Joksimović: Geomorfologija Boke predviđa ponte, a ne pješčane plaže

0
Joksimović: Geomorfologija Boke predviđa ponte, a ne pješčane plaže
Boka Kotorska- foto Boka News

Nasipanje plaža pjeskom i šljunkom je uobičajeni proces u toku pripreme za glavnu turističku sezonu. Morsko dobro je ove godine za tu namjenu opredjelilo 50 000 eura. Sa druge strane, struka upozorava da geomorfologija Boke to ne predviđa te da su promjene koje nastaju u priobalnom dijelu izuzetno štetne za biljni i životinjski svijet tog područja.

Svake godine na plaže se dosipaju hiljade kubika pjeska i šljunka, a obala je takva da je prirodno da budu sačuvane kamenite obale i ponte, smatra dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora.

– Geomorfologija Boke ne predviđa plaže kakve mi želimo i kakve su sada. Tradicionalni oblici su nešto što treba sačuvati i što ima svoju ljepotu, kao što su ponte, kamenite plaže… Kao biolozi, kao struka, naravno da smo protiv toga da se priobalni dio nasipa pjeskom jer u tom litoralnom dijelu se odvijaju zaista važni procesi i fotosinteze i života biljaka i životinja. U Portorožu sam, na primjer, vidio drvene platforme na šipovima, koji ne ometaju ništa, a dobro su rješenje. U Boki postoji izreka koju su stari stalno ponavljali mlađima „Ne bacaj kamen u more!“, zar nam to nije dovoljna lekcija da trebamo da poštujemo stare principe i očuvamo naš lijepi Bokokotorski zaliv.

Ističe da nije zaliv isto što i otvoreno more gdje se odvijaju sasvim drugačiji procesi.

– Tamo postoje pješčane plaže i treba da postoje, ali moj apel svima je da Boka ostane onakva kakva jeste jer upravo zbog toga i zaštićeno područje, prirodno-kulturna baština koju je svijet prepoznao kao vrijedno dobro, kazao je dr Joksimović.

Ovakvim postupcima ugroženi su važni procesi koji se odvijaju u priobalnom dijelu, smatra dr Joksimović.

– Šta se dešava kada se nešto zatrpa? U tom litoralnom dijelu, u zoni morskih talasa, postoji život i određeni organizmi, a nakon dužeg vremena razvijaju se i sesilni organizmi koji se ne mogu pomjerati. Kada izručite pjesak na njih, određene vrste će pobjeći, ali određene neće moći i taj nasuti dio postaje biološki mrtav. Ako ostavite kamenu pontu, na njoj će organizmi naći stanište.

Aleksandar Joksimović direktor Instituta za biologiju mora

Postoji elaborat i više studija koje se bave ovim problemom, a njihovo usaglašavanje i ponašanje u skladu sa tim, moglo bi predstavljati sistemsko rješenje, kaže Joksimović.

– Ovo je biološki stav, a svako ima svoje interese, ali bi trebalo zajedno da sjednemo, da se usklade prostorni planovi, UT uslovi, da postoje komisije koje će sa svih aspekata pogledati određeni elaborat i uz naučna mišljenja ispoštovati makar dio preporuka struke. Institut izdaje stručno mišljenje i ono je preporuka ali ne i obaveza zakupaca ili investitora. Do sada nam se još nije obratio nijedan zakupac plaža za mišljenje, kazao je Joksimović.

Plaža juče – Prihranivanje plaža 22. 6 2021.- foto Boka news

Objašnjava da Institut uvijek izađe u susret i da svoje mišljenje i dozvolu za određene manje popravke oštećenja, ali se uvijek zalaže da poslovi u priobalnom i morskom dijelu budu strogo kontrolisani.

– Mora da ima neko ko kontroliše koliko je pjeska nasuto u priobalnom dijelu, da li je nasuto onoliko prostora za koliko je propisano elaboratom. Onda nećemo imati problem da smo odjednom osvane nasuta plaža, a niti je ko koga pitao niti ga ko obavezuje da ne smije tako. Ovaj problem moramo sagledati ozbiljnije, šire i dublje, ako želimo ići u pravcu koji je dobar za život, zaključio je dr Joksimović.

