IJZ: Sedmoro preminulo, još 329 pozitivnih, H.Novi 21, Kotor 17, Tivat 7

0
Bolnica

U Crnoj Gori je od posljedica koronavirusa preminulo u posljednja 24 sata još sedam osoba, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ. Preminula su četiri pacijenta iz Podgorice, i po jedan iz Bijelog Polja, Bara i Pljevalja od kojih je najmlađi imao 62, a najstariji 86  godina. Registrovano je 329 novih slučajeva, a prijavljen je oporavak kod 372 pacijenta. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 3189.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 23.11.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2489 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 329 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 128
Nikšić 30
Berane 25
Herceg Novi 21
Bar 18
Bijelo Polje 17
Kotor 17
Budva 11
Cetinje 10
Danilovgrad 10
Mojkovac 10
Pljevlja 7
Tivat 7
Ulcinj 5
Kolašin 4
Žabljak 3
Plužine 2
Šavnik 2
Andrijevica 1
Rožaje 1
UKUPNO 329

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 23.11.2021. godine je iznosio 13,22 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je  2268.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 155694.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1264
Nikšić 421
Herceg Novi 220
Tivat 200
Bar 149
Bijelo Polje 126
Danilovgrad 112
Berane 110
Budva 97
Kotor 88
Cetinje 85
Pljevlja 70
Ulcinj 50
Mojkovac 49
Andrijevica 48
Žabljak 22
Kolašin 17
Plužine 16
Rožaje 16
Tuzi 11
Plav 7
Šavnik 7
Gusinje 3
Petnjica 1
Crna Gora 3189

Tivat nastavlja da obogaćuje javne gradske zelene površine

0
Sa sadnje u velikom Gradskom parku – foto Radio Tivat

Služba Gradskog zelenila Komiunalnog preduzeća Tivat u protekla dva dana završila je radove na revotalizaciji dendroflore u velikom Gradskom parku, malom parku na Trgu Dara Petkovića i parku na Trgu od kulture.

U sklopu ovih javnih zelenih površina posađeno je 50-tak sadnica ukrasnog drveća i 40-tak ukrasnih žbunova, koje je Opština Tivat nabavila tokom oktobra mjeseca. Ova nabavka je realizovana u skladu sa mjerama predviđenim u okviru lokalnih planova iz oblasti zaštite životne sredine.

Kako je rečeno u Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Tivat, radi se o vrstama četinara i lišćara koje su u određenom broju već zastupljene u dendroflori gradskih zelenih površina kao što su obični čempres, atlantski i himalajski kedar, tulipanovac, likvidambar, albicija, platan, košćela, lipa, ali i sadnice dvije vrste četinara koje se na ovom području vrlo rijetko sreću – kalifornijski i močvarni čempres. Sadnice drvenastih vrsta su visoke od oko 2 do oko 4,5 metara, dok su sadnice žbunastih vrsta visine oko 60 cm.

“Odabir vrsta je bio usmjeren na one koje su već zastupljene u dendroflori gradskih zelenih površina, zatim na unošenju nekih novih vrsta koje po svojim biološkim karakteristikama odgovaraju sadnji na javnim površinama, a sve u skladu sa mikroklimatskim uslovima područja na kojima će biti zasađene. Cijena za stablašice zavisila je od obima debla i visine, a mi smo se trudili da nađemo optimum te veličine i odnosa cijene, tako da sadnice izgledaju što veće kada se zasade. Ukupna vrijednost ove nabavke je bila oko 3.000 eura”- isakao je Igor Mamula, savjetnik u Sekretarijatu za uređenje prostora.

Ovom prilikom, uz korišćenje novog sadnog materijala,m forimirana je i čitava jedna nova zelela površina u sjeverozapadnom dijelu velikog Gradskog parka, na mjestu gdje je prethodno uklonjena baraka na ulazu na pomoćni stadion FK “Arsenal”. Ovdje je pored ostaloga, nasuto 22 kubika zemlje, postavljena ograda i formiraće se novi travnjak oko posađenih sadnica novog drveća i ukrasnog grmlja.

