Doajeni italijanske strip scene Stano i Ambrosini stižu na ovogodišnji HSF

0
Doajeni italijanske strip scene Stano i Ambrosini stižu na ovogodišnji HSF
stano-i-ambrosini

Doajeni italijanske strip scene, crtačke legende Anđelo Stano (Angelo Stano) i Karlo Ambrozini (Carlo Ambrosini) potvrdili  su dolazak na ovogodišnji Hercegnovski strip festival (HSF) koji će se održati od 2. do 7. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki. Neumorna ekipa HSF-a u 2022. godinu je ušla sa velikim brojem pripremljenih programa i fantastičnim iznenađenjima. Dobar glas o najatraktivnijoj regionalnoj manifestaciji posvećenoj devetoj umjetnosti daleko se čuje pa je lista svjetskih zvijezda stripa koji žele da dođu na HSF više nego impresivna. Prošlogodišnje, petnaesto izdanje festivala po mnogima je bilo i najbolje ikad viđeno na ovim prostorima, a jesenji mjeseci koji su uslijedili bili su rezervisani za intenzivan rad na pripremi i šestnaestog izdanja ali i dodatnih programa i otpočinjanja novih projekata i saradnji HSF-a sa institucijama posvećenih umjetničkom stvaralaštvu u Crnoj Gori.

Nakon što su u decembru najavili prvu specijalnu gošću, sjajnu Danu Dimat iz Francuske i zvaničnu saradnju sa British Councilom u Crnoj Gori i Filmskim centrom Crne Gore u realizaciji masterclassova iz storyboardinga koje će svim zainteresovanim umjetnicima, ali i crnogorskim studentima držati William Simpson, došlo je vrijeme za dvije senzacionalne najave dolaska Stana i Ambrozinija.

Anđelo Stano je jedno od najvećih imena italijanskog stripa svih vremena. Autor prvog broja i glavni crtač kultnog serijala Dilan Dog, vještinu je učio od velikana Huga Prata i Alda di Đenara. Počeo je sa radom na raznim magazinskim stripovima već sedamdesetih godina, a deceniju kasnije radi na stripovima kao što su Čarli Čarlston i Suzi Strajk, za Korijer Boj, strip magazin italijanskog dnevnika Korijere dela Sera. Tada upoznaje Ticijana Sklavija, tvorca Dilana Doga, koji ga poziva da se uključi u ekipu koja priprema novog junaka, štaviše daje mu dužnost da nacrta prvi broj. Stano od tog momenta posvećuje svoju čitavu karijeru ovom junaku i po mnogo čemu, postaje parametar po kojem su i ostali legendarni crtači formirali svoje vizije popularnog „istraživača noćnih mora“. Autor je mnogih ključnih epizoda Dilana Doga, ali i svih naslovnica redovne serije od broja 42 do broja 361 kao i mnogih naslovnih strana van redovne serije. Oprobao se i kao kompletan autor strip junaka koji mu je promijenio život, pa je tako epizodu 315 „Legija kostura“ napisao, nacrtao i za nju uradio naslovnu stranu.

Karlo Ambrozini je još jedan velikan italijanskog stripa i nezaobilazno ime kada je riječ o Dilanu Dogu. Karijeru je započeo sedamdesetih godina crtajući stripove za velike italijanske izdavačke kuće Dardo, Ediperiodići i Mondadori. Već 1980. godine dobija priliku da radi za najvećeg izdavača, Boneli Editore, i to ni manje ni više nego na vanserijskom strip serijalu Ken Parker sa Đankarlom Berardijem. Na ovom serijalu ostaje do samog kraja i autor je završne epizode redovne serije. Ubrzo radi i za druge poslodavce gdje se prvi put pojavljuje kao kompletan autor na serijalu Niko Makia. U tim Dilana Doga ulazi 1987. godine i to u obje uloge crtača i scenariste. Izdavačka kuća Boneli pruža priliku Ambroziniju da maksimalno iskaže svoj talenat, te uporedo sa radom na Dilanu Dogu, on za njih stvara novi strip, Napoleone, za koju piše skoro sva scenarija, ali i crta poneku epizodu. Godine 2005. dobija, po mnogima, najveću čast u italijanskom stripu, a to je da crta lik Teksa Vilera za koji realizuje broj 19 specijalne serije. Ubrzo zatim, stvara još jedan uspješan novi serijal pod nazivom Jan Diks, a potpisuje i nekoliko epizoda iz serijala „Jedno doba jedna priča“ i „Siročad“. Ambrozini je i danas aktivan scenarista i crtač u timu Dilana Doga.