Air Montenegro protiv letova Turkish Airlinesa iz Istanbula za Tivat. Nije uspio

0
Air Montenegro protiv letova Turkish Airlinesa iz Istanbula za Tivat. Nije uspio
Avion

Turkish Airlines je zakazao letove do svoje najnovije destinacije u bivšoj Jugoslaviji, do Tivta, gdje će se direktno nadmetati sa mladom crnogorskom kompanijom Air Montenegrom.

Ovaj primorski grad će upotpuniti postojeće operacije prevoznika do Podgorice. Turkish Airlines je uspio da dobije prava za let do Tivta nakon značajnih prigovora nacionalnog avioprevoznika u zemlji koji je tvrdio da postojeći bilateralni sporazum o avio uslugama ne dozvoljava njegovom turskom kolegi da održava toliko letova za Crnu Goru.

Međutim, kako piše Indikator, na kraju je turskom avioprevozniku izdata dozvola i on će početi sa prevozom iz Istanbula triput sedmično počevši od 11. juna, svakog ponedjeljka, četvrtka i subote. Letovi će se obavljati avionom Boeing 737-800. Prevoznik takođe dijeli code-share letove Air Srbije između Beograda i Tivta.

Air Montenegro planira da poveća operacije na ovoj liniji ovog ljeta. Trenutno ima šest nedjeljnih letova, koji će od 1. juna porasti na dnevne.

Dupli letovi iz Podgorice za Istanbul

Pored nove usluge za Tivat, Turkish Airlines ovog leta održava i duple dnevne letove za Podgoricu, gdje se etablirao kao jedan od najprometnijih avioprevoznika, kao i jedna od najprometnijih aviokompanija za transfer putnika, a kao krajnje destinacije knajpropularnije su New York, Tel Aviv i Ankara.

S druge strane, turski državljani mogu uživati ​​u bezviznom režimu ulaska u Crnu Goru.

Turkish Airlines je ovog ljeta povećao frekvencije u svojoj mreži u bivšoj Jugoslaviji. Prevoznik održava trostruke dnevne letove za Beograd, osamnaest sedmično za Sarajevo, dvaput dnevno za Zagreb, Prištinu i Skoplje, deset puta sedmično za Ljubljanu i do sedam sedmičnih letova za Dubrovnik.

Nadalje, njegova jeftinija jedinica, AnadoluJet, ovog ljeta radi na brojnim linijama za bivšu Jugoslaviju. Oni uključuju letove od Ankare do Beograda, od istanbulskog aerodroma Sabiha Goken i Bodruma do Prištine, kao i od Antalije i Bodruma do Skoplja i Sarajeva.

Lokalno stanovništvo zbog viskija je navalilo na pustošenje nasukanog broda pa su ga vlasti odlučile potopiti

0
Lokalno stanovništvo zbog viskija je navalilo na pustošenje nasukanog broda pa su ga vlasti odlučile potopiti
Viski ILUSTRACIJA/SHUTTERSTOCK

U februaru 1941. engleski parobrod SS Politician se nasukao na škotskim Hebridima. Brod je, između ostalog, prevozio i 264 hiljade boca viskija.

Lokalno stanovništvo je navalilo na pustošenje napuštenog broda i vlasti su, u namjeri da spriječe opasne pohode na brod, odlučile potopiti olupinu.

O brodolomu i lovu na viski iz brodskog tereta snimljena su i dva istoimena filma: “Whisky Galore”.

Prvi je snimljen 1949., a remake je bio 2016. godine.

Ronilac George Currie je 1987. popravljajući podmorski kabel naišao na par boca viskija. Jedna od njih je 10. avgusta ove godine na aukciji prodana za 6 hiljada eura. Skupa s bocom, kupac je dobio poster filma, ronilački skafander i dvije cigle iz brodskog balasta.

Kakvog je ukusa viski, najvjerojatnije nećemo saznati jer je prodan uz napomenu da nije ispravan za ljudsku konzumaciju.

