Aerodromi koji su profitabilni i mogu se razvijati vlastitim sredstvima, ni bi trebalo da se daju u koncesiju, ocijenio je za Dan profesor Radoje Karadžić.
“Naši aerodromi su uspješni i u skorijoj budućnosti će biti daleko uspješniji, pa bi bilo logično da ostanu u državnom vlasništvu, jer su, između ostalog, vitalni resurs države. No, da bi se dala mjerodavna ocjena, treba imati detaljnije analize o mnogim segmentima”, smatra Karadžić.
O eventualnim koncesijama, kako je rekao, država treba da procijeni u kom smjeru će se, u budućnosti, razvijati Aerodromi Crne Gore.
“Ministarstvo kapitalnih investicija prati ovaj projekat, a već je imalo konferenciju sa kvalifikovanim ponuđačima. Ministarstvo će sa ministarstvima ekonomije i finasija dostaviti predlog Vladi, koja će odlučiti koji su naredni koraci, nastavak ili prekid projekta”, kazao je Karadžić.
Davanje aerodroma pod koncesiju je pokrenula prethodna izvršna vlast prije pandemije, a nova Vlada nastavila sa procesom.
Nije prešla na sljedeći korak koji bi značio odabir koncesionara i pregovori o uslovima, ali je krajem oktobra poslušala njihove planove.
Još se, međutim, nije izjasnila hoće li nastaviti postupak ili odustati od koncesije.
U igri za aerodrome su ostala tri ponuđača.
Karadžić je objasnio da u Zapadnoj Evropi sve ili većinu aerodroma vodi država.
“Omane li koncesija nekog aerodroma, na primjer u Francuskoj, ona ima na raspolaganju dosta drugih, nekoncesioniranih aerodroma. U Crnoj Gori aerodromi su pokretači ekonomskog razvoja i prihoda, što bi se reklo, zlatna podloga. Crna Gora mora oprezno razmatrati ovaj projekat jer ima samo dva aerodroma. U slučaju nezadovoljstva sa koncesionarima i neispunjavanja preuzetih obaveza, država se može naći u složenoj poziciji, a ekonomski i turistički razvoj doći u dugogodišnju stagnaciju”, upozorio je Karadžić.
On je naveo da je uloga avio-saobraćaja u razvoju turizma nezaobilazna činjenica, posebno jer je ova vrsta saobraćaja trenutno u velikoj ekspanziji.
“Aerodromi Crne Gore su među najbrže rastućim aerodromima u regionu, u periodu prije pandemije. Po brojnim pokazateljima oni su broj jedan u regiji. U okruženju u kojem djeluju, rezultati su im i više nego fascinantni, jer Aerodromi Crne Gore imaju vrlo jako okruženje. Na dva sata vožnje nalaze se aerodromi sa preko dva miliona putnika prometa, Dubrovnik i Tirana, a tu su aerodromi Priština, Sarajevo, Mostar, a u fazi otvaranja su Ponikve, Kukeš i Valona”, rekao je Karadžić.
U posljednjih nekoliko godina, kako je kazao, zabilježen je značajan porast prometa vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori, a zbog pandemije 2020. i prošle godine zabilježen je pad prometa.
Ukupan broj operacija na crnogorskim aerodromima u 2020. godini bio je oko 60 odsto manji u odnosu na
2019.
Značajniji pad bilježi aerodrom Tivat, oko 70 odsto, dok je broj polijetanja i slijetanja na aerodromu Podgorica prepolovljen u godini koju je obilježila pandemija koronavirusa.
U prošloj godini dva crnogorska aerodroma zabilježila su oko 37 odsto manje operacija nego u 2019.
“Broj operacija na aerodromu Podgorica u prošloj godini bio je oko 45 odsto manji nego 2019. godine, dok je na aerodromu Tivat ostvareno oko 29 odsto manje operacija”, precizirao je Karadžić.
Dok cijela nacija nestrpljivo čeka povezivanje juga s ostatkom matice zemlje, a političari redaju datume svečane ceremonije, Googleov servis već je odradio svoje i povezao nas baš kako smo zamislili.