Izmjenama zakonskih rješenja do boljih uslova za poslovanje turističke privrede

0
Sa sastanka

Predstavnici Opštine Herceg Novi, Privredne komore Crne Gore i lokalne Turističke organizacije održali su juče sastanak, sa ciljem promocije i unaprijeđenja ponude našeg grada i otvaranja novih mogućnosti u turizmu.

O ovim temama su razgovarali potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, menadžer Opštine Dušan Vukić, sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Suzana Memarović i Dalibor Vuković iz Turističke organizacije Herceg Novi, a u ime Privredne komore predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, Ranko Jovović sa saradnicama. Sastanku su prisustvovali i predstavnici turističke privrede.

Kako je istakao potpredsjednik Mustur, u narednom periodu bi trebalo preduzeti sve neophodne korake za razvoj kruzing turizma. Kazao je da luka Zelenika ima potencijal da postane novo kruzing odredište, a preduzeće „Mještovito“, koje je i korisnik luke, još ranije je iskazalo zainteresovanost za ovu vrstu poslovanja. Razvijanje ove grane najznačajnije privredne djelatnosti donijelo bi mnogobrojne benefite za Herceg Novi, saglasili su se učesnici sastanka.

Na sastanku je istaknuta i tema razvoja sportskog, zdravstvenog i dentalnog turizma u Herceg Novom. Po tom pitanju potrebno je uvesti standarde kvaliteta kroz izmjene zakona i drugih pravnih akata, što je osnovni preduslov za uspostavljanje tih vrsta zdravstvenih usluga za turiste.

Jedna od tema je bila o poboljšanje uslova za boravak i rad „digitalnih nomada“ – gostiju našeg grada koji posao obavljaju preko računara i nisu vezani za kancelariju. Bolja internet usluga i mogućnost produžetka boravka osnove su koje bi trebalo što prije uvesti, čulo se na sastanku.

Predstavnici turističke privrede istakli su hronični problem sa gužvama na Graničnom prelazu „Kobila“, ali i na neusklađenost propisa Crne Gore i Hrvatske, po pitanjima limo servisa i rada turističkih vodiča. Takođe, istaknuta je zabrinutost zbog preplitanja inspekcijskih nadležnosti u kontroli rada turističke privrede, što često izaziva probleme na terenu prilikom vršenja nadzora.

Privredna komora će, kako je informisao Jovović, djelovati u okviru svojih mogućnosti kroz radne grupe i koordinacione odbore, kako bi se uticalo na izmjene zakonskih rješenja i njihovu primjenu na terenu.

Sastanku su prisustvovali su i predstavnik hotelijera Jovan Mićunović, Olivera Krivokapić ispred turističke agencije Trend Travel, Dragana Vajt ispred coworking hub-a Kolektiv Novi, Predrag Vukčević iz Jedriličarskog kluba „Jugole Grakalić“ i Danijel Đorđević iz ronilačkog kluba „Adriatic Blue“.

Nijesam došao da prodam Aerodrome već odbranim interese Crne Gore

0
Goran Janderoski

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski poručio je da u Crnu Goru nije došao da bi, kako mu se povremeno spočitava u dijelu javnosti, prodao jedno od najuspješnijih crnogorskih državnih preduzeća bilo kome, već da ovdje, kao i svuda, zajedno sa Odborom direktora ACG isporuči dobre rezultate u korist kompanije i građana Crne Gore. Napomenuo je da je u vazduhoplovstvu dvije decenije što ga je, kako kaže, i preporučilo Odboru direktora da ga imenuje za izvršnog direktora nakon međunarodnog konkursa.

„Maltene od prvog radnog dana čitam neistine u vezi sa razlogom mog dolaska u Crnu Goru. Došao sam isključivo da radim profesionalno kao i svugdje gdje sam radio. Očekujem da u saradnji sa Odborom direktora i ovdje isporučim dobre rezultate za Aerodrome Crne Gore i za građane Crne Gore“, jasan je Jandreoski.

