U prethodna 24 sasta od posljedica koronavorusa preminuo je sedamdesetšestogodišnji pacijent iz Plužina, a registrovano je 65 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Prijavljen je oporavak kod 114 pacijenta, dok je trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori 593.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedeljak, 02.05.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 885uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 65 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
29
Bar
8
Nikšić
5
Budva
4
Pljevlja
4
Herceg Novi
3
Kotor
3
Tuzi
3
Danilovgrad
2
Berane
1
Cetinje
1
Petnjica
1
Tivat
1
UKUPNO
65
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 02.05.2022. godine iznosio je 7,34 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2716.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 235403.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novu uredbu o ekonomskim sankcijama, kojom se naređuju sankcije kao odgovor na “neprijateljske akcije stanovitih stranih država i međunarodnih organizacija”, javlja Sky News.
Zapadne zemlje uvele su niz oštrih sankcija ruskim državnim kompanijama i dužnosnicima povezanima s Kremljem zbog ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela krajem februara.
Prema novoj uredbi koju je Putin danas potpisao, Rusija će zabraniti izvoz proizvoda i sirovih materijala osobama i entitetima koje je odlučila sankcionirati. Imena tih osoba i entiteta nisu uključene u tekst uredbe, navodi Reuters. No uredba daje ruskoj vladi 10 dana da sastavi popis onih koji će biti sankcionirani te da definira “dodatne kriterije” za niz transakcija koje bi u budućnosti mogle biti ograničene sankcioniranima.
Nova uredba također zabranjuje financijske transakcije sa strancima i kompanijama s popisa sankcioniranih te dozvoljava ruskim kompanijama i osobama koje su na udaru zapadnih sankcija da ne ispunjavaju ugovorne obaveze prema onima na ruskom popisu sankcija.
Turistički poslenici zadovoljni su kako je krenula predsezona na Skadarskom jezeru i očekuju da postignu rezultate slične onima iz 2019. godine.
Krstinja Ivanović iz agencije koja se bavi iznajmjivanjem brodića i krstarenjem jezerom kazala je da su veoma zadovoljni brojem ljudi koji u ovom periodu posjećuju Skadarsko jezero dodajući da je riječ uglavnom o organizovanim grupama iz inostranstava.
“Krstarenje Skadarskim jezerom je jedna od atraktivnijih turističkih ponuda i već sada, u predsezoni, vlada veliko interesovanje i imamo dobru posjetu. Imamo goste iz Njemaačke, Grčke, Izraela kao i dosta Francuza”, rekla je Ivanović agenciji CGNews.
Prema njenim riječima, iako je predsezona krenula sa malim zakašnjenjem, odnosno sredinom aprila, ona je veoma dobra i ako je suditi po njoj krajnji rezultat biće dobar.
“Cijene smo zadržali na nivou iz 2019. godine iako su neki faktori poput cijene goriva promijenjeni. Želimo da zadržimo goste i učinimo im boravak na Skadarskom jezeru što prijatnijim”, kazala je Ivanović.
Ona je navela da je buking za glavnu turističku sezonu jako dobar te da se on uglavnom odvija preko društvenih mreža.
I gosti koje je agencija CGNews zatekla na Skadarskom jezezeru su jako zadovoljni viđenim ali i uslugom i ljubaznošću domaćina.
Turista iz Njemačke, Andreas, kazao je da je oduševljen izletom po jezeru.
“Sviđa nam se Skadarsko jezero, naročito netaknuta priroda. Rado bih ponovo posjetio ovo mjesto“, rekao je Andreas.
Marija Boka iz Kalidon travel agencije koja u Crnu Goru dovodi goste iz Grčke kazala je da su oni veoma zadovoljni ponudom koju Crna Gora nudi kao i netaknutom prirodom koja se može vidjeti na jezeru.
“Skadarsko jezero je očaravajuće. Vidjeli smo tvrđavu Grmožur, pelikane, sama priroda je očaravajuća”, rekla je Boka.
