Karnevalske fešte u Kotoru od 24. – 28. februara

0
Karnevalske fešte u Kotoru od 24. – 28. februara
Kotorski karneval 2020.

Ovogodišnje kotorske zimske karnevalske svečanosti održaće se u periodu od četvrtka 24. februara, do ponedeljka 28. februara.

Zimski kotorski Karneval jedinstvena je tradicionalna manifestacija koja zbog svoje viševjekovne tradicije ima poseban značaj.

Program Tradicionalnog kotorskog Karnevala započeće u četvrtak, 24.02. Abrumom “Za nas Kotorane”, a okupljanje će biti u 18:00h ispred Glavnih gradskih vrata.

Program će se nastaviti  velikim dječijim maskenbalom koji će se održati u organizaciji ŠC Kamelija u petak, 25.02. sa početkom u 17.30 sati.

U subotu, 26.02. biće organizovan maškarani đir “Štorija o kotorskome Krnevalu” autorke Dolores Bonić Fabian Gašler, dok je karnevalski Abrum planiran  za 11.00 sati. Na terasi Gradske kafane “Dojmi”  održaće se humanitarna karnevalska tombola sa početkom u 11.30 sati.

Nedjelja je posvećena najvećoj fešti. Predvođena kapom karnevala, karnevalska povorka će krenuti u 14 časova od otvorenog bazena do Macea, nakon čega će se spaliti krivac za sve nevolje Kotora, kao što tradicija nalaže.

Kotorski karneval – Stare ure

Po završetku karnevalske povorke na Trgu od oružja pripremili smo raznovrstan muzički program. Od 16.00 sati nastupiće grupa “Tri kvarta”, nakon njih od 17.30 sati bend “The grupa”, od 19.00 sati bend “Nitro” a od 20.30 sati ansambl “Toć”.

Program zatvaramo karnevalskim takmičenjem u pravljenju njoka pod nazivom “Oli ti ga njokada” u organizaciji ŠC Kamelija u ponedjeljak, 28.02 sa početkom u 19.00 sati.

Drugog dana karnevala tradicionalno iz štampe izaći će humoristično-satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista može se naći na Informativnom kiosku Turističke organizacije, ispred glavnih gradskih vrata.

Organizator manifestacije je Turistička organizacija Opštine, NVU “Karampana” i NVO „Fešta“ uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.

Mjuzikl “San o Boki” na 53. Prazniku mimoze

0
Mjuzikl “San o Boki” na 53. Prazniku mimoze
San o Boki

“San o Boki”, mjuzikl koji je zavoljela brojna ekipa glumaca, pjevača, muzičara, igrača od početka priprema, a publika od premijere, ponovo će biti na sceni Dvorane Park na 53. Prazniku mimoze, u četvrtak, 24. februara u 20 časova.

Mjuzikl je rađen u produkciji hercegnovske NVO “Bruna”, producent je Mirela Šćasni. Raspjevan i razigran, začinjen sentimentalnim sjećanjima i trunkom optimizma koji nam često nedostaje, mjuzikl je prema tekstu Peđe Ristića režirao Petar Pejaković.

“San o Boki” je i duh i dah ranijih izdanja Praznika mimoze i slavlje najstarijeg novskog festivala. Uostalom, kažu to i stihovi namjenski pisanih songova za mjuzikl, i jedna poruka: “Ni Brazil ni Rio ni Pešta, ne znaju šta je fešta, zato veselom pjesmom ovom, pjevam o Herceg Novom!”

Ovaj mjuzikl je slika Novog nekada, ali i slika onoga što sanjamo danas, pa kroz teatarsku čaroliju promiču  novski  oriđinali – Lelo i Majo , a ove neobične, lucidne likove sjajno oživljavaju glumci Dejan Đonović i Goran Slavić.

Direktora hotela “Boka”, hotela kojeg više nema, glumi, a u predstavi i pjeva i igra, Miloš Pejović.

U ulogama dvojice slavnih književnika Iva Andrića i Miloša Crnjanskog su Zoran Trojanović i Danilo Babović.