On je u rubrici „Ukratko o Aerodromima“ što će biti standardna forma izvještavanja javnosti o ključnim temama u vezi sa ovom firmom jednom mjesečno, dodao i da sa Odborom direktora ACG i Ministarstvom kapitalnih investicija radi na poboljšanju povezanosti Crne Gore sa više država, među kojima su Rusija i mnoge druge.

U vezi sa koncesijama, Jandreoski ponavlja da postoji više različitih modela, napominjući da tu temu ova Vlada nije otvorila, a da svakako konačnu odluku neće donijeti ni izvršni direktor, niti Odbor direktora, već izvršna vlast.

„Projekat je započela bivša Vlada, a ova Vlada je samo pozvala zainteresovane kompanije koje su bile na kraćoj listi da nam prezentuju modele u vezi sa tim kako oni vide razvoj aerodroma u Tivtu i Podgorici. Vlada je ta koja odlučuje. Tu odluku ne donosi Odbor direktora, ni izvršni direktor Aerodroma Crne Gore. Mi smo tu da odbranimo interese Crne Gore, da budemo kooperativni zajedno sa Odborom direktora. Kao što smo radili do sad, tako ćemo raditi i u budućnosti – harmonično i sa zajedničkim pristupom da bismo donijeli najbolju odluku za razvoj i budućnost Aerodroma Crne Gore“, objasnio je on.

Jandreoski ističe da je fokus u ovom trenutku povećanje konekcija iz Crne Gore, a da je saradnja sa Odborom direktora na zavidnom nivou.

„Vrijedno radimo i na potencijalnim strateškim rutama za šta imamo podršku Ministarstva kapitalnih investicija, Ministarstva ekonomskog razvoja i Nacionalne turističke organizacije i naše državne avio kompanije. Veoma je važno da na vrijeme obavijestimo sve potencijalne kandidate koji su zainteresovani za prevoz putnika prema Crnoj Gori tokom sljedeće godine – da što prije naprave planove letjenja, da mogu da se prodaju karte… Svjedočimo da je npr. Wizz Air potvrdio da će od juna 2022. godine letjeti od Podgorice do Rima“, istakao je je Jandreoski.

Uskoro kreće gradnja luksuznog hotelskog kompleksa u Tivtu

0
Kompleks Tivat – Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje)

Kompanija ALK Montenegro planira izgradnju luksuznog hotelsko-apartmanskog objekta sa pet zvjezdica u tivatskom naselju Seljanovo, na lokaciji bivšeg Hotela Tivat. Osim toga, kompanija planira i investicije u Budvi i Bečićima, a ukupna vrijednost tri ugovorena projekta na crnogorskom primorju iznosi oko 100 mil EUR.

“Kompanija je do sada potpisala ugovore za izgradnju tri objekta. To su stambeni kompleks Vuelo Sobre u Bečićima, hotelski kompleks President 5* u Budvi i hotelski kompleks 5*u Tivtu. Okvirna vrijednost ulaganja u ova tri projekta iznosi oko 100 mil EUR” – rekla je za eKapiju Natalia Solovyeva, ALK Montenegro dio je holdinga ALK Company koja uspješno posluje na srpskom i ruskom tržištu još od 1981. godine. Kompanija sada, ističe, planira da gradi i na teritoriji Crne Gore.

Sagovornica eKapije kaže da je izgradnja objekta u Bečićima već počela, dok se u decembru očekuje početak radova na hotelskom kompleksu u Tivtu. Početak gradnje hotelskog kompleksa u Budvi očekuje se u feburaru 2022.

– Nadamo se da će radovi na sva tri projekta biti završeni u roku od dvije godine. Ipak, kako je situacija sa koronavirusom veoma neizvjesna i nestabilna, kao okviran rok za završetak investicija ipak stavljamo tri godine od momenta početka gradnje – navodi Natalia.

