U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa, preminule tri osobe, a registrovano je još 249 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/HwOj9mEQtt
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) February 20, 2022
Analizirano je 1875 uzoraka, oporavilo se 410 osoba, aktivnih 2440 osoba.
Već duže vrijeme pokušavamo ukazati na činjenicu da opozicija nije doprinijela blokadi rada lokalnog parlamenta kako se već duže vrijeme spinuje putem “nezavisnog” medija i šire, ističu iz Opštionskog odbora Socijaldemokrata Tivta, dodajući da je potvrda za ove navode nedavno donijeta Odluka predsjednika opštine, kojom imenuje penzionisano vojno lice za direktora DOO “Komunalno” Tivat.
“Pozivajući se na član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi u kojem se kaže da predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad, a njihovim nedonošenjem bi se ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti. Predsjednik je dužan da akt iz stava 1 ovog člana podnese na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici. Ako skupština ne potvrdi akt iz stava 1 ovog člana ili ga predsjednik ne podnese na potvrdu, taj akt prestaje da važi u roku od tri mjeseca od dana donošenja“. Dakle, dragi sugrađani prema tumačenju Predsjednika opštine svo ovo vrijeme od kad je uskraćena podrška, on je mogao da donosi sve odluke koje su u nadležnosti Skupštine, i da sačeka prvu narednu sjednicu da se iste potvrde. To dalje znači da nas je Predsjednik obmanuo, i sve ono za šta je prozivao opoziciju kao kočničare za donošenje odluka koje su od izuzetnog značaja je, zapravo, mogao on sam da donese bez ikakve smetnje, počevši od budžeta”, ističe se u saopštenju.
Ističu da je predsjednik Opštine Tivat iskoristio ovo pravo kao što je to sada uradio imali bi sve one beneficije o kojima vladajuće stranke evo već pola godine patetišu i okrivljuju opoziciju za isto, i to: 100.000 eura za prevoz đaka, 352.000 eura za programske aktivnosti Centra za kulturu i Muzej, saniranje krovne konstrukcije i nabavku koševa Sportskoj dvorani, poboljšanje poslovnog ambijenta i podršku ženskog preduzetništva, te pola miliona za II fazu šetališta Belane.
“Dužni smo da podsjetimo i FK “Arsenal”, na njihovo portparolsko saopštenje. Gospodo iz FK “Arsenal”, da je Predsjednik iskoristio član 59 Zakona, sportski klubovi ne bi morali čekati izbore u maju da bi dobili planirana sredstva, čime ste se i vi poigrali sa građanima Tivta, te takođe optužili opoziciju za blokadu rada lokalnog parlamenta”, kažu u tivatskom SD-u.
Podsjećaju i na izjavu predsjednika kojom konstatuje da će se opština neusvajanjem budžeta naći u situaciji da ne može platiti novu fazu MR2 puta, te će sezona biti dočekana sa raskopanim ulicama u tom dijelu grada.
“U konačnom, vrlo važno je i da se podsjetimo na tendeciozno smišljenu manipulaciju od strane prvog saradnika Predsjednika, da će sva preduzeća prestati sa radom i radnici izgubiti posao ukoliko se njihovi akti ne usaglase sa Zakonom o privrednim društvima, takođe okrivljujući opoziciju za propust za koji su Socijaldemokrate Tivta svojim saopštenjem vrlo decidno obrazložile i ukazale na činjenicu da je jedina odgovornost onih koji su bili dužni paziti na zakonske rokove u pogledu usaglašavanja. E pa dragi sugrađani, sada treba da znate da niti su preduzeća ugašena niti su radnici ostali bez posla. Rukovodeća garnitura i nadležni koji vrše nadzor nad preduzećima mogu mirno spavati ,jer je član koji se odnosio na usaglašavanje brisan izmjenama Zakona, te ih niko neće ugasiti po službenoj dužnosti, eventualno mogu snositi novčanu kaznu zbog propusta u radu. Za sve gore pobrojano, a ima toga još, Predsjednik i njegovi saradnici su izjavili da se zna ko će snositi odgovornost ako se ne usvoji budžet”, navode iz OO SD.
