Ministarstvo zdravlja (MZD) saopštilo je da su se, u saradnji sa čelnicima zdravstvenih ustanova i opština Budva, Kotor i Tivat, usaglasili da se u Prostorni plan Crne Gore za period od 2020. do 2040. godine uvrsti izgradnja bolnice na primorju, u Radanovićima.
“S obzirom na to da je u toku izrada Nacrta ovog plana koji treba da uključi sve strateške smjernice i prioritete razvoja na nivou države, regiona i opština, zdravstveni sistem nije imao dilemu u vezi sa ključnom potrebom”, saopštila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, na sastanku u Ministarstvu sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem, direktorom Doma zdravlja Kotor Igorom Kumburovićem, direktorom Opšte bolnice Kotor Davorom Kubmurovićem, direktorom Doma zdravlja Budva Nikolom Božovićem i zamjenicom direktorice Doma zdravlja Tivat Jovankom Vučetić.
Sastanku je prisustvovao i generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja Luka Đukanović.
“Ovo je preliminarni dogovor, koji je, međutim rezultirao konkretnim zaključcima. Uvažene kolege su me informisale i da je za ovu bolnicu predviđena i parcela u Radanovićima za koju postoje urbanističko-tehnički uslovi. Ne možemo razmišljati samo od danas do sjutra. Zato je ovaj naš dogovor strateški i dugoročno važan”, napomenula je ministarka, kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu.
Izuzetno je važno, kako je dodala, da su MZD i lokalne uprave dogovor postigli jednoglasno i uz puno razumijevanje potreba svih uključenih strana.
Prvenstveni cilj izgradnje bolnice, kako navode iz MZD, biće efikasnija zdravstvena zaštita stanovnika juga Crne Gore i decentralizacija sistema. “Ali, kako očekuju čelnici gradova na jugu, ovaj projekat biće dodatni podsticaj za konačno unapređenje saobraćajne infrastrukture na primorju.”
“Prostorni plan Crne Gore je u sistemu prostorno-planske dokumentacije po hijerarhiji najviši planski dokument, sa kojim mora biti usklađena sva detaljnija planska dokumentacija”, pojasnili su iz ministarstva.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS) odbacilo je odgovornost za drastično kašnjenje procedure raspisivanja tendera za dodjelu koncesije za obavljenje brodskog linijskog prevoza vozila i putnika na jedinoj trajektnoj liniji u državi, Kamenari-Lepetane u Boki Kotorskoj.
Iz resora koji vodi ministar Milojko Spajić nisu željeli da precizno odgobvore na pitanje „Vijesti“ ko je imenom i prezimenom, od službenika MFSS-a dao mišljenje da pitanje statusa trajektne linije u Boki koju več decenijama održava kompanija Pomorksi saobraćaj iz Herceg Novog, treba riješiti preko Zakona o javno-privatnom partnesrtvu (ZJPP) umjesto preko Zakona o koncesijama.
„MFSS je na predlog tadašnjeg Direktorata za politiku javnih nabavki, dalo 26. aprila 2021, po osnovu zahjeva resornog ministarstva, tumačenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu, kao propisa iz nadležnosti MFSS-a. Prema tome, MFSS nije određivalo modalitet ovog pravnog posla, niti ima nadležnost u dijelu prema kojem će se riješiti pitanje trajektnih linija na ovoj relaciji već to, na predlog resornog ministarstva, nužno čini Vlada Crne Gore”- rekli su iz MFSS, izvjegavši da konkretno odgobvore na pitanje kako je moguće da su dali ovakivu preporuku kada važeći Zakon o sigurnosti pomorske plovodbe izričito propisuje da se se trajektna linija dodjeluje koncesijom.
Iz MFSS tvrde da ono, kao i njegov Direktorat za pololitiku javnih nabavki, “nije bliže upoznato sa pojedinostima ovog pravnog posla.”
“Međutim, u tumačenju Zakona o JPP mišljenje MFSS-a odnosi se na primjenu propisa za sprovođenje procedure zaključivanja eventualno novog ugovora, koji za predmet ima ovu javnu uslugu. Dakle, radi se o mišljenju MFSS-a u vezi sa primjenom propisa iz svoje nadležnosti, dok je resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) sa mandatom da odredi i predloži Vladi CG koncept najboljeg i za državu i građane najisplativijeg rješenja u vezi sa trajektnim prevozom na relaciji Kamenari – Lepetane”- poručili su is resora ministra Spajića dodajući da “mišljenje MFSS-a, dato prije skoro godinu, ne prolongira proceduru za novi ugovor, jer za koju god proceduru se budu opredijeli mora se sprovoditi postupak izbora pružioca te usluge.”