Ivanović je kazala da su gosti iz Grčke do sada bili rijetki na Skadarskom jezeru, ali je dodala da je od ove godine uspostavljena saradnja i sa tim tržištem pa se od ove godine može očekivati i veći broj Grka koji će posjetiti Skadarsko jezero.
“Već od 1. juna kreće redovna avio linija sa Izraelom odakle takođe očekujemo značajan broj turista kao i iz ostalih zemalja, tako da ćemo nakon dvije godine imati “regularnu sezonu” na jezeru”, zaključila je Ivanović.
Promocija knjige Miraša Martinovića “Tužaljke iz davnina”, čiji je je izdavač Narodna biblioteka “Radosav Ljumović”, biće održana u četvrtak (5. maj) u 19 sati u Podgorici.
Riječ je o novom djelu jednog od najznačajnijih savremenih crnogorskih pisaca, prepoznatljivom po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore.
U promociji knjige će učestvovati:
Dimitrije Popović, Anka Vučinić Gujić, Nela Savković Vukčević i autor knjige Miraš Martinović
Miraš Martinović jedan je od najznačajnih crnogorskih pisaca. U literaturu je ušao knjigom „Mit o Trešnji“ (prvijenac nagrađen književnim priznanjem Lazar Vučković).
Na regioinalnim i širim prostorima postao je prepoznatljiv po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore koje je oživio u romanensknoj prozi: „Putevi Prevlise“, „Otvaranje Agruvijuma“, „Teuta, Snovi u Doklei“ i „Antički gradovi/snovi i sudbine“. Objavio je i romane: „Jeretik“, „Vavilonski mudraci“, „Poslednji Eshilov dan“, „Harfistkinja iz Ura“, roman o Njegošu „Drugoga sunca luče“ i knjigu priča „Povatak u Aleksandriju“. Bogatu stvaralačku riznicu Martinović upotpunjuje pjesničkim knjigama: „Nevidljivi ljetopis“, „Govor kraljeva“, „Govor zemlje“, „Sašpatavanje s memorijom“, „Luk i lira“, „Glasovi iz kamena“ i „Dan koji nije prošao“.
Djela su mu prevođena na nekoliko jezika. Dobitnik je Regionalne književne nagrade Teuta i Oktobarske nagarde Herceg Novog grada u kome živi. Član je Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske.
U zadarsku luku Gaženicu uplovio je najveći kruzer u povijesti zadarske luke, dug 333.33, širok 38 i visok 67 metara, što je kao neboder s više od 22 kata, objavili su iz Lučke uprave Zadar na svojim web stranicama, dodajući da ove godine imaju više kruzera nego lani.
Do sada je ove godine, prema podacima Lučke uprave Zadar, na područjima kojima upravlja ta luka bilo 24 dolazaka kruzera (brodovi na kružnim putovanjima), od čega 13 na području putničke luke Zadar (Poluotok), a ostalo u putničkoj luci Gaženici.
Na tim je brodovima ukupno bilo nešto više od 13.6 tisuća putnika, što iz Lučke uprave drže vrlo dobrim jer je to već 30 posto više putnika na kruzerima u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Opisujući kruzer, koji je danas uplovio u području te Lučke uprave “MSC Fantasia”, navode uz ostalo da mu je maksimalni kapacitet putnika 4000, a posade nešto malo više od 1300, te da je na brodu ukupno 18 razina.
Osim tog kruzera, prema podacima s web stranica zadarske Lučke uprave, na njihovo područje dolazak je ove godine najavilo 155 brodova na kružnim putovanjima, od siječnja do samog kraja prosinca, a napominju da su to planirani dolasci, ali da s obzirom na okolnosti, postoje mogućnosti promjene itinerara dolazaka brodova, kao i otkazivanja dolazaka.
Lučka uprava Zadar je od 2017. do 2019. bilježila uzlazni trend putnika na kruzerima, no u pandemiji se to praktički zaustavilo, kao i mnogim drugim lukama svijeta, te je nakon gotovo 183 tisuće putnika s kruzera u 2019. njihov broj u 2020. pao na svega 714.