Ističu da na osnovu navedenog predsjednik opštine je vrlo jasno pokazao da se svo ovo vrijeme mogao rukovoditi članom 59 Zakona, te da je sada isključivo njegova odgovornost za nedonošenje važnog akta kakva je Odluka o usvajanju budžeta.
“Izgleda da je ipak bilo važnije donijeti Odluku o imenovanju direktora Komunalnog, cijeneći da bi se njenim nedonošenjem, ugrozio život i imovina veće vrijednosti. Vjerujemo da je prilikom njenog donošenja jedino mislio na ugroženost gospodina Stanišića i njemu ideološki bliskih ljudi koji su u međuvremenu zaposleni u tom preduzeću. Iz tog razloga, pozivamo Predsjednika da iskoristi ovlašćenje koje mu omogućava član na koji se pozvao i donese svih 76 Odluka koje se nijesu mogle donijeti bez Skupštine, ili makar da iskoristi javno,video obraćanje iz Skupštinske sale njegove savjetnice samoprozvane šefice kabineta, i obrazloži građanima zbog čega će patiti ako se ove odluke ne usvoje”, naglašeno je u saopštenju.
Sigurni su, dodaju, da život građana ne bi bio ugrožen ni imovina veće vrijednosti, niti bi narod posebno patio, da ste iskoristili zakoniti pravni osnov o lokalnoj samoupravi i imenovali penzionera Stanišića za v.d. direktora na period od šest mjeseci, umjesto što ste sebi dali pravo da tumačenjem ovog člana kako Vama odgovara u ovom
trenutku, zloupotrijebite svoj položaj i iskoristite mogućnost promjene u Centralnom registru privrednih subjekata bez pravnog osnova, o čemu ćemo se posebno baviti narednih dana.
Pozivaju sve portparole vladajuće garniture i građane koji su iskazali zabrinutost za neusvajanje budžeta i blokadu grada, da upute javni apel Predsjedniku da donese Odluku o usvajanju budžeta, jer Skupština kao zakonodavni organ ne mora ni postojati sudeći po tumačenju člana 59 Zakona o lokalnoj samoupravi od strane Predsjednika opštine, jer poluge vlasti su samo u njegovim rukama.
“No razumijemo, Predsjednik nije pravnik pa čita kako je napisano, jer da je malo porazmislio ugrožavanje života ili imovine veće vrijednosti bi bila ugroženost koju su građani pretprjeli usled elementarne nepogode 28.08.2021. godine, kada ste apsoslutno mogli na osnovu ovog člana donijeti Odluku o pomoći svim ugroženima koji su pretrpjeli štetu na svojoj imovini, ali ste i tada tendenziozno okrivili opoziciju za isto. Odluke ovakve vrste se donose na osnovu ovog člana gospodine Komnenoviću, a imenovanja uvođenjem v.d.stanja na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi, a ne nikako zloupotrebom svojih ovlašćenja i nečijim nesavjesnim radom u Centralnom registru privrednih subjekata”, zaključuje se u saopštenju SD Tivat.
Piše: Miro Marušić
Brodovi i barke, mala remek-djela koja izrađuje Damir Montić, danas „plove“ širom svijeta i nalaze se u privatnim zbirkama na Novom Zelandu, u Rusiji, Velikoj Britaniji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj…
Brodomaketar i brodomodelar Damir Montić iz Tivta, nastavio je porodičnu tradiciju izrade maketa, jedrenjaka, trabakula, leuta, gajeta, galija, bracera, pasara, uglavnom sve naših tradicionalnih brodova i barki koje su vjekovima bile zastupljene duž Jadrana. U posljednje vrijeme uspješno pravi podmornice koje su nekada bile u sastavu JRM-a i Austro-Ugarske, kao i makete savremenijih brodova.
Montić je, u današnje vrijeme, promoter pomorske baštine, kako Boke Kotorske tako i cijele Crne Gore. Impresivni su to radovi koji pričaju autentičnu priču o istoriji plovidbe našim morem, o našem pomorskom kraju, ali su ujedno i poveznica i s drugim pomorskim tradicijama Jadrana i Mediterana.
