Spasilačke ekipe pronašle su živog putnika, nestalog nakon izbijanja požara na trajektu koji plovi između Grčke i Italije, objavilo je grčko ministarstvo pomorstva u nedjelju, a prenosi Otvoreno more.
Grčka obalna straža spasila je 280 od 292 putnika i posade koji su se u trenutku izbijanja požara nalazili na brodu s talijanskom zastavom Euroferry Olympia, koji u petak ujutro bio na putu iz grčke luke Igumenice prema talijanskoj luci Brindisi.
Jedanaestero putnika još se uvijek vode kao nestali, poručile su grčke vlasti i trajektna kompanija. Nestali putnici su iz Bugarske, Grčke, Turske i Litve. Spasioci su preživjelog pronašli u nedjelju na krmi broda, kojega je tegljač vukao do obale, rekla je obalna straža.
Snimke grčke televizije pokazale su čovjeka kako se s trajekta po ljestvama penje na tegljač.
Ekološki aktivisti skupine „Posljednja generacija“ u ponedjeljak ujutro su blokirali dijelove hamburške luke te time nastavili svoje proteste protiv klimatske politike njemačke vlade koje su započeli prije nekoliko sedmica blokadom prometnica u Berlinu.
„Postigli smo svoj cilj i prouzročili smo ozbiljne poremećaje u protoku roba, i na moru i na kopnu“, sopštili su aktivisti u ponedjeljak.
U akciji je sudjelovalo 26 osoba koje su se djelomice specijalnim ljepilom zalijepili na kolnike ili su izlijevanjem ulja po prometnicama blokirale promet.
U nedjelju je istekao ultimatum grupe „Posljednja generacija“, koja traži poboljšanja klimatske politike njemačke vlade. Osim toga na njihovoj listi zahtijeva nalazi se i uvođenje zakona koji bi, slično kao i u Francuskoj, lancima supermarketa zabranio bacanje hrane koja je još uvijek pogodna za ljudsku prehranu.
Posljednjih godina su humanitarni i ekološki aktivisti u Njemačkoj uvijek iznova bili kažnjavani pred sudom zato što su iz kontejnera za otpad vadili namirnice, što se u Njemačkoj smatra krađom.
U razgovoru za javni servis Deutschlandfunk glasnogovornica „Posljednje generacije“ Aimee von Baleen objasnila je radikalizaciju prosvjeda.
„Mi smo godinama pisali peticije i prosvjedovali, ali to nije urodilo mjerama koje su prijeko potrebne kako bi se čovječanstvo spasilo od klimatskog kolapsa“, rekla je van Baleen.
Ona je, nakon blokada prometnica u Berlinu, najavila i daljnje blokade prometnih objekata poput luka i aerodroma.
Akcija u Hamburgu je opravdana tezom kako je hamburška luka simbol za politiku koja se protivi nužnim promjenama.
Aktivisti su ukazali i na oluje koje su posljednjih dana prošle preko Njemačke i prouzročile ogromne štete i potopile dijelove Hamburga.
„Oluje i poplave nam već danas pokazuju kako će sve češće vremenske nepogode uništiti naš grad“, stoji u saopštenju aktivista.
Služba zaštite i spasavanja Tivat (SZS) je tokom prošle godine nastavila aktivnosti na uređenju postojećih i pripremama za probijanje novih protivpožarnih puteva na području najmanje bokeljske opštine.
U sklopu priprema za njegovo uređenje, obavljeno je krčenje zelenila na trasi protivpožarno-evakuacionog puta, kao preduslov za tamponiranje i asfaltiranje postojećeg zemljanog puta na trasi vodoizvorište Topliš – put Bigova- Kotor u rejonu kamenoloma „Lješevići gajevi“ na granici područja Dionjeg Grblja i Krtola.
Dionica koju treba asfaltirati je dužine oko 1,6 kilometara i kako navode u SZS Tivat, od velikog je značaja za sve stanovnike luštičkog poluostrova jer ona može biti alternativa putu preko Solila koji je često izložen poplavama, nastalih od neuređenih bujičnih tokova na području Krtoljskog polja. Ujedno to je komunikacija koja predstavlja jedini požarni put prema polju i reonu brda Grabovac sa njegove sjeverne strane.
Na protivpožarnom putu Peani – Sv.Agata obavljeno je markiranje problematičnog potoka koji prekida požarni koridor za pristup vatrogasnih vozila. Kako ističu u SZUS, u saradnji sa drugim službama dogovoreno je da se izradi improvizovani prelaz za vozila preko potoka, uz pomoć velikih betonski kružnih cijevi i tamponiranja prelaza preko njih.