Između Dubrovnika i Zagreba ponudio je vozačima najbržu cestovnu rutu koja uključuje legendarni infrastrukturni objekt koji iščekujemo više od 20 godina. Hvala na požurnici, još da se što prije i ostvari u stvarnosti…
Stanovnicima egejskih otoka Lesbosa i Chiosa je prekipjelo. Ujedinjeni u zajedničkoj misiji očuvanja svojih otoka, prošli su tjedan spriječili pristajanje teretnog broda koji je prevozio radne strojeve za početak gradnje kampova za izbjeglice piše Morski.hr.
Grčka vlada planira izgraditi “centre za izbjeglice i migrante zatvorenog i kontroliranog pristupa” na oba otoka. No stanovnici otoka Lezbosa i Chiosa spriječili su pristanak u luku broda koji je prevozio građevinski materijal i strojeve za izgradnju novih migrantskih kampova, prenosi Politichos.gr.Stotine su se okupile prošli četvrtak u lukama, prvo na sjeveroistočnom egejskom otoku Chiosu, a potom i na Lezbosu, kako bi blokirale teretni brod ‘Pelagitis’, organizirajući velike prosvjede protiv ove vladine odluke.
Brod koji je prevozio teret nije mogao pristati ni na jedan otok i na kraju je oko 18 sati otplovio za Solun.
– Planovi vlade o stvaranju novih zatočeničkih objekata neće biti prihvaćeni. Lokalne zajednice Chiosa i Lesvosa su se oglasile; nema novih centara za migrante, bilo zatvorenih ili otvorenih. Upozorili smo ih: nemojte pomišljati pokušavati dovesti mašineriju u Mytilene. Stanovnici Lesbosa ih čekaju. Ovdje smo da to spriječimo – poručili su iz organizacije prosvjeda.
U rubrici Leksički vremeplov JU Gradska biblioteka Tivat (i) ove subote donosimo objašnjenje etimologije nove dvije riječi: jedne riječi iz opšteg fonda B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma. Ove subote to su riječi: ambulànta i gvantîjera.
Ambulànta je riječ skovana prema njemačkoj riječi Ambulanz i u početku je označavala pokretnu, poljsku bolnicu. Njemačko Ambulanz posuđeno je iz francuskog ambulance, što je, pak, postalo od latinskog ambulāns „pokretan, šetajući“; to ambulāns, opet, particip je od glagola ambulāre„šetati, hodati“.
Gvantîjera (u opštem fondu B/CG/H/S jezika „pladanj za serviranje“, „poslužavnik za kafu“) je izvedenica na italijansko –iera < latinsko -aria od franačkog *wanth: italijansko guantièra (digresija: Franci su germansko pleme koje je u petom stoljeću AD osnovalo svoju državu u rimskoj Galiji, današnjoj Francuskoj). Odatle, sa prefiksom a- < ad-, agguantare > agvantȁt “zgrabiti rukom neku stvar”. Predstava koja je, dakle, bila odlučujuća u formiranju leksema gvantîjera je predstava uzimanja (nečeg) u ruke.
Sa objašnjenjem etimologije nove dvije riječi- jedne iz opšteg fonda B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma- vidimo se iduće subote.
LITERATURA:
Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević, Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. I, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971.
Novak Đoković Foto: AAP Image/James Ross / via REUTERS
Prvi tenisač svijeta Novak Đoković neće igrati u Melbourneu i mora napustiti Australiju!
Australski savezni sud u nedjelju je potvrdio odluku australskog ministra Alexa Hawka da se poništi viza izdana Novaku Đokoviću jer predstavlja zdravstveni rizik za australsku zajednicu.
Sud je izvijestio da će obrazloženje odluke biti naknadno objavljeno.
Nakon što je sud potvrdio ukidanje Đokovićeve vize australski pravni stručnjaci navode da postoje još neke teoretske pravne opcije za njegove odvjetnike ne dajući im previše nade, jer uključuju primjerice molbu ministru za imigraciju za izdavanjem privremene vize – istom ministru koji mu je vizu i ukinuo, prenio je CNN.
Uz to, s obzirom na to da je prvi Đokovićev meč na Australian Openu zakazan za ponedjeljak navečer, upitno je i ima li više vremena za bilo kakve pravne pokušaje, dodaje američka televizijska kuća.
Odlučujući o slučaju koji je dominirao australskim životom i svijetom sporta više od tjedan dana, tročlano sudsko vijeće Saveznog suda saslušalo je argumente vladinih odvjetnika da Đokovićeva daljnja prisutnost u zemlji može potaknuti raspoloženje protiv cijepljenja tijekom najgoreg vala epidemije Covida-19 u Australiji otkako je pandemija počela.
