Slovenija je zabranila masovne dočeke Nove godine na otvorenom, ali je dopustila rad ugostiteljima do ranih jutarnjih sati uz predočenje covid potvrda i negativni test koji će bez obzira na covid status morati imati svi.
Slovenska vlada objavila je epidemiološki okvir koji će biti na snazi tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana,a koji je znatno blaži od lanjskog, kad je skoro sve bilo zatvoreno.
Za razliku od prošle godine, ove će se u crkvama održati i ponoćne mise, ali će na njih moći doći samo oni koji ispunjavaju PCT uvjete, što znači da su cijepljeni protiv covida-19. da su ga preboljeli ili se testirali.
24. i 25. decembra, te 31. decembra i 1. januara bit će dopušteno okupljanje osoba iz najviše triju domaćinstava, pod uvjetom da osobe starije od 6 godina prije toga obave testiranje, objavila je slovenska vlada.
Valjanost brzog antigenskog testa skraćuje se na 24 sata, a PCR testa na 48 sati.
U ugostiteljskim lokalima je dopuštena i živa glazba, a testiranje će se moći obaviti i neposredno prije ulaska u prostor.
U Sloveniji su u zadnja 24 sata potvrđene 1203 nove zaraze koronavirusom, a dvoje oboljelih je umro, objaviio je u petak slovenski Institut za javno zdravlje, dok epidemiolozi unatoč poboljšanju epidemiološke situacije upozoravaju na oprez u blagdanske dane.
“Stanje je bolje i hospitaliziranih je sve manje, ali sve ovisi o širenju omikron varijante virusa jer se smatra da je on prisutniji nego što su analize pokazivale do sada”, kazala je na kratkoj konferenciji za novinare u petak infektologinja i predstojnica ljubljanske klinike za zarazne bolesti Tatjana Lejko Zupanc.
Dvojica stonskih ribara umalo su stradala u valovima za olujne bure prije četiri dana u Velebitskom kanalu. Nedaleko od Novog Vinodolskog došlo je do havarije ribarskog broda u vlasništvu ribara s Pelješca i samo zahvaljujući brzoj reakciji i hrabrosti dvojice Primoraca Stonjani su spašeni od pogibije, o čemu je izvijestio portal tunera.info.
O svemu ja za dubrovacki.hr više ispričao ribar, ili kako sam za sebe kaže, “škampar” Denis Cvitković iz Klenovice koji je s djelatnikom ispostave Lučke kapetanije Novi Vinodolski Željkom Zoričićem gliserom marke “Fisherman” isplovio na otvoreno more i nakon kraće potrage locirao ribare i izvukao ih iz uzburkanog mora. Cvitković je za Dubrovački opisao dramatičnu jutarnju akciju spašavanja:
– Tog jutra oko 7,15 sati dobio sam poziv te smo u najkraćem roku isplovio sa svojim 7,6 metrara dugim glisetom “Fisherman”. Da, otvorenog je tipa i more nas je doslovce moglo “progutati” , ali ne razmišljate tad o posljedicama nego jurite spasiti ljude. Valovi su podivljali, bili su tako visoki toliko da dvojicu ribara nismo primjetili iako smo pored njih, kako su nam kasnije rekli, prošli na udaljenost od tridesetak metara! – priča Cvitković koji je tek kasnije imao vremena razmišljati o, zapravo, odluci Stonjana da po nevremenu isplove iz Crikvenice gdje su dan ranije upravo kupili drvenu koću duljine 10 metara.
– Shvatili smo da su dvojica ribara s mrežama prema Pelješcu krenuli kombijem, dok su druga dvojica u koći zaplovili prema južnom Jadranu. More je bilo sve uzburkanije, valovi su se pjenili ali eto, odlučili su što prije stići doma. Vjerojatno su željeli sve završiti prije Božića kako bi blagdane proveli u krugu obitelji. Da, čovjek planira i snuje ali ovaj put more odlučuje. Kad su se našli na oko 3 nautičke milje od obale u koću je počelo prodirati more i potonula je a u moru su završila i njih dvojica, poslavši tek SOS- poziv s koordinatama prije nego su i sami skočili u more. Jedino što im se našlo pri ruci bila je splav veličine nekih pola sa pola metra. Dok su im iz ledenog mora, temperature tek oko 12- 13 stupnjeva virile samo glave, grčevito su se držali konopa oko splavi. Kakvi su uvjeti na moru bili uz valove često više od 2 metra, najbolje govori činjenica da su nam rekli kako smo prošli pored njih, a da ih nismo vidjeli iako su nas još i zvali u pomoć!