U 2021. je došlo do određenog oporavka kruzing-turizma pa je i Lučka uprava Zadar na kruzerima koji su uplovljavali na njezino područje zabilježila nešto malo više od 10 tisuća putnika.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, popularne istorije, knjiga za mlade i knjiga za djecu.
Tajna agencija Nove Jugoslavije roman je Branka Anđića. Mladi Beograđanin pun ideala i književnih ambicija dolazi u jugoslovensku državnu novinsku agenciju Tanjug. Već prvog radnog dana shvata da je stvarnost u samoj agenciji mnogo čudesnija i fantastičnija od najrazuzdanijih plodova književne mašte. Prepušta se vrtlogu nadrelnog života u zemlji utemeljenoj na specifičnim mitomanijama, zemlji koja se nezaustavljivo mijenja i iz grandiozne socijalističke tvorevine prelazi u drugačije ustrojstvo, Glavni junak postaje svjedok brze metamorfoze novinara koji od boema postaju lovci na ljudske duše. Izdavač je Laguna.
Anđeoski vrt Dejvida Hjusona uzbudljiv je istorijski triler o mračnoj prošlosti ratne Venecije. Palata Kolombina dom je porodice Učelo, tri generacije muškaraca koji žive zajedno: petnaestogodišnjeg Nika, njegovog prezaposlenog oca i voljenog dede Paola. Na samrtnoj postelji Paolo daje unuku neobičan poklon: rukopise u kojima su opisani njegovi doživljaji iz mladosti, za vrijeme naleta nacizma u Veneciji, 1943. godine. Ovaj čas istorije, kako ga naziva Paolo, priča je o herojstvu i brutalnosti prošlosti koje nikada ne treba zaboraviti. Izdavač je Dereta.
Kuća u ulici Mango roman je Sandre Sisneros prodat u više od šest miliona primjeraka. Ovo je priča Espreance Korder koja živi u trošnoj kući u latinoameričkoj četvrti Čikaga. Očekivanja su joj veća od onoga što joj život trenutno pruža. Ponekad dirljiva, ponekad duhovita, ova bolna i snažna priča govori nam o jednoj godini u životu mlade djevojke koja izrasta u snažnu ženu. Kuća u ulici Mango knjiga je u kojoj odzvanjaju poezija ljubavi i žudnje u kojoj se svi prepoznajemo. Izdavač je Laguna.
Roman Pandora Suzan Souks-Čapman otkriva gdje su granice između nauke i sujevjerja, mita i stvarnosti. London, 1799. godina. Nekada čuvena radnja egzotičnih antikviteta nudi samo krivotvorine nakon tragične smrti Elajdže i njegove supruge Helen, cijenjenih arheologa i kolekcionara. Ćerka ovog slavnog para, Pandora, sada je djevojka koja ne odustaje od svog sna da postane umjetnica koja izrađuje nakit. Kada u radnju stigne misteriozna grčka vaza obratiće se za mišljenje mladom antikvaru Edvardu. Zbog onoga što će Edvard otkriti o vazi Pandora će početi da preispituje sve u šta je vjerovala. Izdavač je Vulkan.
Zanimljiva istorija Srba u 147 priča knjiga je Momčila Petrovića. Istoriju jedne nacije ne čine samo sjećanja na sudbonosne bitke i velike heroje. Autor u ovoj knjizi bilježi i ono za šta u zvaničnim hronikama često nije bilo mjesta. Kritike i upečatljive priče iz ovog svojevrsnog istorijskog zabavnika sigurno će iznenaditi nepoznatim detaljima i interesantnim činjenicama mnoge koji smatraju da dobro poznaju nacionalnu istoriju, književnost i društveno-političke prilike. Saznaćemo ko je Milana Obrenevića naučio da pije viski, kako je falsifikovan govor na Njegoševoj sahrani i još mnogo toga. Izdavač je Laguna.