Medicinsko izuzeće koje je omogućilo srpskom teniskom prvaku da uđe u zemlju bez cijepljenja izazvalo je bijes u Australiji i postalo političko pitanje za premijera Scotta Morrisona, koji mora raspisati savezne izbore prije maja.
– Sud nalaže da se žalba odbije na trošak tužitelja, stoji u odluci koju su jednoglasno odobrila trojica sudaca. Obrazloženje odluke bit će naknadno objavljeno.
Trojica sudaca od 9.30 sati po lokalnom vremenu slušala su u nedjelju višesatno izlaganje argumenata predstavnika tenisača i australske vlade.
Đokovićev odvjetnik rekao je da ne postoje dokazi da je prvi tenisač svijeta izazvao prosvjede protivnika cijepljenja te da je odluka ministra Alexa Hawkea da mu se uskrati viza bila “nerazumna” i “pogrešna”.
Australska vlada pak tvrdila je da srpski tenisač, koji nije cijepljen protiv koronavirusa, predstavlja “zdravstveni rizik” .
Stephen Lloyd, za vladu, rekao je da se Đokovićevo protivljenje cijepljenju može vidjeti ne samo u njegovim javnim izjavama, već i zato što nije bio cijepljen protiv koronavirusa čak ni nakon što su cjepiva postala široko dostupna.
Vladin odvjetnik priznao je da postoji rizik da bi ukidanje Đokovićeve vize izazvalo “nemir” među ljudima koji se ne slažu.
No, Lloyd je tvrdio da s obzirom na Đokovićev status istaknutog sportaša, postoji opasnost da bi njegov stav i ponašanje mogli potaknuti druge da krše smjernice zdravstvene sigurnosti.
– Ministar je zauzeo stav da će njegova prisutnost u Australiji potaknuti ljude izvan antivakserskih krugova da oponašaju njegovo očito zanemarivanje sigurnosnih mjera, rekao je Lloyd.
Naveo je Đokovićevo sudjelovanje u intervjuu za medije i fotografiranju kada je prošlog mjeseca znao da je zaražen koronavirusom.
Đoković je u Australiju stigao 5. januara kada mu je poništena viza te je smješten u hotel Park u Melbourneu, prihvatilište za migrante gdje je proveo četiri noći.
Sud ga je u ponedjeljak oslobodio, presudivši da je odluka o otkazivanju vize po dolasku u Australiju neosnovana zbog nepoštivanja procedure.
Australski ministar za imigracije Alex Hawke odlučio je nakon toga, 14. januara, poništiti vizu Đokoviću jer bi njegov boravak u zemlju mogao utjecati na jačanje protivljenja cijepljenju protiv Covida-19 u Australiji i Đoković je vraćen u prihvatilište za migrante.Odlukom suda Đokoviću je onemogućeno da se natječe na Australian Openu i konkurira za osvajanje rekordnog 21. Grand Slam turnira.
Pojava divokoza na Orjenu nakon četiri decenije, mnoge je podsjetila na domaćeg jarca koji se prije desetak godina “odmetnu od kuće” i jedno vrijeme sam i slobodan živio u planini.
Bato Vuković iz Trebesina -sela u zaleđu Herceg Novog , je 2010 godine, vraćajući sa ispaše stado koza, “izgubio” jarca. U blizini bivšeg motela Borići jarac se izdvojio iz stada i nestao u Ljutom kršu. Vuković je, pošto se jarac nije vraćao, pretpostavio da je uginuo ili da ga je rastrgao vuk, ali su lovci nakon godinu vidjeli odmetnutog jarca , koji je pobjedao od njih
Izbjegavao je ljude, ali i stada koza i ovaca koje su seljani u ljetnim mjesecima izvodili na pašu u planinu. Uglavnom je živio na Subri, na Kamenskom kablu, a onda je u februaru 2017. godine nestao. Da li je njegov biološki sat otkucao potonju uru ili je, kako su se mnogi nadali, otišao u pitomije krajeve nikada nije razjašnjeno.