Cvitković priča kako je jedan od ribara imao prsluk za spašavanje a drugi ne i da su ostali u moru još samo 20- 30 minuta vjerojatno bi nastupile pothlađenost i tragične posljedice. Prsti su im se već počeli smrzavati, ali srećom, more ovaj put nije uzelo žrtve!- ispričao nam je Cvitković te dodao kako su, dok su stonske ribare vozili prema obali, pozvali pomoć te ih je na obali dočekao kombi Hitne pomoći.
U brzini hrabri spasioci nisu stigli uzeti osobne podatke spašenih ribara. Znaju tek da se “jedan zove Niko i da mu je prezime kao jednom pozbnatom liječniku iz Rijeke”.
Hrvatska građanska inicijativa ima rok do polovine narednog mjeseca da Opštini Tivat isplati oko 65.000 eura koliko joj duguje za zakupninu opštinskog poslovnog prostora i diobrovoljno ga napusti, ili će ta politička partija biti prinudno iseljena iz prostorija u Ulici Luke Tomanovića u centru Tivta koje već desetak godina koristi kao stranačko sjedište.
Potvrdio je to predsjednik Opštine Tivat Željko Komenović (NP) naglašavajući da on sa te funkcije ima prevashodnu obavezu da zaštiti imovinu i imovinske interese lokalne uprave i da aktivnosti koje je lokalna vlast koalicije građanskih listi NP-BF-GB u Tivtu preduzela da naplati pozamašna dugovanja HGI-ja, nemaju nikakvu političku pozadinu s obzirom da je HGI u Tivtu opozicija.
„Ovdje je riječ čisto i precizno, samo o imovinskim pravima i obavezama koje Opština Tivat namjerava da riješi, bez ikakve politizacije, a ti koji ih politizuju, jasno nam je zašto to rade. Ide se do toga da se u javnost plasiraju priče o navodnoj ugroženosti nečijih ljudskih, nacionalnih i manjinskih prava, da ja navodno, čuvam svoju političku fotelju a da je HGI tobože, trn u oku tivatske vlasti i da zato hoćemo da ih izbacimo. Ništa od toga nije tačno jer smo mi kao lokalna vlast do sada u više sastanaka koje smo imali sa hrvatskim ambasadorom u Crnoj Gori, osobljem konzulata RH u Kotoru, predstavnicima Sabora Republike Hrvatske prijateljski i otvoreno pričali o svemu tome i drugim pritanjima od značaja za pripadnike hrvatske manjine u Tivtu. HGI koji se političlki u Tivtu opet priklonio svojim starim ljubavima iz DPS-a, sada manipuliše pokušavajući da naše redovne aktivnosti na zaštiti imovinskih i finansijskih interesa grada, predstavi kao navodni naš atak na Hrvate. To je potpuna besmislica i manipulacija“- kazao je Komnenović dodajući da će Opština odlučno i do kraja sprovesti akciju naplate potraživanja od HGI-ja i da će ta stranka sredinom januara kada joj ističe rok na žalbu na već joj uručeno riješenje da napusti optinske prostorije Ulici Luke Tomanovića, iz njih biti dobrovoljno ili prinudno iseljena.
„O postupanju sa imovinom Opštine Tivat i zaštiti finansijskih i drugih interesa Opštine Tivat neće odlučivati ni Republika Hrvatska, ni država Crna Gora iako oni možda misle da to mogu uraditi. Varaju se jer o tome odlučuje neko drugi – lokalna uprava Tivta i Skupština Opštine koja raspolaže imovinom grada. Dakle, neka HGI dođe na sjednicu SO, pa da raspravimo o čemu se radi. To je jedini načinj da se ovo riješi jer ni ja kao gradonačelnik ne mogu njima da nešto što priupada gradu, dam svojim potpisom, već o tome mora da odluči SO“- kazao je Komnenović.
Shodno svojoj zakonskoj obavezi da obezbjedi prostorije za rad svih lokalnih parlamentarnih stranaka, Opština Tivat je HGI-ju ponudila da ova stranka iz velikih prostorija površine 50-tak kvadrata u Ulici Luke Tomanovića, pređe u adekvatne i srazmjerno manje prostorije u staroj zgradi Opštinj Tivat u istoj toj ulici. HGI inače, u SO Tivat ima dva svoja odbornika, ali su iz stranke na čijem je čelu Adrijan Vuksanović do sada odbijali da napuste velike prostorije koje Opština može komercijalno da iskoristi, te da pređu u manju kancelariju u staroj zgradi lokalne administracije Tivta, a u kojoj je inače, smještena i većina drugih tivatskih parlamentarnih partija.
