Izložba slika akademske slikarke Sare Savić pod nazivom „Dok pokušavamo da opravdamo naše postojanje” biće otvorena u JU Muzej i galerija Tivat u petak, 17. decembra 2021. godine u 19 sati.
„Ne mogu ne primijetiti jaz koji je stvoren između čovjeka i prirode, te osjećaj trenutne disharmonije u tom odnosu pokušavam otkloniti i ponovo ostvariti direktnu konekciju sa prirodom. Grebanjem površine želim da postignem teksture slične onima u prirodi, a povremeno slikanje sopstvenim rukama ili čak ostavljanje otisaka prstiju na radu predstavlja pomirenje sa istom. Ostavljanje traga u bilo kojem obliku jeste stalna potreba čovjeka da dokaže, ali i opravda svoje prisustvo.”, zapisala je autorka o svom djelu.
Sara Savić je vizuelna umjetnica rođena 10. marta 1997. godine u Tesliću, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Derventi. Akademiju umjetnosti na Univerzitetu u Banjoj Luci upisuje 2016. godine, na odsjeku likovnih umjetnosti, smjer – slikarstvo. Diplomirala je u julu 2020. godine. Trenutno je student Master studija na Univerzitetu u Ljubljani, Fakultet društvenih nauka, na odsjeku za Kulturologiju, program – Kulturne studije. Imala je više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Umjetnica će na svom prvom predstavljanju likovnoj publici u Tivtu izložiti radove iz dva ciklusa, „Isprepleteni” i „Ostavljajući tragove”. Izložbu koja će biti postavljena u galerijskom prostoru na prvom spratu svečano će otvoriti istoričarka i tetičarka umjetnosti Marija Saičić na platou ispred galerije.
Najstarija svjetska aviokompanija, nizozemski KLM, uskoro će i službeno najaviti ljetni red letenja u kojem će biti i novosti za hrvatsko tržište. Naime, KLM će značajno povećati broj sedmičnih operacija između Amsterdama i Dubrovnika.
Linija između Dubrovnika i Amsterdama uvedena je u ljeto ove godine, nakon pune 33 godine, a letovi su između dva spomenuta grada u špici sezone prometovali svakodnevno.
S obzirom na odličan interes putnika, KLM planira u ljeto sljedeće godine prometovati između Dubrovnika i Amsterdama čak dva puta dnevno odnosno 14 puta sedmično, a pritom će zadržati i dva dnevna leta prema Zagrebu te čak tri dnevna leta prema Splitu.
KLM će u špici ljetne sezone sljedeće godine imati čak 7 dnevnih odnosno 49 sedmičnih letova prema Hrvatskoj. S obzirom na kvalitetu usluge i široku mrežu destinacija ovog avioprijevoznika i svog glavnog čvorišta u Amsterdamu, nema sumnje da će i sljedećeg ljeta ovaj avioprijevoznik dovoditi značajan broj turista u hrvatske zračne luke.
Ovaj nizozemski avioprijevoznik trenutno prometuje dva puta dnevno prema Zagrebu, a uskoro će nakratko pokrenuti i liniju između Splita i Amsterdama, u vrijeme oko Božića i Nove godine.
Arancini ili orancini, ušećerene kore naranče, je tradicionalna primorska grickalica, za koju vjerujemo da ste je makar jednom probali. Kad se rade od limunove kore nazivaju se limuncini, a pripremaju se, istina puno rjeđe, i od kore grejpa.
Arancini su se u prošlosti najčešće pripremali zimi za svečanosti i nudili gostima kao “bomboni”. Domaćice su ih koristile i tokom čitave godine kao dodatak kolačima. Navodno su stari Rimljani arancine i ušećerene bademe darivali prijateljima.
Arancini se i danas pripremaju za kućne potrebe. Međutim, oni su postali i zanimljiv tržišni proizvod. Na tržištu se pojavljuje sve više proizvođača arancina koji nude kao suveniri (Hrvatska).
Iako ima više recepata za pravljenje arancina, ušećerenih kora od naranči, objavljujemo jedan, čini nam se, vrlo jednostavan recept.