Jarac
Podsjećamo da domaća koza (Capra hircus) vodi porijeklo od divljih koza. Pripitomljavanje se odvijalo vjerojatno još tokom 11 vijeka prije nove ere, na području Bliskog istoka, po svoj prilici južnog Levanta ili Zagrosa.
Ima i primjera obrnutog procesa. Mornari su na mnogim dijelovima Zemlje ostavljali žive domaće koze kao zalihu hrane za moguće brodove u prolazu, a one su vremenom podivljale, kao u Australiji ili na Galápagosu, gdje su imale razorni utjecaj na autohtonu floru i faunu.
/S.Kosić/
Foto: članovi PK Subra Branislav Marković i Željko Starčević
Sveštenik Kotorske biskupije don Nikola Majić kaže da se na Hrvate u Crnoj Gori ne vrše pritisci i naveo da “ još nikada ovakve slobode za vjernike kao i za župnika nije bilo”.
”Jučer je bio Dan Hrvata u Crnoj Gori. Bilo je sigurno po novinama, na televiziji čestitanja, izjava o položaju Hrvata u Crnoj Gori. Ja kao župnik ne smijem se baviti politikom niti po tom pitanju davati izjave, ali mogu i dužnost mi je dati izjavu o slobodi rimokatolika u glavnom gradu svih Hrvata u Crnoj Gori. To je Donja Lastva. Ja sam svećenik 50 godina i čitavo vrijeme bio sam u Crnoj Gori. Mogu reći da još nikada ovakve slobode za vjernike kao i za župnika nije bilo. Ja bih poželio da ova vlast potraje još 100 godina”, napisao je juče na Fejsbuku don Nikola Majić.
On je župnik u Donjoj Lastvi kod Tivta gdje žive i čelnici Hrvatske građanske inicijative, a župna crkva Svetog Roka u kojoj služi don Majić i župni dom u kome sveštenik živi, nalaze se odmah do zgrade donjolastovskog Doma kulture u kojem je sjedište HNV-a i stranačkog medija HGI-ja, Radio Duxa.
U Tivtu, inače, živi najbrojnija hrvatska zajednica u Crnoj Gori, a najveći broj tivatskih Hrvata je upravo u Donjoj Lastvi.
”Ja sam i kao mladomisnik (župni vikar), naravno i za vrijeme Domovinskog rata imao puno problema, a danas, Bogu hvala, nemam nikakvih. Imam problema sa Hrvatima koji me jure svaki dan da im izdajem krštenice i da im napišem potvrdu da su Hrvati, iako to na Konzulatu ništa ne vrijedi. Problema imam sa održavanjem kulta mrtvih, ali sve to nema veze sa civilnim vlastima”, napisao je don Nikola Majić.
Njemu na ponoćnu svečanu svetu misu – Ponoćku na katolički Božić u crkvu Svetog Roka, već dvije godine zaredom dolaze čelnici lokalne vlasti Tivta u kojoj je na vlasti koalicija građanskih listi NP-BF-GB: predsjednik te Opštine Željko Komnenović (NP) i predsjednik lokalnog parlementa dr Andrija Petković (BF).
Čelnici Hrvatske građanske inicijative (HGI) i Hrvatskog nacionalnog vijeća (NHV) prošle godine su se u više navrata žalili zvaničnom Zagrebu na navodno ugrožavanje i pritiske nad Hrvatima u Crnoj Gori.”
Iz HGI-ja nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” koji su to pritisci, da li oni dolaze od lokalnih vlasti u Tivtu gdje je najbrojnija hrvatska zajednica u Crnoj Gori i sjedište HGI, ili pak od vlasti na državnom nivou Crne Gore. Naveli su da su pitanja neprofesionalna i da ne žele da odgovore.
Bivša predsjednika HGI-a, sada liderka vanparlamentarne Hrvatske reformske stranke Marija Vučinović, kaže da “ne postoji pritisak na Hrvatsku zajednicu od strane sadašnje vlasti ni više ni manje nego što je postojao od kada Hrvati politički djeluju u Crnoj Gori.”
Vlada Crne Gore dala je saglasnost na zakljulenje novog, drugog po redu aneksa ugovora o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj sa kompanijom Adriatic 42 doo Tivat, a kojim se rok za završetak postupka ekološke remedijacije prostora nekdašanjeg Jadranskog brodogradilišta Bijela koji je dat u dugogodišnju konceiju toj firmi, produžava do 31.decembra ove godine.