“Stojimo na stanovištu da Opšini Tivat ne dugujemo nijedan euro, niti smo po bilo kojem pravnom osnovu obvezni da taj zamišljeni dug vratimo.”- poručili su iz HGI-a, tvrdeći da Opština u slučaju prostorija koje oni koriste “pogrešno tumači pravne propise” i naglašavaju da “HGI pomenute prostorije koristi na osnovu pravosnažnog Ugovora o zakupu, koji je zaključen na neodređeno vrijeme.”
Komnenović međutim, tvrdi drugačije, napominjući da je Opština Tivat prvi ugovor o zakupu spornih prostorija sa HGI-jom zaključila 10.aprila 2006. i da je cijena zakupa više puta u međuvremenu mijenjana od početne u iznosu od 320 eura mjesečno.
“Tokom 2014. i kasnije HGI se Opštiuni obraćala sa zahtjevom za rješavanje statusa poslovnog prostora koji koristi, čak je traženo da se korišćenje proširi za još jednu prostoriju. Vođeni su pregovori da tadašnja Uprava za imovinu Crne Gore preuzme plaćanje zakupnine prema Opštini Tivat, pa je bio sačinjen i nacrt trojnog ugovora, ali on nikada nije bio potoisan. Ja sam dva puta ovim povodom lično išao u Upravu za imovinu Crne Gore i tražio da se makar nešto od dugovanja prema Opštini plati, ali se plaćanje nije moglo izvršiti jer ne postoji niti jedan potpisani papir ili ugovor koji bi Upravi to omogućio da uradi.” –kazao je Komnenović precizirajući da je dug HGI-ja prema Opštini na ime zakupnine, do kraja 2017. do kada je postojala ugovorna osnova za korišćenje tih prostorija, po analitičkim karticama lokalnog Sekretarijata za finansije, dostigao iznos od 42.493 eura. Budući da je stranka Adrijana Vuksanovića i nakon toga ostala u opštinksim prostorijama, dug je nastavio da raste i trenutno iznosi oko 65.000 eura.
Komnenović je naglasio da je Opština uputila dopis HGI-ju da napusti prostorije u Ulici Luke Tomanovića, da pređu u drugi, besplatni manji prostor u staroj zgradi Opštine gdje su smještene druge tivatske parlamentarne partiije i naglasio da pravni zastupnici lokalne uprave vode dalju proceduru naplate duga od partije koju vodi Adrijan Vuksanović.
DOM KULTURE U DONJOJ LASTVI NE MOŽE KORISTITI SAMO HGI ?
Komenatrišući tvrdnje rukovodstva HGI da lokalna uprava Tivta želi da izbaci toj partiji blisko Hrvatsko nacionalne vijeće i Hrvatsku krovnu udrugu Dux Croatorum iz Doma kulture u Donjoj Lastvi koji je takođe vlasništvo Opštine, Komnenović je kazao da je “tu sve jasno jer oni sada imaju petogodišnji ugobor o besplatnom korišćenju tog objekta, a koji ističe 16.aprila naredne godine.”
Prvaci HGI su tim povodom pokrenmuli kampanju u Crnoj Gori i kod najviših državnih funkcionera Hrvatske govoreći im “o problematici Doma kulture u Donjoj Lastvi koji su svojedobno, gradili Hrvati” i tražeći njihovu pomoć da se taj javni objekat u Tivtu dugoročno dodijeli HGI-ju bliskim rganizacijama.
“Mi smo ga prije deset godina obnovili. Kad kažem mi mislim na Hrvatsku organiziranu zajednicu i sada je tim i takvima problem Dom kulture u Donjoj Lastvi koji je živ. Imaju Dom kulture u Lepetanima, Gradiošnici, Krašićima koji zjape puni prašine prazni, za koje malo ko i zna. Njima je interesantan samo ovaj Dom kulture u Donjoj Lastvi”- kazao je prije desetak dana, predsjednik HGI Adrijan Vuksanovič. On je, komentarišući to pitanje i spor sa Opštinom oko stranačkih prostporija istakao da “ako neki misle u lokalnoj samoupravi, koji su prvi put došli u toj poziciji da se nešto pitaju, pa ako su sad umislili da će se pitati za te stvari i da se igraju politike i na toj razini- grdno se varaju.” Dodao je da su o svemu, iz HGI obavijestili vlasti u Hrvatskoj.
