Predstava „Osvrni se u gnjevu“ biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u srijedu 9. februara 2022.g. sa početkom u 19 sati.
Predstava je rađena po tekstu Džona Ozborna, a režiju potpisuje Jug Đorđević.
Glume: Jovan Krivokapić, Maja Stojanović, Nikola Vasiljević, Gordana Mićunović i Boban Čvorović.
Po riječima reditelja ovaj komad nastoji da se pozabavi tematikom polarizacije u društvu, kao i fenomenom dualnosti. Likovi ove predstave žive u jednom tamnom vilajetu gdje istina i činjenice ne postoje, već su osjećanja, lična uvjerenja i ideje jedino što se računa.
Prodaja ulaznica po cijeni od 3,00 eura biće na blagajni Pozorišta dva sata prije početka predstave.
Broj mjesta je ograničen, u skladu sa mjerama Ministarstva zdravlja.
Obavezno je držanje distance, nošenje maski i dezinfekcija ruku na ulazu u zgradu Pozorišta, uz posjedovanje Covid potvrde.
Bacanje plastike u more je zločin i mora se prekinuti ako čovječanstvo želi spasiti planet za buduće naraštaje, rekao je papa Franjo u nedjelju u televizijskom jednosatnom televizijskom intervjuu na talijanskom državnom RAI Channel 3.
Papa Franjo, koji je obranu okoliša učinio temeljnim kamenom svojeg pontifikata, ispričao je kako su mu jedne godine došli talijanski ribari i rekli mu da su u Jadranskom moru pronašli mnogo tona plastike. Kad ih je sljedeći put vidio, rekli su da su pronašli dvostruko više i preuzeli su na sebe da pomognu očistiti nešto od toga.
– Bacanje plastike u more je zločin. To ubija biološku raznolikost, ubija zemlju, ubija sve, rekao je.
– Briga o stvaranju je obrazovanje (proces) u koji se moramo uključiti, rekao je, citirajući pjesmu brazilskog pjevača Roberta Carlosa u kojoj dječak pita oca zašto rijeka više ne pjeva, a otac odgovara: “Mi smo ju dokrajčili”.
U jednosatnom televizijskkom intervjuu, papa Franjo ponovio je neke od ključnih tema svog papinstva. Osudio je prekomjernu potrošnju na naoružanje, založio se za obranu prava migranata i osudio ideološku rigidnost konzervativaca u Crkvi.
Odgovarajući na pitanje o ratu, papa Franjo rekao je:
– Razmislite o tome. Ako bismo na godinu dana prestali proizvoditi oružje, mogli bismo nahraniti i obrazovati cijeli svijet. Navikli smo se na ratove. Teško je, ali to je istina.
Papa nije elaborirao izvor podataka koje je naveo, ali je u prošlosti pozivao na potpunu zabranu nuklearnog oružja, rekavši da je čak i samo posjedovanje radi odvraćanja nemoralno.
Pozvao je na preusmjeravanje sredstava za naoružanje kako bi se pomoglo najpotrebitijima i na istraživanje kako bi se spriječile buduće pandemije.
Franjo je ponovno pozvao Europsku uniju da rasporedi migrante koji stižu u Italiju i Španjolsku iz sjeverne Afrike u sve zemlje EU-a kako ne bi bili prevelik teret za nekoliko zemalja.
Intervju s Papom voditelj popularnog nedjeljnog programa Che Tempo Che Fa vodio je satelitskom vezom iz studija RAI u Milanu s rezidencijom Santa Marta u Vatikanu u kojoj Papa živi.
Papa Franjo oduvijek je izbjegavao prostrane, izolirane papinske stanove u vatikanskoj apostolskoj palači koje su koristili njegovi prethodnici. Živi u skromnom stanu u Santa Marti, gdje obično jede u zajedničkom prostoru i sam se vozi liftom.
Franjo je rekao da je odabrao ondje živjeti jer “nije svetac” kao njegovi prethodnici te da mora što više biti u blizini ljudi. Rekao je da prijatelja ima “malo, ali da su pravi”.