Ipak, zbog ovakvog mišljenja MFSS-a, MKI na čijem je čelu ministar Mladen Bojanić još uvijek nije riješilo pravni statsus jedine trajektne linije u državi, iako je ranije sam Bojanić u više navrata javno obećavao da će tender za dodjelu koncesije za obavljanje te djelatnosti biti raspisan i završen najkasnije do kraja prošle godine. Stvari su se zakomplikovale kada je MKI iznenada odlučilo da primijeni strategiju pa umjesto na osnovu konceije, planira da trajektnu liniju u Boki dodijeli nekom operateru po modelu privatno-javog partnerstva. Takva praksa vrlo se rijetko primjenjuje bilo gdje u inostranstvu, a gotovo nikad kada su u pitanju komercijalno vrlo profitabilne trajekne linije kakva je Lepetane-Kamenari gdje godišnje trajekti prevezu preko milion vozila svih kategorija, a njen aktuelni operater, kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, godišnje ostvaruje milionske profite. Po modelu JPP-a u svijetu se po pravilu, operaterima dodjeluju neprofitabilne linije koje država subvencioniše da bi se uopšte odvijale, jer je njihovo održavanje u javnom interesu.
Namjeru države da umjesto koncesije, trajektnu liniju u Boki ubuduće dodjeljuje po modelu JPP, kritikovali su i izdsame kompanije Pomorski saobraćaj navodeći da je postupak shodno Zakonu o JPP daleko složeniji i zahtjevniji od koncesionog postupka, te da u međuvremenu zbog neriješenog statusa te linije i neizvjensosti hoće li je oni i dalje održavati, ta kompanija zamrznuti sve investicije, a što se nužno negativno odražava i na kvalitet usluga koje pruža građanima.
Promjena strategije MKI koje se zbog toga opravdava mišljenjem MFSS-a iako Zakon o sisgurnosti pomorke ploviodbe koji je resorni za ministarstvo Mladena Bojanića jasno zahtijeva koncesiju a ne javnmo-privatno partnestvo za trajektnu djelatnmost, izazavao je zastoj i kod potencijalnih drugih interesenata koji su namjeravali da se takmiče za eventualno preuzimanje ovog vrlo unosnig posla od Pomorskog saobraćaja. Neki od njih su već bili preduzeli i konkretne korake u smislu pregleda i preliminarnih pregovora za kupovinu novijih polovnih trajekata u Norveškoj i Grčkoj sa kojima bi konkurisali za dodjelu koncesije za koju MKI međutim, nije (još) raspisao tender.
Iz resora ministra Bojanića inače, u februaru su saopštili da je, “nakon preporuke MFSS-a da se, obzirom na predmet postupka uređenja prevoza trajektom između pristaništa, primjenjuje Zakon o JPP“, kod Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama pokrenuto formiranje Komisije za otvoreni postupak javne nabavke – Izrada Analize opravdanosti za prevoz trajektom Kamenari-Lepetani.
„Nakon izrade ove analize, i u zavisnosti od rezultata koji bude proizašao iz iste, preduzimaće se i dalji koraci u odnosu na rješavanje ovog pitanja.“- kazali su tada iz MKI.
Iz resora ministra Spajića sada, tri mjeseca nakon što je MKI ovako reagovalo na njihovu preporuku, tvrde da “određivanje modela shodno kojem će se riješiti pitanje trajektne linije u vezi je sa analizom opravdanosti koja mora uvažiti sve modalitete koji državi stoje na raspolaganju, a imajući u vidu relavantno iskustvo drugih zemalja uporedne prakse”.
“U tom smislu, potrebno je razraditi sve opcije kao što je klasični modeli nabavke predmetne usluge, infrastrukturna povezanost – izgradnja mosta ili druge saobraćajne veze ili osnovanje državnog subjekta koji bi realizovao ovaj posao u smislu javnog interesa. Prema navedenom, resorno ministarstvo (MKI – prim.aut.) predlaže Vladi optimalan i u skladu sa javnim interesima zadovoljavajući model, koji će u konačnom biti odluka Vlade za određenje dalje procedure”- kazali su iz MFSS-a.