Malamander je majstorski ispripovijedan roman, a autor Tomas Tejlor nas svojom magijom navodi da povjerujemo u nemoguće. Niko zimi ne posjećuje Grozomoru. Ni mještani ne izlaze kad padne mrak i kad vjetar zavija oko stijenja i olupine Levijatna, gdje se još mota ljigavi malamander. Roditelji Vajolet Parme su prije dvanaest godina nestali i niko ne zna šta se sa njima desilo. Ona unajmljuje Herberta Limuna da joj pomogne u potrazi za njima. Njih dvoje će otkriti da je nestanak povezan možda upravo sa pomenutom morskom nemani. Malamander je roman pu tajni, mitova i tajanstveih likova. Izdavač je Laguna.
Najlepše priče iz grčke mitologije knjiga je puna divnih ilustracija i nezaboravnih junaka koju je za mlađe čitaoce prepričala Stefanija Leonardi Hartli. Djeca će naučiti kako su prema grčkom mitu nastali Zemlja, Sunce i Mjesec, ko je bio vrhovni a ko ostali bogovi koji su gospodarili Olimpom. Naučićemo nešto više o Pandori i Prometeju. Proći ćemo kroz čuveni Minotaurov lavirint i vidjeti kako je Tezej uz pomoć Arijadne uspio da iz njega izađe. Saznaćemo nešto više i o Panu i njegovoj fruli, o nevjerovatnim Heraklovim pustolovinama, o kralju Midi, Perseju i Meduzi i o još mnogo toga, Izdavač je Laguna.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Papa Franjo zatražio je susret u Moskvi s predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi pokušao zaustaviti rat u Ukrajini, ali još nije dobio odgovor, doznaje se iz intervjua Pape listu Corriere Della Sera u izdanju od utorka.
Papa je talijanskom listu također rekao da Kiril, patrijarh Ruske pravoslavne Crkve koji je dao punu potporu za rat, “ne može postati Putinov ministrant”.
Franjo, koji je otišao u posjet bez presedana ruskom veleposlanstvu na samom početku rata, je potvrdio da je od najvišeg vatikanskog diplomata zatražio da pošalje poruku Putinu.
U poruci je pisalo, pojasnio je papa Franjo, da “sam voljan otići u Moskvu”.
“Naravno, neophodno je da to dozvoli čelnik Kremlja. Još uvijek nismo dobili odgovor i još uvijek čekamo”, rekao je Papa.
Slovenija i Bosna i Hercegovina prilično su nazadovale na ovogodišnjoj listi indeksa medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF), ali je suprotno u drugim dvjema Hrvatskoj susjednim zemljama. Crnogorski napredak je gotovo senzacionalan, a na listi se uspela i Srbija.
Slovenija je na listi pala za 18. mjesta, sa 36. na 54., i tako se smjestila iza Hrvatske. To je najlošiji plasman Slovenije otkako RSF objavljuje indeks medijskih sloboda.
Slovensko novinarsko društvo (DNS) smatra da je to novi dokaz srozavanja novinarskih standarda u zemlji, za što odgovornim drži posebno aktualnu vladu Janeza Janše, odnosno njene pritiske na novinare i redakcije.
“Sloboda medija i novinara ključna je za demokratski proces, a prilike u Sloveniji su loše”, navela je u priopćenju vodeća slovenska novinarska udruga.
Politika, a posebno ona koja je sada na vlasti, novinare želi svesti na propagandiste, a diskreditirati sve one koji na to ne pristaju. U takvoj sredini nije ugodno biti novinar, navodi slovensko novinarsko društvo.
Na listi je pala i Bosna i Hercegovina, s lanjskog 58. mjesta na ovogodišnje 67. Ondje mediji posebno loše stoje po ekonomskim indikatorima, na 101. su mjestu, dok su po zakonodavnom okviru na relativno dobrom 35.
Razloga za zadovoljstvo mogu imati u Crnoj Gori koja je s katastrofalnog prošlogodišnjeg 104. mjesta skočila na 63., uglavnom zato jer je broj napada na novinare ove godine bio znatno manji.