U intervju je Papa odgovarao i na ležernija pitanja.
Upitan da opiše svoj glazbeni ukus, Franjo, koji je prošli mjesec nenajavljeno posjetio prodavaonicu ploča u Rimu, rekao je da najviše voli klasičnu glazbu, ali i tango.
Na pitanje je li kao mladić u rodnoj Argentini plesao tango, 85-godišnji papa Franjo (85) odgovoro je jednostavno.
– Porteo koji ne pleše tango nije porteo.
Porteo je španjolski naziv za stanovnika Buenos Airesa, njegova rodnog grada.
Naučni savjetnik Instituta za biologiju mora dr Vesna Mačić bavi se izučavanjem morskog dna, što, kako kaže, nije ni jednostavno, ni jeftino, niti ga uspješno može sprovoditi jedan čovjek kao pojedinac. Iz tog razloga, Priznanje za postignute rezultate i doprinose razvoju naučnoistraživačkog, umjetničkog i stručnog rada na Institutu za biologiju mora, vidi kao zaslugu svih njenih kolega sa kojima sarađuje kako u zemlji tako i u inostranstvu.
Zahvaljujući tom radu od ove godine u Bokokotorskom zalivu imamo pod preventivnom zaštitom naselja zlatnog korala (Savalia savaglia) koja su jedinstvena na Mediteranu, kao i tri parka prirode u moru “Platamuni”, “Katič” i “Stari Ulcinj”.
„Jasno je da ova proglašenja zaštite na papiru nisu dovoljna i da su neophodne opsežnije mjere, finasijska ulaganja i društveno-politička svijest kako bi se omogućio opstanak funkcionalnosti morskih ekosistema i njihovo održivo korišćenje. Situacija sa pandemijom korona virusa nam je pokazala koliko su nekada moćni najsitniji organizmi, a koliko je čovjek, uz svu najmoderniju tehnologiju, bespomoćan. Zato je ulaganje u izučavanje i očuvanje mora i prirode uopšte uvijek ispravna odluka, a za mene neiscrpna motivacija“, ukazuje dr Mačić.
Svjedoci smo, dodaje ona, da se posebno u poslednjim godinama sve više planira korišćenje mora ne samo za transport nego i u cilju dobijanja zdrave hrane, novih sirovina za potrebe farmaceutske i drugih industrija, za primjenu novih tehnologija obnovljivih izvora energije i raznih mogućnosti za ublažavanje posledica promjene klime.
„S druge strane, iako nam je more tako neophodno površina Mjeseca je bolje istražena nego morsko dno, a rezultati koje sada dobijamo o stanju morskih organizama ukazuju da su brojne regresivne promjene izazvane različitim pritiscima koje čovijek eksponencijalno uvećava“, objašnjava dr Mačić.
Morski ekosistemi su poznati po izuzetno velikom kapacitetu samoobnavljanja, ali s povećanjem intenziteta svih negativnih uticaja na morski ekosistem, upozorava dr Mačić, ostaje pitanje do kada će funkcionalnost morskih ekosistema biti očuvana, odnosno do kada ćemo moći uživati u njegovim benefitima počev od izvora hrane i kiseonika, do turističkih i rekreativnih mogućnosti.
„Da bi se očuvala funkcionalnost morskih ekosistema plan Ujedinjenih Nacija u okviru Konvencije o očuvanju biodiverziteta je bio da se do 2020.g. zaštiti najmanje 10% svjetskih mora. Doprinos u tom smislu Crna Gora je dala tek ove godine, upravo u godini kada Institut za biologiju mora slavi 60 godina postojanja, a Crna Gora obilježava 30 godina od proglašenja Ekološke države“, zaključuje dr Mačić.
Kružnih putovanja stranih brodova-kruzera po hrvatskom Jadranu u 2021. bilo je 208, što je znatno više od 26 u 2020., ali i znatno manje od 726 u 2019. godini, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju slične omjere i u broju gostiju na kruzerima.