U međuvremenu, dok ministarstva Spajića i Bojanića međusobno “prebacuju lopticu” i igraju se analizama, pitanje pravnog osnova na kojem se obavlja djelatnost na jedinoj trajeknoj liniji u državi “visi u vazduhu”. Naime, Upravni odbor JP Morsko dobro sredinom februara je donio odluku da pokrene postupak raskida ugovora sa kompanijom Pomorski saobraćaj Herceg Novi koja upravlja trajektnom linijom Lepetane-Kamenari, a povod za takvu odluku je navodno nepoštovanje ugovorom predviđenih obaveza od strane ove kompanije. To su iz menadžmenta Pomorskog saobraćaja odlulčno demantovali, ali je Morsko Dobro od Vlade tražilo da ova da saglasnost na odluku njjihovog UO o raskidu ugovora dsa Pomorsklim soabraćajem, što se međutiom, do danas nije desilo. Iz Morskog Dobra tvrde da su spremni i sposobni da, ukoliko Vlada da zeleno svjetlo na raskid ugovora sa Pomorksim saobraćajem, Morsko Dobro samo ili u saradnji sa drugim firmama, relativno brzo preuzme održavanje trajektne linije u Boki iznajmljenim brodovima.
U Herceg Novom je danas održana službena prezentacija projekta „Povećanje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica“, koji finansira Evropska unija u okviru prekograničnog programa Bosna i Hercegovina – Crna Gora (IPA II).
Opšti cilj ovog projekta biće unaprijeđenje sistema prevencije i upravljanja rizicima od katastrofa, kako bi se povećala otpornost na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim faktorom, kako u Zapadnohercegovačkoj županiji (BiH), tako i na području opštine Herceg Novi u Crnoj Gori. Povezivanjem individualnih i institucionalnih kapaciteta, te razmjenom iskustava, informacija i resursa značajno će se unaprijediti sistem upravljanja rizicima od katastrofa (prevencija, pripravnost i odgovor) na tom području.
Projekt će se sprovoditi kroz niz aktivnosti: formiranje radne grupe za sprovođenje procjene rizika od katastrofa i akcionog plana, organizacija radionica za zajedničke mjere upravljanja rizicima, organizacija treninga za jačanje kapaciteta hitnih službi, izgradnja poligona za obuku u Grudama (BiH), organizacija promotivne kampanje i akcije vidljivosti, nabava opreme i dr.
Planirane zajedničke aktivnosti rezultiraće donošenjem zajedničkog akcionog plana, potpisivanjem memoranduma o saradnji 5 lokalnih zajednica na projektnom području, obukama i opremanjem ukupno 5 timova za krizne situacije koji će biti opremljeni sa najmanje 94 seta opreme i alata, i sa dva vozila. Takođe, biće poboljšana dva protivpožarna sistema, izgrađen i opremljen trening centar. Opsežnom promotivno/informativnom kampanjom biće obuhvaćeno najmanje 10% lokalne populacije.
Projekat Otporna granica
Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 EUR, od čega je Evropska unija osigurala preko 84% bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinansiraju projektni partneri, Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Opština Herceg Novi (Crna Gora). Sprovođenje projekta je započelo u martu i trajaće 24 mjeseca.
Srpska nacionalna aviokompanija Air Serbia značajno će povećati broj letova iz svog haba u Beogradu na linijama prema Tivtu i Podgorici tokom maja, u susret glavnim mjesecima ljetnje turističke sezone.
Tako će Tivat sa 17 sedmičnih rotacija, uz Cirih, biti najfrekvetnija destinacija za koju Air Serbia leti tokom maja mjeseca.
Od 27. maja Air Serbia će na linjii Beograd – Tivat uvesti još jednu dodatnu sedmičnu rotaciju, pa će njeni avioni 18 puta nedjeljno letjeti za taj crnogorski primorski grad.
Opština Herceg-Novi usvojila je pravilnik o jednokratnoj pomoći za liječenje neplodnosti postupcima medicinski potpomognute oplodnje. Pomoć po ovom pravilniku, koji je stupio na snagu, mogu da ostvare sugrađani sa prebivalištem u Herceg-Novom, bračni ili vanbračni parovi.