“Ne postoji način da se Opština Tivat odriče neke svoje imovine za korist trećeg lica ili bilo koga drugoga, zvali se oni Hrvatska krovna zajednica ili Srpska zajednica ili bilo kako drugačije. To jednostavno ne može. Možemo da se dogoorimo, možemo da pomognemo, možemo da napravimo džentlmenski ugovor koji će i njima sasvim odgovarati i biti bolji nego ovi u prethpodnom periodu. O tome koliko su oni (HGI) navodno ugroženi i čime sada zamajavaju javnost, govori i činjenica da je Dom kulture u Donjoj Lastvi koji je imovina Opštine Tivat, jedini javni objekat u Crnoj Gori mimo diplomatskih predstavništava Republike Hrvatske, na kojem se stalno vijori hrvatska državna zastava. Neka mi iz HGI-ja nađu drugi takav primjer, bilo gdje u Crnoj Gori”- istakao je Komnenović.
Pozvao je čelnike HGI na razgoor oko eventualnog nastavka korišćenja Doma kulture nakon isteka aktuelnog ugovora u aprilu naredne godine, ali je naglasio da će uslov Opštine za to biti da taj objekat ubuduće osim HGI i njemu bliskih organizacija, koriste i drugi predstavnici ili udruženja od značaja za bhrtvatsku manjinu u Crnoj Gori, prvenstveno Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” iz Donje Lastve, Matica Htrvatska u Crnoj Gori, Hrvatsko građansko društvo iz Kotora, ali i druga politička partija hrvatske manijine, Hrvatska reformska stranka.
Drugu godinu zaredom Božić se i u Vatikanu dočekuje u ozračju pandemije izazvane koronavirusom. Papa Franjo tradicionalno u podne s balkona bazilike svetog Petra poslao je božićnu poruku Urbi et orbi – Gradu i svijetu. Pozvao je na prestanak sukoba među ljudima te istaknuo da u djetešcu prepoznamo Boga. Iz Vatikana za Podnevni dnevnik javila se novinarka Dajana Kruneš.
– Solidarnost, pomirenje, dijalog i briga za one u potrebi – u tom smjeru idu Papine misli na Božić – izvijestila je te naglasila Papinu poruku – da smo u ovom trenutku koji je još uvijek obilježen pandemijom, suočeni s izazovom koji možemo samo zajednički prevladati, dijalogom. U molitvi je, kaže Kruneš, Papa htio potaknuti narode svijeta da zajednički krenu putem povjerenja i solidarnosti, pozvao je ljude da budu velikodušni kako bi pomoć, a posebno cjepivo, došlo do mjesta gdje je potrebno.
– Stroge su mjere tijekom blagdana, u potpunosti se izbjegavaju druženja i okupljanja, virus uzima maha, jučer je zabilježen novi rekord, više od 50 tisuća novih slučajeva zaraza u Rimu – napominje Kruneš.
U svojoj poruci “Urbi et Orbi” (Gradu i svijetu), papa Franjo je pozvao ljude i svjetske čelnike da međusobno razgovaraju, umjesto da se zakopaju u rovove, upozorivši da se otuđenost tijekom pandemije COVID-a dodatno pogoršala.
– Naši su kapaciteti za društvene odnose pod velikim pritiskom: sve više jača sklonost da se povlačimo u sebe, da sve činimo sami, da se prestajemo truditi upoznavati druge i zajedno nešto raditi, upozorio je Papa sa središnjeg balkona bazilike sv. Petra ovog kišnog i vjetrovitog Božića u Rimu.
I na međunarodnoj razini, dodao je Sveti Otac, vidljiv je rizik od izbjegavanja dijaloga i rizik da se zbog ove složene krize radije pribjegne prečacima, umjesto da se krene dužim putem dijaloga.
– Ali zapravo, samo ovi potonji, putevi dijaloga mogu dovesti do rješavanja sukoba i trajnim dobrobitima za sve nas, rekao je Franjo.
Vatikan . foto HRT
Pritom je naveo cijeli niz sukoba, napetosti i kriza u svijetu, spomenuvši Siriju, Jemen, Izrael, palestinska područja, Afganistan, Mjanmar, Ukrajinu, Sudan, Južni Sudan i druge užarene točke.