Uz sve ovo neumorna HSF ekipa priprema i sedmo izdanje Zimskog strip vikenda koje će se održati u martu i željno iščekuje rezultate apliciranja da naša najbolja manifestacija posvećena devetoj umjetnosti koja je stekla izuzetan evropski i svjetski renome, dobije i zvaničnu potvrdu da je država prepoznala njegovu vrijednost i dodijeli Hercegnovskom strip festivalu status Manifestacije od značaja za kulturu Crne Gore.

Katolici i pravoslavci zajedno u susret Tripundanu

Katedrala Svetog Tripuna – kađenje moći 2022. – foto Boka News

Dan uoči proslave Svetog Tripuna 3. februara zaštinika Kotorske biskupije i grada Kotora, večeras je u katedrali služena svečana Večernja – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. stoljeća.

Posebnost Večernje predstavlja kađenje svetih moći koje se obavlja za vrijeme pjevanja života Svetog Tripuna iz kotorskog Legendarija.

Kađenje obavljaju visećim kadionicama šest katoličkih i šest pravoslavnih vjernika, dok Bokeljska Mornarica pored relikvija čuva počasnu stražu.

Ovaj obred predstavlja ekumenizam u praksi i obnovljen je 2000. godine, te predstavlja primjer poštovanja i iskazivanja časti Svecu, nepodijeljene crkve, kojeg podjednako slavi Istok i Zapad.

Katolici i pravoslavci zajedno u susret Tripundanu
Katedrala Svetog Tripuna – kađenje moći 2022. – foto Radio Kotor

Nekada su moći kadili samo plemići, sa razvojem građanskog društva šest plemića i šest građana da bi u devetnaestom stoljeću moći Svetog Tripuna kadili šest katolika i šest pravoslavaca.

Katedrala Svetog Tripuna – kađenje moći 2022.-foto Boka News

Proslava blagdana Svetog Tripuna je u četvrtak 3. februra svetim misama u 10 i 18 sati.

Vanjska proslava biti će u nedjelju, 6. februara koja će započeti dočekom podružnicama Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata u 9,30 sati, kolo Svetog Tripuna plesat će se ispred katedrale u 10 sati, a u 10.30 započet će svečana pontifikalna euharistija koju će predslaviti mons. dr Tomo Vukšić nadbiskup vrbosanski koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini.

Karike 2016.
Sveti Tripun – foto Boka News

Svetac nepodijeljene crkve

Sveti Tripun rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).

Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.

/M.M/

*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija 

Francuska: Rekordna zapljena kokaina iz Čilea

0
Brod s 2,2 tone kokaina otkriven uz irsku obalu: Pomorci dobili 129 godina zatvora
Kokain

Francuski carinici su u petak u Marselju, na jugu, zaplijenili rekordnu količinu, 514 kg, kokaina na brodu koji je doplovio iz Čilea, saopštila je vlada u srijedu.

– Ovo je najveća zapljena kokaina u luci dosad, navodi se u saopštenju ministarstva financija.

– U zadnjoj većoj operaciji 2020. zaplijenjen je 291 kg kokaina, dodala je za AFP područna carinska uprava u Marseilleu.

Vrijednost zaplijenjenog kokaina procjenjuje se na 17 miliona eura, a na crnom tržištu 36 miliona, navode carina i ministarstvo.

U petak su carinici nasumičnim odabirom kontejnera koje su pregledali rendgenskim zrakama, u kontejneru s parketom pronašli nekoliko športskih vreća u kojima je bila skrivena droga.

Kada su ih otvorili, našli su gotovo 450 paketića kokaina.

– Ova tehnika koja se sastoji u ukrcaju narkotika s legalnim teretom, poznata kao ‘rip-off’, posebno je omiljena među kriminalnim organizacijama, ističe se u priopćenju.

– Droga se u posljednji trenutak unosi na brod bez znanja njegova vlasnika, a pomagači je brzo preuzimaju, rekao jeJean-Baptiste Guy iz carinske službe.