Prema riječima potpredsjednice Opštine, Vesne Samardžić, ovo je jedan vid pomoći lokalne uprave svim parovima koji žele da se ostvare kao roditelji.
-Maksimalan iznos pomoći je 1500 eura, a iznos će zavisiti od cijene postupka. Zahtjevi se mogu podnijeti na Građanskom birou, a nadležan je Sekretarijat za lokalnu samoupravu. Prilikom prijave potrebno je dostaviti: lična dokumenta, medicinsku dokumentaciju vezanu za sam postupak, otpusnu listu i ovjeren račun klinike na kojoj je izvršen postupak vantjelesne oplodnje, objasnila je Samardžić.
U Opštini su otvoreni za svaki vid konsultacija, pružanja informacija sugrađanima.
–Imamo kontakte sa Ministarstvom zdravlja i fondacijom „I ja imam pravo da budem mama“ koja nam je ukazala na probleme i potrebe. Izražavam veliko zadovoljstvo zbog ovog poteza Opštine Herceg Novi i naša vrata otvorena su za sve parove koji imaju probleme i imaju želju da se ostvare kao roditelji nekim od postupaka medicinski potpomognute oplodnje, kazala je Samardžić.
Godišnji budžet je 20.000, a naredni će, po riječima Samardžić, biti kreiran u zavisnosti od interesovanja parova za ovaj postupak.
-Pravilnikom je napravljena skala od tri različita iznosa jednokratne pomoći: 800, 1000 i 1500, a sve zavisi od cijene samog postupka. U Crnoj Gori postupci koštaju ispod 2000, a u inostranstvu preko 6000-7000 eura. Smatramo da će u Crnoj Gori svi koji žele da obave postupke to raditi u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju jer taj dio pokriva Fond zdravstva. Vjerujem da će nam se obraćati parovi koji to rade u inostranstvu, kazala je Samardžić i napomenula da će obrazac biti postavljen u Građanskom birou tokom narednih dana.
Usvajanjem pravilnika Opština Herceg-Novi napravila još jedan iskorak u pružanju pomoći građanima, ali i u smanjenju „bijele kuge“. Podsjećamo, Opština Herceg-Novi je jedna od 17 u kojoj je zabilježen negativan prirodni priraštaj.
“Gore gde pripadamo“, naziv je djela Milice Cincar Popović, koje će biti predstavljeno u petak, 29. aprila u Paviljonu Gradske muzike u Herceg Novom, sa početkom u 19 časova.
Pored autorke, o knjizi će govoriti Gordana Jočić, direktorka izdavačke kuće MediaSfera iz Beograda, a razgovor će moderirati Ksenija Matović, novinarka i organizatorka programa.
Zbirka priča “Gore, gde pripadamo” sadrži hermetičke obrade tri poznate legende koje su suštinski formirale odnos prema postojanju i sistemu vrijednosti kako autorke tako i generacije koja je sazrijevala uz rokenrol. Rokenrol je muzika srčanosti, a srčanost je ono što odlikuje junaka, što ga čini sposobnim za ljubav koja će ga uzdići. To poručuju i tri legende: „Mač svršenog viteza“ (Legenda o Svetom gralu i vitezovima Okruglog stola), „Princ Kraljevstva sjajne zvezde” (Priča o povratku bludnog sina) i „Tajna većnog života” (Legenda o Psihi i Erosu), koje je u knjizi „Gore, gde pripadamo“ obradila Cincar-Popović. Knjiga je dobila naslov je po pjesmi Džoa Kokera iz kultnog filma „Oficir i džentlmen“.
Milica Cincar-Popović (13. jun 1964, Beograd), srpska književnica, pripovjedač (storyteller), prevodilac, urednik. Do 2014. godine objavljivala pod imenom Milica Krković.
Još kao student zainteresovala se za hermetičku filozofiju i ranohrišćansku misao, objavljuje tekstove na srpskom i engleskom jeziku na ove teme, zahavljujući čemu je postala prvi srpski autor, ali prvi i jedini na Balkanu čiji je tekst uvršćen u katalog naveće hermetičke biblioteke na svijetu Bibliotheca philosophica hermetica iz Amsterdama, pod imenom Milica Krković.
Njen roman „Mala knjiga o početku“ preveden je na engleski i objavljen u Njujorku 2009. godine. Roman „Kako ugristi vampira“ Milice Cincar-Popović („Metaphysica“, Beograd, 2014) nastao je upravo iz njenog proučavanja hermetizma i slobodnog zidarstva.
