Partnerske organizacije Lokalnog partnerstva – Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Zavod za zapošljavanje Crne Gore – područna jedinica Herceg Novi, Fakultet za menadžment Herceg Novi, NVO Ksena, „Perla“ doo pozivaju sve zainteresirane nezaposlene ženske osobe koje žele pokrenuti vlastiti posao da se prijave za učešće u programu podrške razvoju ženskog preduzetnišva.
Program podrške realizuju partneri u okviru projekta „PODRŠKA RAZVOJU ŽENSKOG PREDUZETNIŠTVA“ koji se sprovodi u okviru programske šeme „World of Work in Montenegro: Paving the Road to Recovery“, koju finansira Fond za dobro upravljanje, jedinica Kancelarije za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj (FCDO) vlade Velike Britanije, a realizuje Međunarodna organizacija rada (MOR). Cilj projekta je dalji razvoj preduzetništva u lokalnoj zajednici i poboljšanja inkluzivne preduzetničke strukture, na području opštine Herceg Novi.
Do kraja projektne realizacije očekuju se unapređenje kapaciteta najmanje 25 nezaposlenih žena u poslovnom planiranju kao i sedam funkcionalnih novo-registrovanih samostalnih djelatnosti ili društava.
Javni poziv je usmjeren prema nezaposlenim ženama sa područja opštine Herceg Novi koje žele pokrenuti vlastiti biznis uz finansijsku i savjetodavnu podršku navedenog partnerstva.
Crnogorska nacionalna avio-kompanija, Air Montenegro, povećava broj frekvencija za sve postojeće destinacije.
„U odnosu na prethodno ljeto, Air Montenegro će iz Podgorice i Tivta ka Beogradu imati više dnevnih polazaka. Na sedmičnom nivou za Ljubljanu umjesto tri biće četiri leta, a za Banjaluku, umjesto dva leta sedmično, ove sezone će biti tri“, navodi se u saopštenju kompanije.
Svakodnevni letovi planirani su iz Tivta za Istanbul, pa će tako pored Beograda ovo biti ruta sa najfrekventinijim saobraćajem.
„Osim dodatnih letova na postojećim, uskoro će na sajtu kompanije Air Montenegro, kao i putem ostalih kanala prodaje, biti dostupne i nove destinacije“, zaključuje se u saopštenju.
Nakon više od godinu dana radova i uloženih tri miliona kuna završeni su radovi na rekonstrukciji dubrovačkog akvarija, smještenog u jedinstvenom prostoru tvrđave Sveti Ivan.
Prizemlje impozantne tvrđave svetog Ivana, u sklopu dubrovačkih zidina, već je 70 godina dom brojnih morskih organizama. U rekonstrukciji akvarija obnovljena su tri najveća bazena.
– Prije su bili ukopani u zemlji, bili su na neka 2 metra dubine. Sad su oni zatrpani i dignuti su na dva i po metra visine. Zapremina je ostala ista. Organizmi su manje-više slični koji su bili, kaže dr. sc. Nenad Antolović, ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.
Uvijek ih je između 80 i 100, a najviše pozornosti izazivaju veliki primjerci.
– Trenutno su naši najveći organizmi su kirnje. Svaka prelazi 20-25 kilograma i to su normalno mužjaci jer je u toj starosnoj dobi kirnja već promijenila svoj spol i prešla u muški spol, objašnjava dr. sc. Valter Kožul, znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.
Radovi su trajali malo više od godinu dana i uloženo je više od 3 milijuna kuna, uglavnom iz europskih fondova. Sad je njegov jedinstveni ambijent još više istaknut.
– Kad se uđe, čisto taj doživljaj kad znate da ste u tvrđavi koja je stara oko 500 godina, sve kamen oko vas, svodovi od 7-8 metara – stvarno je poseban doživljaj, kaže Antolović.
Osim one turističke, akvarij ima i edukacijsku ulogu pa se još čekaju nove informativne ploče te audiovodič na sedam jezika.
– Kako je akvarij u sklopu Instituta, akvarij ne služi samo za prezentaciju građanima, već je to našim znanstvenicima vrlo interesantno područje gdje se ovaj isječak iz prirode može proučavati, kaže Kožul.
Dubrovački će akvarij vrata otvoriti u veljači, što će, bez sumnje, posebno razveseliti najmlađe posjetitelje.
