U posljednja 24 sata u Hvatskoj je zabilježeno 7.315 novih slučajeva zaraze koronavirusom pa je ukupan broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj 34.296.
Preminulo je 50 osoba, prenosi N1.
Među njima je 1.940 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 254 pacijenta.
Od 25. februara 2020. godine kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj do danas ukupno je 514.850 zaraženih ovim virusom, od kojih je 9.655 preminulo.
Međunarodna pomorska agencija (IMO) Ujedinjenih naroda želi smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova od brodova za 50 posto do 2050., u odnosu na 2008. godinu.
Koalicija 19 država u srijedu je dogovorila stvaranje ‘zelenih’ brodskih ruta između luka kako bi ubrzali dekarbonizaciju svjetske pomorske industrije.
Morski promet, na koji otpada oko 90 posto svjetske trgovine, odgovoran je za gotovo 3 posto svjetskih emisija ugljikovog dioksida.
Međunarodna pomorska agencija (IMO) Ujedinjenih naroda želi smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova od brodova za 50 posto do 2050., u odnosu na 2008. godinu.
Taj cilj nije u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015., pa je sektor pod pritiskom da bude ambiciozniji.
Potpisnice takozvane “Deklaracije Clydebank“, donesene na samitu o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, dogovorile su uspostavu najmanje šest zelenih koridora do 2025. Zbog toga će trebati stvoriti zalihe goriva koja ne emitiraju stakleničke plinove, infrastrukturu potrebnu za dekarbonizaciju te regulatorni okvir.
“Naš je cilj da do 2030. vidimo još koridora“, stoji u deklaraciji.
Potpisale su je Australija, Belgija, Kanada, Čile, Kostarika, Danska, Fidži, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Japan, Marshallovi otoci, Maroko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, stoji na stranicama britanske vlade, domaćina skupa u Škotskoj.
Britanski ministar pomorstva Robert Courts naglasio je da države ne mogu same dekarbonizirati brodske rute bez pomoći privatnih i nevladinih aktera.
“UK i mnoge druge države, tvrtke i nevladine organizacije danas vjeruju da je moguća međunarodna špedicija s nultom emisijom do 2050.“, rekao je ministar.
Američki ministar prometa Pete Buttigieg kazao je kako je deklaracija “velik korak naprijed za zelene brodske koridore i kolektivno djelovanje“.
Dodao je kako SAD “pritišće IMO da usvoji cilj o nultoj emisiji u međunarodnoj špediciji do 2050.“.
Glavni tajnik te agencije Kitack Lim u subotu je rekao kako ona mora “nadograditi svoju ambiciju i držati korak s posljednjim događajima u svjetskoj zajednici“.
Na zahtjev nekadašnjeg Jugoslovenskog aerotransporta, 10. novembra 1971. godine, Aerodrom Tivat je dobio odobrenje za upotrebu klase “A”. Aerodromi Crne Gore zato danas obilježavaju pola vijeka od osnivanja.
“Kad bi bio čovjek, ovaj aerodrom bi imao štošta da nam ispriča i imali bismo dosta od nje ili njega da naučimo. Ovo je značajan jubilej za, teritorijalno možda malu Crnu Goru, ali koju baš ovaj aerodrom, na svjetskoj mapi, s nekim izuzecima, čini velikanom”, naglasio je Jandreoski.
Ovaj Aerodrom je, kako je dodao, od izuzetnog značaja za razvoj čitavog ovog regiona, tačnije, istorijat Aerodroma, njegov razvoj i razvoj crnogorskog primorja, turizma i privrede neraskidivo su vezani.
“Upravo je ovo mjesto turistima iz čitavog svijeta približilo sve crnogorske ljepote, a crnogorskim privrednicima, naročito sektoru turizma, omogućilo da zbog blizine Aerodroma budu konkurentni na svjetskom tržištu”, rekao je on.
Jandreoski se uzdržao od izjašnjavanja o eventualnim koncesijama jer, kako je naglasio, država treba da procijeni u kom smjeru će se, u budućnosti, razvijati Aerodromi Crne Gore.