Usmenim pripovijedanjem počela je da se bavi 2010. godine, najprije u tadašnjem beogradskom kafeu-knjižari „Everest“, a potom, sa književnicom Zoricom Kuburović, u knjižari-kafeu „Delfi. Godine 2013, Milica je osnovala BG Storytelling Club „Reč i glas“ koji vodi i organzuje zajedno sa književnicom Tamarom Lujak.Kolumnista je portala MediaSfera.rs.
Program je podržala Opština Herceg Novi, Turistička organizacija grada i hotel Play.
Sedmi Kongres Sindikata pomoraca Hrvatske otvoren je u srijedu u Dubrovniku, a oko 120 sudionika raspravlja o administrativnim problemima pomoraca te zdravstvenim problemima vezanim uz stres.
Osim izvješća o radu te prijedloga izmjena i dopuna Statuta, bit će održani i izbori za sva tijela Sindikata te izbori za glavnog tajnika SPH, a dogovorit će se ciljevi rada za buduće mandatno razdoblje.
Glavni tajnik SPH Neven Melvan istaknuo je tom prilikom kako pomorci čine iznimno bitan dio pomorske industrije.
„Ponekad u skladu, a ponekad i u neskladu s brodarima, posrednicima, predstavnicima ministarstva, agencijama, lučkim vlastima i svima onima koji s morem i od mora žive. U Hrvatskoj smo shvatili i prihvatili da su uvažavanje i dijalog jedini način da opstanemo. Nazočnost svih socijalnih partnera danas ovdje jest potvrda da težimo zajedničkom cilju – jačanju hrvatske pomorske industrije na dobrobit svih nas“, poručio je Melvan.
Dodao je kako su hrvatski pomorci brend u svijetu, jer su kvalitetni, uvaženi i traženi te su spona koja Hrvatsku čini velesilom u pomorskoj industriji.
„Suštinski ružna konstatacija da su hrvatski pomorci najbolji izvozni proizvod, jer ljudi nisu roba, je ipak istinita jer ukazuje na njihovu vrhunsku sposobnost. Težnja da svi hrvatski pomorci plove na hrvatskoj floti, pod hrvatskom zastavom, iako neostvariva, je ipak pozitivna jer iskazuje volju i želju da hrvatska pomorska industrija dostigne veličinu i kvalitetu hrvatskih pomoraca“, rekao je Melvan.
Napomenuo je kako je pandemija pokazala koliko je svijet pa tako i pomorska grana industrije nepredvidljiva i nesigurna.
„Ne postoji ‘Big master plan’, ne postoji velika šestorka ili sedmorka koja upravlja svijetom i ima odgovore na sva pitanja. Upoznali smo period straha i kaosa u kojem smo se svi mi snalazili kako smo znali i umjeli. Ali to je ujedno bio trenutak dokazivanja snage i veličine središnjica kojima pripadamo. ITF, ETF i Nautilus Federacija su dokazali da su skovani od posebnog materijala. Svaka od nabrojenih središnjica je u svom segmentu odradila maksimum“, naglasio je Melvan.
Poručio je kako su neke kompanije pokazale svoje ljudsko lice i izniman trud, a neke su nažalost iskoristile priliku da zarade na smanjenju troškova smjene pomoraca i nisu se previše trudile u kompliciranim procedurama.
„Srećom, hrvatski brodari su ipak bili u prvoj grupi i danas, s vremenskim odmakom, mogu kazati da su ljudski i profesionalno odradili ono što im je takav trenutak donio u zadatak“, rekao je Melvan.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je na munjevitu odmazdu ako se druge zemlje umiješaju u sukob u Ukrajini, dok su europski čelnici optužili Rusiju za “ucjenu” zbog njezine odluke o prekidu opskrbe plinom Poljske i Bugarske.
Rusija je poručila Sjedinjenim Državama da prestanu slati oružje Ukrajini, rekavši da velike zapadne isporuke oružja raspiruju sukob.
Obraćajući se zastupnicima u Sankt Peterburgu u srijedu, Putin je rekao da Zapad želi Rusiju podijeliti na različite dijelove i optužio ga da gura Ukrajinu u sukob s Rusijom.