Godine 2021. francuski carinici su zaplijenili 18 tona kokaina na državnom teritoriju, što je za 106 posto više u odnosu na 2020.

U Sloveniji nove elektronske vinjete, naljepnice otišle “u povijest”

0
U Sloveniji nove elektronske vinjete, naljepnice otišle “u povijest”
Slovenija

Za vožnju slovenačkim autocestama od početka februara vozila moraju imati elektronske vinjete, a dosadašnje naljepnica na vjetrobranskom staklu kojima se dokazivalo da je cestarina plaćena nakon 13 godina odlaze u povijest.

Cijene cestarine za sedmičnu, mjesečnu i godišnju vinjetu ostaju iste, s time da godišnja, koja stoji 110 eura, od sada vrijedi godinu dana od datuma kupnje, umjesto do kraja tekuće godine, bez obzira na to kada je kupljena, kako je bilo do sada.

Elektronska vinjeta vezana je uz registarski broj pojedinog vozila i nije prenosiva. Prilikom kupnje potrebno je dati registarski broj vozila, elektronsku e-mail adresu, te u formularu navesti način plaćanja ako je se kupuje negotovinski putem interneta.

Vozači koji nisu sami sebi putem interneta osigurali vinjetu mogu je, kao i do sada, kupiti na mjestima gdje su se kupovale vinjete u obliku naljepnica, s time da će im u ispunjavanju formulara pomoći prodavači. Kao i do sada, slovenska vinjeta može se kupiti i u Hrvatskoj, na mjestima na koji se to moglo i do sada.

Sustav funkcionira tako da registracijske brojeve vozila za koje je plaćena cestarina prate kamere koje su postavljene na mreži autocesta, na kontrolnim točkama.

Državna kompanija za autoceste DARS zajamčila je da će se osobni podaci, nakon što se kontrolom potvrdi da je cestarina plaćena, odmah brisati iz sustava, što je u skladu s europskim normama o zaštiti osobnih podataka.

Vožnja bez važeće elektronske vinjete predstavlja prekršaj prema zakonu o cestarinama, za što je propisana globa u visini 300 eura, objavio je DARS.

Tivat i Novi Sad produbljuju saradnju

0
Tivat i Novi Sad produbljuju saradnju
Komnenović i Vučević potpisali Pismo o namjerama

Pismo o namjerama o uspostavlјanju saradnje, potpisali su danas u Novom Sadu predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.

Kako ističu u saopštenju Opštine Tivat, potpisivanje Pisma o namjerama predstavlja formalizovanje saradnje i priliku za produbljivanje već postojećih prijatelјskih odnosa dava grada.

Dva grada procijenila su da postoje objektivne mogućnosti za razvijanje partnerskih odnosa u oblastima kulture, prvenstveno u svijetlu izbora Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2022. godine, zatim sporta, turizma i međunarodne saradnje.

“Drago mi je što baš u godini kada smo Evropska prestonica kulture, podižemo nivo saradnje na viši nivo. Imamo mnogo toga zajedničkog, a Novi Sad želi da sarađuje sa gradovima crnogorskog primorja i da budemo jedni drugima od pomoći. Rodbinski i međulјudski smo čvrsto povezani, ali postoji i snažan ekonomski interes za tješnju saradnju. Spremni smo da stečenim iskustvima maksimalno podržimo Budvu i gradove Boke Kotorske u takmičenju za Evropsku prestonicu kulture 2028. godine”, naglasio je Vučević.

Komnenović je čestitao Novosađanima osvajanje titule Evropske prijestonice kulture, ocijenivši da je grad sa tako bogatom kulturnom tradicijom to i zaslužio.

“Zahvalan sam Novom Sadu što je spreman da sa nama podijeli dragocjena znanja vezana za projekat Evropska prijestonica kulture“, rekao je Komnenović i izrazio očekivanje da će potpisivanje najvišeg pravnog akta između dvije teritorijalne jedinice, koje treba da uslijedi u Tivtu, biti novi most koji spaja građane dva grada.

Komnenović, koji na poziv gradonačelnika Vučevića od ponedjeljka boravi u zvaničnoj posjeti tom gradu, juče je prisustvovao Svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Grada Novog Sada, 1. februara.