“Ipak želim da vas informišem da vrijedno radimo na završetku procedure započete mnogo ranije, a koja bi i na ovoj pisti, konačno, omogućila noćno slijetanje”, napomenuo je izvršni direktor ACG.
On je izdvojio to što su ACG nastavili saradnju sa kompanijom Nav Blue, koja je u vlasništvu francuskog Airbusa, a novina je da je novi partner u tom poslu SMATSA, operater za usluge navigacije za Crnu Goru i Srbiju.
“To je nužno, jer u vazduhoplovstvu, kada se neka procedura završi, neko treće tijelo mora da je verifikuje. Očekujemo da će, kada kompletiramo ove korake, Agencija za civilno vazduhoplovstvo priznati taj proces. Ipak, i kada se čitav taj krug završi, ne znači da je sve spremno za noćno slijetanje, jer aerodrom nije sertifikovan. Zbog toga će ovaj menadžment, kada se donese konačna odluka o tome u kom pravcu će se razvijati Aerodromi Crne Gore, dati sve od sebe da sertifikuje i aerodrom u Tivtu i aerodrom u Podgorici”, kazao je Jandreoski.
Partner u tom poslu je i resorno Ministarstvo kapitalnih investicija, koje ima veoma važnu ulogu u usklađivanju tih i ostalih ključnih poslovnih procesa, dodao je on.
Jandreoski je zahvalio i članu Nadzornog odbora SMATS-e Zoranu Radunoviću, koji je dao izuzetan doprinos tokom razgovora sa kolegama iz Kontrole letenja Srbije i Crne Gore.
“Vjerujem da je pred nama fantastičan period, a, računajući na tim kojim sam okružen i koji daje sve od sebe, očekujem da Aerodromi Crne Gore uskoro zablistaju u punom sjaju. Nadam se da ste i vi, prethodnih mjeseci, vidjeli da se stvari mijenjanju u očekivanom pravcu na bolje, a uvjeravam vas da je ovo samo početak i da ćemo skupa, na ovom istom mjestu, uskoro imati još razloga za slavlje”, poručio je on.
“Na kraju, na dan kada Aerodromi obilježavaju pola vijeka od osnivanja, slavimo i naše zaposlene koji su čitav radni vijek posvetili tome da uzdignu krila savremene Crne Gore! Uz zahvalnost na profesionalnom i ljudskom pregnuću Aerodromi Crne Gore našim penzionerima, nakon tridesetogodišnjih letova, želimo vam vedro nebo nad mirnim morem u daljem životnom putu”, zaključio je izvršni direktor ACG.
“Danas obilježavamo veliki jubilej, a to je 50 godina od otvaranja i dobijanja upotrebne dozvole rekonstruisanog i modernizovanog aerodroma Tivat. Prostor na kome se nalazi aerodrom je i poslije Drugog svjetskog rata korišten kao letjelište namjenjeno prvenstveno obuci civilnih i vojnih padobranaca, a od 1. maja 1957. godine otvoren je aerodrom sa manjim terminalom i kontrolnim tornjem, malom asfaltnom platformom i travnatom poletno sletnom stazom”, podsjetio je direktor Aerodroma Tivat Vladimir Praščević.
On se nada da će ovaj jubilej biti početak nove razvojne faze koja će značiti veći terminal i moderniju prateću infrastrukturu.
“Tako bismo na pravi način odgovorili zahtijevima tržišta i kao integralni dio turističke privrede pružili kompletniju ponudu”, naveo je on.
Predsjednik Opštine Tivat Željkom Komnenović uputio je danas Institutu za javno zdravlje Crne Gore inicijativu za reviziju važećih epidemioloških mjera u dijelu postupka sprovođenja izolacije i karantina za kompletno vakcinisana lica.
Komnenović je u dopisu koji je upućen direktoru IJZ-a dr Igoru Galić zatražio da se pod hitno revidiraju ove mjere zbog evidentnog sve većeg broja oboljelih od korone u Tivatu, a koji se prethodno već vakcinisani.