Najduži i najznačajniji protivpožarni put na podrulju Tivta je stari austrougarski makadamski put Gornja Lastva – Trojica obroncima brda Vrmac, u dužini od oko 10,5 kilometara na teritoriji tiv atske opštine. Ovaj put je predviđen Planom zaštite i spašavanja u Tivtu, ali trenutno nije u funkciji požarnog puta i kako naglašavaju u SZS Tivat, trebalo bi ga što prije za to osposobiti.
Sluđžba zaštite Opštine Tivat je po tom pitanju u više navrata uj proteklom periodu inicirala sastanke sa rukovodstvom Komunalnog preduzeća Tivat i Slubom zaštite i spašavanja Opštine Kotor, jer je brdo Vrmac područje koje potpada pod administrativnu nadležnost i opštine Tivat i opštine Kotor. Cilj je da se ovaj put koji trenutno mogu koristiti samo manja terenska vozila i kvadovi, osposobi za prolaz većih vatrogasih vozila, kako krčenjem rastinja koje ga je na više lokacija “zagušilo”, tako i sanacijom nekoliko oštećenja koja su u međuvremenu evidentirana na njegovoj trasi, odnosno kolovoznoj konstrukciji. Naime, na dva mjesta na potezu od ispod vrha Sveti Ilija prema austrougarskoj tvrđavi For Vrmac, put se već u manjonm mjeri obrušio Ii potrebna je njegova hitna sanacija. Obnova ovog puta je veoma važna i zbog budućeg statusa brda Vrmac koje je kandidovano za proglašenje zaštićnim parkom prirode.
SZS Tivat u saradnji sa članovima loklanih dobrovoljnih vatzrogasbnih društava “Krtoli”, “Tivat” i Boka” i tivatskim Komunalnim preduzećem, proteklih je mjeseci organizovalo i više akcija krčenja i markacije svih pješačkih evakuacionih-planinarski staza na relaciji Lepetane-Veće Brdo-Gornja Lastva, kao i krčenje austrougarskog kolskog puta Grabovac –Đuraševići u Krtolima, u cilju pripreme te makadamske dionice za eventualno njeno asfaltiranje.
Ako je suditi po meteorološkoj prognozi predsjednika Opštine Tivat, Željka Komnenovića koju je na samom početku gostovanja u emisiji „Link“, Radija Crne Gore, u petak najavio, idu sunčani dani našem lijepom gradu.
I to je drage sugrađanke i sugrađani, jedna od rijetkih „vedrih“ poruka koje je uputio gospodin Komnenović u svom gostovanju. Sve ostalo je bilo gotovo sumorno, teško i odisalo problemima za koje gospodin Komnenović ne vidi svoju krivicu, jer kako kaže „krivica izvršne vlasti ne može biti u nefunkcionisanju lokalnog parlamenta“, saopšteno je iz DPS-a Tivat.
Prilika je da predsjednika Opštine podsjetimo na riječi davnašnjeg italijanskog političara i državnika Camillo Cavour-a: “Kad ne bi bilo parlamenta i moj sobar bi mogao biti diktator”. Rekoste nam, u prenesenom smislu, da izvršna vlast (Vi) ama baš nikakvog uticaja ili posljedice nema na odlučivanja i stavove koje zastupaju odbornici tivatskog parlamenta a naročito, onih, opozicionih, od kojih se, po prirodi stvari, očekuje da imaju oštriji kritički odnos prema vlasti. U preslušavanju Vašeg obraćanja slušaocima RTCG, pominjete kako je koalicija ponudila izlaz iz situacije u formi skraćenja mandata, te dakle, govorite isključivo o pitanjima koji se tiču funkcionisanja Skupštine opštine.
Bilo bi kompletno da ste, ipak, dodali, da je inicijativa za skraćenje mandata Skupštini izašla kao “feniks iz pepela” zadnjeg dana roka za održavanje sjednice, kada je SO Tivat bila u fazi ”intervencije” nadležnog ministarstva tj. Vlade i da ste dodali, da su građani Tivta umorni od čekanja (od septembra prošle godine) da povratite ili zadobijete neku novu podršku za funkcionisanje.