EK predstavio šesti paket sankcija, uvodi se zabrana uvoza ruske nafte

0
EK predstavio šesti paket sankcija, uvodi se zabrana uvoza ruske nafte
EU

Predsjednica Evropske komisije predstavila je u srijedu u Strasbourgu prijedlog novih sankcija protiv Rusije koje uključuju zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine, sankcioniranje počinitelja zločina u Buči te odgovornih za opsadu Mariupolja.

U sklopu šestog paketa sankcija također je isključivanje najveće ruske banke Sberbanka iz SWIFT-a, zabrana emitiranja trima ruskim medijima u EU-u i zabrana lobiranja za ruske kompanije. Sankcionirat će se visoki vojni dužnosnici i pojedinci koji su počinili zločine u Buči te odgovorni za opsadu Mariupolja.

Uvodi se potpuna zabrana uvoza ruske nafte koja se dostavlja brodovima ili naftovodima, sirove ili prerađene. Želimo osigurati postupno uvođenje zabrane na uredan način koji će omogućiti nama i našim partnerima da osiguraju alternativnu opskrbu sirove nafte unutar šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine, izjavila je u Ursula von der Leyen u svom govoru u Europskom parlamentu.

– Danas predstavljamo šesti paket sankcija. Prvo uključujemo visoke vojne dužnosnike i pojedince koji su počinili ratne zločine u Buči i one koji su odgovorni za nehumanu opsadu Mariupolja. To daje značajan signal svim počiniteljima iz Kremlja, a to je – mi znamo tko ste vi i vi ćete odgovarati, nećete proći nekažnjeno. Isključili smo Sberbank iz SWIFT-a, to je najveća ruska banka odgovorna za 37 posto bankarskog sustava. Isto tako ćemo iz SWIFT-a isključiti druge velike ruske banke, time pogađamo one banke koje su ključne za ruski financijski sustav i Putinovu sposobnost da vodi rat. To će dovesti do potpune izolacije ruskog financijskog sustava između međunarodnog sustava. Treće, zabranjujemo tri velike medijske kuće koje više neće moći distribuirati svoj sadržaj u EU u bilo kojem obliku. Utvrdili smo one televizijske kanale koji su ključni za širenje Putinovih laži i propagande i ne smijemo im više dati mogućnost da dalje šire laži. Četvrto, Kremlj se oslanja na one iz Europe koji savjetuju i  zabranjujemo da se te usluge pružaju Rusiji. Peta stvar je nafta. Vođe u Versaillesu su se složile da ćemo se osloboditi naše ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije. Počeli smo s ugljenom, sada se bavim našom ovisnošću o nafti. To neće biti lako jer je dosta zemalja ovisno o ruskoj nafti, ali to moramo napraviti. Danas ćemo predložiti da zabranimo svu rusku naftu u Europi, rekla je von der Leyen.

– Tako ćemo povećati pritisak na Rusiju, a istodobno minimizirati kolateralnu štetu za nas i naše partnere diljem svijeta, dodala je.

Von der Leyen je istaknula da gospodarstvo EU-a mora ostati snažno kako bi bilo u stanju pomoći Ukrajini.

Sa svim ovim koracima, lišavamo rusko gospodarstvo sposobnosti da se diversificira i modernizira. Putin je htio izbrisati Ukrajinu sa zemljopisne karte. Jasno je da neće uspjeti, naprotiv, Ukrajina se podigla i ujedinila, a njegova vlastita zemlja Rusija tone, rekla je von der Leyen.

Mađarska i Slovačka protive se embargu

Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Josep Borrell, otkrio je detalje novog paketa sankcija Rusiji. Ciljaju njezinu naftnu industriju i banke.

Na Twitteru je objasnio da je riječ o šestom paketu sankcija koji predviđa isključenje iz SWIFT-a još nekoliko banaka, a odnosi se i na uvoz ruske nafte. Diplomatski izvori navode da sankcije uključuju zabranu uvoza nafte do kraja godine. Prijedlog trebaju odobriti države članice.

Mađarska i Slovačka protive se embargu na naftu.

U Sloveniji rekordne cijene benzina i dizela, Golob optužuje distributere za kartel

0
Robert Golob – foto Delo

Cijene naftnih derivata u Sloveniji dosegnule su rekordnu razinu, a litra benzina na benzinskim postajama domaćeg “Petrola” košta 1.617 eura, a dizela 1.817, dok je na benzinskim postajama na autocestama cijena i viša od toga.