Omikron je označio početak nove faze u pandemiji covida 19, a možda i njezin kraj u Evropi, izjavio je u nedjelju čelnik evropskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
“Može se zaključiti da se regija bliži svojevrsnoj završnoj fazi pandemije”, izjavio je Hans Kluge u razgovoru za AFP, dodavši da bi se do ožujka omikronom moglo zaraziti 60 posto Evropljana.
Kada se stiša aktualni val zaraze omikronom u Evropi, “bit će uspostavljen globalni imunitet koji će trajati tjednima i mjesecima, što zahvaljujući cjepivu što zahvaljujući imunitetu koji su ljudi stekli zarazom što zahvaljujući smanjenoj sezonalnosti”, tumači Kluge.
“Očekujemo razdoblje mira, a onda bi se krajem godine covid 19 mogao vratiti, ali ne nužno i pandemija”, dodao je čelnik WHO Evrope.
Nakon pada broja slučajeva zaraze na sjeveroistoku SAD-a, moguć je zaokret i u cijeloj zemlji, iako ne bismo trebali pretjerano mirni, naglasio je.
Regionalni ured WHO-a za Afriku objavio je pak prošlog tjedna da se broj slučajeva zaraze naglo smanjio na Crnom kontinentu i da broj smrtnih ishoda pada prvi puta otkada je četvrti val pandemije, u kojem dominira omikron, dosegnuo vrhunac.
Moguća iznenađenja
Čelnik europskog ureda upozorava da je ipak prerano da se covid 19 proglasi endemskom bolesti, poput gripe.
“Puno se priča o endemiji, ali endemija znači… da možete predvidjeti kako će se stvari razvijati. Virus nas je već nekoliko puta iznenadio pa moramo biti jako oprezni”, naglašava Kluge.
Omikron se jako brzo širi, a mogle bi se pojaviti i nove varijante, dodaje.
Povjerenik EU-a za interna tržišta Thierry Breton, čiji portfelj uključuje i proizvodnju cjepiva, izjavio je u nedjelju da će biti moguće prilagoditi ih eventualnim novim varijantama virusa.
“Bit ćemo otporniji, između ostalog i na nove varijante”, izjavio je Breton za francusku televiziji LCI.
“Bit ćemo spremni za prilagodbu cjepiva, posebno onih baziranih na mRNK tehnologiji, bude li potrebno prilagoditi ih zaraznijim varijantama (virusa)”, dodao je povjernik EU-a.
Transmisija neizbježna
U europskoj regiji WHO-a, koja obuhvaća 53 zemlje, uključujući nekoliko njih u središnjoj Aziji, omikron je do 18. siječnja činio 15 posto novih slučajeva zaraze, u usporedbi sa 6,3 posto tjedan dana ranije, ističu u organizaciji.
Ta je varijanta koronavirusa sada dominantna u Evropskoj uniji i u Europskom ekonomskom području, objavila je prošlog tjedna agencija EU-a za zdravlje ECDC.
Budući da se vrlo brzo širi, Evropa se ne bi trebala fokusirati na mjere zaustavljanja transmisije već nastojati što više smanjiti poremećaje u bolnicama, školama i gospodarstvu i ulagati velike napore u zaštitu ranjivih, poručio je.
Građani bi pak morali biti odgovorni. “Ako se ne osjećate dobro, ostanite kod kuće i testirajte se. Ako ste pozitivni, izolirajte se”, tumači.
Spašavanje zdravstva
Prioritet je stabilizirati situaciju u Europi gdje stope procijepljenosti kreću od 25 do 95 posto, što znači i različiti stupanj optrećenosti bolnica i sustava zdravstvene zaštite.
“Stabilizacija znači da zdravstveni sustav više nije blokiran zbog covida 19 i da može pružati osnovne usluge zdravstvene zaštite, koje su, nažalost, ozbiljno narušene kada su u pitanju rak i kardiovaskularne bolesti i rutinska imunizacija”.
Upitan je li potrebna i četvrta doza cjepiva da se dokonča pandemija, oprezno odgovara tek da “znamo da imunitet snažno ojača nakon svake doze cjepiva”.
Gotovo 5,6 miliona ljudi umrlo je do sada u svijetu od zaraze koronavirusom, od čega njih 1,7 milijuna u Evropi, pokazali su izračuni agencije AFP.
