Za razračunavanje sa političkim protivnicima Vladimir Jokić se koristi metodama na kojima bi mu pozavidjeli i mafijaši. Podnijevši protiv mene krivičnu prijavu u vezi s ugovorom koji sam kao predsjednik Skupštine vaterpolo kluba “Primorac” potpisao, konačno je pokazao kako se na perfidan način koristi ucjenama, poručio je Neđeljko Moškov predsjednik Opštinskog odbora DPS Kotor.
Zašto je ugovor, koji mu je očigledno poznat od ranije čuvao do sad, do dana nakon što je tri odbornika DPS-a ubijedio da podlegnu njegovom pritisku, imaće i on priliku da objasni u tužilaštvu. Da li je taj ugovor možda želio da iskoristi kao vid pritiska na mene, u varijanti da mu nije prošla prljava rabota sa političkom korupcijom koju je sproveo sa naša tri odbornika? Ova prijava je još jedan dokaz da je Vladimir Jokić prikupljao i krio po fiokama dokumenta, kako bi najprljavijim metodama pokušao vršiti pritisak na sve odbornike i funkcionere DPS-a, samo da bi sačuvao funkciju.
Neđeljko Moškov je svaki svoj potez u vaterpolo klubu “Primorac” radio u dobroj vjeri, kao i na svakoj drugoj dužnosti koju je obavljao i koju obavlja. Što se tiče prijave, ove ili bilo koje druge, spreman sam da odgovaram jednako pred organima kluba i tužilaštva, kao što se nadam da je i čuvar ucjena u fiokama Jokić.
Jedno je sigurno – ako misli da će mašući prijavama, parama ili ucjenama uspjeti kod mene, u onome što je uspio kod troje ljudi, koji su zbog ličnog ili tuđeg interesa izdali principe sa kojima su do juče živjeli, na to može odmah da zaboravi.
Mora Jokić i slični njemu da shvati da, iako je naišao na trulu granu, članovi DPS-a ne podliježu tek tako pritiscima i ucjenama i ne izdaju izbornu volju svojih glasača, što se ne bi moglo reći za neke njegove kolege iz nove odborničke većine, kaže se u saopštenju Neđeljka Moškova, predsjednik Opštinskog odbora DPS Kotor.
U Crnoj Gori u prethodna 24 sata registrovana je 101 osoba zaražena virusom korona, a nije bilo preminulih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
U Crnoj Gori trenutno je aktivnih 682 slučaja, oporavilo se 78 osoba.
Kič politika i šund moral Demokrata dobili su konačan oblik u Kotoru. Demokrate Kotora razbile su u paramparčad posljednji atom političke snage svoje partije na državnom nivou. Izubijani i razvlašteni, skrpili su stotinjak ljudi da po crnogorskim gradovima slušaju tričarije dojučerašnjeg prvaka u biranju fotelja sa najvišim naslonom s obaveznim zlatnim detaljima, saopšteno je danas iz OO DPS-a Kotor.
Kad kažete Demokrate, mislite na potkupitelje, hapsitelje uprazno, kvazigoniče mafije i političare bez politike, dok se oni izdaju za jedine dosljedne branitelje izborne volje, poručuju iz DPS-a Kotor.
“Izbornom voljom, DPS je dobio 12 odbornika i odbornica u kotorskoj Skupštini. Pretpostavljamo da za kotorske Demokrate, koji su tri odbornika DPS-a, Dejana Ognjanovića, Milicu Ljutić i Mladen Donković podveli sebi, to nije izdaja narodne volje, nego kupoprodaja. Okorjeli sijači magle, koji su se latili vlasti i ozvaničili nepotizam, karijerizam i teško neznanje praćeno primitivizmom kao svoj program, misle da su trijumfovali tako što su uz pomoć tri kupljena koaliciona partnera, a tri oteta odbornika DPS-a, produžili trajanje svoje vlasti i agoniju grada Kotora.