Dodaje i da je prodaja apartmana u objektu Vuelo Sobre u Bečićima već počela, a cijena kreće se od 2000 EUR/m2. Do kraja godine počeće i prodaja apartmana u Tivtu, a cijena će biti od 3.000 EUR/m2, dok će nekretnine u Budvi koštati od 4.000 eura po kvadratu, a prodaja će krenuti u februaru. Kompleksi će osim apartmana imati i poslovne prostore.
Luksuzni kompleks u Tivtu

Kompleks Tivat – Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje)

Luksuzni kompleks u Tivtu

Kada je riječ o hotelsko-apartmanskom kompleksu u Tivtu, investitor je nedavno dobio saglasnost glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje objekta. Kako se može vidjeti u dokumentu koji je objavljen na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a za čiju je izradu bio zadužen Arhitektonski studio AIM iz Podgorice, u okviru ovog kompleksa planirana je gradnja hotela i dva stambeno-poslovna objekta spratnosti P+Pr+4.

Gradnja je planirana na parcelama UP66a, UP66b i UP66c u zahvatu DUP-a Seljanovo, čija površina iznosi 3.222,55 m2. Ukupna bruto površina hotela iznosi 7.652,39 m2, objekta A 2.851,17 kvadrata, a objekta B 5.301,40 m2, sa podzemnim etažama.

Kako je navedeno, u hotelu su projektovane 33 smještajne jedinice, u objektu A 15, a u objektu B 29 apartmana.

– U podrumu svih objekata projektovane su tehničke prostorije i garaža, a sve etaže povezane su unutrašnjim stepeništem i liftom – navodi se u idejnom rješenju.

Kompleks Tivat – Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje)

Kako je već navedeno, u okviru hotela planirane su 33 smještajne jedinice. U podrumu će biti smještene tehničke prostorije i garaža za 29 vozila. Na prizemlju su predviđeni javni sadržaji kao što su recepcija, bar, restoran, kuhinja, adminstracija, prostorija za prtljag, kao i dva poslovna prostora – shop i beauty salon. U parteru je predviđeno 17 parking mjesta ispred hotela, kao i ekonomsko dvorište za preostale instalacije.

Hotelsko-apartmanski kompleks imaće i restoran sa velikom otvorenom terasom, kao i teretanu i spa centar.

Kada je riječ o parternom uređenju, planirane su ulice, trotoari, te zelene i vodene površine. Ispred hotela i objekata formiran je plato za pristup vozila sa zelenim ostrvom za okretanje, rampom za silazak u garažu i parkingom sa 17 mjesta.

Kompleks Tivat – Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/AIM Studio/Idejno rješenje)

– Do dva objekta vode četiri pješačke staze, od kojih jedna prolazi između hotela i objekta A i produžava do objekta B i javnog parka. Ostatak prostora oko hotela i objekta A čine zelene površine, odnosno žardinjere i slobodne površine – objašnjeno je u idejnom rješenju.

U okviru kompleksa planirano je i dječije igralište, kao i fontana. Predviđeno je ozelenjavanje vegetacijom koja uspijeva u mediteranskom području.
U rješenju se navodi i da je na površini između parcela UP66a i UP66c predviđen javni park integrisan sa parternim uređenjem objekata. Kako je objašnjeno, ova lokacija će biti predmet posebnog dogovora između investitora i Opštine Tivat, u cilju njenog opremanja i stavljanja u funkciju.
/D. Obradović/

Crna Gora – Autoput bi mogao biti otvoren do Nove godine

0
Autoput u CG – foto Mediabiro

Dionica auto-puta Podgorica – Mateševo mogla bi biti otvorena za saobraćaj i do kraja godine, ako ne bude nepredviđenih problema sa tehničkim prijemom, a najkasnije do maja sljedeće godine, saopšteno je “Vijestima” iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na pitanja koja su njihova očekivanja ili procjene kada bi ova dionica mogla biti otvorena za saobraćaj.