Putnika je naime na stranim kruzerima koji su u 2021. doplovili na hrvatski Jadran bilo gotovo 194 tisuće, za razliku od nešto malo više od četiri tisuće njih koji su tim putem došli u Hrvatsku u 2020., a što je sve skupa još uvijek daleko od brojke nešto veće od 1,1 milijuna putnika na kruzerima u 2019.
Podaci DZS-a o kružnim putovanjima stranih brodova pokazuju određeni oporavak tih putovanja u odnosu na 2020., koji se u 2021. dogodio dijelom zbog uvođenja covid potvrda i mogućnosti testiranja prije i za vrijeme putovanja, a dijelom i popuštanjem ograničenja za putovanja kruzera, koja su u prvoj pandemijskoj godini 2020. bila vrlo stroga. Tada zbog toga tih putovanja gotovo da nije ni bilo, ne samo u Hrvatskoj, nego ni drugdje po svijetu.
Određeni oporavak kruzinga potvrđuje i podatak DZS-a o većem broju stranih brodova-kruzera na Jadranu u 2021. nego u 2020., njih 36 naspram 10, kao i podatak o većem broju zemalja pod čijim su zastavama u hrvatsko more dolazili brodovi na kružna putovanja.
U predpandemijskim godinama broj zemalja tj. zastava brodova znao je biti i veći od 20, dok je to u 2020. palo na šest zemalja, da bi se u 2021. povećalo na 11.
Među njima, najviše kružnih putovanja u 2021. ili 68 ostvarili su brodovi pod zastavom Paname, zatim 32 s zastavom Portugala, 29 s Bahama, po 18 iz Belgije i Norveške, 12 iz Italije te 10 s francuskom zastavom, a doplovljavali su još pod zastavama Grčke, Maršalovih Otoka, Nizozemske i UK.
Po mjesecima, u 2021. kružnih putovanja po hrvatskom Jadranu uopće nije bilo do lipnja, kada ih je došlo prvih 15, zatim u srpnju 34, u kolovozu 36, u rujnu 49, u listopadu najviše u jednom mjesecu i od početka pandemije, 50, da bi ih u studenom bilo 21, a u prosincu tri.
U odnosu na 2020. i po pojedinim mjesecima tih je putovanja bilo više u 2021., osim u prva tri mjeseca, jer je u to vrijeme 2020. tih putovanja još bilo s obzirom da se svijet zbog pandemije počeo zatvarati od ožujka 2020., no u usporedbi sa mjesecima 2019. to je još velik pad i na mjesečnim razbima.
Primjerice, u samo najuspješnijem mjesecu rekordne 2019., listopadu, na Jadranu je bilo 105 kružnih putovanja stranih brodova, dok je u istom tom najuspješnijem mjesecu 2021. bilo 50 tih putovanja, ili lipanj 2019. kada je na Jadranu bilo 101 takvo putovanje, a 2021. samo 15, itd.
Od ukupnih 208 kružnih putovanja stranih brodova u 2021., kao i ranijih godina najviše ih je ili oko 63 posto, ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je u Splitsko-dalmatinskoj bilo 27,4 posto tih putovanja, a u svim ostalim jadranskim županijama preostalih 10 posto tih putovanja.
S te strane, i brodovi su najviše posjećivali luke Dubrovnik i Split, a zatim Korčulu, Šibenik i Hvar.
Namjera kompanije Adriatic 42 je da brodogradilištu u Bijeloj vrati nekadašnju slavu, a umjesto kontejneraša, balkera i tankera tu će ubuduće na remont dolaziti atraktivne mega i superjahte, saopštio je izvršni direktor te firme, Pol Džon Grej.
Iza te firme, koja je koncesionar brodogradilišne luke Bijela, stoji tivatski Porto Montenegro i renomirani brodograđevinski konzorcijum Drydocks World iz Dubaija.
– Da bismo to ostvarili, u narednih nekoliko godina ćemo ovdje realizovati veliku investiciju. U ovaj projekat smo već uložili oko 20 mil EUR, a u naredne tri godine uložićemo još naj manje 30 mi EUR, jer želimo da budemo najbolje remontno brodogradilište za super i mega jahte u ovom dijelu svijeta – rekao je Grej Vijestima.