Obećavamo im da će ti licemjerni ljubitelji izbora svakoga dana strepjeti od onih koji dolaze u Kotoru, jer će uskoro, ogoljeni i uhvaćeni u korupciji in flagranti morati pred gradjane i gradjanke Kotora i Crne Gore da se s one tri svoje perjanice izdaje iz DPS-a pokažu u punom svjetlu svoje sramote.
Dejan Ognjanović, Milica Ljutić i Mladen Donković naletjeli na listu naše partije, ne osjećajući političku i ličnu odgovornost prema onima koji su im ukazali puno povjerenje, svojim prelijetanjem u jato Demokrata ispisali su najgnusniju stranicu u političkoj istoriji Kotora. Dešavale su se i dešavaće se prevjere u politici, ali niko nije pretpostavljao da će Vladimir Jokić postati dokaz da je Demokratska Crna Gora najveći politički podvaldžija, bez boje, mirisa i ukusa, sa samo jednim čulom: čulom za korupciju, laž, ucjenu. Politički bezlični, spremni na sve i svašta za lični interes”, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Kotor.
Zajednička nacionalna aviokompanija Švedske, Norveške i Danske SAS (Scandinavian Airlines), uvodi sezonske linije iz Stokholma i Osla za Tivat.
Iz glavnog grada Švedske avioni SAS-a će za Tivat početi da lete od 28.juna, dva puta nedjeljno-utorkom i četvrtkom.
Iz norveške prijestonice SAS će za Tivat početi da lti dan ranije – 27.juna, a saobraćaće ponedjeljkom i četvrtkom.Pored ovih letova SAS će ovog ljeta letjeti i na sezonskoj liniji Kopenhagen –Tivat koju je uveo lani, ali se u odnosu na prošlu godinu na njoj značajno povećava broj letova, pa će ih biti čak četiri nedjeljno – ponedjeljkom, srijedom, petkom i subotom. Linija iz glavnog grada Danske za Tivat počeće da saobraća 25.juna.
Sa druge strane, i njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa potvrdila je da se takođe vraća na aerodrom Tivat, sezonskim redovnim linijama iz Frankfurta, odnosno Minhena. Obje linije saobraćaće jednom nedjeljno, a Lufthansa će iz Frankfurta za Tivat početi da leti 15.maja, a iz Minhena 4.juna.
Foto SAS – Scandinavian Airlines
Od 1.aprila inače, zvanično počinje IASTA sezona, pa će i glavni poslovni partner aerodroma Tivat – srpska nacionalna aviokompanija Air Serbia, narednog mjeseca značajno povećati obim svog saobraćaja u toj vazdušnoj luci. Naime, Air Serbiija je najavila da će u prve dvije sedmice aprila imati po 15 , a od 14. aprila čak 19 nedjeljnih rotacija svojih aviona na liniji Beograd-Tivat, po čemu će ova linija biti najfrekvetnija od svih u mreži destinacija za koje iz Beograda leti ta kompanija.
U sklopu projekta „Životni stil na Jadranu kao inspiracija za održivi razvoj” (TAKE IT SLOW) Regionalna agencija DUNEA do 30. aprila ove godine provodi istraživanje gastronomije Pelješca i baštine vezane uz proizvodnju, pripremu i konzumaciju hrane.
Prvi korak u istraživanju je prikupljanje, a zatim i analiza podataka iz Upitnika o namirnicama i prehrambenim navikama stanovnika Opštine Ston.
Upitnik je namijenjen punoljetnim osobama koje žive i/ili rade na području Općine Ston kao i svima onima koji su poslovnim, obiteljskim ili drugim načinima povezani s područjem Opštine Ston.
Ston 2017.
Pilot područje Stona, odabrano je zbog visoke razine zaštite ključnih proizvoda: malostonska kamenica dobila je europsku zaštićenu oznaku izvornosti, vinogorje Ponikve upisano je u registar zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina na razini EU. Osim toga, malostonski zaljev je posebni rezervat prirode i područje ekološke mreže NATURA 2000. Nadalje, povijesno urbanistička cjelina Stona s Malim Stonom, stonskim zidinama, stonskim poljem i stonskom solanom nalazi se na Pristupnom popisu svjetske baštine UNESCO. Isto tako, gastronomija Pelješca pripada mediteranskoj prehrani koju je UNESCO zaštitio kao svjetsku nematerijalnu baštinu.