DPS-Tivat
Gospodine Komnenoviću, često ističete kao i Vaši “izvršni” saradnici kako vas lokalni DPS “bombarduje” zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Bez namjere da se pravdamo što imamo obavezu da kao opoziciona partija posmatramo funkcionisanje vlasti, zbog građana Tivta ističemo, od novembra prošle godine do danas, slovom i brojem bilo je sedam (7) upućenih zahtjeva, za dva ste bili toliko “transparentni” da nijesu pomogle ni žalbe prema Agenciji za slobodan pristup informacijama.
Rekoste nam dosta toga, politikantskog i populističkog, primjerenog Vašoj izbornoj kampanji koju, nenajavljeno, već uveliko sprovodite, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Tivat.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa, preminulo osam osoba osoba, a registrovano je još 185 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Međunarodni dan turističkih vodiča, obilježava se 21. februara još od 1990. godine, u gotovo svim državama širom svijeta. Cilj obilježavanja ovog datuma je podizanje svijesti o značaju zanimanja turističkog vodiča u društvu, u odnosu na lokalnu zajednicu i turističku privredu.
Asocijacija turističkih vodiča Crne Gore svake godine proslavlja Međunarodni dan turističkih vodiča na poseban način. Ove godine, u susret pomenutom danu, organizovana je edukativna tura uz podršku Turističke organizacije opštine Tivat. U subotu, 19. februara za predstavnike turističkih vodiča upriličen je obilazak Panoramskog puta „Život na Luštici”.
„Život na Luštici” je projekat turističkih organizacija Tivta i Herceg Novog, sa ciljem povezivanja poluostrva Luštica u jedinstvenu turističku ponudu, gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne kulturne i prirdne raznolikosti.
U okviru ove rute turistički vodiči su obišli posebni rezervat prirode Solila, ambijentalno naselje Bjelila, selo Klinci, tvrđavu Kabala iz austrougarskog perioda itd. Neizostavni dio ovog obilaska je posjeta porodičnom gazdinstvu Moric, gdje je upriličena tradicionalna dobrodošlica uz degustaciju domaćih proizvoda. Gosti su imali mogućnost da upotpune obilazak ovog dijela Luštičkog poluostrva vožnjom bicikli i kvadova.
Obilasku poluostrva Luštica i druženju sa turističkim vodičima je prisustvovala i Bojana Sekulić, sertifikovani Interpret Europe vodič – državni koordinator u Crnoj Gori. Ona je ovu rutu obogatila svojim izlaganjem kroz koje je prisutnima predstavila tradicionalnu gradnju i autentičnost suvomeđe, te pokazala kako izgleda interpretacija kulturnog nasljeđa po Interpret Europe kriterijumima. Sekulić je svojim izlaganjem dala primjer kako da turistički vodiči svoje vođenje obogate interaktivnim i slikovitim pristupom određenoj temi.
Turistička organizacija Tivat ovom prilikom čestita turističkim vodičima njihov dan sa željom da nastave uspješno voditi ture i promovisati ljepote naše zemlje.
Planirani budžet Turistička organizacija opštine Tivat (TOT) za 2022. iznosi 660.000 eura i za 55% je veći od budžeta za prošlu godinu.
Najveći dio u strukturi prihoda TOT-a u 2022. činiće primici od naplate boravišne takse od čega se u kasi organizacije na čijem je čelu iozvršna direktorica Danica Banjević, očekuje 415.000 eura. To je za 42% više nego prošle godine i potvrda je da se ove godine očekuje dodatni oporavak tivatske turistiiče privrede od posljedica pandemije koronavirusa, odnosno znatno bolja posjeta turista nego što je to bio slučaj u ptrethodne dvije godine.
Inače, prema Zakonu o turističkim organizacijama, od ukupno naplaćenih sredstava na ime boravišne takse od turista koji posjećuju neku opštinu u Crnoj Gori, 80% pripada lokalnoj, a ostatak Nacionalonoj turističkoj organizaciji Crne Gore.
TOT očekuje da će ove godine naplatiti i 65.000 eura na ime članskog doprinosa, a koji plaćaju gotovio svi segmenti lokalne privrede koji u svojoj djelatnosti imaju korist od turizma i dovođenja gostiju. To je čak pet puta veći iznos nego lani.
Od turističke takse koju plaćaju vlasnici svih sekundarnih stambenih i objekata za iznajmljivanje na Tivatskoj trivijeriu, TOT u 2022. očekuje prihod od 170.000 eura, što je za 70% više nego prethodne godine.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević – foto Boka News
Pored ovih, TOT će tokom ove godine raspolagati i sa ukupno 50.418 eura namijenjenih realizaciji prijekata valorizacije lokalne kulturne baštine i to za projekte koji se trebaju realizovati ove, ali i iz ptethodne dvije godine kada raspodjele z ovog fonda nije bilo zbog nemogućnosnosti Opštine Tivat da konstituiše posebnu Komisijuj za rapodjelu ovih sredstava.