On je kazao da se tim poslom bavi više od 25 godina i bio je u mnogim sličnim kompanijama.
– Ova industrija mi je donijela i pozitivna i negativna iskustva. Ona pozitivna primijenićemo u Bijeloj, a iz loših iskustava ćemo izvući pouku i postarati se da te greške ne postoje u budućnosti. Ovim projektom želimo da udahnemo novi život cijelom lokalitetu u Bijeloj i opštini Herceg Novi. To je prava simbioza koju želimo da ostvarimo – rekao je Grej.
On je naveo da će novo brodogradilište izgledati potpuno drugačije od onog što se na ovom dijelu obale Boke gledalo nekoliko posljednjih decenija.
Pol Džon Grej
– Neće tu više biti onako “industrijskog” imidža kakve su sa sobom nosili radovi na velikim trgovačkim brodovima, već će sve to izgledati mnogo svedenije i sa brojnim jahtama u našem servisnom centru, mnogo primjerenije okolnim plažama, restoranima i ugostiteljskim objektima na obali Bijele. Već imamo ogroman interes vlasnika jahti, a kada to kažem ne mislim samo na male brodove, već i na neke od najpoznatijih superjahti svijeta koji već sa nama razgovaraju – rekao je Grej.
On je, odgovarajući na pitanje šta se radi na rekonstrukciji postojeće i izgradnji nove infrastrukture za potrebe novog brodogradilišta, kazao da su počeli sa priprema za izgradnju nove obalne infrastrukture za smještaj i rad budućeg travel lifta.
– Plutajući dok od deset hiljada tona nosivosti, koji smo kupili u Turskoj, ovdje će stići krajem aprila i sada radimo da dobijemo sve potrebne dozvole za njegov uvoz i smještaj, odnosno puštanje u rad. Radi se i na reviziji i pripremi postojećih pilon-delfina (utvrdica) koji služe za fiksiranje doka na njegovu radnu poziciju. Pomorske i lučke vlasti su nam od velike pomoći u savjetima kako da sve ovo riješimo na najbolji način da bi, kada dok stigne, već za sedmicu mogli da ga stavimo u upotrebu – naveo je Grej.
On je kazao da su kod poznate italijanske kompanije Cimolai Technology naručili novi travel lift nosivosti 720 tona čija je izrada već počela. On će biti isporučen krajem marta ili početkom aprila i onda će trebati 40 dana za njegovo sastavljanje ovdje na licu mjesta.
– U toku je i tender za izbor izvođača građevinskih radova na novoj operativnoj obali – takozvanom bazenu travel lifta koji će se graditi u dijelu akvatorijuma koji je nekada zauzimao mali plutajući dok bivšeg brodogradilišta. Naša ambicija je da sve to završimo do maja/juna, da bi u drugoj polovini ove godine novo remontno brodogradilište počelo da radi i prijemom jahti na servis – 3 rekao je Grej.
Paralelno sa tim poslovima, ide i takozvana faza dva razvoja budućeg brodogradilišta koja podrazumijeva i rekonstrukciju postojećih hala, radionica i administrativnog prostora, odnosno postojećih objekata R-1 i R-2. Na tome će se raditi od marta do oktobra.
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odbacilo je krivičnu prijavu koje je protiv troje zaposlenih na Aerodromu Tivat sredinom novembra prošle godine podnio menađždment kompanije Aerodromi Crne Gore (ACG).
ACG su kako je tada rečeno, po nalogu izvršnog direktora ACG Gorana Jandreoskog i njegovog zamjenika Petra Radulovića, u konsultaciji sa Odborom direktora, 17.novembra pokrenuli internu istraga protiv direktora Aerodroma Tivat Vladimira Praščevića i šefa Službe bezbjednosti u toj vazdušnoj luci Ivana Medenice, kao i bivšeg šefa bezbjedosti na tom aerrodromu Boška Lukovića.