”To je vrlo osjetljivo pitanje, s obzirom da je više pogrešnih prognoza bilo ranije, a koje su bile date od zvaničnika u vezi sa ovim projektom, tako da je nezahvalno da dajem neke procjene. Ali ako dajem svoje lično viđenje, nezavisno od pozicije koju trenutno pokrivam, a imajući određeno inženjersko iskustvo u ovoj oblasti, onda se nadam, da ovaj rok ne bi trebalo da prođe kraj godine, a najdalje do maja sljedeće godine”, kazao je v.d. direktora Direktorata za građevinarstvo mr Goran Gorašević.

Prošle sedmice je najavljeno da će građevinski radovi na ovoj dionici biti završeni 30. novembra, što je do sada treći rok za završetak radova, a da preostaje da se završio dio elektroinstalaterskih radova, kao i tehnički prijem.

Ovo je prvi put da se u Crnoj Gori radi tehnički prijem ovako komplikovanog građevinskog projekta.

”Tehnički prijem dionice auto-puta Podgorica – Mateševo je takozvani – uporedni tehnički pregled. Komisija pregleda radove i dokumentaciju uporedo sa izgradnjom. To je možda i prvi put u regionu da se na ovaj način vrši tehnički pregled. Dakle, zavšetkom radova, trebalo bi da se završi i tehnički pregled. Međutim, da bi Komisija završila tehnički pregled, izvođač mora u potpunosti kompletirati dokumentaciju, za čiji pregled, takođe treba izvjesno ali kratko vrijeme. Ako je izvođač bio revnostan, odnosno permanentno sa radovima dostavljao potrebnu dokumentaciju, onda bi preostala procedura do puštanja u saobraćaj kratko trajala. Naravno, ovo podrazumijeva da su radovi izvedeni u potpunosti i kvalitetno, kao i da nema “većih” sporova sa izvođačem”, kazao je Gorašević.

To je ponekad čak i korisno, kako bi se uočili eventualni nedostaci i izvršile određene korekcije do Konačnog izvještaja o tehničkom pregledu. U tom Izvještaju Državne komisije za tehnički pregled, u zaključku treba da stoji predlog da se ova prva dionica auto-puta u Crnoj Gori može pustiti u saobraćaj. Nakon toga će Vlada – Ministarstvo, svečano donijeti konačnu odluku i saobraćaj će moći da krene”, naveo je Gorašević.

Sa kineskom kompanijom CRBC je 30. oktobra 2014. godine potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji, a cijena je ugovorena na 809,6 miliona eura. Radovi su počeli 11. maja 2015. godine i trebalo je da budu završeni na isti dan 2019. godine. Glavni radovi su već u početku kasnili skoro godinu dana. Rokovi za završetak su tri puta produžavani, a u odnosu na osnovi ugovor radovi će biti završeni sa kašnjenjem od dvije i po godine, i prekoračenjem osnovne cijene za oko 90 miliona eura.

Nakon završetka tehničkog prijema ovu dionicu će preuzeti Monteput, koji sada upravlja tunelom Sozina. Premijer Zdravko Krivokapić je prije dva dana kazao da bi izgradnja druge faze auto-puta od Mateševa do Andrijevice mogla početi u septembru naredne godine, a da bi dionica do Boljara, odnosno granice sa Srbijom mogla biti završena do kraja 2027. godine.

Ako bude nedostataka biće o trošku izvođača

Na pitanje koje su procedure u slučaju da se tokom tehničkog prijema otkriju neki nedostaci i o čijem trošku se oni ispravljaju, Gorašević je kazao da to moraju biti jasno definisane procedure u ugovornoj dokumentaciji koja je morala biti u skladu sa međunarodnim standardima (razni oblici FIDIC-a i sličnih standarda…).

”Naravno, da sve nedostatke, koji su evidentirani tokom izgradnje, uključujući i garantni period mora otkloniti izvođač o svom trošku. Imajući u vidu “Institut – uporednog tehničkog pregleda” značajnijih nedostataka ne bi trebalo da ima, jer se većina spornih takozvanih NCN-ova zatvarala tokom izgradnje na relaciji izvođač – nadzor”, kazao je Gorašević.