Sastojci i postupak pripremanja
Sastojci potrebni za pripremu arancina:
½ kg kora od naranče (naračna ne smije biti prskana)
½ kg šećera
šećer za posipanje
masni papir
Kore naranče izrežu se na rezance, širine 1/2 cm, i kratko prokuhaju u vodi (samo da baci ključ). Vruća voda iz lonca zamijeni se hladnom vodom i ovaj postupak kuhanja i zamjene vode ponavlja se tri puta. Poslije trećeg, kratkog prokuhavanja odstranjuje se unutarnji dio kore (bijeli dio).
Kore se potom izvagaju i dodaje im se ista količina šećera. Smjesa potom treba da odstoji 24 sata. Nakon toga u smjesu se dodaje voda (½ dcl vode na ½ kg kora) i sve se kuha na laganoj vatri. Kad ispari sva voda i šećer se upije u kore, kore se pažljivo vade.
Kore se potom uvaljaju u šećer za posipanje. Svaku koricu treba posebno odvojiti, složiti na masni papir i ostaviti da se dobro osuše. Nakon sušenja kore se slažu u staklene tegle.
Izložba “Šotografija” Bože Vukičevića, fotoreporetera Slobodne Dalmacije, otvorena je u četvrtak na otvorenom, pred splitskom Peškarijom i na sjevernom zidu zgrade.
Tridesetak panoa s prizorima hrvatskog podmorja otkriva svijet koji mali broj ljudi uživo može vidjeti. Božo, oduševljeni ronioc i majstor svoga zanata, na ovaj je način izvukao iz dubina brodske olupine, amfore, koralje, gorgonije, ribe, rakove i zadivljući biljni svijet pod morem.
Uostalom, vodio se pricipom svih pravih ronioca – na dnu se ne ostavlja ništa. “Uzimaju” se samo slike.
Fotografije su nastale kroz zadnjih petnaestak godina duž obale, od rta Kamenjak u Istri do Molunata u Konavlima.
Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX
– Počeo sam se ovim intenzivno baviti još 2006. godine, kada smo objavili prvo izdanje Otvorenog mora čiji je urednik bio Ivica Flesch. Tada smo izdanje predstavili i na Nautičkom sajmu u Zagrebu.
Flesch je znao da ronim, a kako je ideja bila da budemo drugačiji, originalni, odlučili smo čitateljima približiti svijet u koji pristup imaju samo ronioci. Trebalo je, naravno, svladati nove tehničke vještine, a i sama oprema za takvo snimanje je veoma skupa, ali, sve se to vratilo i isplatilo.
Otvorile su nam se nove teme, moglo se pisati o podvodnom ribolovu, podvodnoj arheologiji, sportovima poput ronjenja na dah – i sve to dokumentirati slikom, kaže Vukičević.
Snimanje pod morem, napominje on, ima i ograničenja, u prvom redu tehničkih – oprema se ne može mijenjati i prilagođavati kao na suhom, a bez blica sve bi one žarke boje morskih organizama bile sive.
Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX
Osobito ga pak privlače arheološka otkrića, i s arheolozima surađuje već niz godina.
– To je nešto posebno, kada se otkrije, recimo, antički brodolom. Kada ga arheolozi pronađu – u pravilu slučajno – biti možda treća ili peta osoba koja dolazi u kontakt s predmetima koje je more čuvalo daleko od ljudskih očiju dvije tisuće godina – evo, sav se naježim, kaže Božo.
Njegovu su izložbu posjetli kolege fotografi i novinari svih generacija, a direktor Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić na otvaranju je kazao kako ovakvom događaju ne treba buka ni razglas; ovakvu ljepotu treba promatrati u tišini.
Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice Split, dodala je kako ovi radovi odlično prezentiraju ljepote našega mora i obale a i sama Turistička zajednica koristi ih u svojim propagandnim materijalima.
Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX
Božin posao je i fizički naporan – svjedoči o tome fotografija koju mu je darovao Ivica Flesch, a nastala je nakon izrona. Flesch joj je dodao i par simpatičnih stihova. Što se već spomenutog mira i tišine koja se osjeća na radovima tiče, Ante Verzotti je citirao Božnu mudrost:
“Kad se posvađaš s ženom, zaroni”.
Uz svaku fotografiju je QR kod i svaki posjetitelj može pomoću njega “kliknuti na more“ te na portalu Slobodne Dalmacije pročitati zanimljivu priču vezanu uz pojedini rad.
Izložba je dio adventskog programa Kliknimo na kulturu, a organizirana u suradnji TZ Splita, Grada Splita i Slobodne Dalmacije.
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks danas je bila domaćin regionalnog događaja na kojem je ugostila učesnike regionalnog projekta „Media for All“ kako bi razgovarali o izazovima, barijerama i mogućnostima za stvaranje mreže za novinarke u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.
Britanska ambasadorka Karen Medoks je izjavila da je potrebno da iskoristimo ovu priliku koju daje program “Media for All” da kreiramo mrežu za podršku i saradnju. „Kao žene na uticajnim pozicijama, moramo da podržavamo jedna drugu i ohrabrujemo druge da preuzmu ove važne uloge.“
„Od mog dolaska prije nešto više od godinu dana u medijima je bilo više slučajeva nasilja nad novinarkama. Prijetnje novinarima, bilo onlajn ili fizičke, predstavljaju prijetnju demokratiji. Posao koji radite može biti izazovan, a ponekad i opasan. Ali imate značajnu i važnu ulogu u demokratskom društvu. Zato ovaj projekat ima za cilj da vas podrži – stvaranjem mreže novinarki kako bi se kreirao siguran prostor za dijeljenje izazova i rješenja za dugoročne promjene“, dodala je ambasadorka Medoks.
Ambasadorka Medoks – foto Milovan Grba
Direktorica Britanskog savjeta Vanja Madžgalj je izjavila: „Naše novinarke i oni u njihovim mrežama podrške okupile su se danas ovdje da nas sve inspirišu da kroz solidarnost krenemo putem osnaživanja, jer smo svi posvećeni osiguravanju bezbjednosti i dobrobiti svih novinarki širom našeg regiona. Ali umrežavanje nije jednostavan poduhvat. To zahtijeva trud, posvećenost, vrijeme, odlučnost, znanje i vještine. Mnoge mreže se pojavljuju i nestaju. Naša društva treba da čuju glasove novinarki koje uglas govore o onlajn i fizičkom nasilju, rodno zasnovanom nasilju, seksizmu, uznemiravanju i diskriminaciji. Kada novinarke govore o nasilju i diskriminaciji, one govore u ime svih žena. Upravo zato su njihovi glasovi još važniji.”
Ključne preporuke današnjeg skupa su bile:
Dalje angažovanje i osnaživanje novinarki da uspostave nacionalne i regionalne mreže;
Veće korištenje veza i mogućnosti za stvaranje mreža mladih novinarki koje su dio mentorskog programa „Media for All“;
Dijeljenje istraživanja i veza uspostavljenih kroz program „Media for All“ kako bi se podržao razvoj trajnih mreža.
O projektu
Kroz ovaj program podržavamo medije kako bi bili finansijski i strukturno otporniji, kako bi poboljšali rodnu ravnopravnost na radnom mjestu i kako bi proizvodili kvalitetniji, relevantniji, rodno osjetljiviji sadržaj koji privlači i uključuje novu publiku, posebno žene, mlade i marginalizovane grupe. Za sve detalje o projektu, možete posjetiti vebsajt Britanskog savjeta u Crnoj Gori.
Program „Media for All“ okupio je grupu stručnjaka za medije i rodna pitanja iz cijelog regiona Zapadnog Balkana kako bi razgovarali o izazovima sa kojima se suočavaju žene u medijima i društvu. Novinarke se suočavaju sa nejednakostima na svojim radnim mjestima i doživljavaju rodno zasnovano nasilje i govor mržnje, često znatno lošije od njihovih muških kolega, na terenu i na mreži. Stručnjaci su razmotrili mogućnosti koje nudi umrežavanje u odnosu na ove uobičajene izazove.