Budući premijer Robert Golob, agencija HINA, optužio je danas distributere naftnih derivata za kartelske dogovore za povećanje maloprodajnih cijena, što je omogućila odlazeća vlada Janeza Janše, koja, po Golobovu mišljenju, nije produžila ograničene cijene u sila iz političkih razloga.sredinom ožujka.

Janšina vlada se za poraz na izborima osvetila odlukom da obustavi regulirane cijene goriva, rekao je Golob novinarima.

Izrazio je ogorčenost odlukom distributera, koji su odmah nakon što je postalo jasno da Janšina vlada neće nastaviti ograničavati cijene goriva, požurili s velikim poskupljenjem, dok su razlike u cijeni među distributerima minimalne, što sugerira da su pristali.

Golob je zaprijetio da će njegova stranka – ako se takav trend nastavi – pozvati Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja da poduzme mjere protiv takvog tržišnog djelovanja.

Golob, koji je godinama u politici kao elektroinženjer i energetski stručnjak koji je vodio velike tvrtke, u kampanji prije izbora isticao je da će smanjenje troškova energije u energetskoj krizi koja se očekuje na jesen biti jedan od prioriteta njegove vlade.

Avio linija Tivat-Prag od juna

0
Avio linija Tivat-Prag od juna
Aerodrom Tivat

Po informacijama koje možete vidjeti i na sajtu aviokompanije Air Montenegro, linija Tivat-Prag će se uspostaviti već u junu.

Od 14.juna do 8.oktobra, avioni crnogorske aviokompanije će letjeti sa aerodroma na pjeni od mora do glavnog grada Češke dva puta nedjeljno – u utorak i subotu.

Za prve letove iz Tivta ka Pragu cijena karte je oko 98 eura u ekonomskoj i oko 316 eura u biznis klasi, dok je karta za suprotni smjer u obe klase skuplja za oko 9 eura.

S obzirom da se već širi mreža i uspostavljaju udaljenije rute kao što je ova, jasno je da se uskoro može očekivati nabavka trećeg aviona crnogorske aviokompanije. Pošto para nema (bez ozbiljne državne pomoći) sa sigurnošću možemo reći da će avion biti iznajmljen, a biće zanimljivo vidjeti za koju vrstu lizinga će se odlučiti menadžment kompanije.

Da ste Vi na mjestu menadžmenta, da li biste kratkoročno iznajmili avion zajedno s posadom i održavanjem ili biste išli na varijantu dugoročnog lizinga aviona tipa Embraer koji Air Montenegro već ima u floti?

Odbori o odgađanju lokalnih izbora za 30. oktobar

0
Odbori o odgađanju lokalnih izbora za 30. oktobar
Izbori

Zakonodavni i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatraće danas dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da izbori u Podgorici i 13 opština budu održani 30. oktobra.

Zakonske dopune predložila je nova parlamentarna većina i zatražila da se razmatraju po hitnom psotupku.

Predloženo je da istog dana budu održani izbori u Pljevljima, Rožajama, Plavu, Tivtu, Budvi, Plužinama, Žabljaku, Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Podgorici i Golubovcima, opštini u okviru Glavnog grada.

Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi inicirali su poslanici Danijel Živković, Miloš Konatar, Draginja Vuksanović Stanković, Kenana Strujić Harbić i Dragan Ivanović.

Pojedine političke partije i nevladine organizacije ocijenile su da je ovaj predlog nove parlamentarne većine neustavan.

Totanj od osam kilograma ulovljen kod Budve

0
Totanj od osam kilograma ulovljen kod Budve
Totanj 8 kg – foto Privatna arhiva

Osam kilograma težak totanj završio je danas u mreži budvanskog ribara Stefana Božovića. Prema prvim procjenama, riječ je o rođaku domaće lignje, koji se jož zove veliki lignjun, ili evropska leteća lignja (Todarodes sagittatus) i redovan je stanovnik Jadrana.

Ovakvi primjerci nijesu česti, ali se gotovo svake godine ulovi poneki veliki na istočnoj strani Jadrana, čak i u plitkom i to teži od pet kilograma, što potvrđuju ulovi prethodnih godina u Hrvatskoj, ali i Crnoj Gori.