Aerodromi spremni za otvaranje novih linija – U toku pregovori sa brojnim avio-kompanijama

0
Aerodromi spremni za otvaranje novih linija – U toku pregovori sa brojnim avio-kompanijama
Goran Jandreoski – ACG

Aerodromi Crne Gore pripremaju se za oporavak sektora vazduhoplovstva na zdravim osnovama, a kompanija već vodi pregovore sa određenim niskotarifnim i redovnim avio-prevoznicima o otvaranju novih avio-destinacija, najavio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski.

– To će se osjetno odraziti na saobraćajne podatke koje kompanija očekuje u ovoj godini – rekao je Jandreoski za prvo crnogorsko izdanje jednog od najuticajnijih svjetskih biznis magazina Forbes.

Aerodromi Crne Gore doprinose društvenom i ekonomskom rastu i razvoju nacije kroz kvalitetnu, sigurnu i održivu aerodromsku infrastrukturu i usluge, navodi se u članku. U svojstvu operatora aerodromske infrastrukture i pružaoca aerodromskih usluga, kompanija predvodi sektor vazduhoplovstva, upravljajući se principima sigurnosti, dodate vrijednosti, odgovornog upravljanja i ekonomskog razvoja kao svojim temeljnim vrijednostima.

Zajedno sa svojim Odborom direktora, nadležnim ministarstvima i Vladom Crne Gore, Aerodromi Crne Gore su orijentisani na razvoj infrastrukture, unapređenje kvaliteta usluga i ulaganje u kadar kao vrijedan resurs kompanije.

– Okosnica naše kompanije su bezbjednost i sigurnost putnika u svakom trenutku. Naša vizija određuje aerodrome kao ulaznu kapiju za turizam i ulaganja – rekao je Jandreoski.

Vođena ovom misijom, stremljenja kompanije nisu prošla nezapaženo, te su Aerodromi Crne Gore dobili brojna priznanja za stručan pristup u upravljanju aerodromima.

Uprkos do sada neviđenim izazovima koje je nametnula pandemija korona virusa, Aerodromi Crne Gore su ostvarili porast broja putnika, trasirajući put rastućeg interesovanja za zemlju kao turističku destinaciju. Obim putničkog saobraćaja je tokom 2021. godine, dosegao rast od 65% u odnosu na 2019. godinu.

Aerodromi Crne Gore sada se pripremaju za oporavak sektora vazduhoplovstva na zdravim osnovama.

Već pregovaramo sa određenim niskotarifnim i redovnim avio-prevoznicima o otvaranju novih avio-destinacija, što će se osjetno odraziti na saobraćjne podatke koje očekujemo u ovoj godini – rekao je Jandreoski.

Crna Gora, kao tržište koje bilježi izuzetan rast, nudi niz mogućnosti investitorima i avio-kompanijama koje žele da ostvare svoje prisustvo u regionu.

– U saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, Ministarstvom ekonomskog razvoja i Ministarstvom kapitalnih investicija, Aerodromi Crne Gore su osmislili zajedničke programe koji su usmjereni na promociju potencijala ove zemlje i imaju za cilj da svijetu pošalju poruku o investicionim mogućnostima Crne Gore. Jedan takav primjer je Air Astana, koja je uvrstila Podgoricu među svoje turističke destinacije – navodi se u članku.

Aerodrom Tivat – foto Boka News

Letovima ove avio-kompanije, preko 20.000 visokoplatežnih turista posjetilo je Crnu Goru. Osim toga, crnogorski vazduhoplovni propisi omogućavaju stranim investitorima da osnuju avio-kompanije ili obavljaju uslužne djelatnosti u avio-saobraćaju.

– Naš cilj nije samo povezivanje sa mogućim čvorištima ili aerodromima, već nastojimo da se izgradimo kao organizacija koja okuplja najbolje poznavaoce oblasti vazduhoplovstva – rekao je Jandreoski.

Digitalni napredak na planu svjestke ekonomije nije zaobišao ni vazduhoplovnu branšu, gdje se takođe javlja kao preduslov razvoja. Kada je riječ o avijacijskom segmentu poslovanja, Jandreoski ističe da kroz usluge koje pružaju nastoje da osnaže saradnju sa avio-kompanijama.