Cilj istraživanja je dobiti što više podataka o vrijednim znanjima, vještinama, ali i svakodnevnim praksama vezanima uz gastronomiju Pelješca kako bi ostale sačuvane te na najbolji mogući način predstavljene gostima.
Terminali u Europi i Sjevernoj Americi pripremaju se za posljedice još jednog lockdowna u Kini i kašnjenja pošiljki.
Logistička tvrtka Kuehne+Nagel je putem digitalne platforme pod nazivom seaexplorer razvila uslugu Global Disruption Indicator, koji zbraja tzv. “TEU vrijeme čekanja” u danima na temelju kapaciteta kontejnerskih brodova u lukama u kojima su zabilježene gužve, piše Splash247.
TEU Waiting Days (TWD) jedinica izračunava se na sljedeći način: na primjer, ako jedno plovilo kapaciteta od 10.000 TEU čeka 12 dana na istovar tereta, “TEU vrijeme čekanja” je jednako 120.000 TWD.
Uzevši u obzir samo Hong Kong i Shenzhen, gdje su strogi lockdowni i kineska politika nulte tolerancije prema koronavirusu ovog mjeseca drastično poremetili produktivnost luka, TWD u ove dvije susjedne luke iznosi 1,5 milijuna TWD, u odnosu na oko 500.000 TWD prije dva mjeseca.
Prema najnovijim podacima Bloomberga, redovi brodova u lukama u Hong Kongu i Shenzhenu porasli su na najviše razine u posljednjih pet mjeseci, a čak 174 broda usidrena su ili plutaju ispred luka južne Kine. Redovi također rastu kod Šangaja.
Otto Schact, jedan od čelnih ljudi Kuehne+Nagela, upozorio je da će gužve u kineskim lukama i kašnjenja plovila uzrokovati probleme u odredišnim lukama u narednim tjednima.
Shenzhen je upravo izašao iz sedmodnevnog lockdowna, a velik broj slučajeva koronavirusa na jugu Hong Konga ozbiljno je utjecao na dostupnost kamiona.
Izraelska platforma Windward zabilježila je pad u operacijama na kontejnerskim terminalima tijekom posljednjeg lockdowna u Shenzhenu. Prema podacima Windwarda, obujam operacija u luci Yantian, najvećem terminalu u Shenzhenu, pao je za 84% s 50.163 TEU obrađenih 15. ožujka na samo dva pristajanja u luku i tek 6.328 TEU obrađenih 18. ožujka te ni jedan 20. ožujka.
Shekou, zapadni terminal u Shenzhenu, pao je s prosječnih 20 pristajanja kontejnerskih brodova dnevno na 12 nakon najave lockdowna.
Bjorn Vang Jensen, potpredsjednik konzultantske tvrtke Sea-Intelligence, upozorio je prošli tjedan da će svaki lockdown i posljedično ponovno otvaranje luke Shenzhen dovesti do novih gužvi i dodatno otežati situaciju u lukama SAD-u, koje su se pomalo počele rješavati ogromnih redova brodova pred lukama.
U Rusiji je u toku procvat renesanse ideje euroazijstva – stare stotinu godina. Velika i moćna Rusija u centru Euroazije, a nikako na Zapadu. U koktel ideja Vladimir Putin dodaje ono što mu odgovara.
Godinu dana, pet mjeseci i tri sedmice. Toliko je trajalo putovanje Petra Velikog u zapadnu Evropu 1697. i 1698. godine. Vladar je htio otvoriti Rusiju ka zapadu i pridobiti saveznike za pothvat protiv Osmanskog carstva.
Car je naložio geografima da nacrtaju nove karte, tako da Ural bude granica Europe i Azije, te da zapadni dio Rusije bude viđen kao dio Starog kontinenta. Sankt Peterburg je razvijan po ugledu na Rim i Versailles, a veze Baltičkim morem trebale su biti „prozor ka Zapadu”.