Prema „knjigama“ ova vrsta totnja može da dostigne težinu i iznad 12 kilograma. S obzirom da mu je areal dublja jadranska zona, najčešće se ulove kočarskim alatima, ali zalaze i u pliće, što potvrđuje i Božovićev ulov.

Ribar je potrvdio da je primjerak još bio živ kada ga je pronašao u mreži.

/I.P./

Problemi na jednom od tri bazena postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor

0
Problemi na jednom od tri bazena postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Sistem otpadne vode prerada – Poredjenje rada SBR2 i SBR3 koji je servisiran_

U bazenu za biološko prečišćavanje SBR2 postrojenja otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor (PPOV) došlo do sezonske pojave bujanja mulja usled prisustva velike količine filamentoznih bakterija koje se javljaju u toplijem periodu godine i pogoduje im nedostatak rastvorenog kiseonika tokom faze aerobnog prečišćavanja.

Prema riječima direktora PPOV Miljana Markovića, prisutno je nekoliko tipova filamentoznih bakerija, pri čemu su dominantna dva tipa, Microtrxy parvicella i Sphaerotilus.

“Prilikom bujanja mulja koje se ogleda u pojavi guste strukture na površini bazena, postoji mogućnost da dođe do povećane mutnoće u izlaznoj prerađenoj vodi tokom faze dekantacije. U saniranom bazenu SBR3 nema problema sa filamentoznim bakterijama jer je čitava površina bazena snabdijevena kiseonikom tokom faze aerobnog prečišćavanja, odnosno nema zone bez kiseonika koja pogoduje bujanju ovih bakterija”- pojasnio je Marković.

On je istakao da na PPOV u Klačini trenutno imaju rijetku situaciju da mogu izvršiti ne samo hemijsko, već i fizičko poređenje između bazena SBR3 koji je nedavno kompletno saniran i bazena SBR2 koji se nalazi odmah do njega, a na kome sanacioni radovi još nisu obavljeni i koji će biti saniran naokon završetka tog posla na bazenu SBR 1 gdje su radovi još uvijek u toku. Ranije je saopteno da će zamjena opreme koja se obavlja prilikom čipćčenja i sabcaije bazena, koštati između 16 i 25.000 eura po bazenu.

Aktuelno rukovodstvo PPOOV koje je lani preuzelo upravlnjanje tim postrojenjem od prethodne DPS-uprave te zajedničke tivatsko-kotorske optinke fime, pokrneulo je sanaciju i remontne radove na postrojenju koji su prethodno godinama izbjegavani ili odlagani. Tako je u februaru počela procedura sanacija bazena za aerobno biološko prečišćavanje otpadnih voda. PPOV ima ukupno tri bazena koja rade po principu sekvencijalnih šaržnih reaktora (SBR) u kojima se odvijaju svi procesi biološke prerade kanalizacionih voda prije njihovog ispuštanja u more u zalivu Trašte. Sanacija SBR bazena uključuje kompletno čišćenje bazena, servis dekantera za izbacivanje prerađene otpadne vode, kao i zamjenu i remont difuzora i njihovih membrana, koji se koriste za snabdijevanje bazena kiseonikom preko kompresora. Cilj ove sanacije jeste da sva tri SBR bazena budu na nivou iz 2016. godine kada je postrojenje pušteno u rad, odnosno da bi se izbjegli problemi sa biologijom koji su zatekli  PPOV tokom jula 2021. godine jer kompresori nisu mogli da obezbijede dovoljnu količinu rastvorenog kiseonika za preradu otpadnih voda. Posao je završen na jednom bazenu, u toku je na drugom, dok se na trećem još uvijek nesaniranom sada pojavilo bujanje mulja.

„S obzirom da je struktura fekalnih voda koje ulaze u sanirani bazen SBR3 i nesanirani SBR2 identična, odnosno razlika je svega nekoliko sati, sada možemo sa sigurnošću dati odgovor da je sezonsko bujanje filamentoznih bakterija direktno povezano sa neispravnošću opreme i manjkom rastvorenog kiseonika u bezenima. Sada vidimo da je ovu sezonsku pojavu moguće spriječiti, odnosno 90% umanjiti u koliko se oprema redovno održava, a samim tim je i zasićenost vode kiseonikom na zadovoljavajućem nivou.”- podvukao je Marković.