„Media for All“ pokušava da osigura jednake uslove za žene i manjine u medijskim profesijama i omogući im da imaju iste šanse u svim rangovima profesije. Žene u medijima treba pozvati da izraze svoje stavove kao ekspertkinje, aktivne članice društva i kao članice publike.
Novinari i novinarke dijele pritiske i rizike profesije ali su novinarke izložene rizicima – jer su žene – kojih su njihove muške kolege pošteđene. Naš rad na integraciji rodnih pitanja u razgovore o zaštiti muškaraca i žena na terenu, u redakciji i onlajn prostorima poboljšava bezbjednost svih zaposlenih.
Naš rad na politikama, mentorstvu i jačanju mreža podrške daje važne alate za lični i profesionalni razvoj žena koje rade u medijima i trebalo bi da bude kontinuirano dostupan u medijima.
Mehanizmi podrške kao što su politike, mentorstvo i umrežavanje će smanjiti rodnu nejednakost, ali nijesu dovoljni. Svi mi, muškarci i žene novinari i urednici, imamo odgovornost da osiguramo da se rodne podjele rješavaju i da se jednakost i pravičnost sprovode u praksi.
Poslije sedam godina uspješnog rada, portal Boka News je sa vama u novom, redizajniranom obliku.
Za naš novi izgled zaslužni su pokrovitelji projekta Media for all, UK Government, British Council i British Embassy Podgorica sa partnerskim organizacijama Thomson Foundation, INTRAC i BIRN
Iz Hrvatske Reformske Stranke saopštili su da podržavaju potpisivanje Memoranduma o saradnji između dijela vlasti i manjinskih parlamentarnih partija.
Kako su kazali, smatraju da je to veliki iskorak građanske Crne Gore, u kojoj i manjinski narodi neprekidno doprinose razvoju građanske i demokratske države.
“Kao manjiska stranka zalažemo se za saradnju i otvorenu komunikaciju koja u prvi plan stavlja prosperitet našeg društva zasnovan na jednakosti i demokratiji, što su i osnovne smjernice programa Hrvatske reformske stranke”, navodi se u njihovom saopštenju.
Opština Tivat podnijela je danas Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, dvije krivične prijave protiv Tivćanina Ratka Lukovića, jednog od vlasnika krupne stoke koja je godinama pravila probleme mještanima jugoistočnog dijela Tivta, a zbog prijetnji koje je on preko društvenih mreža uputio službenim licima i rukovodiocima Opštine, odnosno izazivanja opšte opasnosti.
Lokalna uprava Tivta je proteklih mjeseci u nekoliko akcija, pohvatala tridesetak grla goveda koja pripadaju Lukoviću, a koja on godinama pušta da slobodno lutaju obroncima Vrmca i širimm agtarom tivatskih naselja Gradiošnica i Dumidran.
U nekoliko video poruka koje je snimio i objavio na društvenim mrežama nakon što mu je stoka zaplijenjena i shodno zakonu, odvedena na farmu UIKS-a u Spužu, Luković se vrlo uvredljivo obraćao čelnicima Opštine Tivat i prijetio im.
„Evo očekujem da će tokom Nove godine biti oslobođenje. Živjeli svi koji misle tako. Na padinama Vrmca se očekuje tako oslobođenje od ovih bitangi u Tivtu koji misle zlo Crnoj Gori. Ali, oslobođenje dolazi dio Nove godine- da išćeramo ove bitange. Ove bitange da maknemo iz Crne Gore, da ne misle zlo ni sebi“- kazao je između ostaloga, u jednoj od tih video-poruka Luković.