– I dalje svjedočimo velikom broju sukoba, kriza i neslaganja, rekao je Papa koji je prošli tjedan proslavio 85. rođendan.
Prema njegovim riječima, čini se da sukobima ne vidimo kraja i jedva da ih uopće i primjećujemo.
– Toliko smo na njih navikli da se goleme tragedije sada događaju u tišini: riskiramo da ne čujemo jauk boli i jada od velikog broja naše braće i sestara, rekao je Papa.
Zazvao je Boga da “obiteljima podari spokoj i jedinstvo”, pohvalivši one koji nastoje održati obitelji i zajednice na okupu u ovim podijeljenim vremenima.
– Zamolimo ga da nam podari snagu da budemo otvoreni prema dijalogu. Na ovaj svečani dan, zamolimo ga da u našim srcima razbukta čežnju za pomirbom i bratstvom, rekao je vjernicima koji su se zbog ograničenja vezanih za pandemiju i lošeg vremena okupili u neuobičajeno malom broju od samo nekoliko stotina.
Papa Franjo nije propustio spomenuti i Ukrajinu i zatražio od Boga da “spriječi nove nasilne incidente u dugom, tinjajućem sukobu” u toj zemlji.
Još jednom pozvao je ljude da ne budu ravnodušni prema sudbini političkih zatvorenika, žena žrtava obiteljskog nasilja, raseljenih i izbjeglih. Čelnicima u svijetu poručio je da zaštite prirodu i okoliš za buduće generacije.
U svojem govoru na malo više od dvije stranice, glavna riječ koju je izgovorio 11 puta bila je “dijalog”.
Govor je počeo riječima: “Riječ Božja, koja je stvorila svijet i koja daje smisao povijesti i čovječanstvu na njegovu putu, postala je tijelom i nastanila se među nama. Došla je poput šapata, poput blagog i tihog lahora, da ispuni čuđenjem srce svakog muškarca i žene koji se otvore tom otajstvu”.
– Svojim dolaskom u svijet, u Osobi utjelovljene Riječi, Bog nam je pokazao put susreta i dijaloga (…) Sestre i braćo, kakav bi bio naš svijet bez strpljivog dijaloga mnogih velikodušnih osoba koje drže obitelji i zajednice na okupu? , rekao je Papa.
Na Badnjak je Jorge Bergoglio pozvao Crkvu da bude “siromašna i bratska”, čime je taj neumorni branitelj najranjivijih ponovno upozorio na “ravnodušnost” prema siromaštvu.
– Isusa, po rođenju okružuju mali, siromašni, zaboravljeni na periferiji, tamo gdje je ljudsko dostojanstvo stavljeno na kušnju, naglasio je Papa.
Na misi u petak navečer istaknuo je da “Bog ne traži snagu i moć, on traži nježnost i poniznost”.
Papa je također pozvao na “vraćanje dostojanstva čovjekovu radu, jer je čovjek gospodar, a ne rob rada”.
Dijete nam se rodilo, ono je riječ koje je postalo djetešce, Kriste, nauči nas kročiti s tobom putevima mira, istaknuo je.
Papa je udijelio oprost svih grijeha.
Na talijanskom poluotoku na snazi su neke od najstrožih mjera u Europi, ali su ove godine ipak malo blaže.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 24.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 625 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 464 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
188
Kotor
65
Cetinje
34
Nikšić
34
Budva
29
Tivat
29
Bar
17
Danilovgrad
16
Berane
11
Pljevlja
10
Herceg Novi
8
Bijelo Polje
5
Tuzi
4
Kolašin
3
Mojkovac
3
Rožaje
3
Ulcinj
2
Andrijevica
1
Plav
1
Plužine
1
UKUPNO
464
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 24.12.2021. godine je iznosio 17,67 %.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opština: Podgorica (1), Plužine (1) i Bar(1). Među preminulima najmlađi je imao 65, a najstariji 84 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 389.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 152 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2 558.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 162 828.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Jaslice u Katedrali Svetog Tripuna – foto Boka News
Piše: Prof. dr Miomir Abović
I ove subote (25.12.2021.) JU Gradska biblioteka Tivat našim čitateljkama i čitaocima donosi objašnjenje etimologije dvije riječi: jedne iz opšteg leksičkog fonda B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma. Ove subote to su riječi Bôg (kompatibilno današnjem prazniku) i denjȁti se.