„Po podacima koje lokalnoj upravio diostavlja Epidemiološka slušba Doma zdravlja Tivat, ukupan broj gtrenutno aktivnih slučajava oboljevanja od koronavirusa u Tivtu na dan 9.novembar, je 195 od čega je čak 79 vakcinisanih osoba, kao i 56 djece. Dodatno, vrijednost stope kumulativne incidencije u Tivtu je trenutno vrlo visoka i iznosi 1.696 na 100.000, što predstavlja visok stepen epidemiološkog rizika“- naveo je gradionačelnik Tivta u dopisu čelnicima IJZ-a.
Komnenović da precizorao da prema „Opštem protokolu za postupanje sa oboljelima od COVID-19, bliksim kontaktima oboljelih, sprovođenjem i kriterijumima za prekid izolacije i karantina“ od 22.oktobra, u dijelu koji se odnosi na postupak sa kompletno vakcinisanim osobama, „nije dozvoljeno izdavanje riješenja o samoizolaciji za ova lica.“
„U trenutno vrlo slošenoj epidemiološkoj situaciji, u Tivtu je zabilježen veliki broj slučajeva lica koja su oboljela, ili su u bliskom kontaktu sa zaraženima od COVID-19, a kojima po navedenom Protokolu, nije izdato rješenje o samoizolaciji jer su vakcinisana. Kao rezultat toga, ta lica se nesmetano kreću i obavljaju aktivnosti, odlaze na posao, odnosno nastavljaju da ostvaruju brojne kontakte. Ovaj provlem je posebno izražen u školskim i predškolskim ustanovama, u kojima je evidentan nagli porast boja zaražene djece u posljednjih sedam dana“- naveo je gradonačenik Tivta.
On smatra da imajući u vidu to, kao i činjenicu da je u tom gradu trenutno izuzetno visoka incidencija i udio vakcinisanih među aktivno oboljelima od koronavirusa, kao i saznanja da vakcinisane osobe ne samo da i pored toga, mogu da obole već i da one dalje šire virus, „mišljenje je Epidemiološke službe Doma zdravlja Tivat da bi i kompletno vakcinisane osobe trebale da podliježu mjerama karantina, bez obzira na vakcinaslni statis, odnosno da li je osoba primila jednu, dvije ili tri doze vakcine“.
Nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2021. godini osvojili su umjetnici: Daliborka Kordić za triptih, rađen kombinovanom tehnikom na papiru i Petar Martinović za skulpturu rađenoj u terakoti, pod nazivom “Model Mićko 972“.
Žiri je radio u sastavu: Gordana Franović, istoričarka umjetnosti (predsjednica), mr Svetlana Lana Bokan, akademska vajarka (članica) i Dijana Lazović, akademska slikarka (članica).
Žiri je na sjednici održanoj 8. novembra 2021. godine donio odluku da na izložbi ,,Kotorski vizuelni umjetnici 2021.’’ učestvuju 19 umjetnika: Eleonora Apollonio, Nedeljko Simanić, Simon Vučković, Mile Albijanić, Milodarka Milatović, Ružica Rebronja, Kristina Kusovac, Željka Jovićević, Petar Martinović, Milenko Premović, Željka Pestorić, Jovana Pestorić, Romana Pehar, Daliborka Kordić, Dušica Ivetić, Sonja Gledić, Bosiljka Bakočević, Ana Zarubica i Dubravka Milivojević.
Nakon stručnog pregleda svih radova vizuelnih umjetnika, žiri je donio odluku da Nagradu za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru u 2021. godini dodijeli umjetnicima: Daliborki Kordić i Petru Martinoviću.
„Daliborkin rad se istakao zbog snage linije koja je znatno osvježenija, nosi posebnu poruku koja se istovremeno prepoznala i u radu Petra Martinovića koji je tu liniju iskoristio u izražaju svojih prepoznatljivih skulptura.
Pored tradicionalnog višeslojnog slikarstva i vajarstva, ove godine je izložba oplemenjena sa nekoliko radova iz domena potpuno savremenih tehnika kao što su digital art i video art“ – stoji u obrazloženju.