Je li Rusija Evropa ili ne? To pitanja se od Petra Velikog provlači kao crvena nit, a u danima agresije na Ukrajinu ponovno je aktualno.
Nakon dolaska komunizma, dvadesetih godina prošlog stoljeća se u krugovima ruske emigracije razvila ideja euroazijstva (Еврази́йство). Dvojica glavnih ideologa, Nikolaj Trubeckoj i Pjotr Savickij, težili su vodećoj ulozi Rusije u ogromnom prostranstvu Euroazije koju su smatrali kao jedinstveni kontinent.
Za zagovornike euroazijstva, boljševizam je bio zapadni uvozni proizvod, a pokušaj modernizacije od strane Petra Velikog razlog što je carstvo propalo. Ovi emigranti su vidjeli ruski euroazijski imperij kao kontratezu romano-germanskoj kulturi, s Pravoslavnom crkvom kao temeljnim stubom.
Prvi Euroazijci su mongolsku invaziju na Rusiju između 13. i 15. stoljeća tumačili kao pozitivan razvoj. „To je, smatrali su, dopustilo ruskoj kulturi da se produktivno prepusti azijskim utjecajima”, kaže Ulrich Schmid, slavist koji na Sveučilištu u St. Gallenu predaje kulturu i historiju Rusije.
„Zato Euroazijci i tada i danas kažu da je Rusija predodređena da se širi u Aziji i da tamo gradi ekonomske i političke veze. Naravno, to je u načelu upereno protiv velikog civilizacijskog projekta Zapada”, dodaje Schmid.
Danas, čitavo stoljeće kasnije, ideja euroazijstva izvučena je iz ladice i upravo se o njoj u Rusiji sve više raspravlja.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija je upala u ideološki vakuum. Flert sa Zapadom bio je mlak, iako je Mihail Gorbačov ponavljao metaforu o „zajedničkoj europskoj kući”, što su prije njega govorili i Brežnjev i Hruščov. Boris Jeljcin je kasnije govorio o „povratku u europsku civilizaciju”.
Čak je i Vladimir Putin govorio da je Rusija „europska” sila. Djelovalo je da su nove generacije u Kremlju napustile sovjetsku predstavu o nepremostivim razlikama Istoka i Zapada. Ali sve je to bilo kratkog daha.
Po dolasku novog milenija vraća se i ideje euroazijstva. „Konstanta u tom razmišljanju je geopolitički pristup koji pretpostavlja da Rusija nije dio Zapada”, ukazuje Schmid.
Dok je Putin kao predsjednik od 2000. do 2008. bio naklonjeniji Zapadu, sve se promijenilo kada se vratio u Kremlj 2012.
„Jedan od najvećih ideoloških Putinovih projekata sastoji se u stvaranju nove nacije Rusije – s ruskom kulturnom jezgrom koju određuju ruski jezik, ruska literatura i u određenoj mjeri rusko pravoslavlje. Ta ruska kulturna jezgra trebala bi biti poput magneta i držati na okupu sve što pripada ruskoj imperiji”, tumači Schmid.
Prema logici neo-euroazijstva, Rusija je takoreći dužna biti velika i – sve veća. Odricanje od ekspanzije vidi se kao prijetnja ruskoj egzistenciji. Narode Euroazije valja ujediniti pod ruskim vodstvom, smatra se.
Najpoznatiji zagovornik ove teorije je Aleksandar Dugin, publicist, politolog i dopredsjednik zabranjene Nacional-boljševističke stranke Rusije. U knjigama „Četvrta politička teorija” i „Temelji geopolitike”, on razvija teoriju o „vodenoj kulturi” i „suhoj kulturi”.
Prva je, po Duginu, atlantska, američka, globalizirana, liberalna i individualistička. Druga je potpuna suprotnost i podrazumijeva snažan konzervativni, antiliberalni, autoritarni kulturni krug. Radikalni Dugin tako je postao ikona nove desnice širom svijeta, uključujući i Sjedinjene Države.