„Što se tiče nacrta brodova, uglavnom ih otkupim preko foruma brodomaketara, a ponekad se desi i da od kolega dobijem nacrte besplatno ili za simboličnu cijenu, jer su i oni zaljubljenici u svoj hobi kao i ja. Obično radim makete brodova do jednog metra, drvene barke do 40 centimetara, a autentičnost maketa je 90%. U zavisnosti od razmjera izrađujem i detalje“ – kaže za naš portal Montić.
Materijal uglavnom nabavlja iz Srbije i Hrvatske, kao i od pojedinih stolara iz Crne Gore.
„Često i sam skupljam drvo, sušim, sječem na mjeru i pripremam za ugradnju. To je isto kao i za veliku barku jer bez dobre pripreme, nema dobre makete. Za barku pasaru, našu tradicionalnu barku dužine 50 centimetara potrebno mi je oko dva mjeseca intezivnog rada. Radi se kao i prava pasara, samo što je ovo maketa. Dakle, pravim rebra, madijere, kobilicu… Godišnje napravim pet-šest maketa u zavisnosti od toga koliko su zahtjevne. Svakodnevno radim oko pet do šest sati. Nekada makete moram da završim u određenom roku jer je naručilac planirao da ih pokloni, pa intezivno radim i preko osam sati. U gradnji i pripremi mnogo mi pomaže moja djevojka Kristina što mi olakšava posao. Za sada je to šmirglanje i izrada nekih detalja. Važno je da i ona uživa u ovom stvaralačkom poduhvatu…“ – ističe zadovoljno Montić.
Zanimljivo je da naš sagovornik ne čuva ljubomorno svoje znanje i iskustvo već obučava mlade zainteresovane za ovaj hobi. Tako je tri dana držao radionicu izrade modela i maketa brodova, mladim jedriličarima „Lahora“ iz Kotora, a vrlo često zainteresovana djeca dođu u njegovu radionicu kako bi savladala prve korke u ovome interesantnom hobiju.
„Što se tiče samostalne izložbe mojih maketa nije se još dogodila, mada sam imao više ponuda iz Tivta i Hrvatske. Za sada nisam imao vremena da napravim kolekciju brodova koju bih želio da izložim i pokažem široj javnosti, ali radim na tome. Nadam se da će to biti u nekoj skorijoj budućnosti. Želja mi je da izložim nekih 10-15 tradicionalnih brodova našeg Jadrana…“- kaže Montić.
Inače, Damir Montić je zaposlen u Porto Montenegru od koga ima podršku za brodomaketarstvo. Neke njegove makete podmornica našle su se i u muzeju „Zbirke pomorskog nasljeđa“ u Portu.
„Zahvaljujući Porto Montenegru ostvario sam saradnju sa podmorničkim savezima Srbije i Slovenije. Uglavnom radim podmornice klase „Una“ kao makete-suvenir, kako za poklon prilikom susreta podmorničara, tako i za muzej podmornica u Sloveniji“ – ističe Montić.
Podsjetimo, za Prvi međunarodni karneval održan u Tivtu 2018. godine, Damir je sa svojim ocem Oskarom napravio brod-maketu, rimsku galiju dužine 8 metara, širine 2,5 metra i visine 4 metra.
„To je tip broda Liburna, odnosno njegova reprika, sa kojim je plovila kraljica Teuta kada je osvajala ove prostore. Maketu smo radili oko dva mjeseca i rađena je kao pravi brod. Bila je izložena na Pinama u Tivtu, mjesec dana nakon karnevala i izazvala je veliko interesovanje kod djece, građana i turista. Nažalost, nakon mjesec dana inspekcija je naložila da se maketa-brod ukloni sa Pina. Brod je danas ostavljen na jednoj livadi u Tivtu i nije baš u najboljem stanju. To je šteta jer je mogao, nakon manjih intervencija, poslužiti kao interesantni eksponat za edukaciju i zabavu djece“ – poručuje Montić.