U ovom pozorišnom snu o “Boki” i Novom neizbježni su Vojo Stanić i Zuko Džumhur, kao maštoviti dječaci  sasvim sigurni  da “ne prodaju svoje snove”. Igraju ih Luka Dubanek i Luka Gardašević.

Uloga znamenitog novskog gradonačelnika Mirka Komnenovića povjerena je Miroslavu Bobu Milanoviću.

U “San o Boki” će, kao što je nekada učinio na javi, stići i kralj Aleksandar – druga uloga Danila Babovića.

Starog kapetana Štumbergera, njegovu domišljatost u svim prilikama i neprilikama upečatljivo tumači Andrej Božanović.

Operske arije, evergreen numere i originalne songove pjevaju : Milica Milanović, Maja Lukšić, Zagorka Komljanović i Sara Janjić. Na sceni su i članovi hotelskog orkestra: Đuro Poznanović, Slobodan Bobo Janjić I Radovan Čeprnić.

Vješta i vrijedna, mlada Bokeljka je Lara Kovačević, a uslužni, spretni, o svemu uvijek dobro obavješteni konobar Vaso je Andrija Rašović.

Koreografske tačke pripremila je Antonija Novoselac. Kraljičino pa Bokeško kolo  nastavlja vječni tango koji plešu Lukas Bok i Bjanka Vrcan. Balerine su odabrane među najboljima u KSC “Diano”: Sanja Đurić, Mia Mišević, Andrea Proročić i Sara Giga.

Ulaznice po cijeni od 6 eura možete kupiti na biletarnici Dvorane Park, od 09 do 12 i od 18 do 20 časova.

NOVI PRISTUP: ulaganja u cikloturizam, najbrže rastuću granu turizma

0
NOVI PRISTUP: ulaganja u cikloturizam, najbrže rastuću granu turizma
biciklizam staza

Turistički oporavak od krize COVID-19 prilika je da se promijeni paradigma upravljanja razvojem i poslovanjem u cjelokupnom sektoru. Prateći zacrtani cilj zelene i digitalne tranzicije, uz povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, ulaganja se usmjeravaju prema pješačkim stazama, šetnicama, stazama za učenje, lječilištima i termama, sportsko rekreacijskim sadržajima i zonama aktivnog turizma, ali i prema biciklističkoj infrastrukturi i biciklističkim stazama.

Cikloturizam  je jedna od najbrže rastućih grana turizma na svijetu. Prema podacima Europske biciklističke federacije, doprinos EU ekonomiji od biciklizma je 44 milijarde eura.

Upravo s ciljem jačih ulaganja i razvoja cikloturizma, Dubrovačko-neretvanska županija je, u sklopu europskog projekta MIMOSA, kao projektni partner, izradila Operativni plan razvoja cikloturizma.

U sklopu projekta potpisan je i Sporazum o uređenju ciklo point-ova te ciklo središta na području cijele županije.

Trenutačno, uređuje se ciklo središte u Popovićima u Opštini Konavle, a završetak te investicije očekuje se u svibnju ove godine, kao i postavljanje i opremanje 19  servisnih ciklo-pontova diljem Dubrovačko-neretvanske županije.

Dubrovačko-neretvanska županija ulaganja i razvoj cikloturizma provodi u suradnji s turističkim zajednicama na svom području.

Zapadne sankcije tek će zagrebati površinu ruske tvrđave

0
Zapadne sankcije tek će zagrebati površinu ruske tvrđave
Moskva – foto EPA

Učinak sankcija protiv Rusije koje su SAD, EU i Britanija objavili u utorak i koje se odnose na ruske banke i njihovo poslovanje u inozemstvu vjerojatno će biti minimalan, piše britanska agencija Reuters

Zapadne vlade za sada čuvaju u rezervi puno veće pakete sankcija za slučaj eskalacije krize.
To znači da ruski bankari ili njihovi zapadni kolege koji su izloženi toj zemlji neće gubiti puno sna.
Doista, američke banke ne očekuju da će globalne sankcije imati veliki utjecaj na poslovanje američkih banaka ili izazvati rast rizika, s obzirom na to da su zajmodavci malo izloženi ruskom gospodarstvu, rekla su trojica bankara upoznatih s razmišljanjem industrije.