Samim time ponovno se produšavajui rokovi za uspostavljanje u Bijeloj novog i modernog centra za remont i održavanje super i mega jahti, a koje ovdje treba da uspostavi tivatska kompanija Porto Montenegro i njeg partner iz Dubaia, koncern Drydocks World.
Radove na remedijaciji, odnosno sakupljanu i izvozu otpandog grita od pjeskarenja brodova, zagađenog zemljišta, ulja i drugih zagađujućih materija prisutnih na prostoru bivšpeg brodogradilišta kao nusporodukta višedecenijske brodoremontne djelatnosti u Bijeloj, od 2018. godine izvodi francuska firma Valgo koja je taj posao dobila na međunarodnom tenderu. Sanacioni radovi podrazumijevaju uklanjanje oko 120 hiljada tona grita i zagađenog zemljišta iz Bijele, a ugovor sa Valgom vrijedan je 22 miliona eura i finansira se iz kredita koji je Vlada Crne Gore još 2014. zaključila sa Svjetskom bankom za kreditiranje projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ za četiri tzv. crne tačke u Crnoj Gori od kojih je najznačajnija brodogradilište Bijela.
Valgo je prema prvobitnom ugovoru imao rok od 21 mjesec da završi taj posao, ali se pokazalo da on nije dobro pripremljen od strane crnogorskih vlasti, odnosno Agencie za zaštitu prirode u ime koje je projekt-menadžerka čišćenja Bijele Almina Bučan. Uz to, Vlago je imao i problema u obezbjeđivanju dozvola za uvoz otpada – upotrebljeniog grita u Španiju, pa je više puta dolazilo do zastoja u otrpemi ovog otpada koji se iz Bijele odvozio brodovima. Zbog toga značajno kasni i projekat otvaranja novog remontnog brodogradilišta i servisnog centra za super i mega jahte koji će u Bijeloj poslovati pod okriljem kompanije Adriatic 42.
Inače, ugovor o koncesijii za privredno korišćenje brodogradilište luke Bijela, Vlada Crne Gore je 2018. sklopila sa konziorcijumom Montenegro Yacht Servce iz Tivta kojeg su činile kompanije Adratic Marinas- Porto Montenegro i Tivta i holandski brodograđevni koncern Damen. U međuvremenu, Holanđani su odustakli od ovog posla, pa je Adriatic Marinas našao novog partnera – renomiranu kompaniju Drydocks World iz Dubaia, sa kojom je preuzeo konceiju za Bijelu a njenog koncesionara – kompainju Montenegro Yachtr Service, preimenovao u Adriatic 42.
Prema ranijim planovima, novi servisni centar na mjestu dijela kapaciteta bivšeg brodogradilišta u Bijeloj moći da generalno remontuje jahte dužine do 120 metra i imaće veliki sinhro-lift, par travel liftova većeg kapaciteta četiri moderne remontne radionice među kojima je i potpuno zatvorena radionica za farbanje jahti. Ukupni planirani nivo investicija za uspostavljenje ovog rmeontnog centra u prve tri godine je minimalno 20 miliona eura.
Ugovorom sa koncesionarom je predviđeno da investicioni period počinje teći od dana predaje izvještaja eksperta kojim se potvrđuje da je koncesiono područje očišćeno od zagađenja uzrokovanog radom nekadašnjeg brodogradilišta Bijela, kako bi koncesionar (Adraatic 42) počeo relaizaciju investiocionog plana. Prvobitno ugovoreni datum završetka remedijacije sa kompanijom Valgo bio je 31.mart 2020. i on je već jednom zbnog kašnjenja tog posla, promijenjen na dan 31. decembar 2021.
Bijela Brodogradilište – foto arhiv Boka News
„Evidentno je kašnjenje u izviođenju radova na remedijaciju odnosu na definisani rok i dinamiku, a time onemogućeno preuzimanje sanirane lokacije od strane koncesionara na način određen u Ugovoru o koncesiji. Stoga, pojavila sa potreba izmjena Ugovora o koncesiji u dijelu definisanja datujma završetka remedijacije, na načinjda se odtredi datum 31.decembar 2022., do kada je za očekivati da će radovi na remedijaciji biti završeni“- stoji u „Informaciji o zaključenju Aneksa 2 Ugovora o konceisji za privredno korišćenje brodogradilišne luke Bijela“ koju je Vlada usvojila na svojoj posljendkioj sjednici u prošloj godini, obavuzujući pritom direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore da potpiše ovaj ankesk sa kompanijom Adriatic 42.