Oni su, kako je tada saopštio menažment ACG, “bez odobrenja na službeni izlaz Administrativne zgrade, 17. novembra 2021. godine, iznijeli dva paketa većih gabarita i putnu torbu sa nepoznatom unutrašnjom sadržinom”. Zbog toga su trojica zaposlenih prijavljena tivatskoj policiji, protiv njih je podnešena krivična prijava, a ACG su tek poslije toga pokrenuli i sproveli disciplinski postupak za utvrđivanje eventualnog disciplinskog prekršaja od strane Praščevića. Medenice i Lukovića.
“Uprkos tome što su zaposleni koji su 17. novembra, bez znanja nadređenih, bilo čije saglasnosti i neovlašćeno, iznijeli nama nepoznate predmete, izjavili da su u paketima i torbi bile lične stvari bivšeg šefa bezbjednosti, očekujemo da policija utvrdi punu istinu, kako bi bili sigurni da ACG nijesu oštećeni ni za jedan cent, ili bilo koji dokument. ACG ne prejudicira ničiju krivicu, ali ćemo istrajati u otkrivanju istine – da li je bilo koji naš službenik ovakvim postupcima počinio bilo koje krivično djelo i eventualno nanio štetu ACG”- navodi se u saopštenju koji je 22.novembra, povodom ovog slučaja, izdao menadžment ACG.
Desetak dana nakon toga, 4.decembra ACG su saopštili da su Praščevića i Medenicu oslobodili disciplinske odgovornosti nakon sprovedenog postupka, ali nisu pominjali Lukovića.
“Nakon sprovedenog postupka nadležni u Aerodomima Crne Gore utvrdili su da direktor tivatskog Aerodroma i šef tamošnje Službe bezbjednosti nijesu počinili povredu radne obaveze, pa su oslobođeni disciplinske odgovornosti. Na osnovu sprovedenog postupka utvrđivanja odgovornosti zaključeno je da nema elemenata odgovornosti dvojice zaposlenih, s obzirom na to da su u konkretnoj situaciji savjesno postupili.”- rečeno je 4.decembra iz menađžmenta ove državne kompanije.
Disciplinski postupak je međutim nastavljen protiv Lukovića, a njime su onda obuhvaćena još dvojica službenika aerodroma Tivat – Aleksandar Ojdanić, inženjer za ICT u Službi tehnike tivatskog aerodroma i Srđan Subotić, kordinator za KD i FTO.
Međutim, u petak 4.februara ACG su izdali novo izdali suvoparno saopštenje za javnost navevši da su “službenici Aerodroma Tivat, njih trojica, oslobođeni disciplinske odgovornosti tokom postupka koji je vođen zbog sumnje da su počinili lakši disciplinski postupak.”
“Takva odluka donijeta je na osnovu sprovedenog postupka utvrđivanja odgovornosti, u kojem je zaključeno da nema elemenata njihove odgovornosti.”-dodaje se u saopštenju bez navođenja imena trojice službenika.
Prema nezvanilnim saznajima “Vijesti” ovakvo naknadno javno priznanje menadžmenta ACG da Luković, Ojdanić i Subotić nisu počinili ništa protivzakonito ili suprotno internim aktima ACG je plod pritiska advokata nekih od trojice zaposlnekih koji su menadžmentu ACG zaprijetili tužbom za povredu ugleda njihovih klijeneta zbog neosnovanog optuživanja ju javnosti ove ttrojice dugogodišnjih radnika ACG bez mrlje u dosadašnjoj karijeri, da su navodno, nesavjesno i neporopisno postupali prilikom iznošenja kutija sa ličnim stvarima bivšeg šefa bezbjednosti u tivatskoj vazdušnoj luci iz kancelerije koju je on do tada koristio u administrativnoj zgradi aerodroma.
Zanimljivo je međutim, da menadžment ACG javnost ni do danas nije obavijestio da je nadležno Osnovno državno tužilaštvo u Kotou, još u decembru prošle godine, odbacilo krivičnu prijavu koju je tivatska policiuja, na osnovu prijave menadžmenta ACG, podnijela protiv trojice zaploslenih na aerodromu.