Time je on, po mišljenju rukovodstva Opštine, „uračunjlijjv, svjestan svoje radnje i želeći njeno izvršenje, prijetnjama da će neposredno upotrebiti silu i vrijeđanjem, spriječio službena lica u vršenju službene radnje koju preduzimaju u okviru svojih obvlašćenja“, čime je Luković počinio krivično djelo iz člana 375 Krivičnog zakonikia Crne Gore. U prijavi se podsjeća na aktivnosti koje su Ošptina i Komunalno preduzeće Tivat preduzeli da uhvate brojna goveda i spriječe veliku materijalnu štetu kloju su ona izazivala građanima, ali i opštu opasnost jer se zbog njih desilo i više saobraćajnih nesreća na Jadranskioj magistrali, kao i na činjenicu da je Luković već tada prijetio predsjednici Odbora direktora Komunalnog, Jeleni Jović. Podsjeća se i da je Tužilaštvo dbacilo krivičnu prijavu koju je Opština tada podnijela protiv Lukovia, a što je, kako se ističe, njega ohrabrilo da nastavi da vrijeđa i prijeti tivatskim zvaničnicima preko Vibera i drugih društvenih mreža.
„U konkretnom slučaju, sasvim je jasna prijeteča konotacija riječi „maknuti“ i riječi „išćerati“ uz najavu nadvodnog oslobođenja. Komunalni inspektori u nadležnim komunalnim službama Opštine i rukovodstvo Opštine Tivat ove prijetnje shvatili su kao ozbiljne i kao opasnost za njihove živote, tim prije što je prijavljeni (Ratko Luković-prim.aut.) član DPS-a i što je godinama uživao prećutnu zaštitu bivših vlasti.“- piše u krivičnoj prijavi.
Zbog tih prijetnji, kako se navodi, više ovlašćenih službenika Opštine nije željelo da potpiše krivučn prijavu protiv Lukovića zbog izazivanja opšte opasnosti iz člana 327 Krivičnog zakonika „zbog činjenice da je opšte opasnom radnjom i puštanjem domaćih životinja da se kreću bez nadzora, izazvao opasnot za život i tijela ljudi, ali i za imovinu veće vrijednosti“. Stoga je protiv Lukovića krivičnu prijaviu za izazivanje opšte opasnosti, podnio lično predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović. U toj prijavi stoji da je Luković od aprila 2019. do sredine decembra 2021. „opšteopasnom radnjom koja se sastoji u puštanju na uspašu domaćih životinja, uglavnom goveda i koza, bez ikakvog nadzora, izazvao opasnost za život i tijelo ljudi i za imovinu već vrijednosti“. Poddsjeća se da je njegova stoka uzrokovala više saobraćajnih nesreća na Jadranskoj magistrali u blizini aerodroma Tivat a u kojima je bilo više povrijeđenih ljudi i pričinjena velika materijalna šteta, zbog koje su akteri tih udesa onda tužili Opštinu Tivat, tražeći nadoknadu pretrpjene štete. Lukovićeva goveda su takođe, pričinila i veliku štetu na privatnim imanjima i u dvorištima brojnih građana – mještana Gradiošnice i Dumidrana.
Kompanija Scotline Marine Holdings Limited, vlasnik i upravitelj teretnog broda M/V Scot Carrier, u utorak je izdala priopćenje u kojemu iznosi neke detalje u vezi kobnog sudara teretnjaka s teglenicom Karin Hoj, koji se dogodio u ponedjeljak kod obale Švedske.
Prema navodima tvrtke, nakon sudara na teglenici je aktiviran sustav EPIRB (Emergency Position Indicating Beacon). Švedske vlasti zatim su kontaktirale posadu Scot Carrier-a za daljnje informacije, javlja gCaptain. Međutim, teretni brod je plovio dalje, a nakon 25 minuta promijenio je kurs i vratio se na mjesto sudara.
Drugi časnik, koji je u to vrijeme bio na mostu, zatražio je od zapovjednika da dođe na most Scot Carriera, gdje je prijavljeno da je brod kontaktirala švedska obalna straža, rekli su iz kompanije.