U materijalima koje je razmatrala Vlada, nema konkretnog objašnjanja zašto radovi koje izvodi Vlagio opet drastično kasne i ko je odgovoran zbog toga što se već skoro tri godine odlaže početak nove velike strane incvesticiuje u izgradnju modernog remontnog centzra za super i mega jahte u Boki Kotorskoj.
Premijer Zdravko Krivokapić je inače, u društvu ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića, francuskog ambasadora u Crnoj Gori Kristijana Timonijea i predsjednika kompnaije Valgio Fransoa Bušea, je 4.maja prošle godine obišao radove na ekološkoj remedijaciji u Bijeloj i poslao optimistične poruke da će taj posa vrlo brzo biti završen. Do tog momenta je kako je tada saopšteno, Valgo od početka projekta remedijacije zemjišta u Brodogradilištu Bijela izvezao samo ukupno 38.996 tona opasnog grita u Španiju, od preko 120.000 tona otpada koje treba da odavde ukloni. Dan nakon Krivokapićeve posjete Bijeloj, odavde je isplovio još jedan brod sa ukrcanih oko 6.300 tona grita, ali se od tada do danas opet nije puno odmaklo u realizaciji ovog posla kojeg plaćaju poreski obveznici u Crnoj Gori.
KRIVOKAPIĆ PRIČAO O OPSTRUKCIJI I VASKRSENJU, PA ZAĆUTAO
Premijer Krivokapić je prilikom posjete bivšem brodogradilištu u Bijeloj u maju prošle godine kazao da to što tamo radi francuska firma Valgo, “predstavlja novi početak za Bijelu i nadam se da kao što vaskrsava cijela Crna Gora, da će i Bijela doživjeti renesansu.”
“Da bi se renesansa desila, mi moramo ovaj ogromni prostor da dovedemo u ekološki ispravno stanje. Prvi brod koji se nakon godinu i po dana nalazi ovdje, svjedočanstvo je da će, najvjerovatnije, sa još deset brodova, učiniti da ovo mjesto dobije na značaju sa stanovišta ekologije“- kazao je on.
Brodogradilište Bijela – foto Vlada CG
Predsjednik Vlade je poručio i da je u prethodnom periodu pravljena opstrukcija, kako pomenuti posao ne bi bio završen ranije.
„Da ova renomirana francuska firma ne bude ta koja će završiti ovaj posao. Upravo zahvaljujući naporima Vlade, prevashodno Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, mi smo napokon završili taj posao na zadovoljstvo tri strane, Svjetske banke, francuske firme Valgo i posebnu zahvalnost dugujemo ambasadoru Timonijeu, koji je uložio mnogo napora da ovo sve bude završeno na najbolji mogući način, i naravno, glavne strane, a to je Vlada CG, ili bolje rečeno, građani Crne Gore“- kazao je Krivokapić.
Premijer se više u međuvremenu nije oglašavao u vezi ekološke remedijacije Bijele iako je nastavljeno drastično kašnjenje u tom poslu, a zbog čega je Krivokapićeva Vlada sada morala da opet za godinu dana produži rok za počeetak investicija novog koncesionara brodogradilišne luke Bijela.
Dva dana nakon premijerove posjete, iz Bijele je isplovio brod sa 6.300 tona otpadnog grita za Španiju. Tada je saopšteno da je riječ samo o prvom od ukupno pet brodova kojima je planiran izvoz 30 hiljada tona industrijskog otpada grita za Španiju, te da su vlasti te države, dale preliminarnu dozvolu za izvoz 40 hiljada tona kontaminiranog zemljišta iz bivšeg brodogradilišta. U Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine tada su saopštili da očekuju da tokom juna mjeseca španske vlasti dati uvoznu dozvolu, a potom će Agencija izdati izvoznu dozvolu.
“Sa ovim dozvolama riješili smo gorući problem vezan za izvoz otpada iz brodogradilišta Bijela”- kazala je tada medijijma projekt menadžerka iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Almina Bučan.