Srbija se, pak, s 93. mjesta popela na 79. U toj je zemlji zakonodavni okvir dobar, bolji nego u Hrvatskoj po RSF-u, ali je zemlja po ekonomskom i političkom indikatoru na katastrofalnom 129. odnosno 118. mjestu.
Još dvije Hrvatskoj susjedne zemlje članice EU-a lošije su plasirane od nje.
Italija je s 41. pala na 58. mjesto, a Mađarska se nalazi na 85., što je doduše za sedam mjesta bolje nego 2021.
Inače, uvjerljivo najlošija zemlja EU-a po indeksu slobode medija je Grčka na 108. mjestu, ispred Bugarske koja je 92.
EP objavio poziv za novinarsku nagradu nazvanu po ubijenoj malteškoj novinarki
MALTA KILLED JOURNALIST- foto EPA
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola pozvala je u utorak, povodom Svjetskog dana slobode medija, novinare da podnesu prijave za novčanu nagradu Daphne Caruana Galizia, nazvanu po ubijenoj malteškoj istraživačkoj novinarki.
„Europa stoji uz one koji traže istinu. Daphnino pero bilo je ušutkano jer je otkrivala istinu. Ne smijemo dopustiti da novinari postanu mete ili žrtve”, kazala je Metsola.
Godišnja nagrada u iznosu od 20 tisuća eura dodjeljuje se za novinarski rad koji promiče ili brani temeljne vrijednosti EU-a, poput ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i ljudskih prava, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.
“Ovom će nagradom Europski parlament nastaviti braniti slobodu govora, medijski pluralizam i kvalitetno novinarstvo te pomoći u prenošenju tih vrijednosti budućim generacijama”, rekla je Metsola na plenarnoj sjednici.
Žiri sastavljen od predstavnika medija, novinarskih društava i civilnog društva iz 27 država članica EU-a odlučit će o dobitniku nagrade koja će se dodijeliti sredinom listopada na obljetnicu ubojstva malteške novinarke.
Istraživačka novinarka Daphne Caruana Galizia ubijena je 16. listopada 2017. u eksploziji bombe koja je postavljena pod njen automobil.
Opširno je pisala o korupciji, pranju novca, organiziranom kriminalu i uključenosti malteške vlade u aferu “Panama papers”.
“Moramo stajati uz one koji traže istinu. Naš glavni prioritet mora biti sigurnost novinara”, rekla je na plenarnoj sjednici povjerenica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.
O najavi predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda da je moguća nestašica vode tokom sezone:
Tivat: U ljetnjim mjesecima iz Regionalnog vodovoda preuzimamo 90 odsto od ukupno distribuirane vode potrošačima.
Doklestić: Herceg Novom ne treba voda iz Regionalnog vodovoda
Budva: Nijesu nam službeno dostavljene informacije objavljene u medijima o mogućnostima slabije izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre.
Ulcinj: Možemo imati problem u slučaju neurednog snabdijevanja električnom energijom (pad napona)
Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić saopštio je prošle sedmice kako je moguća nestašica vode tokom sezone zbog smanjene izdašnosti izvorišta Bolje sestre koje je, prema njegovim riječima, posljedica devastacije korita rijeke Morače. Iz regionalnog sistema vodu preuzimaju Budva, Kotor i Tivat od jula 2010. godine, Bar od 2011. godine, a Ulcinj od 2012. godine.
BUDVA
Iz budvanskog vodovoda Pobjedi je saopšteno da im nijesu službeno dostavljene informacije objavljene u medijima o mogućnostima slabije izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre. Lokalni vodovod vodu iz regionalnog sistema preuzima od 2010. godine.
– Od tada nije bilo većih problema u snabdijevanju – kazali su iz Vodovoda.
Pored sistema regionalnog vodosnabdijevanja, Vodovod Budva koristi i sopstvena izvorišta – lokalnog karaktera. Najpoznatije i najizdašnije lokalno vodoizvorište je u naselju Reževići.