Što se rashoda tiče, TOT će najviše novca i to ukupno 311 hiljada eura, potrošiti na usluge za realizaciju projekata i promotivne aktivnosti, odnosno promociju tivatske turističke ponude u zemlji i inostranstvu te organizaciju i podršku priređivanju raznih za turiste atraktivnih manifestacija koje se pripređuju na Tivatskoj rivijeri. Za bruto plate zaposlenih u TOT-u i doprinose na teret poslodavca, utrošiće se 233.000 eura, ostala lična primanja zaposlenih 10.000, dok će rashžodi za materijal iznositi 16.000, a za usluge 28.100 eura.
Inače, TOT Tivat u prosjeku ima 15 stalno zaposlenih a ljeti se angažuje još dodatnih sedam sezonskih radnika.
Na desetom Međunarodnom turniru u debati i besjedništvu, Budva Open 2022, koji se održavao od 18.do 20.februara u Budvi, Gimnazija Kotor je imala zapaženo učešće.
Školu su predstavljala tri tima debatera, i to u WS(World school) formatu: Dijana Dobriša, Danijela Pejaković i Maja Vulović. U KP (Karl Poper) formatu dva tima u sastavu: Vasilisa Rašović, Olga Đukanović i Bojana Jovanović kao jedan i Marin Milošević, Vanja Vukašinović i Milan Nikaljević kao drugi tim.
Naši debateri su imali zapaženo učešće. Dijana Dobriša je deveti debater WS turnira, saopšteno je iz Gimnazije Kotor.
Učenica Kristina Kamenarović je sa autorskom besjedom “Zašto je ćutala” zauzela prvo mjesto na takmičenju u besjedništvu u kom je učestvovalo 30 govornika sa autorskim i preuzetim besjedama.
Mentor naših takmičara je bio profesor Mladen Živković.
Pored crnogorskih škola učestvovale su i škole iz Niša, Beograda i Banja Luke.
Značajnu materijalnu pomoć našoj školi pružili su d.o.o Vodovod i kanalizacija Kotor i Turistička organizacija Kotor, a ne Javno komunalno preduzeće.
Protesti – Foto: Jacek Marczewski/Agencja Wyborcza.p / Reuters
Stotine ljudi sudjelovale su u nedjelju u Varšavi na skupu za mir u Ukrajini, prosvjedujući protiv “moguće nove ruske agresije”, javlja agencija France Presse.
Sudionici skupa nosili su ukrajinske, poljske, europske i zastave bjeloruske oporbe. “Mi smo uz Ukrajinu”, moglo se pročitati na transparentu istaknutom na skupu, ili “Ne dirajte Ukrajinu”, dok je mnoštvo izvikivalo “Putina na sud!”.
Organizatori skupa izdali su priopćenje u kojemu kažu da žele “izraziti protivljenje mogućoj novoj ruskoj agresiji na Ukrajinu”.
Zapad optužuje ruskog predsjednika Vladimira Putina da je posljednjih tjedana nagomilao 150.000 vojnika na ukrajinskoj granici i da planira invaziju, što Rusija niječe, optužujući zauzvrat Ukrajinu da krši međunarodni ugovor.
Moskva traži povlačenje zapadnih snaga raspoređenih u istočnoj Europi, napose u Poljskoj, nakon sloma komunističkog bloka 1991.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) potvrdili su da je projekat rekonstrukcije Jadranske magistrale na potezu od aerodroma Tivat do Jaza u saobraćajnicu bulevarskog tipa sa četiri trake, suočen sa nizom problema i da još nije poznato kada će radovi na terenu započeti.
Na tenderu za rekonstrukciju tog dijela magistrale koji je svojevremeno bila raspisala bivša Uprava za saobraćaj, u avgustu prošle godine odabran je i izvođač kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) iz Pekinga. Kinezi su za izgradnju 16 kilometara saobraćajnice sa četiri trake i sa čak 12 kružnih tokova, te paralelno postavljanje 15 kilometara dugog, drugog cjevovoda za potrebe preuzeća Regionalni vodovod između Jaza i ulaza u Tivat, tražili 35,2 mil EUR, odnosno 42,59 milona sa PDV-om.