Evo kako su banke ciljane i koje mjere bi mogle teže pogoditi:

ŠTO JE DOSADA OBJAVLJENO?

Europski ministri vanjskih poslova pristali su sankcionirati 27 pojedinaca i entiteta, uključujući banke koje financiraju ruske političare i operacije na odcijepljenim teritorijima.

Paket sankcija obuhvaća i sve članove donjeg doma ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje odcijepljenih regija.

Britanija je uvela sankcije Genadiju Timčenku i još dvojici milijardera koji su bliski povezani s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te protiv pet banaka – Rosija, IS Bank, GenBank, Promsvjazbank i Crnomorska banka.

Zajmodavci su relativno mali i samo je vojna banka Promsvjazbank na popisu važnih kreditnih institucija ruske središnje banke.

Banka Rosija već je pod američkim sankcijama od 2014. zbog bliskih veza s dužnosnicima Kremlja.

Washington je uveo sankcije Promsvjazbanki i VEB banci.

Također je pojačao ograničenja za ruski državni dug. Američki predsjednik Joe Biden objasnio je da to da znači da ruska vlada neće imati pristupa financiranju na Zapadu.

Ministarstvo financija SAD-a priopćilo je da proširuje postojeće zabrane na sudjelovanje na sekundarnom tržištu za obveznice koje su nakon 1. ožujka izdale ruska središnja banka i drugi subjekti.

Ruske dolarske obveznice povećale su svoje gubitke nakon objave američkih sankcija, a one dugotrajnije pale su na rekordno niske vrijednosti, pokazali su podaci.

KAKAV ĆE BITI UČINAK?

Za sada – minimalan.

Velike ruske banke duboko su integrirane u globalni financijski sustav, što znači da se sankcije najvećim institucijama mogu osjetiti daleko izvan granica zemlje.

No, nove sankcije usmjerene su na manje zajmodavce.

Mjere usmjerene na banke još nisu tako opsežne kao one koje su uvedene nakon ruske aneksije Krima 2014., iako su mnoge od tih sankcija i dalje na snazi.

Zatim je Zapad stavio određene pojedince na crnu listu, pokušao ograničiti pristup ruskih državnih financijskih institucija zapadnim tržištima kapitala, ciljao je na veće državne zajmodavce i nametnuo široko rasprostranjena ograničenja u trgovini tehnologijom.Nove britanske mjere nisu nametnule ograničenja najvećim državnim bankama, ukinule pristup kapitalu ruskim tvrtkama niti izbacile druge istaknute takozvane ruske oligarhe iz Britanije.

Dionice najvećih ruskih banaka, Sberbanke i VTB-a, porasle su nakon što su te  grupe pod državnom kontrolom izbjegle sankcije.

Analitičari kažu da su ruske institucije sposobnije nositi se s ograničenim sankcijama nego prije osam godina, a ruske državne banke smanjile su svoju izloženost zapadnim tržištima.

Rusija se od 2014. udaljila od američkih državnih obveznica i dolara – euro i zlato čine veći dio ruskih rezervi nego dolari, prema siječanjskom izvješću Instituta za međunarodne financije.

Rusija također ima snažnu makroekonomsku obranu, uključujući velike valutne rezerve od 635 milijardi dolara, cijene nafte blizu 100 dolara po barelu i nizak omjer duga i BDP-a od 18 posto u 2021.

“Ove današnje nisu bile toliko značajne”, rekao je Samuel Charap, viši politolog u neprofitnoj, nestranačkoj korporaciji RAND Corporation, o američkim sankcijama.

“Pitanje je kamo idemo odavde”, rekao je. “Sve sam pesimističniji i mislim da postoji velika vjerojatnost značajnih daljnjih ruskih vojnih akcija i mislim da ćemo u tom slučaju vjerojatno vidjeti neke od stvarno kvalitativno razornijih mjera nego u prošlosti.”

ŠTO ĆE USLIJEDITI?