Ona je navela da će eko sanacija tog prostora biti završena do kraja novembra 2021. i da će nakon čišćenja, prostor biti predat koncesionaru na dalje korišćenje.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa preminula jedna osoba, a registrovano je 1.813 novih slučajeva infekcije, na 5.101 uzorak, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Ima li ikoga tko u zadnje dvije godine još nije postavio pitanje ‘Je li pandemija konačno gotova?’ ili ‘Kada ćemo konačno moći nastaviti normalno živjeti?’. Tako započinje velika analiza BBC-jevog novinara specijaliziranog za zdravstvene i znanstvene teme Jamesa Gallaghera koji odmah navodi da je on postavio oba spomenuta pitanja pa nastavlja da bi odgovor na njih mogao biti isti: ‘Vrlo skoro’.
Sve je snažnije uvjerenje da omikron Ujedinjeno Kraljevstvo gura prema samoj završnici pandemije. Ali, što slijedi nakon toga? Neće se dogoditi da netko pucne prstima i da virus zatim nestane. Umjesto toga, morat ćemo se naviknuti na novu sveprisutnu riječ – ‘endemski’, što zapravo znači da covid definitivno ostaje s nama.
Jesmo li, dakle, doista na pragu nove ere covida i što će to značiti za naše živote?
– Gotovo da smo tamo, ovo sada je početak kraja, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu, smatra profesor Julian Hiscox, šef katedre za infektivne bolesti i globalno zdravlje na Sveučilištu u Liverpoolu.
– Mislim da će nam se životi tijekom 2022. gotovo u potpunosti vratiti u pretpandemijsko vrijeme, dodaje.
Ono što se mijenja je naš imunitet. Novi koronavirus pojavio se prije dvije godine u kineskom Wuhanu i tada smo bili ranjivi. Bio je to potpuno nov virus s kojim naši imunološki sustavi nisu imali dodira, a nismo imali ni cjepiva ni lijekova koji bi mogli pomoći u borbi s njim. Posljedica je bila kao da je netko pucao iz bacača plamena u tvornici pirotehnike. Covid se svijetom proširio eksplozivno, ali požar koji je izazvao ne može gorjeti istim intenzitetom vječno.
Od početka su postojale dvije opcije – ili ćemo istrijebiti covid, kao što se učinilo s ebolom u zapadnoj Africi, ili će se sam primiriti, ali ostati s nama dugoročno i pridružiti se čitavom nizu endemskih zaraza – od obične prehlade preko HIV-a, ospica i malarije do tuberkuloze – koje su uvijek prisutne.
Neizbježna opcija
Za mnoge se ova druga opcija – s obzirom da je riječ o virusu koji se širi zrakom, i to i prije nego se kod zaraženih pojave simptomi – od početka činila neizbježnom.
– Endemičnost je ugravirana u ovaj virus, kaže dr. Elisabetta Groppelli, virologinja sa Sveučilišta u Londonu St. George.
– Vrlo sam optimistična. Uskoro ćemo biti u situaciji u kojoj virus cirkulira, a pritom vodimo brigu o zaštiti najugroženijih, dok ćemo za sve ostale prihvatiti da će se zaraziti. Prosječnoj osobi neće se dogoditi ništa, pojasnila je dr. Groppelli.
Epidemiolozi neku zarazu najčešće smatraju endemskom kada je njezino širenje konzistentno i predvidljivo, a da nema iznenadnih eksplozija ‘slučajeva’ kakve smo gledali u raznim valovima ove pandemije. No, profesorica Azra Ghani, epidemiologinja s londonkog Imperial Collegea, kaže da drugi ljudi koristeći izraz ‘endemski’ misle na život s covidom, ali bez restrikcija. Ona smatra da ćemo do toga doći ‘iznimno brzo’.
– Čini se da je dugo trebalo do ove faze, ali prošlo je samo godinu dana od početka vakcinacije, a već smo i zbog toga slobodniji nego prije, kaže Ghani.
Jedino što bi moglo poremetiti ovakav razvoj situacije je pojava neke nove varijante koronavirusa koja bi mogla preuzeti dominaciju nad omikronom i pritom izazivati značajno teže kliničke slike.
Važno je reći, napominje Ghani, da ako je zaraza endemska to ne znači nužno da je bolest blaga.