Na jubilarnom 30. Međunarodnom salonu urbanizma u Nišu, Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog osvojila je treću nagradu za rad „Avanturistički park – Vrbanj“, u kategoriji Urbanistički projekti i realizacije.
Na ovogodišnjem Međunarodnom salonu predstavljena su 142 rada podijeljena u 12 kategorija. U kategoriji Urbanistički projekti i realizacije izloženo je 28 radova, među kojima je i “Avanturistički park Vrbanj”.
Izgradnja parka, kao sportsko-rekreativnog kompleksa sa sadržajima adrenalinskog tipa, nastala je kao realizacija jedinstvenog projekta prekogranične saradnje Adriatic Cannoning, s ciljem cjelogodišnje turističke valorizacije ambijentalnih potencijala regionalne prirode. parka i afirmacije ruralnog zaleđa i održivog korišćenja prirodnog pejzaža jedinstvenog reljefa i izuzetne biodiverziteta.
Organizator Salona je Udruženje urbanista Srbije, a manifestacija je realizovana zahvaljujući saradnji Udruženja urbanista Srbije, JP Urbanistički zavod Niš i Udruženja urbanista Niša. Glavni pokrovitelji Međunarodnog salona su Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i grad Niš.
Dubrovački aerodrom ove zime će biti povezana s tri velika grada – Moskvom, Barcelonom i Istanbulom.
Prema Moskvi prometuje Ural Airlines, prema Barceloni španjolski Vueling, a prema Istanbulu Turkish Airlines. Prijašnjih je godina Croatia Airlines prometovala na liniji prema Frankfurtu u zimskom redu letenja, no zbog niske potražnje linija ni ove zime nije u prometu. Ipak, za Dubrovnik bi bilo ključno imati povezanost s barem jednim velikim europskim čvorištem, poput Londona, Amsterdama, Pariza, Frankfurta, Munchena ili Beča, odakle bi putnici mogli nastaviti putovanje prema krajnjim odredištima. Naime, preko Moskve to praktički i nije moguće, Vueling ne nudi široku mrežu odredišta preko Barcelone, dok je kod Turkish Airlinesa slučaj da nitko iz europskih gradova neće letjeti prema Istanbulu da bi zatim nastavio putovanje prema Dubrovniku. Linija iz Istanbula svakako je dobrodošla za putnike iz Azije, pa čak i Sjeverne Amerike, no tih je putnika u zimskim mjesecima razmjerno malo.
Iako je preko Zagreba moguće putovati prema nizu europskih odredišta, ako želimo poticati cjelogodišnji turizam onda bi svakako trebali osigurati povezanost Dubrovnika s jednim od spomenutih europskih čvorišta. London bi bio i najlogičniji izbor s obzirom na to da je prije pandemije British Airways prometovao prema Dubrovniku i zimi. Naime, britanski su turisti jedni od najzastupljenijih u Dubrovniku, a s British Airwaysom je moguće ( ne idealno) ostvariti konekcije prema drugim odredištima u Europi.
U decembru bi Vueling trebao prometovati između Rima i Dubrovnika, no kompanija još uvijek ostavlja mogućnost otkazivanja letova iako su isti trenutno dostupni za booking.
Split kao izuzetak
Naša najprometnija zračna luka ove godine ima razmjerno dobru mrežu međunarodnih linija u zimskom redu letenja.
Dostupni su svakodnevni letovi prema Rimu i Munchenu, još važnije prema Frankfurtu, uz to su u prometu i leisure linije Eurowingsa prema Düsseldorfu i Stuttgartu. U vrijeme oko Božića i Nove godine Eurowings će nakratko prometovati i na liniji između Kölna i Splita, a KLM će prometovati na liniji iz Amsterdama.