EU je objavio da je spreman nametnuti “ogromne posljedice” po rusko gospodarstvo, ali je također upozorio da, s obzirom na bliske energetske i trgovinske veze EU-a s Rusijom, želi postupno jačati sankcije.

Dužnosnici mjere od utorka smatraju prvim krugom.

Osim zajmodavaca koji posluju izravno s odcijepljenim regijama, još nije jasno kada će i hoće li EU ciljati najveće banke.

Washington je pripremio niz mjera uključujući zabranu američkim financijskim institucijama da obrađuju transakcije za velike ruske banke prekidom “korespondentskih” bankarskih odnosa, rekli su izvori za Reuters prošlog tjedna.

Onemogućavanje međunarodnog plaćanja teško bi pogodilo Rusiju.

Te se mjere, međutim, mogu držati u rezervi.

Ruski Sberbank i VTB suočit će se s američkim sankcijama ako Moskva nastavi s invazijom na Ukrajinu, rekao je novinarima visoki dužnosnik američke administracije.

Ako takve banke doista budu ciljane, američke banke bi se mogle suočiti s odmazdom, rekao je Charap, koji je ukazao na kibernetičke napade kao na potencijalno oružje koje bi se moglo upotrijebiti.

ŠTO BI PREDSTAVLJALO NAJTEŽI UDARAC?

Ono čega se banke u regiji i zapadni vjerovnici najviše boje je mogućnost da Rusiji bude zabranjen pristup široko korištenom globalnom platnom sustavu SWIFT, koji koristi više od 11.000 financijskih institucija u više od 200 zemalja.

Takav bi potez teško pogodio ruske banke, ali posljedice su složene. Zabrana korištenja SWIFT-a bi otežala europskim vjerovnicima da vrate svoj novac, a Rusija već stvara alternativni sustav plaćanja.

Podaci Banke za međunarodna poravnanja (BIS) pokazuju da europski zajmodavci drže lavovski dio od gotovo 30 milijardi dolara izloženosti stranih banaka Rusiji.

KOJE SU STRANE BANKE NAJVIŠE IZLOŽENE?

Europske banke, osobito one u Austriji, Italiji i Francuskoj, najviše su izložene Rusiji i bile su u stanju pripravnosti ako vlade uvedu nove sankcije.

Prema podacima BIS-a, sve talijanske i francuske banke imale su potraživanja od oko 25 milijardi dolara od Rusije u trećem tromjesečju 2021.

Austrijske banke imale su 17,5 milijardi dolara. To je u usporedbi s 14,7 milijardi dolara za Sjedinjene Države.

Među najizloženijim zajmodavcima je austrijski RBI, koji ima velike operacije u Rusiji i Ukrajini. Rečeno je da će “krizni planovi” stupiti na snagu ako se stvari pogoršaju. Njegove su dionice u utorak pale za 7,5 posto.

Mnoge su strane banke, međutim, značajno smanjile svoju izloženost Rusiji od 2014., zbog čega su neki bankari manje zabrinuti zbog prijetnje sankcijama.

Norwegian pokreće letove do Tivta – Od 4. maja iz Helsinkija, od 17. juna iz Osla

0
Norwegian pokreće letove do Tivta – Od 4. maja iz Helsinkija, od 17. juna iz Osla
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Norveška aviokompanija Norwegian planira da pokrene letove iz Helsinkija i Osla do Tivta.

Kako prenosi Avioportal.me Norwegian će liniju između Osla i Tivta održavati od 17. juna do 12. avgusta, letovima svakog utorka i petka. Najjeftinija karta iz pravca Tivta je oko 60 evra dok je u pravcu Oslo-Tivat oko 280 eura, a let na ovoj relaciji traje 3 sata 20 minuta.

Što se tiče leta na liniji Helsinki – Tivat, Norwegian će svake srijede letjeti od 4. maja do 26. oktobra. Najniže cijene karata na ovoj liniji su oko 62 evra za jedan pravac, a trajanje leta iznosi 3 sata i 15 minuta.