– Za 2022. godinu smo planirali brojne investicione aktivnosti, uključujući između ostalog zamjenu postojećih vozila sa dizel-benzinskim pogonom električnim vozilima. Dakle, okrećemo se obnovljivim izvorima enegrije – rekao je.

Primjenom ekološki prihvatljivih poslovnih praksi, Aerodromi Crne Gore slijede sve preporuke ICAO i Evropske komisije u cilju obezbjeđenja održivog poslovanja i dobrobiti populacije. Kako bi držali korak sa tehnologijom, određena sredstva su opredijeljena za realizaciju projekata video-nadzora, sistema razglasa i primjenu tehnologije vještačke inteligencije u sferi sigurnosti putnika.

– Iz tehnološke perspektive, shodno nedavno potpisanom sporazumu, mi smo postali dio sistema zaštite sajber bezbjednosti Eurocontrola, na koju činjenicu smo veoma ponosni. Sada smo u prilici da naučimo više o sajber bezbjednosti i mogućim uticajima iste na budućnost – dodaje direktor Aerodroma.

Forbes u tekstu navodi da geografska pozicija Crne Gore nameće avio-putovanja kao prvi izbor za posjetu zemlji, što je ujedno garancija njenog neminovnog rasta i razvoja. Napominju da je vijek od začetka avijacije u Crnoj Gori, a danas je zemlja uspostavila povoljno poslovno okruženje za investitore, osnaženo Aerodromima Crne Gore i rukovodstvom kompanije koje je sposobno da prilagodi poslovanje datim prilikama, stručnim Odborom direktora i podrškom vlade.

– Cilj vlade je da stranim investitorima pruži mogućnosti da ulažu u avijaciju. Sinergija koja vlada između institucija i vlasti je od ogromnog značaja. Uskoro ćemo imati priliku da u Crnoj Gori dočekamo potencijalne investitore – zaključio je Jandreoski.

IJZ: Korona odnijela još 14 života, 617 novooboljelih, Kotor 32, H.Novi 31, Tivat 17

0
IJZ: Korona odnijela još 14 života, 617 novooboljelih, Kotor 32, H.Novi 31, Tivat 17
Covid 19 foto IJZ

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 01.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 218 uzorak na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 617 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 164
Bar 98
Nikšić 71
Budva 39
Kotor 32
Herceg Novi 31
Ulcinj 31
Rožaje 27
Pljevlja 25
Cetinje 18
Bijelo Polje 17
Tivat 17
Danilovgrad 15
Berane 9
Mojkovac 6
Tuzi 5
Kolašin 4
Plav 3
Žabljak 3
Andrijevica 1
Šavnik 1
UKUPNO 617

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 01.02.2022. godine je iznosio 26,24 %.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno 14 smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (5), Bar (2), Pljevlja (2), Nikšić (1), Cetinje (1), Andrijevica (1), Tivat (1), Berane (1). Među preminulima najmlađi je imao 50 godina, a najstariji  89 godina starosti.

Svi pacijenti preminuli tokom jučerašnjeg dana, bili su nevakcinisani ili nijesu bili propisno vakcinisani (proslo vise od 5 mjeseci od druge doze).

Stoga još jednom apelujemo na građane da se vakcinišu ako to do sada nijesu učinili, ili ukoliko je prošlo između 3-5 mjeseci od poslednje doze prime svoju buster dozu.

Samo kompletnom imunizacijom možemo uticati da se broj smrtnih ishoda u našoj zemlji smanji.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2582.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 961 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 5481.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 221 214.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1467
Nikšić 681
Bar 626
Ulcinj 433
Herceg Novi 366
Budva 304
Bijelo Polje 244
Pljevlja 238
Tivat 182
Kotor 179
Cetinje 144
Danilovgrad 126
Berane 101
Rožaje 101
Tuzi 73
Mojkovac 62
Plav 31
Kolašin 26
Šavnik 26
Plužine 20
Žabljak 19
Petnjica 18
Andrijevica 13
Gusinje 1
Crna Gora 5481

Broj predstavlja sve slučajeve infekcije otkrivene korišćenjem PCR testova i brzih antigenskih testova koji su prijavljeni Institutu za javno zdravlje Crne Gore

55. Hercegnovski zimski likovni salon – Mnogolikost

0
55. Hercegnovski zimski likovni salon – Mnogolikost
Hercegnovski zimski salon

Hercegnovski zimski likovni salon, 55. po redu,  svojom koncepcijom i selekcijom u fokus je stavio umjetnike koji se u svojim istraživanjima predstavljaju različitim stilovima i tehnikama. To podrazumijeva ideju da se prikažu i istaknu osobena umjetnička djela, poetike, stilske orjentacije i profesionalni nivo.