Leksem Bôg postao je od praslavenskog *bôgъ (slovenačko bộg, rusko бог, poljskobóg). Mnogi smatraju ovu riječ posuđenicom iz iranskoga (možda skitskog), u kojem srodne riječi znače „bogatstvo, udio“, pa bi *bogъ, u početku i primarno, bio bog udjela, dobiti: npr. avestijsko baγa “bog” (Avesta je zbirka svetih knjigâ religije starih Iranacâ, koja sadrži Zaratustrino učenje. Avesta je napisana izvornim jezikom Indo-Iranacâ, koji se upravo po Avesti i naziva avestijskim), sanskrtsko bhága– “udio”. Međutim, jednako je vjerovatno i da je riječ bogъ naslijeđena, srodna sa pomenutim indoiranskim riječima. Iranska riječ mogla je značenjski uticati na slavensku. Starije semantičko stanje očuvano je u pridjevima bogat i ubog.
Denjȁti se (udostojiti se u opštem leksičkom fondu B/CG/H/S jezika) vodi porijeklo od italijanskog degnare. To italijansko degnare, pak, vodi porijeklo od latinskog dignare, denominala od latinskog pridjeva dignus “dostojan”. Izvedenice od denjati se posvjedočene na slavenskoj obali Jadrana su pridjev denjôz “koji hoće nešto da učini” i imenica dezdenj “preziranje, nemarenje”.
JU Gradska biblioteka Tivat koristi ovu priliku da Tivćankama i Tivćanima rimokatoličke vjeroispovjedi čestita današnji Božić. Sa objašnjenjem etimologije dvije nove riječi ponovo se javljamo 8.01.2022.
LITERATURA:
Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević, Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971.
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić: - foto S.K.
1 od 11
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Kako za oči kažu da su ogledalo duše, tako za prozore čak i ako je kuća oronula možemo reći da su uvijek lijepi jer donose svjetlost. Škure koje ih štite su kao kapci. Možemo ih zatvoriti i živjeti tako u svom skrivenom svijetu onako kako želimo ili širom otvoriti i pustiti nebo, sunce, oblake, mjesečinu, cio svijet da uđe u naš dom. A možemo kroz otvorene prozore i škure,makar u mislima putovati, gdje nam duša hoće. Minijaturni prozori i škure koje vješto i s mnogo ljubavi pravi bračni par Stanić, uvijek su otvoreni. Učini se da kroz njih posmatrač može osjetiti vjetar, kišu, sunce, može ga dotaći miris cvijeta sa prozora a kroz njega duša zamišljene kuće i njenih ukućana.
Tako djeluju i škure u stvarnosti, prepoznatljive prije svega kao obilježje građevina na Mediteranu. Često su ukras kuće,a bračnom paru Stanić bile su inspiracija za zanimljiva umjetnička djela i posao.
“Gledajući razne prozore i škure po gradovima regiona i Evrope, prije svega Mediterana, moj suprug Bobo i ja samo prije nešto više od godinu počeli da se bavimo ovim hobijem, priča Senka Stanić. “Suprug je iz hobija pokušao i napravio od drveta jedan prozorčić koji je bio jako lijep.Onda smo počeli da ga malo usavršavmo i kada smo dobili ono što smo htjeli,odlučili smo da ih pravimo za tržište”.
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
Senka ističe da svaki novi prozorčić ima svoju autentičnu ljepotu i priču, a bračnom paru najveća je satifakcija kada je zadovoljan kupac njihovih umjetnina.
Za izradu koriste suvo drvo od bijelog bora u kombinaciji sa kuvanom bukvom, koji, kao i alat, mogu naći na našem tržištu što im uveliko olakšava posao.
Prozore i škure ne rade samo u bojama uobičajenim za naše primorje, jer osim u zelene,bijele i braon , njihove prozorčiće i škure boje i onako kako žele novi vlasnici. A oni se za boju odlučuju često u skladu gdje će postaviti taj ukras-na terasi. Dnevnom boravku, javnom prostoru,…
Stanići su do sada izlagali na humanitarnim bazarima u Herceg Novom i drugim gradovima Boke, a zainteresovani ih mogu pogledati i kupiti u njihovoj kući i radionici u Zelenici, u cvjećari Mirta u Herceg Novom i suvenirnici domaćih rukotvorina u hotelu Park u Bijeloj.