Karakteristično za ovu aviokompaniju je da je krajem 2020. godine, nakon nekoliko godina teške borbe za opstanak, proglašen bankrot. Kap koja je prelila čašu je bio gubitak od 2,6 mlrd USD. Ipak, kreditori su odobrili restruktuiranje, presjeklo se gdje je moralo biti presječeno odavno i kompanija je opet stala na noge.

Flota je formirana isključivo od aviona tipa Boing 737-800, a biznis plan ove norveške low cost kompanije je da pokriva tržište svog regiona, a tokom ljetnjih mjeseci uradi najbolje što može letovima do toplih mora.

Kotor – Inspekcija počinje sa uklanjanjem bilborda koji…

0
Kotor – Inspekcija počinje sa uklanjanjem bilborda koji…
Tunel Kotor – Foto Boka News

Iz Opštine Kotor saopšteno je da će Služba za inspekcijske poslove, u narednom periodu, pristupiti uklanjanju privremenih objekata – reklamnih bilborda (panoa) koji se nalaze u zoni gradske saobraćajnice, od tunela Vrmac do naselja Sveti Stasije.

Uklonjeni će biti oni reklamni bilbordi (panoi) koji su postavljeni suprotno članu 117. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Navedenim članom je propisano da privremeni objekat investitor može da postavi, odnosno gradi na osnovu prijave i dokumentacije propisane zakonom.

Investitor je takođe, u skladu sa čl.117 st. 4 navedenog zakona, dužan da prijavu i dokumentaciju podnese Službi za inspekcijske poslove u roku od 15 dana prije početka postavljanja odnosno građenja privremenog objekta.

Kineskim turistima omiljene destinacije Kotor, Most na Đurđevića Tari i nacionalni parkovi

0
Kineskim turistima omiljene destinacije Kotor, Most na Đurđevića Tari i nacionalni parkovi
Boka kotorska – foto Miro Marušić

Kineske turiste u Crnoj Gori najviše privlači prirodno bogatstvo i čist vazduh, a od destinacija su im jako zanimljivi Kotor, Perast i gradovi u čijem sastavu su nacionalni parkovi, saopštili su turistički vodiči Miloš Lazarević i Marijana Niković.

Lazarević, koji je vrsni poznavalac sjevera, a posebno Nacionalnog parka Durmitor, kazao je da kineske turiste definitivno najviše očara nevjerovatno prirodno bogatstvo i čist vazduh.

„Kulturno i prirodno bogatstvo Crne Gore je glavni razlog posjećenosti od stranih turista, dok kineskim naše podneblje daje posebnu čar, jer je na tako maloj teritoriji sadržano sve što jedan turista želi da vidi i osjeti tokom svog, u današnje vrijeme, sve kraćeg odmora“, rekao je Lazarević.

On je naveo da smo kulturološki jako različiti, prenosi portal croatian.cri.cn.

„Međutim, Kinezi smatraju da smo, ipak, ideološki sličan narod, zbog komunističke istorije našeg podneblja, kao i činjenice da se komunistički filmovi jugoslovenske produkcije dan danas redovno puštaju kao sastavni dio njihovog filmskog programa“, dodao je Lazarević.

Prema njegovim riječima, glavni fokus kineskih turista predstavljaju UNESCO zaštićena prirodna i kulturna dobra.

Kotor predstavlja njihov „must see“ lokalitet zbog svog sveopšteg kulturnog bogatstva. Uz Kotor im je posebno bitan Most na Đurđevića Tari, zbog partizanskog filma Most, kao i srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci.

Most na Đurđevića Tari – Photo: Ricardo Filipe

„Što se tiče prirodnih dobara, neizostavan je UNESCO zaštićeni Nacionalni park Durmitor, u kojem kineski turisti i provedu najviše vremena. Prelijepi pejzaži, netaknuta priroda i za njih bitan čist vazduh, čine lokalitet Durmitora i grada Žabljaka, sa akcentom na Crno jezero i kanjon rijeke Tare, posebno dragim i nezaboravnim“, rekao je Lazarević.

Kako je dodao, njihove turističke ture se ne završavaju samo na tim lokacijama.