Damirov otac Oskar Montić, preko 50 godina je radio makete i modele brodova, a ljubav prema ovom zanimljivom poslu, nenametljivo je prenio i na sina. Damir se veoma rano počeo baviti brodomaketarstvom, a sa 12 godina je napravio prvi model broda.
U radionici smo zatekli skoro završen model čuvenog Titivog broda „Galeb“ koji je Damir uradio po narudžbi. Inače, brod „Galeb“ grad Rijeka trenutno restaurira i priprema ga da postane muzej.
„Ostalo je još dva dana rada na ovoj maketi, u pitanju je finiširanje i farbanje detalja. Radio sam ga ubrzano nekih dva mjeseca jer se radi o poklonu i mora na određeni datum biti uručen. Maketa je dugačka 1,1 metara, široka 22 centimetra i visoka nekih 30 centimetara, dakle, razmjera je skoro 1:80. Svakodnevno sam radio 4-5 sati na ovom brodu. Nacrt sam dobio od kolege iz Hrvatske za neku simboličnu cijenu“- priča nam Montić.
Sljedeća maketa koju Damir planira da radi, čiju osnovu je već postavio, je pasara ojedrena latinskim jedrom.
„Interesovanje za moje makete je veliko, ali zbog procesa rada koji iziskuje vrijeme, trud i uglavnom predstavlja ručni rad koji je dosta zahtjevan, ne mogu prihvatiti sve ponude“ – poručuje Montić.
Damirovo brodomaketarstvo je na granici preduzetništva i umjetnosti. Ta mala remek-djela ne podsjećaju samo na prošlost, u njih je utkao novi život, a nama pružio jedan novi doživljaj prošlih vremena.
„Očuvanje pomorske baštine i tradicije je od neprocjenjivog značaja, ponajviše zato što je pomorska tradicija veoma važna u našoj istoriji i kolektivnoj svijesti, jer su naši preci živjeli sa morem i od mora i to nam je zapisano u gentskom kodu“, poručio je za kraj razgovora Damir Montić.
/M.Marušić/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Kompanija Lidl planira da otvori 20-ak objekata širom Crne Gore i da zaposli oko hiljadu radnika, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović.
Milatović je u emisiji Okvir na TVCG kazao da je vlada oformila operativni tim u okviru Agencije za investicije, koji se u prethodnih nekoliko mjeseci dva puta sastao sa predstavnicima borda Lidla, prenosi Mina. Tim ima zadatak da pripremi i usaglasi uslove za ulazak te kompanije na tržište Crne Gore.
– Predstavnici vlade imali su sastanke sa predstavnicima Lidla i njihov plan je da zaposle hiljadu naših radnika i otvore 20 objekata. Takođe će praviti i logistički centar u Podgorici. To se neće desiti odmah, to je proces. Očekujemo da se ti planovi realizuju naredne i 2024. godine, rekao je Milatović.
Ekonomisti i preduzetnici smatraju da će dolazak tako velike kompanije donijeti dosta pozitivnog, ali i negativnog.
Preduzetnik i član Građanskog pokreta URA, Goran Đurović, podsjetio je da Lidl postoji od 1930. godine i da je to kompanija sa velikom tradicijom.
„Za 100 godina postojanja u jednoj Njemačkoj, ta kompanija je akumulirala značajno znanje u ovim poslovima, iskustvo i profit i to nije isto kao naši lanci. To je kompanija čiji je promet 100 miliona eura. Mi se ne možemo takmičiti sa njom, kazao je Đurović.
Pozitivno je, prema njegovim riječima, to što će kompanija donijeti konkurentne cijene, nove proizvode i takmičenje, a negativno to što će se to odraziti na promet crnogorskih lanaca.
Đurović je dodao da država treba da čuva crnogorske kompanije i ulaže kako bi bile konkurentnije.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da će dolazak kompanije Lidl napraviti promjene na tržištu i da će crnogorski trgovački lanci morati da se prilagode. Nije, kako kaže, strašno i ako se neki ugase, jer to je dio tržišne utakmice. On je ocijenio da je uključivanje crnogorskih proizvoda neophodno.