Vrijedno djelo o austrougarskim bojnim brodovima

0
Foto: FB Aviani & Aviani editori

U izdanju rovinjskog Centra za povijesna istraživanja nedavno je objavljena knjiga koju autorski potpisuje Marco Zelaschi “Le navi da battaglia Austro-Ungariche nella Prima guerra mondiale” (Austrougarski bojni brodovi tijekom Prvog svjetskog rata).

Kako je rekao sam autor “nekoliko sam se godina s velikim interesom posvetio proučavanju pomorske povijesti Jadrana, s posebnim naglaskom na Trst. Surađujući s pomorskom udrugom Aldebaran iz Trsta te konzultirajući njezin arhiv, analizirao sam razne aspekte pomorstva i lokalne brodogradnje.” ; piše Glas Istre

Stoga sam se s velikim interesom približio povijesti austrougarske mornarice te primijetio sam da nije bilo detaljnijih studija o austrougarskim ratnim brodovima sagrađenim u brodogradilištima Istre, Rijeke i Julijske krajine, a tada su to bili, s tehničke strane, najbolje opremljeni i najvažniji brodovi. Jedina literatura dostupna glede te teme bila je napisana njemačkim jezikom, a izuzev autora Ryana Noppena, nije bio tu prisutan komparativni pristup svemu tome. Što se tiče tehničkog profila, konzultirao sam razne tekstove, brojne biblioteke i arhivsku građu, a za cjeloviti pristup temi trebao je vrlo detaljan rad i isto tako detaljno proučavanje građe.

Knjiga se razvija na kronološki način, uz detaljne deskripcije tih brodova, njihove izgradnje, karakteristike i mnogočega drugog. Sastoji se od tri dijela, prvi je dio posvećen tehničkim karakteristikama svakog pojedinog broda, u drugome dijelu nalazimo povijest svakog pojedinačnog broda sve do 28. srpnja 1914., a u trećem dijelu opisane su vojne akcije tijekom Prvog svjetskog rata i sudbina tih brodova”, ističe autor.

Posebna je pozornost posvećena i sudbini svakog pojedinačnog broda, što je bilo s njim nakon rata, kao i što je bilo s ostacima broda. Ova knjiga, premda daje odgovore na brojna pitanja, nadalje otvara i nova pitanja te mogućnost daljnjeg istraživanja i namijenjena je studentima, povjesničarima, ali i svima onima koje zanima ta povijest.

/Vanesa Begić/

Kotor – Jokić traži povlačenje koncesije za kamenolom

0
Kamenolom Platac – foto carinvest.me

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zatražio je od Ministarstva kapitalnih investicija da povuče i odustane od nacrta koncesionog akta ležišta kamena “Platac” u grbaljskom selu Krimovici, navodeći da nije u skladu sa planskim dokumentima, te da šteti interesima lokalne zajednice.

To piše u primjedbama koje je prvi čovjek Kotora uputio na ardesu resora na čijem je čelu Mladen Bojanić.

Resorno ministarstvo stavilo je na javnu raspravu nacrt koncesionog akta koji je izazvao buru u javnosti. Povlačenje dokumenta prvo je zatražila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, a potom i Mjesna zajednica “Savina” u Donjem Grblju.

Kamenolom Platac – foto carinvest.me

Ministarstvo je nacrt izradilo, na incijativu kotorske kompanije “Carinvest” koja je do skoro bila u vlasništvu gradonačelnika Budve Marka Bata Carevića, a koja je aktuelni koncesionar kamenoloma. Carevići punih deceniju i po na tom lokalitetu imaju kamenolom, a nacrtom koncesionog akta predviđeno je da se koncesija izda za 30 godina.

/V.L./

H.Novi – Nova autobuska stanica u Igalu biće izgrađena do ljeta 2023.

0
Buduća Autobuska stanica HN

U okviru kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore za narednu godinu, među 16 planiranih projekata u Herceg Novom, koji će se finansirati preko Uprave javnih radova, uvrštena je i autobuska stanica sa pristupnim putem.