– Imamo nekih stvarno opakih ubojitih zaraznih bolesti koje smatramo endemskima. Boginje su bile endemske tisućljećima, ali svejedno su ubile trećinu svih zaraženih. Malarija je endemska pa svake godine izazove 600.000 smrtnih slučajeva, pojašnjava Ghani.
Manje smrtonosan
Kada je riječ o covidu, već su vidljivi znakovi da on postaje manje smrtonosan s protekom vremena tijekom kojega se ljudski organizmi ‘upoznaju’ s koronavirusom i ‘uče’ kako se boriti s njime. U Ujedinjenom Kraljevstvu građanima je ponuđeno cjepivo, uključujući i booster dozu, a kroz populaciju su prošli valovi četiriju različitih varijanti istog virusa.
– Kada omikron odradi svoje, imunitet u Ujedinjenom Kraljevstvu bit će visok, i to barem neko vrijeme, smatra profesorica Eleanor Riley, imunologinja sa Sveučilišta u Edinburghu.
Ipak, visoka stopa zaraze imala je i visoku cijenu – u Ujedinjenom Kraljevstvu je preminulo više od 150.000 ljudi. Ali zaraza je u našim imunološkim sustavima ostala i zaštitu. Taj imunitet će s vremenom slabjeti tako da valja očekivati da ćemo od covida obolijevati i u budućnosti, ali i oslabjeli imunitet bi trebao smanjiti mogućnost razvijanja ozbiljnije bolesti.
Profesor Hiscox, inače član posebnog savjetodavnog odbora britanske vlade za nove respiratorne viruse, pojašnjava da to znači da ogromna većina zaraženih u budućnosti neće imati većih problema.
Šmrcanje i glavobolja
– Bila to nova ili stara varijanta, većina nas će, baš kao kad se zarazimo koronavirusom koji izaziva običnu prehladu, šmrcati i imat će možda blagu glavobolju, a nakon toga ćemo ozdraviti, kaže Hiscox.
Bit će ljudi, najčešće u starijoj dobnoj skupini ili oni imunokompromitirani, koji će umirati i od endemskog covida. Tako da će se morati odlučiti kako živjeti uz tu činjenicu.
– Ako ne želite tolerirati nijednu smrt od covida, onda ovo nije gotovo i na stolu je čitava lepeza restrikcija, upozorava Hiscox.
– Ali, gledajte, u nešto težoj sezoni gripe imamo po 200-300 mrtvih na dan [u Britaniji] i nitko ne nosi ni masku niti prakticira socijalno distanciranje. To je možda linija koju bismo morali povući i kod covida, pojašnjava Hiscox koji ne očekuje da bismo u budućnosti zbog covida ponovno imali lockdowne ili ograničavanja velikih okupljanja. Isto tako, on očekuje da će ove godine masovna testiranja na covid biti ukinuta.
Ono što je gotovo sigurno je da će cijepljenje protiv koronavirusa, ali samo za one najranjivije, svake godine biti realnost.
– Morat ćemo prihvatiti činjenicu da će sezona gripe ubuduće biti i sezona korone i da će nam to predstavljati određeni izazov, smatra dr. Groppelli.
“Ne možete umrijeti dvaput”
Ipak, još je neizvjesno koliko će teške zime biti i hoće li biti teže od uobičajenih s obzirom da i od covida i od gripe najčešće umiru isti ljudi. Kao što je jedan znanstvenik rekao, podsjeća BBC, “ne možete umrijeti dvaput”.
Profesorica Riley smatra da nakon omikrona neće više biti potrebe za nošenjem maski iako vjeruje da ljudi koji ih nose neće više biti tako rijedak prizor, baš kao u nekim dijelovima Azije gdje ih ljudi samoinicijativno nose u većim gužvama.
– Izvjestan scenarij je da nam život neće izgledati puno drugačije nego što su izgledali 2019. godine, dodaje Riley.
BBC u konačnici upozorava da dobar dio planeta, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, još nije u ovoj fazi. Odnosi se to ponajprije na siromašnije države u kojima cijepljenje još nije uzelo maha, ali i na države s tvrdim lockdownima koje imaju manjak prirodne imunosti u populaciji.
Svjetska zdravstvena organizacija također smatra da još treba dosta vremena proći da se covid nazove endemskim.
– Za svijet je to još uvijek pandemija i akutna hitna situacija, zaključila je dr. Groppelli.