Piše: Slavica Kosić
Prije 210 godina jeromonah Josif Tropović je na Toploj kod crkve Svetog Spasa u skromnoj kaluđerskoj ćeliji, po odobrenju tadašnjoh austrougarskih vlasti, otvorio školu koju je pohadjalo od 20 do 60 učenika iz cijele Boke. Učionica je bila jednostavna, bez mnogo predmeta u njoj.Djaci su učili časlavac, psaltir, računicu, crkveno pojanje i talijanski jezik. Škola je imala prvashodnio cilj da spremi buduće sveštenike i kaludjere, ali su se u školi kasnije obrazovali i budući trgovci i pomorski kapetani. Medju njima je bilo i katolika, koji su željeli da nauče ćirilicu. Kod Tropovića je učio i Vuk Popović, Rišnjanin kasnije poznati gimnazijski katiheta u Kotoru i veliki prijatelj i saradnik Vuka Karadžića.
Ali je svakako najpoznatiji đak te škole bio mladi Rade budući svjetovni i duhovni vođa Crne Gore – Petar I Petrović Njegoš.
“Rade je tek na Toploj, kod jeromonaha Tropovića stigao do prvog i jedinog, kako tako, regularnog svog učitelja“, zapisala je srpska spisateljica Isidora Sekulić.
Petar I Petrović Njegoš (Sveti Petar Cetinjski) je obrazovanje, ali i vaspitanje njegovog sinovca mladog Rada povjerio Tropoviću cijeneći društveni i kulturni ugled sredine u kojoj je živio i djelovao . Kotorski sreski načelnik Pantoni je za Tropovića napisao da „u pogledu morala uživa dobar glas. U političkim prilikama bio je vrlo obazriv. Odan je vladici crnogorskom, koji ga je rukopoložio za sveštenika“.
Rada su do Novog dopratili Petar I, koji mu je kazao “ da sluša svog učitelja kao oca” i njegova braća Savo i Tomo, a u školi na Toploj učioje od sredine 1825 do kraja 1826 godine.
Nema puno podataka o Njegoševom školovanju na Toploj, ali je poznato da je sa njim učio i Tropovićev sestrić Petar Dostanić koji je bio pet godina stariji od Njegoša i koji mu je tokom boravka u Herceg Novom bio prijatelj i družbenik. O tom periodu Njegoševog života kasnije je svjedočio Dostinić, koji je nakon smrti Tropovića postao učitelj škole na Toploj.
„Bio visok, oštrih plećat i gajan“ i „lijepo odjeven – po crnogorski“. Na glavi je imao crnogorsku kapu, a na sebi bijelu košulju s podvrnutom ogrlicom , džamadan, bjelaču od šaljka,preko nje zlatom izvezenu džečermu, gaće od plavetne raše, bijele, suknene dokoljenice i opanke“, opisao je Dostinić dvanaestogodišnjeg Rada kada je došao u Herceg Novi da uči školu na Toploj.
“Bio je oštrouman i pamtljiv, zbog čega ga je učitelj i najviše volio“, sjećao se kasnije Dostinić.On je kazivao i da je Rada zavolio i jedan drugi učitelj zvani Pjero Prezidente, koji je živio u katoličkom mnastiru Sv. Antuna i koji je Rada i Dostinića besplatno podučavao račun i italijanski jezik po sat dnevno.
Njegoš je tokom boravka u Novom imao intezivan društveni život, a obilazio je i okolinu grada. Književnik Veljko Radojević je zapisao da su Dostinić i Rade jednom jedva spasili od puščanih zrna turske straže na Žvinjama, kada su na konjima prolazili blizu tadašnje turske granice.
Ostalo je zabilježeno i da je Radu Tomovom kada je jednom pratio Dostinića koji je trebalo da prihvati malog Jova sina kneza Djordja Vojnovića da ga odvede u školu, ukazana velika čast i rijetka pažnja. Kada je saznao ko mu je pred kućom, knez Vojnović je širom otvorio vrata salona i doviknuo začudjenoj ženi Jeleni: „Jadna ne pošla- znaš li ti ko je ovo- bratić mitropolita Petra, budući gospodar Crne Gore“.