„Putin i Kremlj drže opreznu distancu prema Duginu, iako naravno postoje brojne točke preklapanja programa Kremlja i Duginovog euroazijstva”, objašnjava slavist Schmid. „Ali javnosti Putin izgleda umjerenije tako što ne preuzima ekstremne Duginove pozicije.”
Dodaje da je veliki utjecaj na Putina imao legendarni sovjetski disident Aleksandar Solženjicin, autor „Arhipelaga Gulag”. On se početkom ovog stoljeća više puta sastajao s Putinom. „Bili su suglasni da ponovno valja uspostaviti istočnoslavensko jedinstvo Bjelorusije, Ukrajine i Rusije i da je zapadna demokracija štetna za Rusiju kao oblik vladavine”, kaže Schmid.
Stručnjaci kažu da euroazijstvo nije jedina ideja koja određuje Putinove poteze u unutarnjoj i vanjskoj politici. Putina često opisuju kao eklektičara, koji iz raznih ideologija (pre)uzima određene teze. U knjizi „Tehnologije duše”, Ulrich Schmid opisuje još dvije ideologije koje utječu na Putina.
Najprije, tu je imperijalni pristup vlastitoj povijesti, „često ponavljana priča o navodnih tisuću godina državnosti Rusije”. Drugo, tu je Ruska pravoslavna crkva. Iz tih elemenata „Putin sastavlja patriotski program koji se svodi na ponovno uspostavljanje onoga što naziva historijskom Rusijom”, dodaje Schmid. A tu spadaju Bjelorusija i Ukrajina.
U kolažu ideologija, Putin nalaže propagandi da „operaciju” u Ukrajini predstavlja kao borbu protiv fašizma, premda inače podržava radikalne desničare na Zapadu. U propagandi, Rusija je spasitelj slavenskih naroda, iako upravo napada drugi slavenski narod. U propagandi, Rusija je jaka i ujedinjena, iako su desetine tisuća građana pohapšene zbog protesta, a oporba praktički zabranjena.
Menadžerka Opštine Tivat Patricia Pobrić je za 2022.godinu pokrenula više od 50 raznovrsnih projekata unpaređenja lokalne infrastrukture, institucija i javnih objekata, kao i uslova rada više lokalnih institucija od kojih su mnogi već i uspješno završeni, ili su prošli na konkursima za dodjelu sredstva kod raznih donatora i državnih organa.
Među najvrijednijim projektima koje je kancelarija menadžera Opštine uspjela da realizuje je donacija Ambasade Japana za nabavku kompleta novih zaštnih vatrogasnih odijela za pripadnike Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat i nedostajućeg specijalnog alata za tu službu, ukupne vrijednosti 68.265 eura. Sada se čeka da Obor povjerenika Opštine Tivat na svojoj sjendici u utorak, donese Odluku o budžetu Opštine za 2022. kako bi ta sredstva bila operativna i nabavka opreme se mogla realizovati. Ista situacija – čekanje usvajanja budžeta je i sa još jednim projektom koji je realizovan preko menadžera Opštine – donacijom od 40.728 eura za obnovu rukometnog terena u OŠ “Drago Milović”, a koja je dobijena od Uprave za sport i mlade Crne Gore.
Na konkurse za unapređenje sportske infrastrukture kod te Uprave prijavljeni su i projekti zamjene parketa u fiskulturnoj Sali OŠ “Drago Milović” vrijednosti 44.000 eura, odnosno rekonstrukcije krova sportske dvorane “Župa” vrijedan 106.950 eura. Projekat renoviranja dijela prostorija i kapaciteta sportske dvorane od skoro 65.000 eura Pobrić je takođe prijavila na konkurs za dodjelu sredstava japanske ambasade.