“Ako netko namjerava izvana intervenirati u događaje koji su u tijeku i stvoriti strateške prijetnje Rusiji koje su nama neprihvatljive, treba znati da će naši uzvratni udari biti munjeviti”, rekao je Putin, prema videu njegovog obraćanja koji su objavili ruski mediji.
“Imamo sve alate za to, stvari kojima se sada nitko drugi ne može pohvaliti. I nećemo se hvaliti, koristit ćemo ih ako treba. I želim da to svi znaju”, rekao je Putin.
Ruski energetski div Gazprom priopćio je u srijedu da je prekinuo sve isporuke plina Bugarskoj i Poljskoj nakon što su obje zemlje odbile plaćati plin u rubljima. Poljski i bugarski dobavljači plina ranije su kazali da su zaprimili službene obavijesti od Gazproma o prekidu isporuka.
Gazpromovo priopćenje stiglo je nakon što su jutros podaci pokazivali da je opskrba Poljske kroz Bjelorusiju privremeno pala na nulu prije nego li je ponovno nastavljena.
Europska komisija je u srijedu osudila rusku jednostranu odluku o obustavi isporuke plina pojedinim državama članicama EU-a kao pokušaj korištenja energije za ucjenu.
“Jednostrana odluka Gazproma o obustavi plina klijentima u Europi još je jedan pokušaj Rusije da plin koristi kao instrument za ucjenu”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Predsjednica Komisije je dodala da je obustava isporuke neopravdana i neprihvatljiva i da pokazuje da je Rusije nepouzdan isporučitelj plina.
Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače, pretvorila je gradove u ruševine i prisilila više od pet milijuna ljudi da pobjegnu u inozemstvo. Zapadne zemlje odgovorile su sankcijama i oružjem za Ukrajinu kako bi vodila rat koji je donio strah od šireg sukoba na Zapadu, o kojem se desetljećima nije razmišljalo.
Rusija svoju intervenciju naziva “specijalnom operacijom” za razoružavanje Ukrajine i zaštitu od fašista. Ukrajina i Zapad kažu da je to lažni izgovor za ničim izazvan agresivni rat predsjednika Vladimira Putina.
Dok Rusija vrši vojni pritisak na istočnu i južnu Ukrajinu, njezina ekonomska bitka sa Zapadom prijeti opskrbi plinom Europi i nanosi štetu ruskom gospodarstvu dok se bori s najgorom krizom od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Delfini evakuisani iz delfinarijuma u Harkovu, drugom po veličini gradu u Ukrajini koji je pod djelimičnom blokadom ruskih snaga, stigli su u srijedu u ukrajinski lučki grad Odesu na jugu zemlje, prenosi Anadolu Agency (AA).
Bijeli kitovi i tek rođeni delfin sa svojim roditeljima ostali su u Harkovu, a radnici delfinarijuma pronašli su način da ih evakuišu.
Anastasija, koja trenira morske sisare u delfinarijumu, rekla je da je putovanje bilo prilično teško i dugo, ali da se svi delfini osjećaju dobro.
Ona je rekla da su danonoćno pratili zdravlje sisara i dodala da je s njima sve u redu.
“Trenutno nam je jako drago da se sve tako završilo, da je sve u redu i da možemo ponovo biti s njima”, rekla je.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava objavila je da je najmanje 2.787 civila ubijeno i 3.152 ranjeno otkako je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine 24. februara, pri čemu se strahuje da je prava brojka mnogo veća.
Više od 7,7 miliona ljudi u Ukrajini je interno raseljeno, a više od 5,3 miliona je izbjeglo u druge zemlje, prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice.
Praznik rada u Tivtu u organizaciji Turističke organizacije obilježiti će nastup “Who See” čiji će dvojac nastupiti 1. maja u 22 sata na gradskoj rivi Pine, a publiku će prethodno zabavljati lokalni bend “Milky Wave” sa početkom u 21 sat.
Osim zabavnog programa slijedi i tradicionalna ekološka akcija građana Tivta, “Turistički cvijet” u organizaciji TO Tivat, koja traje 29 godina.
Akcija ima za cilj animiranje građana Tivta da daju svoj doprinos vizuelnom identitetu i hortikulturnom uređenju grada.
Akcija “Turistički cvijet” koja se organizuje u okviru Dana magnolije završiće se svečanom dodjelom nagrada koja će biti upriličena 11. juna ove godine.