“Obavještavam vas da je razmatranjem spisa predmeta Uprave policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat od 24.22 2021. formiranih povodom događaja od 17.11.2021. na aerodroimu Tivat, kada su i z kancelarije jednog zaposlenih iznijeta dva paketa i jedna torba, utvrđeno da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo koje se godni po službenoj dupnosti.“-navodi se u dopisu koji je na njegov zahtjev, Bošku Lukoviću 30.decembra dostavila državna tušitelja u ODT Kotor, Anđa Radovanović.
Menadžment ACG je čitavu ujdurnu inače, sprovodio zbog toga što je Ojdanić i Subotić na molbu Lukovića koji je u to vrijeme bio na bolovanju i u samoizolaciji zbog Covida, 17.novembra iz kancelarije kojun je on koristio kao dotadašnji šef Službe bezbjednotsi na aerodromu, iznijeli dva paketa i jednu torbu sa njegovim ličnim stvarima, dnosno službenim laptopom koji je Luković zvanično zadužio. U dva paketa nalazili su se aparat za espreso kafu i potrošni material za korišćenje tog aparata –privatna svojina Lukovića. Ojdanić je kako je utvrdeno u zapisniku o sprovođenju disciplinskog postupka, kazao da ga je Luković koji je upravo završavao samoizolaciju od Covida, zamolio da mu upakovane privatne stvari i službeni laptop koji duži iz kancelarije koju je do tada koristio, donese do automobila na službenom parkingu aerodrome gdje ga je čekao, a Ojdani je onda Subotića zamolio da mu pomogne da ponese jedan od paketa što je ovaj i učinio. Njih dvojica su to inače, uradiki u vrijeme trajanja radne pauze i sve se završilo za manje od 10 minuta, ali su menadžment ACG i direktor tivatskog aeroddroma Vladimir Praščević koji je u međuvremenu sam odlobođen dispciplinske odgovornosti za ovo, ipak protiv njih trojice pokrenuli postupak, sumnjičeći ih da su prekršili član 55 Kolektivnog ugovora ACG-a , “obavljajuli privatne obaveze u toku radnog vremena”.
U Crnoj Gori u ponedjeljak, 7. februara će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, na jugu i grmljavina, a u planinama susnježica i snijeg.
U popodnevnim satima, uz pad temperature vazduha, u sjevernim, višim centralnim i planinskim predjelima na jugu kiša će postepeno preći u susnježicu i snijeg.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, intenzivnije padavine očekuju se u popodnevnim satima, a krajem dana ili tokom noći na jugu prestanak padavina.
Vjetar južni, mjestimično umjeren do jak, u sjevernim predjelima i na primorju, na udare ponegdje veoma jak.
Od sredine dana će oslabiti, u popodnevnim satima u skretanju na sjeverni, u pojačanju, pojačan i jak, na udare olujne jačine.
Jutarnja temperatura vazduha od tri ispod nule do osam, a najviša dnevna od tri do 13 stepeni.
S ciljem pronalaska održivih rješenja za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena u morskim zaštićenim područjima Sredozemnog mora, Nacionalni Park Brijuni od 2019. godine u suradnji sa sedam mediteranskih država provodi projekt MPA-ENGAGE – „Uključivanje ključnih sudionika na Mediteranu u ekosustavni pristup upravljanja morskim zaštićenim područjima u cilju suočavanja s klimatskim promjenama’’ te se nalazi na prvoj fronti kod prepoznavanja, ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene.
Klima se neprekidno mijenja i situacija je alarmantna. Istraženo je da je danas prosječna temperatura zraka na Zemlji 1,1°C viša nego prije 100 godina.
Tokom pandemije COVID-19, kada je svijet bio prisiljen usporiti, usporile su i emisije stakleničkih plinova, te se priroda počela oporavljati. No povratkom u suvremeni ritam, globalna temperatura će nastaviti rasti, a klimatske promjene nažalost nisu na pauzi kako se činilo.
Nacionalni park Brijuni, u cilju ublažavanja klimatskih promjena provodi analizu procjene ranjivosti područja, odnosno istražuje koliko će klimatske promjene utjecati na morske vrste i staništa te kakve će biti socioekonomske posljedice na dionike Parka (rekreativne ribare, ronioce, nautičare i posjetitelje).