Privodi se kraju IPA projekat “EnhanCing Sustainable ToUrism Development through Culinary HeritAge – CUHaCHA“ u sklopu kojeg je Opštini Tivat dobila iznos od 173.823,60 €. Ključna aktivnost projekta odnosi se na preuređenje školskih prostorija i opremanje školske kuhinje u SMŠ Mladost – „The culinary heritage showroom”, a koja će služiti učenicima stručnih smjerova za potrebe održavanja praktičnog dijela nastave. Za ovu namjenu je obezbijeđeno oko 100.000 eura bespovratnih sredstava, a veći dio tog posla je završen i u toku je nabavka sitnog inventara za novu kuhinju.
Menadžerka Opštine Tivat je na konkurs za dodjelu razvojne pomoći abasade Južne Koreje prijavila dva projekta- nabavku austočistilice za potrebe Komunalnog prerduzeća vrijednosti 177.000 dolara, odnosno instalaciju meteorološke stanice u Tivtu, vrijedan nešto preko 14 hiljada dolara.
U postupku su dvije donacije od Erste banke i to za novu rasvjetu i tzv.panic svjetla u prostorijama JU Gradska biblioteka (680 eura), odnosno novo ozvučenje u sportskoj dvorani (2.020 eura). Preko donatora je realizovan i projekt opremanja tivatskih škola sanducima za prvu pomoć, a sada se radi na nabavci torbi i ruksaka za prvu pomoć kojima će biti opremeljeni pripadnici triju dobrovoljnih vatrogasnih društava koja djeluju na području opštine Tivat. Kod turske agencije za međunarodnu pomoćč TIKA, kandidovan je projekat nabavke nove tehničke opreme za lokalni javni servis Radio Tivat, vrijedan 29.600 eura. Kancelarija menadžera je obezbjedila i 30.000 eura za opremanje i otvaranje novih porostorija Omladinskog kluba Tivta, a realizovan je i čitav niz manjih infrastrukturnih, ekoloških i projekata podizanja nivoa svijesti javnosti o nekim vađnim pitanjima, poput ugradnje gromobrana na zgradi SMŠ Mladost“, nalaženja i opremanja prostorija za rad MZ Tivat centar, ozelenjavanja prostora nekadašnje deponije smeća Granbovac, uklanjanja nelegalno postavljenih reklamnih bilborda i reklama na saobraćajnoj signalizaciji, rješavanja imovinsko-pravnih probkema sa prostorijama Doma kulture i MZ Lepetane, nabavke sadnica za uređene zelenih površina ispred sportske dvorane, sprovođenja kampanje energetske efikasnosti…
Kancelarija menadžerke Opštine Tivat angažovala se i na više projekata izrade lokalnih studija i planova, posebno iz aspekta rada Službe zaštite i spašavanja. Tako je već završena izrada dvogodišnjeg Akcionog plana zaštite i spašavanja, a u toku je izrada strategije za smanjenje rizika od katastrofa, akustičke studije, te planova i programa zaštite i spašavanja za razne vrste rizika i katastrofa. Radi se i na izradi lokalnog akcionog plana zapošljavanja u Tivtu, organizaciji sajma zapošljavanja, učešću Tivta na sajmu evropskih projekata i nizu manjih ekoloških akcija, kao i otvaranju biznis inkubatora u Tivtu na čemu se radi zajedno sa opštinskim Sekretarijatom za privredu.
Jedna od najbitnjih aktivosti na kojoj je trenutno angažovana kancelarija menadžera Opštine je priprema projekta zajedničke izgradnje višenamjenskog objekta u kome bi bili smješteni Policijska stanica, Vatrogasni dom i eventualno Službna hitne pomoći, a koji bi se gradio na opštinskom placu preko puta školsklog centra, na mjestu gdje je sada dotrajala baraka Odjeljenja bezbjednosti Tivat.
O tome će najvjerovatnije, biti potpisan poseban memorandum o saradnji Opštine Tivat i MUP-a Crne Gore koji ima obezbijeđena sredsta za izradu idejnog proijekta novog objekta. Računa se i na evemtualno uključivanje Porto Montenegra koji bi podržao realizaciju ovog posla kroz privatno-javno partnerstvo jer se bi se nova zgrada bezbjednosnih i hitnih službi gradila u neposrednoj blizini tog elitnog nautičko-turističkog centra pa bi trebala da bude i usklađena sa visokim standardima koji vladaju u tom kompleksu.