Manje od škole na Njegoša je u Herceg Novom, prema pisanju dr. Mihaila Vukčevića „mnogo više i blagotvornije uticala sama hercegnovska sredina život u njoj, raskošna priroda i doživljaji. Život u Novom i uopšte na Primorju bio je povoljan i ugodan“ .
„U Novome i na Primorju gledao je on more i zatone, krilate jedrenjake koji dolaze i odlaze, upoznao je palme i agave, vidio dosta bogatstva i načina života koji se izradio pod Mlečićima, slušao pesmu i muziku po notama, divio se gizdavim kapetanima koji su ostajali malo na domu, čekali prvi dobar šum vetra da opet krenu velikoj reci o kopjoj je pevala čežnjiva devojačka pesma na Primorju“, zapisala je Isidora Sekulić.
Vuk Vrčević navodi da je Rade u Herceg Novom „ imao na pretek vremena da noćno i dnevno pohodi vesele sastanke dje momci i djevojke igraju i pjevaju“.
„Otac Josif kada je za ovo saznao ubojao se za svog učenika da se ne bi čemu god pokvario“ i poslao poruku Petru I „da je njegov sinovac naučio dosta za jednog kaludđera , a da ostalo može naučiti i na Cetinju“. Dr. Špiro Vuković jedan od potomaka Josifa Tropovića je uvjeren da je poruka bila dvosmislena i da se najviše odnosila na Radova interesovanja za ljepši pol.
Njegošu je Boka bila prvi pravi učitelj. Ona je u njemu budila maštu i izazivala želji čežnju za nečim boljim, ljepšim i čarobnijim zapisao je dr. Vukčević.“ Novi je Njegošu bio i inspiracija za peto Kolo u Gorskom vijencu :
“Novi grade sjediš na kraj mora i valove brojiš niz pučinu, kako starac na kamen sjedeći što nabraje svoje brojanice“.
/S.Kosić/
Dokazi upućuju na to da Rusija planira “najveći rat u Evropi od 1945.”, poručio je iz Muenchena britanski premijer Boris Johnson za BBC. Naznačio je da će Ujedinjeno Kraljevstvo uvesti teže sankcije protiv Rusije nego što se to prije predlagalo.
– Svi znakovi su da je plan na neki način već počeo. Obavještajne službe sugeriraju da Rusija namjerava pokrenuti invaziju koja će okružiti ukrajinski glavni grad Kijev. Ljudi moraju razumjeti koliko bi golema bila cijena u ljudskim životima, rekao je Johnson u Muenchenu gdje su se svjetski čelnici sastali na godišnjoj sigurnosnoj konferenciji.
Posljednje procjene američke vlade sugeriraju da je između 169.000 i 190.000 ruskih vojnika sada stacionirano duž ukrajinske granice, kako u Rusiji tako i u susjednoj Bjelorusiji – ali ta brojka uključuje i pobunjenike u istočnoj Ukrajini. Johnson je naznačio da će Ujedinjeno Kraljevstvo uvesti teže sankcije protiv Rusije nego što se to prije predlagalo. Rekao je da će Velika Britanija i SAD zaustaviti ruske tvrtke koje “trguju funtama i dolarima” – potez za koji je rekao da će “jako jako pogoditi” svojim učinkom.
Prethodne sankcije koje su predložili ministri uključuju proširivanje raspona ruskih ljudi i tvrtki koje bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo obuhvatiti sankcijama. Zapadni dužnosnici upozorili su posljednjih tjedana da bi se Rusija mogla pripremati za invaziju u bilo kojem trenutku, no Rusija je odbacila te tvrdnje, rekavši da izvodi vojne vježbe u regiji.
Upitan smatra li se da je ruska invazija još uvijek neizbježna, Johnson je rekao: “Bojim se da dokazi ukazuju na to, to se ne može uljepšati. Činjenica je da svi znakovi govore da je plan na neki način već počeo.” Premijer je rekao da je američki predsjednik Joe Biden rekao zapadnim čelnicima da ruske snage ne planiraju samo ući u Ukrajinu s istoka, preko Donbasa, već i iz Bjelorusije i područja oko Kijeva.