Škure su naš domaći izraz za drvene kapke, kojima je osnovna funkcija zaštita od kiše i sunca. Počele su se ugrađivati u 17. i 18.vijeku , a sastoje se od dva međusobno okomita sloja dasaka, od kojih je vanjski sloj vertikalan, a unutrašnji horizontalan, utoren (užlijebljen) jednostavno profiliran.
Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:
“Redovito se postavljaju u ravnini pročelja, odnosno na vanjski rub kamenog okvira, koji ponekad ima utor ( žlijeb) radi boljeg brtvljenja. Što se tiče željeznih šarki, one su služile za pričvršćivanje kapaka na vanjsku plohu doprozornika, a postavljaju se u udubine ispunjene olovom. Kasnije se radi lakše ugradnje, slično kao kod prozorskih krila, uvodi drveni okvir.
Od 19. stoljeća umjesto škura sve češće se koriste rebrenice, takozvane grilje ili persijane, koje se sastoje od drvenog okvira i pomičnih daščica. Njihovim zaokretanjem propušta se više ili manje svjetla. Rebrenice su složenije za izradu, zahtjevnije za održavanje i daju slabiju zaštitu od kiše i vrućine nego škure. Ali zato pružaju veći komfor, omogućujući finiju regulaciju propuštanja dnevnog svjetla “, objašnjava Joško Belamarić, urednik i jedan od autora publikacije “Pouka baštine”.
Za izradu škura najčešće su se koristili ariš ili smreka, a drvo se radi zaštite redovito premazivalo bojom- u Boki najčeše tamno zelenom i sivom.
Na otvorenim škurama bračnog para Stanić, ako se dobro zagledate vidjećete i osmjeh dobrodošlice u svijet maštovitosti i kreativnosti.
Nacionalna avio-kompanija ToMontenegro, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, kreće u nabavku novog aviona, tipa Erbas A-320, ili Boing 737, saopštio je Televiziji Vijesti izvršni direktor te kompanije Predrag Todorović.
On je pojasnio da je raspisan javni poziv za nabaku aviona sa najmanje 144 sjedišta, jer su analize pokazale kako su crnogorskom tržištu potrebni avioni većeg kapaciteta.
ToMontenegro trenutno ima dva aviona u sopstvenom vlasništvu, a planirano je da ovaj bude uzet u zakup od tri do osam godina, s mogućnošću produžetka ugovora.
– Prije nekoliko dana, mi smo raspisali javni poziv za nabavku većeg aviona kojeg planiramo da integrišemo u našu flotu pred iduću ljetnju turističku sezonu – rekao je Todorović, prenosi portal Vijesti.
Todorović je kazao da je nabavka tog aviona i finansiranje planirano iz osnivačkih sredstava.
– Tako da se nadamo da ćemo za iduću sezonu biti spremni sa većim kapacitetom. Mi za iduću sezonu želimo da širimo svoju flotu, ne želimo da uđemo sa dva aviona, želimo da uđemo sa tri, ili sa četiri aviona, zavisno od situacije na tržištu – naveo je Todorović.
Kako je kazao, mnoge analize koje su uradili u prethodnom prethodnom periodu i sa kompanijama kao što su Lufthansa, Boing, Erbas pokazuju da biznis model u Crnoj Gori sa avionima tog tipa (Embraer) praktično vrlo teško, ili gotovo nikada ne može da bude profitabilan.
– Tako da su nama za učestvovanje na ovakvom tržištu, kakvo je tržište Crne Gore, pogotovo ljeti, potrebni veći kapaciteti, i mi se već polako okrećemo ka tome – kazao je Todorović.
Godina je 1863. U Americi bijesni građanski rat. Mnogo današnjih europskih država još ni ne postoji. Pulski arsenal pak, ima tek sedam godina. Upravo tada, jedan je brod prvi puta zaparao valove. A plovi i dan danas. Najstariji je to brod na Jadranu. Ime joj je Marija; piše HRT/More
Ima na Jadranu starijih čamaca, kao što je gajeta Viktoria iz Trogira, ima i starih brodova kao što je Sv. Ivan iz Dubrovnika koji je zadržao većinu originalne građe. Za razliku od njega, Marija je dvaput obnavljana, no prema registru brodova, uspjela je zadržati status originalne gradnje, zato je s pravom možemo nazvati najstarijim brodom na Jadranu.
