako pie u Izvještaju o stanju uređenja prostora Optine Tivat za 2021., za prijavu gradnje novih objekata naplaćeno 4.315.487 eura, dok je 97.840 eura komunalija naplaćeno za legalizaciju bespravno podignutih objekata.

Najveći pojedinačni iznos komunalija prošle je godine naplaćen od investitora, komapnije Adriatic Marinas iz Tivta, a koja je za novo krilo nautrilko turističkog centra Porto Montenegro – stambeno-poslovni kompklaks Boka Place, Opštini uplatila oko 2,3 miliona eura na ime ove naknade.

Inače, tokom prošle godine na području najmanje bokeljske opštine legalizovan je 41 bespravno podignuti objekat, od čega 35 stambenih i 8 pomoćnih objekata.

Istovremeno, prijavljena je gradnja 58 novih objekata od čega 31 stambenog objekta za porodično stanovanje, 16 objekata kolektivnog stanovanja, pet objekata mješovite namjene, dva stambeno-poslovna i jednog pomoćnog objekta, kao i tri objekta infrastrukture.

Služba glavnog gradskog arhitekte Opštine Tivat koju od aprila prošle godine vodi arhitekta Marko Popović, lani je razmatrala ukupno 140 zahttjeva za davanje raznih saglansoti koje su joj podnijeli ninvestitori raznih objekata.

Od toga je podneseno 100 zahtjeva za davanje saglasnosti na idejno rješenje arhitektonskog projekta stalnih objekata od kojih je 56 zahtjeva riješeno i to 39 zahtjeva je odobreno, pet zahtjeva je odbijeno, a 12 postupaka je obustavljeno, dok su 44 zahtjeva još na kraju prošle godine bila u proceduri obrade predmeta.

Podnesena su  22 zahtjeva za davanje saglasnosti na idejno rješenje arhitektonskog projekta privremenog objekta. On njih je 15 zahtjeva odobreno, pet zahtjeva odbijeno i jedan postupak je obustavljen, dok je jedan zahtjev još u proceduri obrade predmeta.

Podneseno je ukupno 18 zahtjeva za davanje potvrde o usklađenosti spoljnog izgleda bespravnog objekta sa smjernicama za usklađivanje spoljnog izgleda iz planskog dokumenta. Od toga je 15 zahtjeva riješeno izdavanjem potvrde o usklađenosti spoljnjeg izgleda bespravnog objekta sa smjernicama iz planskog dokumenta, dok su za tri zahtjeva podnosiocima upućena obavještenja o daljim koracima vezano za usklađivanje spoljnjeg izgleda bespravnog objekta.

Kotor – Sjećanje na strijeljane mornare

0

U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, 11. februara 1918. danas je na spomeniku u Škaljarima, upriličeno polaganje vijenaca, odata počast minutom ćutanja.

“Od tada do danas svako tumačenje ovog događaja je vezivala ona ista nit, zbog koje su ovi ljudi svijesno odbili da budu vezanih očiju na strijeljanju, nit koja ujedinjuje kompletno čovječanstvo, a to je borba za slobodu i borba za ravnopravnost svih… Sve njih nije tada vezala ideja o naciji i vjeri već ideja o jednakosti i slobodi u borbi za pravdu” – kazao je predsjednik Jokić.

“Borba za slobodu i dostojanstvo, za bolji život to  je nešto što je osnovno, što je iznada nacije i religije. Čast je i poštovanje danas sjetiti se svih mornara. Hvala svima koji održavaju ovo mjesto za buduće generacije, za znanje i edukaciju koja je veoma važna da možemo ići zajedno dalje ” – kazala je ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova.

Vijence su položili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, konzul savjetnik Republike Hrvatske Zlatko Kožuhara, predstavnici Bokeljske mornarice i organizacija boraca.

Polaganje vijenaca strijeljanim mornarima – Škaljari 2022.

Pobuna mornara u Boki Kotorskoj dogodila se 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. U tom trenutku, Boka je bila dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu.

Toga dana, oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova.

Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.

Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke kako bi spriječili pobunu, pa je pobunjenim mornarima postavljen ultimatum o predaji 3. februara.

Brod „Gaa“ i podmornice u Đenovićima
Brod „Gea“ i podmornice u Đenovićima

Istog dana uhapšeno je 500 pobunjenih mornara. U zatvoru je umrlo 10-ak mornara, tokom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.

Četvorica mornara i to troje Hrvata – Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara u Škaljarima, Kotor.

Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nika Lukovića koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt.

„Od uznemirenosti nijesam spavao. Tačno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: ‘Ta presuda je pucanje na pravdu!’ Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu. Predsjednik suda mi se obratio: ‘A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života’. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: ‘Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu’. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: ‘Tako je!’ Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio: ‘Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod’. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih.

Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu Gea, kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana. ‘Ja ne žalim’, rekao je Mate, ‘što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu’. U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest. Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga”.