„Posebnu pažnju im privlače Kolašin, Plav i Cetinje zbog nacionalnih parkova koji su sastavni dio njihove teritorije i prirodnog bogatstva kojim obiluju. Krajem 2019. godine veliku posjećenost su imali Budva i Ulcinj, zbog svoje istorijske važnosti i kulturnih dobara, kao i zbog činjenice da nude dva sasvim suprotna doživljaja crnogorskog primorja“, objasnio je Lazarević.

Nedavno je specijalizovani kineski magazin za turizam i putovanja Travelling Scope proglasio Crnu Goru najboljom stranom destinacijom sa prirodnim pejzažom.

Lazarevć smatra da je to značajna titula za reputaciju zemlje kao turističke destinacije.

„Svaki pomak ka otvaranju Crne Gore ka kineskom tržištu može samo da znači boljitak, pogotovo u sferi turizma i plasiranja domaćih proizvoda, dok kasnije to može donijeti i značajne investicije. Poseban značaj ove titule je što će puno mladih ljudi posjetiti Crnu Goru“, dodao je Lazarević.

Lazareviću posao turističkog vodiča umnogome olakšava to što govori kineski jezik, što se posebno dopada kineskim turistima.

On je, govoreći o projekcjama, kazao da se prije kraja naredne godine ne može očekivati ozbiljan povratak kineskih turista, a sigurno će do 2024. trajati povratak na stare brojke.

„Do tada sve što možemo učiniti je povećati kvalitet naše usluge, kao i dati sve od sebe da očuvamo naša kulturna i prirodna dobra od degradacije megalomanskim projektima”, poručio je Lazarević.

Niković, turistička vodičkinja iz Perasta, turiste najčešće upoznaje sa svojim mjestom.

Perast foto Boka News

 

„S obzirom da kineski turisti vole da fotografišu, rekla bih da su im upravo Boka Kotorska i Perast jako zanimljivi. Prije svega jer je naša kultura drugačija od njihove. Pored toga, uvijek su oduševljeni našom hranom i pićem koje je na trpezi, a najčešće komentarišu, vjerovali ili ne, mačke kojih u Boki ima na svakom koraku”, kazala je Niković.

Kada turisti dođu u Perast, obavezan je odlazak na ostrvo Gospa od Škrpjela, kao i vožnja brodićem po zalivu, koja svakog ostavi bez teksta.

“Kineski turisti takođe vole muzeje i kad god posjetimo Pomorski muzej u Kotoru, oni se oduševe portretima, namještajem, replikama brodova, ali i kineskim vazama koje su pomorci donosili sa dalekih putovanja”, rekla je Niković.

Sviđaju im se kameni grbovi na palatama u Perastu i Kotoru i uvijek se oduševe zanimljivim pričama i legendama o plemićkim porodicama Boke.

Kineski turisti vole priče koje im drže pažnju i koje će zauvijek pamtiti i prepričavati.

„Takođe, veoma su zainteresovani za ekonomiju Crne Gore. Česta pitanja koja dobijam od njih su – kolika je prosječna plata u Crnoj Gori i koje grane industrije postoje”, dodala je Niković.

Ona je kazala da vjeruje da će se kineski turisti uskoro vratiti u većem broju, a to će biti prilika da upoznaju još neka mjesta u Boki.

„Neka to bude Risan, mjesto koje je zapostavljeno i koje bi dodatno trebalo predstaviti turistima. Najstarije naselje u Boki, sa svojim rimskim mozaicima, koji su u svijetu jedinstveni, definitivno su must see“, zaključila je Niković.