Sistem za snabdijevanje oslanja se i na još dva manja: Piratac i Buljaricu. Kako se izdašnost najviše karakteriše sušnim ili povoljnim hidrološkim periodima, to i količine vode na istima variraju. Količine vode u zavisnosti od perioda godine, variraju.
– Izdašnost svih izvorišta zavisi od niza faktora među kojima su najčešći, prirodni. U dobrim hidrološkim godinama, količine vode na izvorištima su znatno bolje – kazali su iz gradskog Vodovoda.
Tačne količine vode koje preuzimaju iz sistema regionalnog snabdijevanja srazmjerne su, kažu, potrebama u toku turističke sezone i kalandarske godine tako da umnogome mogu varirati.
– Generalno, sva vodovodna društva na Primorju poboljšala su snabdijevanje zahvaljujući dodatnim količinama iz regionalnog sistema – objasnili su iz Vodovoda.
Iz tog preduzeća ističu da je snabdijevanje Budve vodom, proteklih godina, na zadovoljavajućem nivou, kako tokom zimskih tako i u toku ljetnjih mjeseci.
– Redovne isporuke vode nekada ometaju obavezne sanacije ili kvarovi na mreži ali pretjerano ne utiču na kvalitet snabdijevanja. Manje poteškoće još su primjetne kod snabdijevanja korisnika na višim kotama. Isto je zapaženo najčešće u ruralnim područjima opštine. Međutim, Vodovod u saradnji sa Opštinom upravo okončava projekat za poboljšanje snabdijevanja u naselju Lazi (kota iznad 120 metara nadmorske visine). U perspektivi su i još neki planirani projekti koji za cilj imaju normalizaciju u napajanju viših kota – najavili su iz Vodovoda.
TIVAT
Izvršni direktor Vodovoda i kanalizacije Tivat Alen Krivokapić kaže da uredno snabdijevanje te opštine tokom ljetnje sezone zavisi od Regionalnog vodovoda.
– Tivat u ljetnjim mjesecima ( jul i avgust) iz Regionalnog vodovoda preuzima od 100 do 120 l/s vode, što procentualno iznosi 90 odsto, od ukupno distribuirane vode potrošačima. Na godišnjem nivou RVCP u količinama distribuirane vode ViK-a Tivat učestvuje sa 60 odsto. Preostale količine vode dobijamo iz lokalnog izvorišta Plavda (20-30 l/s u ljetnjim mjesecima), i izdašnost zavisi od hidrološke situacije, ali nijesmo primijetili promjene sa aspekta pada izdašnosti. U zimskom periodu izdašnost je znatno veća i zadovoljava naše potreba – kazao je Krivokapić.
On dodaje da prethodnih godina, od kada je Tivat spojen na regionalni vodovodni sistem, nijesu imali prekida u snabdijevanju.
– Svi potrošači su bili uredno snabdijevani bez prekida i restrikcija, osim u slučajevima kvara na instalacijama – kazao je Krivokapić.
Doklestić: Herceg Novom ne treba voda iz Regionalnog vodovoda
Herceg Novi nije spojen na regionalni vodovodni sistem jer nije izgrađen cjevovod Tivat – Sveta Neđelja. Toj opštini je od 2013. do 2017. godine voda iz RVCG isporučivana preko tivatskog sistema.
Izvršni direktor regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Josip Đurašković je za RTHN saopštio je da su prošle sedmice, nakon što je krajem 2021. godine spojen cjevovod od 3,2 kilometra do prekidne komore Tivat, stvoreni uslovi za povezivanje Herceg Novog na Regionalni vodovod, investicione vrijednosti oko dva miliona eura.
Međutim, direktorica Vodovoda i kanalizacije Herceg Novi Olivera Doklestić kaže da toj ošptini nijesu potrebne dodatne količine vode iz regionalnog sistema.
– U gradskom sistemu imamo oko 550 litara u sekundi iz hidroelektrana na Trebišnjici i sa lokalnog izvorišta Opačica, koje su dovoljne i u špicu sezone kada se udvostruči broj potrošača – tvrdi Doklestić.