Zemljište u Kumboru, na kome je trebalo da se gradi ekskluzivni rizort AquaVista, ponovo je ponuđeno na prodaju, s obzirom na to da na prethodne javne pozive nije bilo zainteresovanih kupaca.
Stečajni upravnik u kompaniji Celtic properties koja je planirala gradnju ovog rizorta, Ranko Radinović, raspisao je javni poziv za prodaju imovine tj. zemljišta, ukupne površine 10.667 kvadratnih metara, koje je evidentirano u listu nepokretnosti LN 524, KO Kumbor, katastarska parcela broj 23. po početnoj cijeni od 4 mil EUR.
Kompaniju Celtic properties osnovali su 2006. godine državljani Republike Irske i porodica Koflan, koja je planirala izgradnju luksuznih apartmana i vila na više lokacija, na crnogorskom primorju.
Kompanija je izgradila pet apartmana u mjestu Podličak u Pržnom, u opštini Budva, dok su na zemljištu koje je ponuđeno na prodaju, planirali izgradnju hotela sa vilama u Kumboru u Herceg Novom.
Osim apartmana u Budvi, kompanija je planirala gradnju luksuznog hotela AquaVista u Kumboru, a planirani hotel je trebalo da se sastoji od približno 20 soba plus 125 luksuznih apartmana sa baštama, zatvorenim i otvorenim bazenima, teretanom, prodavnicama i restoranima, te pristupom marini, direktnim privatnim putem do plaže, privatnim parkingom i nizom drugih objekata. Za glavni objekat, tada je dozvoljena gradnja prizemlja i tri sprata, dok je za planirane vile B+P+1 nivo.
Pravo učešća na tenderu, za kupovinu ovog zemljišta, imaju sva fizička i pravna lica koja uplate tri odsto na ime depozita, a ponude se dostavljaju najkasnije do 17. februara ove godine, dok je otvaranje zakazano za dan kasnije.
Nevladina organizacija Profesionalnih ribara Budve, Crna Gora – NVO “Sveti Nikola” koju zastupa predsjednik Branko Vujičić predala je zahtjev Centru bezbjednosti Budva radi najave mirnih demokratskih protesta u utorak, 25. januara između 10 i 11 sati.
Kako navode u saopštenju za javnost, odlučili su se za ovu vrstu mirnog protesta jer sve njihove molbe i zahtjevi upućeni bivšem zakupcu luke Budva da im odobri komunalne vezove za ribarske brodove nisu urodili plodom.
Cijelog ljeta su se, kako ističu, nadali da će ono što je obećala Vlada Crne Gore, biti ispunjeno, da će luka Budva biti vraćena gradu Budvi.
Kako ne mogu doći do potpredsjenika Vlade, koji je prema njihovom mišljenju odgovoran za situaciju koja se odnosi na činjenicu da jedna strana firma postoji već deset mjeseci bez ijednog dokumenta, jedino što im preostaje je da održe miran protest.
Na molbu ribara i Ministarstva poljoprivrede, šumarsta i vodoprivrede, traže da im barem u zimskom periodu obezbijede komunalne vezove u luci Budva u Dukley marina im nisu izašli u susret.
“Mi smo primorani na ovaj korak kao nastavak naše borbe. Štrajk će se sastojati od isplovljavanja pet- šest ribarskih brodova, bez ikakvih političkih obilježja i sa minimalnim brojem posade na brodovima, kako bi se ispoštovale ektuelne epidemiološke mjere. Obavijestićemo Plovne jedinice Budve i Bara, kao i kapetaniju Bar“, navodi se u saopštnju koje potpisuje predsjednik NVO Sveti Nikola, Branko Vujičić.
Međunarodni festival KotorArt na ljeto 2022. godine organizuje KotorArt akademiju, čime nastavlja tradiciju majstorskih radionica, koje su činile značajan element programa i na samim počecima Festivala prije dvije decenije.
Stvaranje prilika za usavršavanje i promociju mladih talentovnih muzičara, omogućavanje češćeg koncertnog nastupanja i sticanje novih iskustava, predstavlja jedan od glavnih ciljeva KotorArta, kada se radi o mladim naraštajima muzičara. Kroz serijal KotorArt talenti, Festival promoviše mlade muzičare, a od ovog ljeta talentovani muzičari imaće prilike i da uče od vrhunskih muzičara na KotorArt akademiji – izjavili su iz PR službe KotorArta.