Rezultati procjene ranjivosti Nacionalnog parka Brijuni i predviđanja o tome što će se dogoditi u sljedećih trideset godina (do 2050. godine) i u sljedećih 70 godina (do 2010. godine) su zabrinjavajući! Za manje od 30 godina Nacionalni Park Brijuni pokazuje vrlo visoku do ekstremnu socio-ekološku ranjivost.
Kako bi se ojačala otpornost i sposobnost oporavka ekosustava, Nacionalni park Brijuni prepoznao je važnost izrade mjera i aktivnosti za ublažavanje klimatskih promjena koje će se ugraditi u Plan upravljanja Parkom.
U sklopu projekta, u prosincu 2021. godine započele su radionice na kojima su sudjelovali predstavnici lokalnih ribara, ronioca, djelatnici turističkog sektora, lokalne uprave za održivi razvoj Istarske županije te predstavnici nacionalnih institucija koje upravljaju državnim nekretninama te oružanih snaga RH.
Tokom radionica predlagale su se mjere ublažavanja i prilagodbe, te se zajednički raspravljalo o mogućim rješenjima za bolju budućnost.
Promjene su tu, vrijeme je da ih prepoznamo i provjerenim alatima djelujemo u smjeru njihova ublažavanja i prilagodbe.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, biografske literature, bokeljologije, islamske esejistike, književnosti za mlade i knjiga za djecu.
Roman kratkovidog adolescenta knjiga je u kojoj autor Mirča Elijade, u formi dnevnika jednog gimnazijalca, piše o svakodnevnom životu u Bukureštu početkom 20. vijeka, o njegovim profesorima, drugovima iz odjeljenja, školskim i ljubavnim rivalstvima, prvim seksualnim iskustvima. Predstavljene su nam i teme religije, umjetničkog stvaralaštva, dakle, sve ono što je okupiralo Elijadea, jednog od najpoznatijih svjetskih intelektualaca. Ovaj roman napisan je u vrijeme kada je Mirča Elijade bio u istom uzrastu kao i junak knjige. Izdavač je Geopoetika.
Usamljeni putnik zbirka je dnevničkih zapisa i priča Džeka Keruaka. Bilježio ih je na putovanjima sredinom prošlog vijeka. Kako su godine prolazile tako se mijenjao i Keruakov stil. Na početku bezobziran, frenetičan, s vremenom postaje poetičan, izuzetno slikovit. Lutajući Sjedinjenim američkim državama, pa zatim kroz Maroko i po Evropi, kroz Pariiz i London, on juri vozom pored polja bodljikavog kaktusa, svjedoči svojoj prvoj borbi s bikovima, sustiže ritam noćnog života Njujorka, zaljubljuje u Monmartr i ogrmnu bijelu Baziliku Svetog srca. Izdavač je Laguna.
Dajana – Njena ispovest Endrua Mortona biografija je princeze Dajane sa materijalima neobjavljenih intervjua i novim saznanjima o njenom životu i tragičnom kraju. Nikada ranije nijedan član najužeg kruga kraljevske porodice nije govorio tako iskreno i surovo o svom nesrećnom braku, odnosu sa kraljicom, nevjerovatnom životu u kući Vindzora, svojim nadama, strahovima i snovima. Od bajkovitog vjenčanja i rođenja sinova do zapanjujuće propasti braka, Dajanin život opčinio je milione ljudi. Uprkos tragedijama, bolestima i depresiji, ona nikada nije posustala u svojoj posvećenosti manje srećnima. Izdavač je Laguna.
Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor Istorije bokeljskog pomorstva, Predrag V. Kovačević nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore… Izdavač je Knjižara So.
Knjigom Izolacija kriminala Muamer Zukorlić u ovo ključno pitanje unosi nekoliko novih momenata. Čvrsto usidren u duh Kurana Zukorlić se legitimiše kao autentični mislilac od formata. On je u ovoj knjizi obuhvatio mnoge zanimljive teme, od uloge porodice, škole i državnih institucija u oblikovanju ličnosti, preko detaljnih informacija o islamu i islamskoj zajednici, nacijama, politici, strašću za vlasti, izborima, srpskim političarima, kriminalu u društvu i Evropskoj uniji. Izdavač je El–Kelimeh.