Koncert povodom obilježavanja Prešernovog dana – slovenačkog praznika kulture biće održan u Crkvi Svetog Duha u četvrtak, 24. februara od 18 sati u organizaciji Ambasade Republike Slovenije i ŠOSMO “Vida Matjan” Kotor .
Kako navode iz ove obrazovne ustanove, nastupiće učenici i profesori škole, kao i kamerni orkestar srednje škole kojim diriguje prof. Ksenija Đuričković.
Dobro raspoloženje, pun podijum, veliki broj kreativnih maski i gostiju obilježili su Maskenbal 53. Praznika mimoze koji je sinoć održan u Institut „Dr Simo Milošević“ u Igalu.
Salu je ispunilo oko 240 maski iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore, a za muziku su bili zaduženi Goran Karan, Lapsus bend i novski sastav Exodusi. Program je tradicionalno počeo defileom Gradske muzike Herceg Novi i mažoretki.
Prvo mjesto među grupnim pripalo je maski “Voli vas Voli”, a članice su odlučile da kompletnu nagradu u iznosu od 1000 eura doniraju za liječenje male sugrađanke Eme Hamidović koja boluje od leukemije. Drugo mjesto u istoj kategoriji osvojila je maska „Novid – 22“, a treće „Dritanka i sedam patuljaka“. Prvu nagradu u kategoriji pojedinačnih maski osvojila je „Koalicija mrak“, drugu „Sestre Sanderson“, a na trećem mjestu je bila „Sirena“.
Direktor Instituta “Dr Simo Milošević“, dr Savo Marić kazao je da se veoma raduje što se poštuje tradicija, te istakao značaj ovog tradicionalnog hercegnovskog događaja.
“Ovo je događaj koji traje više decenija, a mi imamo zadatak da ga gajimo, kako bi on bio što masovniji. Bitno je istaći koliko ova manifestacija doprinosi i turističkoj ponudi opštine Herceg Novi, Boki i naravno široj zajednici”, kazao je on.
Goran Karan je nakon koncerta istakao da se u Herceg Novom osjeća kao kod kuće i da su mu ovakve manifestacije bliske.
“Odličan je osjećaj biti ovdje nakon dvije godine pauze. Koncert je bio odličan,publika je puna dobre volje i dobre energije”, kazao je Karan.
Frontmen i pjevač grupe Lapsus bend, Emir Aličković prvi put je nastupio na Maskenbalu u Herceg Novom.
“Nije nas je bilo jedno vrijeme na ovim prostorima, zbog pandemije. Drago mi je da smo tu, i vidim da je publika željna pjesme, da je atmosfera odlična. Oduševio sam se kad sam ušao u salu i vidio toliki broj maski”, rekao je Aličković.
Simbol Mimozinog Maskenbala, kao i cijelog Praznika i grada Herceg Novog je Gradska muzika, koja je i sinoć povela povorku dobre energije.
“Mi dajemo sve od sebe da ovaj događaj bude što ljepši i da privuče što više posjetilaca. Da ga vizuelno obogatimo, te da ga publika doživi na pravi način”, poručila je sekretarka Gradske muzike, Dragica Čolić.
Vlada Slovenije u subotu je donijela odluku o ukidanju kovid potvrda, zatim samostestiranja učenika, a više neće biti niti besplatnog testiranja brzim antigenskim testovima, prenosi Hina.
“Od ponedjeljka napuštamo provjeru PVT statusa (preboljeli, vakcinisani, testirani), osim u bolnicama, domovina za starije i nemoćne, zatvorima i sličnim djelatnostima”, kazao je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade u ministar zdravlja Janez Poklukar.
Dodao je da je već na snazi odluka po kojoj više nema provjera kovid statusa na granicama pri ulasku u Sloveniju.
Testiranje u školama se takođe ukida, ali će učenici u razredu i dalje trebati da nose maske.
Poklukar je rekao da je vlada odlučila da se intenzivno nastavi sa prilagođavanjem mjera epidemiološkoj situaciji koja se popravlja, ali da i dalje treba primjenjivati osnovne protivepidemijske i higijenske mjere.