Nakon što su svi članovi posade popisani te nakon što je završena početna procjena štete, Scot Carrier vratio se na mjesto sudara i ispustio čamac za spašavanje, a posada je zatim sudjelovala u akciji traganja i spašavanja. Podrazumijeva se da je od trenutka sudara do promjene kursa Scot Carriera prošlo manje od 25 minuta.
Scot Carrier je nalazi se u luci Ystad u Švedskoj, a posada i brodarska kompanija u potpunosti surađuju u istrazi koju provode švedske, danske i britanske vlasti.
Podsjetimo, MV Scot Carrier, teretni brod izgrađen 2018. godine, sudario se s 55-metarskom teglenicom ‘KarinHoj’ kod otoka Bornholma u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, nakon čega se teglenica prevrnula. Jedan član posade s teglenice je poginuo, a drugi je nestao.
Nakon testiranja na alkohol i droge, utvrđeno je da su dva člana posade na britanskom teretnom brodu imala nedopuštenu količinu alkohola u krvi. Hrvatski pomorac uhićen je zajedno s britanskim kolegom, a tamošnje tužiteljstvo sumnja da su počinili nekoliko kaznenih djela: nemar u pomorskom prometu, ubojstvo iz nehaja i pijanstvo.
Kako su prenijeli brojni hrvatski mediji jutros, hrvatski pomorac danas je pušten iz pritvora. Njegov kolega, britanski državljanin, i dalje se nalazi u pritvoru.
Neki hrvatski mediji neslužbeno su naveli da je hrvatski pomorac zapovjednik britanskog teretnog broda, a Britanac časnik palube koji je u trenutku nesreće bio na plovidbenoj straži na komandnom mostu broda. Međutim, The Maritime Executive prenosi službenu objavu kompanije, u kojoj se navodi da je hrvatski pomorac ipak bio prvi časnik.
Grad Dubrovnik postao je, s 51,32 posto dionica, većinski vlasnik društva Luka Dubrovnik d.d., objavio je u četvrtak dubrovački gradonačelnik Mato Franković, ocijenivši to važnim za budućnost Luke i gospodarenja prostorom gruškog akvatorija.
Grad Dubrovnik još ranije stekao je 48,57 posto dionica Luke, a proteklih je dana društvo u gradskom vlasništvu UTD Ragusa steklo još 2,75 posto dionica, čime je dostignut vlasnički udio od 51,32 posto. Uz to je društvo Luka Dubrovnik d.d. na glavnoj skupštini 22. studenoga dobilo ovlast za stjecanje 8,99 posto vlastitih dionica od Atlantske plovidbe.
Gradonačelnik Franković na konferenciji za medije u dubrovačkoj gradskoj upravi istaknuo je kako je riječ o povijesnom danu i odluci za budućnost Luke Dubrovnik i gospodarenja prostorom gruškog akvatorija.
“Prethodnih godina pokušalo se obezvrijediti Luku Dubrovnik i projekt terminala za kruzere dodijeliti nekoj drugoj tvrtki. Time bi budućnost Luke bila upitna, a sad smo sve to promijenili”, rekao je Franković.
Podsjetio je kako su nakon 15 godina ispunjene obveze prema Vladi RH i u suradnji s njom pokrenut postupak dodjele koncesije za izgradnju terminala za kruzere na području luke. “Nadam se da će Luka Dubrovnik uskoro dobiti prioritetnu koncesiju za izgradnju terminala za kruzere”, istaknuo je Franković.
Direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž najavio je kako su idući korak izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja gruškog akvatorija kako bi se dopunila koncesija.
“Imamo želju biti nositelji projekta izgradnje terminala i u idućih godinu dana trebamo stvoriti preduvjete”, rekao je Raguž. Dodao je da će s ovim okrupnjavanjem vlasničkog udjela Luka Dubrovnik lakše nastupati prema svim dionicima u postupku izmjene i dopune koncesije za grušku luku.
Istaknuo je i da će Luka Dubrovnik 2021. godinu završiti s više od dva milijuna kuna dobiti. “Ove smo godine imali pravu sezonu tek sredinom srpnja, a iduće godine sezona će početi već u travnju”, najavio je Raguž.