Četiri majstorske radionice, za violinu, flautu, gitaru i klavir, realizovaće se u festivalskom periodu 2022. godine u Kotoru, u prostorijama Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje Vida Matjan. Profesori ovogodišnje KotorArt akademije biće renomirani umjetnici i pedagozi, violinista Stefan Milenković (24-26. jul), flautista Janoš Balint (27-29. jul), gitarista Petrit Čeku (2-4. avgust) i pijanista Kemal Gekić (9-11. avgust).
KotorArt akademija
Nakon održanih radionica, izabrani studenti Akademije imaće priliku da nastupe na koncertima na kojima će im se pridružiti i ovi renomirani umjetnici, u okviru ovogodišnjeg KotorArta. Takođe, za najbolje studente planirane su i novčane nagrade i dodatni koncertni angažmani.
Više informacija u vezi sa profesorima KotorArt akademije i prijavom polaznika na neku od majstorskih radionica mogu se pronaći na internet stranici festivala, www.kotorart.me.
Nekoliko hiljada protestanata, dio njih iz drugih evropskih država, u nedjelju je marširalo Briselom kako bi izrazili nezadovoljstvo mjerama uvedenima za borbu protiv širenja covida-19.
Protestanti, okupljeni u većem broju nego na prošlim skupovima, nosili su natpise protiv premijera Alexandera De Crooa i covid potvrdi, prenosi agencija France Presse.
Skup protiv potvrda, potrebnih za ulazak u restorane i kulturna događanja, održavaju se već nekoliko tjedana u belgijskoj prijestolnici. Prošli su bili obilježeni sukobima sa snagama sigurnosti, a bilo ih je i ovaj put na marginama prosvjeda.
Organizatori događaja, među kojima su inicijative Svjetski skup za slobodu i Evropljani ujedinjeni za slobodu, na prosvjed u Bruxellesu pozvali su i stanovnike drugih europskih država.
Tako su na ulicama, među ostalima, viđene i zastave Nizozemske, Poljske i Rumunjske.
„Ono što se događa od 2020. je otvorilo ljudima oči“, rekla je Francesca Fanara, stanovnica sjevernog francuskog grada Lillea.
Portugalac Adolfo Barbosa govorio je pak o „zdravstvenoj krizi“, dodavši da mu je „srce puno zbog broja ljudi koji je stigao“.
Ovaj prosvjed događa se u vrijeme kad vlade razmatraju ublažavanje restriktivnih mjera, usprkos tome što širenje omikrona ne jenjava.
Ta je varijanta sad dominantna diljem Europske unije, objavila je Europska agencija za lijekove u petak.
Belgija je prošli tjedan imala skok u dnevnom broju zaraženih, s više od 60 tisuća slučajeva dnevno. Vlasti govore o ‘cunamiju’ zaraženih, no zdravstveni sustav je pod manjim pritiskom nego tijekom prošlih valova zaraze zbog blažih simptoma zaraze omikronom.
Belgijski premijer stoga je u petak najavio da restorani i kafići mogu produžiti svoje radno vrijeme. Noćni klubovi ostaju zatvoreni.
Francuska vlada u četvrtak je najavila da će u veljači ukinuti dio mjera – nošenje maski na otvorenom i rad od kuće prestaju biti obavezni, noćni klubovi mogu nastaviti s radom te se vraćaju koncerti sa stajaćim mjestima.
U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Budvi, Ulcinju i Baru.
U Budvi je registrovano 2.398 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Ulcinju 2.224, Baru 2.071, Nikšiću 1.954, Herceg Novom 1.824, Šavniku 1.733, Plužinama 1.646, na Cetinju 1.640, u Tivtu 1.593, Pljevljima 1.477, Podgorici 1.451.
U Beranama je registrovano 1.419 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Kotoru 1.435, Bijelom Polju 1.332, na Žabljaku 1.298, u Danilovgradu i Mojkovcu po 1.192, Tuzima 913.
U Andrijevici su registrovana 894 aktivna slučaja na 100 hiljada stanovnika, Rožajama 769, Plavu 721, Kolašinu 650, Petnjici 630 i Gusinju 275.