Spajanje Herceg Novog na Regionalni vodovodni sistem biće tema razgovora predstavnika gradskog vodovodnog preduzeća i regionalnog vodovoda ove sedmice.
– Preuzimanje vode iz regionalnog vodovoda nema smisla dok se ne sanira cjevovod jer bi se bilježili ogromni gubici. Mi smo tražili sastanak da uspostavimo dijalog o održavanju njihove infrastrukture – cjevovoda od Zmijica do Kamenara i rezerovoara. Čelični cjevovod je u lošijem stanju nego prošle godine. Mi smo uložili izvjesna sredstva u sanaciju dionice u predjelu Bijele, u dužini 1.500 metara – kazala je za RTHN Doklestić.
Ona podsjeća da je infrastrukturu uradio Regionalni vodovod prije 40-ak godina, za snabdijevanje rivijere da bi se viškovi vode prebacivali ka Tivatu i Budvi, što je trajalo dok nije izgrađen regionalni sistem sa izvorišta Bolje sestre.
– Prije 12 godina izgrađen je sistem RV Crnogorsko primorje i mi smo stalno u nekoj vrsti pritisaka da preuzimamo njihovu vodu. Od rezervoara Zmijice do Bijele cjevovod je u relativno dobrom stanju, a posljednji kilometar i po je sporan. Zato je i iniciran sastanak sa predstavnicima Regionalnog vodovoda, kao vlasnicima, da se napokon riješi pitanje sanacije i održavanja njihove infrastrukture u Herceg Novom. Sjetimo se da su građani Herceg Novog jedan odsto od građevinskih dozvola izdvajali tom preduzeću u posljednjih 30 godina – kazala je direktorica novskog Vodovoda.
Bez odgovora iz Bara i Kotora
U kojoj su mjeri Bar i Kotor zavisni od izvorišta Bolje sestre nijesmo uspjeli da saznamo jer iz tamošnjih gradskih vodovodnih preduzeća nijesu odgovorili na pitanja.
ULCINJ
U Vodovodu i kanalizaciji Ulcinj kažu da najjužnija crnogorska opština može imati problem snabdijevanja vodom u slučaju neurednog snabdijevanja električnom energijom (pad napona).
– Tokom ljetnje sezone, period jul-avgust prosječno oko 40 litara/sekundi, procentualno je u hidrološkom minimumu 10 odsto od regionalnog vodovoda. Stabilnost snabdijevanja uslovljena je manjkom rezervoarskog prostora – kazali su iz vodovodnog preduzeća najjužnije crnogorske opštine.
Prema njihovim riječima smanjuje se izdašnost sa gravitacionih izvora, dok izvorište Lisna Bori u hidrološkom minimumu ima izdašnost 280 litara u sekundi.
Prvi neformalni sastanak novoizabranog ministra ekonomije i turizma Gorana Đurovića i predsjednika Upravnog odbora Morskog dobra Blaža Rađenovića sa turističkim poslenicima, održan je u Budvi.
Sastanku su prisustvovali predstavnici CTU, udruženja ugostitelja Budve, predstavnici agencija, udruženja malih privatnih hotela, hotelijeri i ugostitelji.
Kako je Vijestima rečeno, razgovor je protekao u opuštenoj atmosferi i neformalnom karakteru, a ticao se svih problema u turizmu koji postoje i koji su detektovali privrednici, a sve u cilju kako bi se odmah reagovalo i riješilo ono što može u susret turističkoj sezoni.
Sa obje strane je izraženo veliko zadovoljstvo sastankom i dogovoreno da se u što kraćem roku dobiju povratne informacije od ministra sa rješavanjem onih urgentih stvari koje se odmah mogu riješiti.
Takođe je dogovoreno da će veoma brzo uslijediti i sljedeća serija sastanaka koji će posebno biti organizovani sa hotelijerima, posebno sa ugostiteljima i posebno sa turističkim agencijama kako bi se još efikasnije moglo reagovati.