Otvorena kulturna manifestacija „Ljubišini dani“ u Budvi

0
Otvorena kulturna manifestacija „Ljubišini dani“ u Budvi
Otvaranje manifestacije Ljubišini dani – mr Lucija Đurašković

Kulturna manifestacija „Ljubišini dani“ zvanično otvorena sinoć, 21. februara u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“. Na samom početku se predstavio ukrainski pijanista i kompozitor Rinat Kurmashev, nakon čega je Itana Lalović ispred JU Muzeji i galerije Budve, ukazala na posebnu važnost ovogodišnje manifestacije Ljubišini dani, s obzirom da se obilježava 200 godina od rođenja Stefana Mitrova Ljubiše (1822–2022.), i najavila učesnike zvaničnog otvaranja – mr Luciju Đurašković, direktoricu JU Muzeji i galerije Budve, Milicu Martić, načelnicu Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine ispred Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, akademika Aleksandra Čilikova ispred CANU-a, kao i predsjednika Opštine Budva gospodina Marka Carevića, koji je zvanično otvorio manifestaciju.

„Uvjereni da je obaveza svakog naroda da brine o svom kulturnom nasljeđu, o svojim najznačajnijim predstavnicima u koje, istaknimo još jednom, bez sumnje, spada i naš sugrađanin Stefan Mitrov Ljubiša i ove godine, posljednje dane mjeseca februara, sjećajući se dana njegovog rođenja, posvećujemo kulturnim događajima koji predstavljaju omaž velikom književniku, slaveći njegov duh svagda savremen i za sve poučan. S obzirom na činjenicu da se vrijednost jednog pisca pokazuje u rezultatima do kojih se dolazi u tumačenjima njegovog djela što ukazuje na njegovu savremenost, odnosno univerzalnost, a da je Ljubiša pisac čija djela, kao rijetko koja, predstavljaju konstantnu inspiraciju za dalja i dalja izučavanja, naša namjera je bila je da kroz organizaciju naučnog simpozijuma na temu: Stefan Mitrov Ljubiša: 200. godina od rođenja iz različitih uglova sagledamo njegovu ličnost i književno djelo ukazujući na njegovo neiscrpno bogatstvo i aktuelnost. Međutim, zbog svima poznate epidemiološke situacije, na žalost, u tome nismo uspjeli, ali nismo ni odustali“, istakla je u svom obraćanju mr Lucija Đurašković.

Milica Martić je ispred Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta pozdravila prisutne, i istakla podršku nadležnog Ministarstva u promociji Ljubišinog lika i djela, dok je akademik Aleksandar Čilikov podjetio na simpozijum o djelu Stefana Mitrova Ljubiše koji je CANU organizovala prije dvije godine pod rukovodstvom akademika Radomira Ivanovića, ali i aktuelnost i brilijantnost Ljubišinog stvaralaštva.

Otvaranje manifestacije Ljubišini dani – Marko Carević

Predsjednik Opštine Budva gospodin Marko Carević je zvanično otvorio kulturnu manifestaciju „Ljubišini dani“ podjetivši sve prisutne na biografiju, stvaralaštvo i politički angažman Stefana Mitrova Ljubiše, uz napomenu da smo dužni da ga se sjećamo, i da grad obojimo njegovom ličnošću.

Nakon otvaranja kulturne manifestacije Ljubišini dani, zvanično je otvorena i izložba Ujedinjenje Boke i Crne Gore (1813–1814), realizovana u saradnji sa JU Centar za kulturu „Nikola Đurković” Kotor i Pomorskom bibliotekom Kotor, koju je zvanično otvorila gospođa Jamina Bajo, bibliotekarska savjetnica i koordinatorka projekta. Gospođa Bajo je istakla da je izložba je rezultat implementacije projekta ,,Izložba dokumenata o događajima u vezi sa Ujedinjenjem Crne Gore i Boke Kotorske (1813–1814.)“, koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. godinu Ministarstva kulture Crne Gore. Nakon otvaranja izložbe, više o dogadjajima koji su predstavljeni izložbom govorio je prof. dr Vasilj Jovović u predavanju na temu – Znameniti ljudi i događaji u istoriji Boke Kotorske XIX vijeka. Nakon predavanja o Ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske (1813–1814.), prof. Jovović je održao i predavanje o Stefanu Mitrovu Ljubiši.

Kulturna manifestacija „Ljubišini dani“ se nastavlja danas, u utorak, 22. februara 2022. godine u 19 časova, kada će u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ biti upriličen koncert hora Stanjevićki pojci pod vođstvom Dušice Kordić i Nikole Vukčevića.