Za ovogodišnju selekciju presudan je bio kriterijum kvaliteta i težnja da se postigne izvjesna mnogolikost umjetničko – istraživačkih opredjeljenja i mogućnost uvida u likovno stvaralaštvo Crne Gore i regiona.

Na izložbi je prisutna  autorska raznovrsnost sa specifičnostima likovnih rukopisa. Raznolika optika izloženih eksponata upoznaje nas sa aktuelnom likovnom produkcijom, likovnim senzibilitetima, dostignućima, opredjeljenjima i stavovima odabranih autora. Na ovakvim izložbama uvijek ostaje otvoreno pitanje; Da li je likovnoj publici pružena dovoljno vjerna slika onoga što se trenutno dešava na savremenoj likovnoj sceni?… Tragajući za odgovorima dolazimo do potvrde da na ovim prostorima djeluju mnogi stvaraoci vrijedni pažnje, jer je salon široko otvorio  svoja  vrata, prvenstveno, mladim stvaraocima, koji su manje primjećeni na likovnoj sceni. Praćenje aktuelnih likovnih stremljenja, uz neosporan kreativni potencijal mladih koji tek pristižu, je ono što ovaj salon afirmiše. Iz sveobuhvatnosti kako mladih, tako i starijih autora koji se predstavljaju  crtežima, slikama, grafikama, skulpturama, mozaicima, digitalnim printom, može se zaključiti da ne zaostaju ni u suštinskom, ni u kreativnom izrazu od savremenih trendova, naročito u pojedinim slučajevima. Većina vrlo vrijednih umjetnika nastavlja svoja istraživanja, uglavnom,  kontinuiranim stvaralačkim rukopisom i osobenostima, upravo, apostrofirajući ljepotu poetsko-vizuelnih razlika, ističući tako autorsku individualnost, baštinu kulture, likovnu vokaciju.

Umjetnici se predstavljaju vrlo različitim stilovima, postupcima, konceptima, svojom raznolikom izražajnom likovnom poetikom: figuracijom, metamorfozom figuracije, hiperrealističkim i nadrealističkim slikama, maksimalnim pikturalizmom, asocijativnim metaforama, apstraktnim ekspresivnim formama…

Ovi autori potvrđuju trenutak likovne umjetnosti kroz stvaralačku inventivnost iskazanu sugestivnim kolorističkim oblicima i njihovim strukturalnim djelovima koji govore o bogatsvu i spontanosti umjetničke imaginacije na ovim prostorima.

Prezentovana djela različitih generacija i stilskih opredjeljenja zaokružuju taj široki spektar stvaralaštva od Momira Kneževića pa do najmlađe Marije Radusinović, koji, posebno ističemo, u ovom trenutku, daju značajan doprinos likovnoj sceni 55. Hercegnovskog zimskog likovnog salona i njegovom uspješnom trajanju.

mr Irvin Masličić

(selektor 55. Hercegnovskog zimskog likovnog salona)

Opština Tivat u globalnoj inicijativi za unapređenje energetske efikasnosti

0

Opština Tivat u globalnoj inicijativi za unapređenje energetske efikasnostiOpština Tivat je tokom 2021. godine izvršila nabavku ukupno 121 energetski efikasne LED svjetiljke, radi zamjene tradicionalnih svjetiljki u administrativnoj zgradi lokalne uprave.

“Kroz ovu aktivnost cjelokupna rasvjeta u administrativnoj zgradi Opštine Tivat je ostvarena primjenom efikasnih LED svjetiljki, koje imaju veoma značajan pozitivan efekat na uštedu energije i zaštitu životne sredine u odnosu na tradicionalne svjetiljke koje su ranije služile za osvjetljavanje. Pored toga, Opština Tivat je sprovela kompletno servisiranje i mijenjanje filtera na uređanjima i individualnim grejnim tijelima, za šta je planirano da u budućnosti bude sastavni dio redovnog održavanja”- saopšteno je danas tim povodom iz lokalne uporave najmanjeg bokeljskog grada.