On je dodao da pored benefita kvalitetnije prerade otpadnih voda, s obzirom da postrojenje radi 24 sata dnevno, na servisiranom bazenu primjetna je i ušteda električne energije jer se granične vrijednosti brže dostižu.

„Benefiti na samoj opremi se ogledaju u tome da duvaljke rade na znatno nižoj frekvenciji, a postižu se bolji rezultati. Radni vijek opreme se produžava”- kazao je Marković dodajući da bi ovo bio slučaj  i ranije da je PPOV za vrijeme prošle uprave firme, adekvatno održavano i na vrijeme servisirano.

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor vrijedno 10,5 miliona eura, izgradila je njemačka firma WTE, a pušteno je u rad 2016. godine. PPOV ima kapacitet od 72.500 ekivalent- stanovnika, a može da primi do 15.000 m3 otpadne vode na dnevnom nivou za optimalno odvijanje procesa prečišćavanja, odnosno oko 5.000 m3 po jednom SBR bazenu.

Posljednja noć Budvanskog karnevala posvećena ljubiteljima evergrina

0
Posljednja noć Budvanskog karnevala posvećena ljubiteljima evergrina
Budva, Gradska muzika

Nakon brojnih koncerata koji su okupili mnoštvo turista i lokalnog stanovništva, završna noć Međunarodnog turističkog karnevala, koji se održao pod sloganom „Nek živi ljubav“, okupila je ljubitelje evergrina. Posjetioce su tokom večeri zabavljali članovi gradskog hora “Nikola Đurković” iz Kotora, a potom je uslijedio Proljećni koncert Gradske muzike Budva.

Predstavnica Turističke organizacije Budva, Anđela Bošković, kazala je agenciji Mediabiro da su tokom prethodna tri dana Medjunarodnog tirističkog karnevala imali nastupe poznatih lokalnih i regionalnih izvođača i dj-eva na više lokacija unutar i ispred Starog grada.

“Potrudili smo se da brojnim organizovanim žurkama zadovoljimo razne muzičke ukuse i sve je izgledalo da smo baš u tome uspjeli, čemu i svjedoči podatak o velikoj posjećenosti i veselom duhu koji je vladao na ulicama i trgovima Budve”, kazala je ona.

Dirigentica gradskog hora “Nikola Đurković” iz Kotora, Dušica Ćetković, se ovom prilikom zahvalila Turističkoj organizacije Budve na pozivu na učešću u okviru karnevalskih dana.

“Naš hor ima jako dugu tradiciju, unazad tri godine smo, na inicijativu uprave Kulturnog centra Kotor obnovljeni, kao jedna mlada ekipa koju čine amateri i svi oni koji su voljni da budu članovi našeg hora. Kroz naš hor prošla su mnoga velika imena, nekada je to bio grandiozan ansambl, dok ga danas čini manja ekipa ljudi, i vrlo se rado odazivamo ovakvim pozivima”, rekla je ona.

Članica hora “Nikola Đurković”, Ljiljana Dončić kazala je da su u unazad nekoliko godina, kada je u pitanju repertoar ovog sastava, uvrstili obrade modernijeg zvuka i samim tim privukli mlađi publiku.

Gradski hor Nikola Đurković-Kotor

“Ovim nastupom najavili smo početak ljetnje sezone. Kotor je grad karnevala, maskembala i tradicije, nadam se da će ovog ljeta biti još dosta svečanosti na koljima ćemo nastupati”, poručila je Dončićeva.

Dvočasovni koncert Gradske muzike Budva idealna je najava jednog obećavajućeg ljeta koje je pred nama, smatra saksofonista tog anasambla Željko Vasović.

“Očekujemo spektakularno ljeto i mnoštvo posjetilaca. Budvu je tokom prvomajskih praznika posjetilo dosta turista, i ako se po jutru dan poznaje, očekuje nas jedna idealna sezona”, zaključio je on.