Nezgode Maksa Kramblija autorke Rejčel Rene Rasel Njujork tajmsov je besteler kad su knjige za mlađe čitaoce u pitanju. Maks Krambli se suočava sa najstrašnijim mjestom na kojem je ikada bio – sa osnovnom školom. Njegov najveći problem se zove Dag. On je školski siledžija čiji je hobi da zatvara Maksa u ormarić. Sve bi lakše bilo kada bi Maks mogao da bude kao njegov omiljeni junak iz stripova. Nažalost, Maksova jedina natpriodna sposobnost je da namiriše picu iz susjedne ulice, a to svakako neće promijeniti mnogo toga. Međutim, to ne znači da on neće dati sve od sebe da bude heroj koji je potreban školi. Izdavač je Dereta.
Fudbal za decu mali je ilustrovani vodič Alberta Bertolucija. Ova knjiga će pomoći mlađim čitaocima da zavole fudbal i njegova pravila. Upoznaćemo tehnike, šampione i klubove koji su obilježili istoriju najvažnije sporedne stvari na svijetu. Čak 24 strane posvećene su najboljim igračima sa podacima o njihovim karijerama, klubovima u kojima su igrali i trofejima koje su osvojili. Pročitaćemo dosta toga i o navijačima, sudijama, pozicijama u timu, žutim i crvenim kartonima, naučiti šta je to katanaćo, a šta totalni fudbal i u kojim zemljama su zaživjeli. Knjigu je bogato ilustrovala Erika de Pjeri. Izdavač je Pčelica.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Navijači Crvene zvezde priredili su neprijateljski doček novom treneru vaterpolo kluba, Kotoraninu, Mirku Vičeviću.
Zvezda je ovog vikenda pobijedila Šabac sa 13:6 u Superligi, meč se igrao na Dorćolu na bazenu „Milan Gale Muškatirović“, a „Delije“ su neprijateljski dočekale Vičevića.
„Šiptar, Hrvat, balija, nisu moja bratija“, bio je transparent koji je razvijen uz skandiranja Ratku Mladiću tokom utakmice.
Novi trener Crvene zvezde, inače hrvatske nacionalnosti, najtrofejniji je crnogorski vaterpolista svih vremena i član Kuće slavnih.
On je bio selektor mlađih kategorija Crne Gore, vodio je i Cattaro, a sa našom juniorskom ekipom osvojio je zlato na Evropskom prvenstvu na Malti 2015. godine.
Kao igrač, sa Jugoslavijom je osvojio olimpijsko zlato u Seulu 1988. godine.
Saopštenje VPSCG – Vrijeđanje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi tužno i skandalozno u 21. vijeku
Mirko Vičević – foto Tonci Plazibat/Cropix
Vaterpolo i plivački savez Crne Gore je stao u odbranu Mirka Vičevića, trenera Crvene zvezde koji je sinoć od strane navijača “crveno-bijelih” vrijeđan na nacionalnoj osnovi.
U saopštenju VPSCG se navodi:
“Vrijeđanjima na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, mržnji i podjelama, nema mjesta na sportskim borilištima, i ponašanje i skandiranje navijača Crvene zvezde je tužno i skandalozno u 21. vijeku.
“Najoštrije osuđujemo ovakav neprimjeren napad na našeg trenera i čovjeka koji je Jugoslaviji donio toliko medalja i radosti sa najvećih takmičenja. Apelujemo na Vaterpolo savez Srbije i klub Crvenu zvezdu da se ograde od ovakvog navijanja i oštro osude skandalozne natpise i povike sa tribina, i urade sve da se ovakve stvari više ne ponavljaju. VPSCG daje punu podršku našem treneru, koji će, na ovaj beskrupulozan čin, uzvratiti odličnim sportskim rezultatima”, saopštio je VPSCG.