H.Novi – Vasilije Radović najbolji sportista, STK “Novi” najbolji kolektiv u 2021. godini

0
H.Novi – Vasilije Radović najbolji sportista, STK “Novi” najbolji kolektiv u 2021. godini
STK Novi državni prvak

Najbolji sportista Herceg Novog u 2021. godini je vaterpolista PVK Jadran i reprezentacije Crne Gore, Vasilije Radović. Novski sportski kolektiv koji bio najuspješniji u 2021. godini je Stonoteniski klub „Novi”, dok je nagrada za najboljeg trenera pripala selektoru vaterpolo reprezentacije, Vladimiru Gojkoviću, odlučila je opštinska Komisija za dodjelu godišnjih priznanja u oblasti sporta.

Najbolji sportski radnik je predsjednik kluba sportskih ribara „Igalo“ i potpredsjednik Saveza sportskih ribara na moru Crne Gore, Željko Kosić. Nagrada za životno dijelo pripala je vaterpolisti Miloradu Mišku Krivokapiću, nekadašnjem golmanu Mladosti (Bijela), Kotora, Partizana i reprezentacije Jugoslavije, kasnije selektoru, treneru i sportskom radniku. Za ambasadora crnogorskog sporta izabran je vaterpolista Aleksa Ukropina.

Po izboru žirija, pored Vasilija Radovića, najuspješniji sportisti Herceg Novog u protekloj godini bili su:  Milivoj Dukić (jedrenje), Danilo Radović, Marko Petković, Petar Tešanović (vaterpolo), Anđela Antunović (plivanje), Nemanja Mikulić (karate), Milana Samardžić Pecelj (odbojka), Jelena Bulajić, Slobodan Miljanić (košarka), Jakša Krivokapić (stoni tenis), Miodrag Koprivica (fudbal), Mihajlo Puhara (streljaštvo), Bogdan Seratlić (boćanje) i Aleksandar Milosavljević (sportski ribolov).

Vasilije-Radovic-Jadran-Herceg-Novi

Posebna priznanja za rezultate pripašće paraolimpijskom reprezentivcu Milošu Spaiću, kao i trenerima i aktivistima u školskom sportskom savezu Crne Gore Željku Milićeviću, Bojanu Rašoviću, Lidiji Rakočević i Jovanu Jolu Lepetiću. Priznanja za rad dodijeljena su posthumno Melaniji Andrić Erdevički i Radomiru Radu Popoviću.

Odluku o najuspješnijima u sportu Herceg Novog donosi Komisija za dodjelu godišnjih priznanja u oblasti sporta, koji čine sportski novinari i predstavnici Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju. Najavljeno je da će nagrade biti uručene na ceremoniji, o čijem održavanju će javnost biti blagovremeno obaviještena.

“Katica” najavila dobru nautičko-turističku sezonu brodskih izleta u Boki

0
“Katica” najavila dobru nautičko-turističku sezonu brodskih izleta u Boki
Brod KATICA ukrcava goste u Porto Montenegru – foto S.L.

Nautičko-turistička sezona brodskih izleta u Boki je ove godine poranila jer je jedan od najvećih ovdašnjih brodova za jednodnevne izlete i krstarenja zalivom, brod „Katica“ kompanije „Koložun“ iz Tivta, već danas imao prvu ovosezonsku vožnju sa gostima.

„Katica“ je naime, pristala u marinu Porto Montenegro gdje je ukrcala 60-tak putnika – turista iz Rusije koje je odvela na jednodnevni izlet Bokom.

Uprkos relativno hladnom vremenu sa jakim sjevernim vjetrom koji je danas duvao u Boki, ruski turisti „Katicom“ su otplovili do Kotora gdje im je obezbjeđen obilazak Starog grada uz pratnju vodiča. Potom su brodom uplovili u Perast i obišli najznačajnije aktrakcije i kultuno-istorijske spomenike ovog baroknog grada. Vožnja je nastavljena obilaskom Risanskog zaliva nakon čega su turisti ponovno dovedeni do Tivta i iskrcani u Porto Montrenegru.