U cilju kontinuiranog rada na uvećavanju stepena energetske efikasnosti, opštinski Sekretarijat za uređenje prostora, kao obrađivač, izradio je predlog Programa poboljšanja energetske efikasnosti Opštine Tivat za period od 2021. do 2023. godine, kojim se planiraju brojne mjere, među kojima je kao prioritetna aktivnost izdvojena priprema tehničke dokumentacije za sprovođenje projekata energetske efikasnosti i realizacija mjera poboljšanja energetske efikasnosti utvrđenih detaljnim energetskim pregledima objekata u vlasništvu Opštine Tivat. Radi stvaranja preduslova za sprovođenje člana 96 Zakona o energetic, izrađen je i predlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izgradnji pomoćnih objekata na teritoriji opštine Tivat. Naime, članom 119 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao pomoćni objekti utvrđeni su foto-naponski paneli za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, snage do 10kW, na krovu osnovnog, odnosnog drugog pomoćnog objekta. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o energetici kroz izmjenu člana 96 omogućeno je da krajnji kupac proizvodi energiju za sopstvene potrebe, između ostalog, iz obnovljivih izvora energije.

enrgetska efikasnost

“Kao lokalna samouprava koja je trasirala svoj put u oblasti energetske efikasnosti, Opština Tivat je izabrana da bude podržana prilikom izrade Akcionog plana za održivu energiju i klimu (engl. Sustainable Energy and Climate Action Plan – SECAP) u okviru aktivnosti projekta „EU za energetsku tranziciju – Sporazum gradonačelnika na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“. Glavni rezultat ovog procesa je priprema jednog sveobuhvatnog, ambicioznog i primjenljivog Akcionog plana za održivu energiju i klimu (SECAP) koji će služiti kao glavni strateški dokument i smjernica za održivi razvoj lokalne zajednice.

Cilj SECAP-a je da uvede dugoročni održivi razvoj lokalnih zajednica u glavne tokove i da pruži podršku nacionalnim naporima za ublažavanje (mitigaciju) i prilagođavanje (adaptaciju) klimatskim promjenama na jedan konkretan i efikasan način na nivou zajednice”-naveli su iz lokalne uprave Tivta.

Aktivirana nova turistička ruta „Monumentalni čuvari Herceg Novog“

0
Aktivirana nova turistička ruta „Monumentalni čuvari Herceg Novog“
Nova turistička ruta

Aktivirana je nova turistička ruta pod nazivom „Monumentalni čuvari Herceg Novog“, koja obuhvata 15 interesnih tačaka koje čine sastavne dijelove fortifikacionog sistema starog urbanog jezgra grada.

Fortifikaciono nasljeđe obuhvaćeno tematskim obilaskom prezentovano je protekle sedmice zainteresovanim studentima uz pratnju licenciranog lokalnog turističkog vodiča, Aleksandre Petronijević, čime je ova ruta i zvanično aktivirana.

Posjeta svih interesnih tačaka praćena je tematskom prezentacijom, pa su učesnici imali priliku da tokom pješačke ture saznaju značajne detalje o burnoj istoriji Herceg Novog, njegovoj urbanoj genezi i fortifikacionom nasljeđu, kao i da se upoznaju sa različitim dijelovima i prostorijama monumentalnih čuvara, odnosno impresivnih i unikatnih tvrđava koje okružuju Stari grad.

Nova turistička ruta

Ruta „Monumentalni čuvari Herceg Novog“ je formirana u sklopu Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora projekta pod nazivom „Fortitude – Istorijske tvrđave koje osnažuju razvoj prekograničnog turizma“, koji realizuje Sekreterijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.

Promocija i prezentacija ove rute zainteresovanim domaćim i inostranim gostima biće nastavljena u narednom periodu. Lokalna turistička agencija „Trend Travel DMC“ će pružati mogućnost angažovanja turističkih vodiča kao aktera podrške u prezentaciji i interpretaciji turističko-kulturnog i fortifikacionog nasljeđa grada.