Izgradnja je trebalo da počne na jesen prošle godine, ali se to još nije desilo iako su Kinezi započeli pripreme i već najavili tivatskim lokalnim vlastima da im najviše odgovara da upravo na teritoriji Tivta naprave privremeni kamp za svoje radnike i mehanizaciju koja će graditi bulevar.
– Zbog niza organizacionih problema, prije svega eksproprijacije zemljišta, ovaj projekat još uvijek nije započet. U narednom, skorom periodu očekujemo rješavanje svih problema sa kojima smo suočeni te će o načinu rješavanja javnost biti uskoro obavještena – rečeno je Vijestima iz MKI.
Resoru koji vodi ministar Mladen Bojanić poslato je pitanje zbog čega još nisu započeti radovi na rekonstrukciji magistrale u bulevar, s obzirom na to da je izvođač radova izabran još prije nekoliko mjeseci.
– Kada će ti radovi početi, na kojoj dionici će se prvo raditi i kako će se radovi odvijati tokom predstojeće ljetnje turističke sezone imajući u vidu da je dionica Budva-Tivat i bez radova, jedna od najzakrčenijih i najopterećenijih drumskih saobraćajnica u Crnoj Gori uopšte – pitanja su na koja iz MKI nije stigao precizan odgovor.
Vijesti su nedavno pisale o tome da je početak izgradnje bulevara dodatno odložila i blokada rada lokalnog parlamenta u Tivtu kojem opozicione partije DPS, SDP, SD i HGI već mjesecima bojkotom njegovih sjednica, uskraćuju kvorum za rad. Stoga SO Tivat nije još donijela Odluku o prenosu Vladi Crne Gore prava raspolaganja na zemljištu u KO Đuraševići i KO Mrčevac, a kojom Opština na zahtjev Vlade, državi treba da ustupi više svojih katastarskih parcela potrebnih za izgradnju dodatne dvije trake magistrale na potezu od Aerodroma Tivat do kotorske raskrsnice.
Ta odluka bila je na dnevnom redu posljednjeg, takođe zbog bojkota opozicije propalog, pokušaja održavanja sjednice lokalnog parlamenta u Tivtu 10. februara.
Bivša Vlada premijera Duška Markovića (DPS) koju su činili DPS, LP i manjinske stranke, donijela je 23. jula 2020. Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi rekonstrukcije magistralnog puta M2 Debeli brijeg – Tivat – Budva, urađen je i ovjeren Elaborat parcelizacije i u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, Opština Tivat je u toj situaciji dužna da na zahtjev Vlade koji je dobila nedavno, besplatno državi ustupi svoju imovinu nad kojom je proglašen javni interes.
Stoga je administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP) pripremila odluku o prenosu prava raspolaganja na državu nad 23 opštinske parcele, ukupne površine 9.563 kvadrata, a koje su u naravi nekategorisani putevi, pašnjaci, šume, površinske vode i kanali. Tu odluku ipak, formalno mora da usvoji lokalni parlament koji po zakonu i Statutu Opštine, jedini može da raspolaže imovinom lokalne uprave.
Budući da se to nije desilo i da će Vlada uskoro najvjerovatnije zbog višemjesečnog njenog nerada, raspustiti Skupštinu Opštine i uvesti Odbor povjerenika koji će do održavanja vanrednih lokalnih izbora preuzeti funkciju lokalnog parlamenta, izvjesno je da će se sa rješavanjem ovog dijela imovinskih problema na tivatskom dijelu budućeg bulevara morati još malo da sačeka.
Država je inače, već prije dvije godine završila ekspropijaciju preostalog zemljišta potrebnog za gradnju dvije dodatne saobraćajne trake na ovom dijelu Jadranske magistrale, jer je od tivatske poljoprivredne kompanije Montepranzo Bokaprodukt, izuzela četiri parcele ukupne površine 67.083 kvadrata i za to je toj kompaniji uplatila obeštećenje u ukupnom iznosu od 2.079.053 eura, odnosno 31 euro po kvadratnom metru.
SO Tivat još nije donijela Odluku o prenosu Vladi Crne Gore prava raspolaganja na zemljištu u KO Đuraševići i KO Mrčevac, a kojom Opština na zahtjev Vlade, državi treba da ustupi više svojih katastarskih parcela potrebnih za izgradnju dodatne dvije trake magistrale na potezu od Aerodroma Tivat do kotorske raskrsnice. Ta odluka bila je na dnevnom redu posljednjeg, takođe zbog bojkota opozicije propalog, pokušaja održavanja sjednice lokalnog parlamenta u Tivtu 10. februara.