Kako je za RTHN rekao vd direktora Uprave javnih radova Boro Lučić , ovaj projekat je jedan od prioritetnih i u završnoj je fazi.

– Nadamo se da ćemo tokom januara ili februara raspisati tender za izgradnju pristupnog puta, kako bismo to riješili prije ljetne turističke sezone. Nakon sezone, a moguće i tokom nje, krenućemo sa radovima na autobuskoj stanici – saopštava on.

Projekat će se, kako je rekao, odnositi na sav saobraćaj u Igalu, a sve će biti spremno za sezonu 2023. godine.

– Imaćemo jednu autobusku stanicu koja će ispunjavati sve uslove koji se od nje traže u narednih 50-60 godina i to će biti zamajac u razvoju našeg grada – istakao je Lučić.

Izgradnjom obilaznice, koja bi išla od Sutorine preko Ratiševine, Mokrina, Kamenog, Kuta i Sasovića, namjera je da se zaobiđe i rastereti glavno gradsko jezgro. Ova deonica trebalo bi da se nastavi tunelom koji će povezivati ​​Zeleniku i Lušticu, a izgradnjom tunela “Spas” oko Budve i bulevara od Tivta do Jaza biće izgrađen novi saobraćajni sistem u Boki, koji bi regulisao urušavanje tokom Herceg Novi i Luštica, zaključio je Lučić.

Zbog pretrpanih bolnica, nizozemski COVID pacijenti prevoze se u Njemačku

0
Bolnica u Minhenu
Foto: Ayhan Uyanik / REUTERS

Koronavirus probleme stvara mnogim zemljama. Zbog pretrpanih bolnica, nizozemski COVID pacijenti prevoze se u Njemačku, gdje četvrti val pandemije također uzima maha. I dok Europa na cijepljenje još poziva starije stanovništvo, Izrael je počeo s cijepljenjem djece od 5 do 11 godina.

Milion i 200 hiljada djece u Izraelu u dobi je između pet i 11 godina. Prema anketi, 41 posto roditelja najavilo je da će cijepiti djecu, 38 posto je protiv, a 21 posto – neodlučno. Svojeg devetogodišnjeg sina Davida cijepio je i premijer Naftali Bennett.

– Važno je cijepiti se kako djeca ne bi oboljela od COVID-a, ali i kako virus ne bismo prenijeli roditeljima i starijim osobama koje bi zbog toga mogle umrijeti, rekao je mali David.

Djeca će se cijepiti Pfizerovim cjepivom koje je, stiže vijest iz SAD-a, pokazalo 100-postotnu učinkovitost kod adolescenata od 12 do 15 godina – i to četiri mjeseca nakon druge doze. Istodobno, američki State Department savjetovao je da se ne putuje u Njemačku zbog ubrzanog širenja koronavirusa u toj zemlji. Većina božićnih sajmova otkazuje se.

– To je baš tužno. Mislim da se sve moglo regulirati zabranom dolaska necijepljenima. Štandovi su mogli biti razmaknuti, komentirala je stanovnica Dresdena Sarah Krell.

U Njemačku se zbog pretrpanih bolnica prevoze nizozemski pacijenti. U toj zemlji škole su otvorene, no učionice sve češće prazne jer se zaraza proširila među djecom, a problem je i sve veći nedostatak učitelja koji također obolijevaju.

– Moj razred u karanteni je od četvrtka i brzo smo se prebacili na učenje na daljinu kako ne bismo propustili nastavu, rekla je Elisa van Mierlo, učiteljica u Nizozemskoj.

– Sve je ovo zastrašujuće jer djeca mogu imati blage, gotovo neprimjetne simptome. Kao baka o tome vodim računa bez obzira na to što sam cijepljena, nikada se ne zna, rekla je Ans van de Liefvoort, baka učenika.

Prognoze za Evropu za sada nisu optimistične. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, do proljeća iduće godine mogle bi umrijeti još stotine tisuća Europljana.