U nedjelju počinje ljetno računanje vremena pa će ljudi morati pomaknuti kazaljke na satovima, što nekima remeti dnevni ritam i osjećaj za vrijeme. S obzirom na to da se države članice EU nisu dogovorile oko predloženog ukidanja pomicanja sata taj režim na snazi ostaje i dalje.
Ljetno računanje počinje u noći na nedjelju, 27. marta u dva sata tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u dva sata računa kao tri sata.
Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima kao i neke druge zdravstvene tegobe.
Iako je Evropska komisija prije nekoliko godina predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, države članice o tome se još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.
Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.
Kad bi, primjerice sve zemlje iz srednjoevropske vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati.
U slučaju da uzmu zimsko kao trajno vrijeme, sunce bi na istoku Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.
Ako to pitanje ponovno dođe na dnevni red EU, Hrvatska će prema ranijoj izjavi čelnika nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića iznijeti stav da se zalaže za ljetno računanje vremena.
Postalo jasno da će biti teško postići dogovor
Sat
Prijedlog direktive kojom se predlaže trajno ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja istovremeno u svim državama članicama Evropska komisija uputila je Evropskom parlamentu i Vijeću Europske unije u rujnu 2018., napominje u odgovoru Hini Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Prijedlog je bio da države članice samostalno odlučuju o daljnjem trajnom izboru svojeg standardnog vremena, odnosno hoće li trajno zadržati zimsko ili ljetno vrijeme ali bi o svom izboru bile obvezne obavijestiti Komisiju, najmanje šest mjeseci prije nego se navedena promjena počne primjenjivati.
Ministarstvo vezano za plan EK da se ukine pomicanje sata dvaput godišnje pojašnjava da je riječ o početnom prijedlogu podložnom promjenama od strane zakonodavaca EU pa tek konačna verzija obvezuje države članice, građane i zakonodavce.
U raspravi koja je počela u jesen 2018. države članice posebno su istaknule da će primjena usklađenog i dobro koordiniranog pristupa u cijeloj EU, vezano za izbor standardnog vremena biti ključna kako bi se izbjegla fragmentacija i neujednačenost vremenskih zona te tako bi se zaštitilo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU.
U Vijeću je postalo jasno da će biti teško postići dogovor oko ujednačavanja standardnog vremena među susjednim državama, kažu u Ministarstvu, napominjući da su prvi puta kada se direktiva donosila trebale četiri godine iako je tada bilo samo devet država članica.
Situaciju je, kažu, otežala i činjenica da Evropska komisija nije popratila izradu prijedloga standardnom procjenom učinka.
Tivat će se priključiti globalnoj akciji „Sat za Planetu”, koju u Crnoj Gori promoviše i podržava NVO „Green Home” iz Podgorice.
„Sat za Planetu” je globalna kampanja za borbu protiv klimatskih promjena koju je pokrenuo Svjetski fond za prirodu 2007. godine u Sidneju , a kojoj se pridružio veliki broj pojedinaca, organizacija i gradova sa ciljem da pošalju snažnu poruku da svako ima odgovornost prema životnoj sredini, kao i da je moguće promijeniti svakodnevne navike za dobrobit planete i svih nas.
Globalna akcija „Sat za Planetu” je planirana za subotu 26.03.2022. godine u periodu od 20:30 do 21:30 časova, kada će se u zgradi Opštine Tivat isključiti rasvjeta. U saradnji sa preduzećem “Komunalno”doo planirano je da se isključi dio javne rasvjete na teritoriji naše opštine, u ulicama: II Dalmatinske, Luke Tomanovića, Palih boraca i na šetalištu Pine.
Sekretarijat za uređenje prostora poziva građane da se pridruže akciji, isključujući rasvjetu u svojim domovima na sat vremena u navedenom periodu, i da na taj način zajedno skrenemo pažnju na posljedice prekomjerne potrošnje ograničenih prirodnih resursa, te da potvrdimo da je priroda vrijedna borbe za njeno očuvanje.