U uslužnim djelatnostima od ponedjeljka se takođe ukidaju ograničenja vezana uz broj stranaka u istom prostoru, a ponovo se dozvoljava rad diskoteka i noćnih klubovi.
Potrošači i zaposleni u raznim djelatnostima od ponedjeljka više neće kovid potvrdama morati da dokažu svoj status pri ulasku u preduzeća, trgovine i trgovačke centre, u restorane niti u ostalim uslužnim djelatnostima.
Isto tako, u turističkim smještajnim objektima više neće važiti dosadašnja ograničenja broja korisnika, a restrikcije se ukidaju i u radu ugostiteljskog sektora, što se odnosi i na ograničenje vremena njihovog rada.
“I dalje ćemo pratiti epidemiološku situaciju, ako bude potrebno neku ćemo mjeru dodati ili ponovo uvesti, ali nadam se da to neće biti potrebno”, rekao je Poklukar.
Piše: Darko Kovačević
Progonjena od strane neprijateljskih brodova i aviona, u zimu 1915. godine, u plićaku ispred južnog kraka Ade Bojane, nasukala se francuska podmornica Fresnel. Uticaj dinamičnog okruženja, sedimenta ušća rijeke Bojane i nanosa pijeska morskom strujom, poslao je podmornicu Fresnel na poslednji zaron ispod morskog dna. Podmornicu su nestišljive sile prirode ponovo izronile poslije više decenija. Podsjećajući na njeno postojanje pružile su nam mogućnost da se divimo očuvanoj, stotinu godina staroj mornaričkoj tehnologiji.
Podmornica Fresnel Q65, pripadala je Laubeuf tipu I Pluviose klasi koja je razvijana za francusku vojsku prije Prvog svjetskog rata. Nazvana po Augustinu Frenelu (fra. Augustin Fresnel), opremljena parnim motorima za pogon na površini i električnim motorima za pogon pod vodom, porinuta je 1908. godine. Bila je duga 51 metar i široka 5 metara, naoružana sa osam torpeda, dva unutrašnja i šest spoljašnjih, promjera 450 milimetara. Jedan par torpeda je bio okrenut ka krmi, drugi ka pramcu, dok je par torpeda montiran na pramcu sa po jedne strane. Na početku Prvog svjetskog rata podmorinica je bila dio francuske Mediteranske flote. Imala je zadatak da na Jadranu blokira austrougarske luke.
U proljeće 1915. godine podmornica Fresnel je pokušala napad na Luku Kotor. Uspjela je da uđe u zaliv i bezuspješno pokuša da pronađe ciljeve. Kasnije, 5. decembra iste godine, učestvujući u blokadi Kotora, otkrili su je austrijski brodovi i avioni. Gonjena, u povlačenju se nasukala u plićaku ušća Bojane. Posada ju je odmah napustila. Komandant podmornice, drugi oficir i 26 podmorničara su odmah zarobljeni. Razarač Warasdiner ju je granatiranjem potpuno onesposobio za upotrebu pri čemu je život izgubio podoficir električar Augustin Dukarm. Njegovo tijelo nikada nije pronađeno, te time podmornica Fresnel ima status ratnog groba.
Institucionalna nezainteresovanost za lociranje i identifikovanje podvodne kulturne baštine dovela je da se ovaj, u literaturi poznat lokalitet, ponovo „otkrije“ i javnosti pogrešno interpretira kao ratni brod. Atraktivnost lokaliteta kome je decenijska prekrivenost pijeskom savršeno očuvala drvenu oplatu i naoružanje, je neprocjenjiva. Prednost njegove male dubine i lake dostupnosti otvara mogućnost devastacije, što je prepoznato od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja je prihvatila inicijativu za pravnu zaštitu. Neophodnost je da se vrijednost podmornice Fresnel uzme u obzir pri izradi prostornog menadžmenta plana priobalnog područija Ade Bojane, izloženog snažnoj eroziji, kako bi se kroz inovativne solucije omogućilo korišćenje edukativnih, kulturnih i turističkih potenicijala ovog jedinstvenog lokaliteta podvodne kulturne baštine.
/Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu/
© BokaNews, 2021