Marija je izgrađena davne 1863. u Baškoj na Krku. Nemoguće je izbrojiti milje koje je preplovila. Ljude i teret koje je prevezla. Valove koji su je tukli u bokove i provu. Ona čuva više od stoljeća i pol naše morske povijesti.
Od obitelji Zanze iz Vodica, do Mirka Medice
Unutrašnjost broda priča o njegovoj povijesti koja je najviše vezana uz obitelj Zanze. Ta vodička obitelj trabakul je kupila 1907. pod imenom “Maria Rocco”. Šime Zanze i njegov sin Ivan preimenovali su ga u “Sveti Ante Prvić Luka”, a u skladištima su prevozili bačve vina, od Dubrovnika do Sušaka, zatim sol s Paga u Zadar te putnike i teret od Vodica do Šibenika.
No, jačala je konkurencija motornih brodova. Obitelj se zadužila i ugradila motor. Posljednji puta isplovili su za Dubrovnik 1935. sa skladištem punim vina. No, nije se prodalo ništa. Ivan Zanze završio je u bolnici, a da namiri dug za motor, supruga prodaje brod. Kupuje ga obitelj Tomaš iz Krila Jesenice, zatim i obitelj Jureško s Pašmana, a potom i Anton Črnac iz Rovinja. A prije godinu i pol Marija je dobila sadašnjeg vlasnika – Mirka Medicu.
Maria je naš prozor u svijet kakvog odavno više nema. Plovilo se na jedra i uvijek je bilo vremena, a danas svi žurimo kaže Mirko.
S morem se nikad ne zna
Tijekom plovidbe poslušnost je otkazalo kormilo. Pa se postavilo pitanje kako pristati uz jaku tremontanu?. No, upravo u takvim trenucima vidi se vještina posade. Polako su Mariju usmjerili prema molu do kojega su je doveli samo valovi. A Mariju je drugi brod odveo na sigurno.
Marija se s morem bori već 158 godina. A trenutačno traži i novog vlasnika, partnera s kojim će stvarati neke nove priče. Gdje god završi, zaslužuje svoj vez kao unikatan dio naše morske povijesti.
Predstavnici Nacionalne turističke organizacije (NTO) učestvovovali su na seminaru o formiranju mreže turističkih opservatorija na Mediteranu, kako bi upravljanje podacima postalo homogenije i u cilju poboljšanja upravljanja sektorom na transnacionalnom nivou.
Seminar se održao u okviru međunarodnog projekta BEST MED (Beyond European Sustainable Tourism) u Rimu i bio je prilika da se učesnici upoznaju sa alatima koje je projekat BEST MED razvio tokom svoje prve dvije godine djelovanja u cilju održivosti turističkih politika na području Mediterana.
“Glavni cilj seminara je doprinos stvaranju mediteranske mreže opservatorija za održivi turizam kako bi upravljanje podacima postalo homogenije i kako bi se na taj način poboljšalo upravljanje sektorom na transnacionalnom nivou”, navodi se u saopštenju.
Predstavnici NTO su tokom seminara u Rimu sa partnerima iz projekta razmijenili iskustva u upravljanju podacima u planiranju u turizmu.
“Na seminaru su učestvovali i predstavnici Monstata, koji su prezentovali svoj rad u okviru sesije koja je posvećena razmjeni ideja o razvoju mediteranske mreže observatorija održivog turizma”, rekli su iz NTO-a.
Tokom seminara organizovan je i okrugli sto pod nazivom Mreža saradnje za razmjenu podataka u planiranju razvoja održivog turizma, gdje su učestvovali i predstavnici Svjetske turističke organizacije (UNWTO).
Seminar u Rimu organizovan je u okviru međunarodnog BEST MED (Beyond European Sustainable Tourism) projekta, čiji je NTO partner u Crnoj Gori. Ovaj projekat ima za cilj unapređenje efikasnog upravljanja Mediteranom. Ideja projekta je kreiranje novog, integrisanog i održivog turističkog planiranja u cilju ublažavanja sezonalnosti u zemljama Mediterana.
Projekat sprovodi sedam mediteranskih zemalja, a pored Crne Gore partneri projekta su Španija, Portugal, Francuska, Italija, Hrvatska, Slovenija i Grčka.
NTO, u okviru projekta BEST MED, u narednom periodu planira organizaciju treninga za turističku privredu Crne Gore u cilju predstavljanja modela sa setom indiikatora kojima će se unaprijediti održivi razvoj kulturnih staza.