Za primjer, British Airways ovog je ljeta prometovao gotovo dva puta dnevno prema Dubrovniku te svakodnevno prema Splitu. Ove zime kompanija nema niti jednog leta prema obali, a prekida operacije i prema Zagrebu. Niskotarifni avioprijevoznici po tom su pitanju još rigorozniji. Stotine tjednih letova EasyJeta i Ryanaira te desetine letova Wizz Aira prema hrvatskim obalnim zračnim lukama a niti jedan zimi.
Ako već putem udruženog oglašavanja izdvajamo velika financijska sredstva kako bi potaknuli te avioprijevoznike da prometuju prema Hrvatskoj – onda bi im trebalo uvjetovati prisustvo u hrvatskim zračnim lukama u zimskom redu letenja, naravno, sa znatno manjim brojem redovnih linija i tjednih letova, a to dodatno potaknuti izraženijim popusta prihvata i otpreme zrakoplova i putnika u samim zračnim lukama. Dok do toga ne dođe, ne moramo očekivati značajan međunarodni promet u hrvatskim zračnim lukama u zimskim mjesecima.
Svečano obilježavanje velike, 130. obljetnice od osnutka Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković” započelo je ovog ponedjeljka u rovinjskom Multimedijalnom centru. Tom se prilikom Martin Pfannkuchen, predstojnik Centra, u svom pozdravnom govoru obratio uzvanicima, mahom suradnicima iz brojnih rovinjskih ustanova i udruga, te im se zahvalio na izvrsnoj suradnji za koju su tijekom svečanosti primili prigodne plakete. Napomenuo je također kako je s tim danom tek započelo višetjedno slavlje, piše Glas Istre.
Trinaest desetljeća kontinuiranog istraživanja doveli su do prepoznatljivosti rovinjskog Centra. Najopsežnija znanstvena dokumentacija o stanju mora na europskoj razini postoji upravo zahvaljujući njima. Za sve su ipak zaslužni ljudi, od onih koji su bili sami inicijatori pa do današnjih zaposlenika Centra, naveo je David M. Smith, ravnatelj Instituta “Ruđer Bošković”, koji je Centru poželio još mnogo godina uspjeha.
Iskrene čestitke sadašnjim i bivšim djelatnicima Centra uputio je i rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga, rekavši da su uloga i važnost Centra za istraživanje mora neupitni.
Tokom 130 godina ovim rovinjskim znanstveno-istraživačkim domom upravljali su znanstvenici austrougarske monarhije, Kraljevine Italije, jugoslavenske federacije i konačno države Hrvatske. Ono što je zasigurno ostalo nepromijenjeno je zahtjevan, dugotrajni rad usmjeren k novim otkrićima, saznanjima, razumijevanju i praćenju morskog svijeta u svim njegovim oblicima, rekao je Paliaga.
Za 130. obljetnicu predstojniku Centra gradonačelnik Paliaga uručio je priznanje Grada Rovinja.
Zoološku stanicu u Rovinju 1891. godine osnovao njemački prirodoslovac dr. Otto Hermes, a upravo je Rovinj odabran kao lokacija zbog izuzetne čistoće mora, raznolikosti flore i faune, ali i povezanosti s glavnim, velikim europskim gradovima željezničkim putem. Uslijedile su turbulentne promjene koje su se odvijale pod utjecajem društveno-povijesnih prilika, ali i djelovanjem značajnih pojedinaca koji su ostavili svoj trag na širenje djelatnosti i znanstveno-istraživačkog rada Centra.
Centar ima dugu tradiciju znanstvenih istraživanja obalnog dijela mora, preciznije sjevernog Jadrana. Kao njegov daljnji smjer, Pfannkuchen iznosi plan prikupljanja podataka digitalnim putem kako bi bili u stvarnome vremenu te ujedno dostupni svima.
Stockholm je prepolovio broj dopuštenih električnih romobila na svojim ulicama, što je najnoviji udarac popularnom, ali kontroverznom obliku gradskog prijevoza.
Gradsko vijeće izglasalo je ograničenje broja dozvoljenih romobila na 12.000 sa sadašnjih 23.000 te smanjila broj ovlaštenih tvrtki za iznajmljivanje skutera s osam na tri.
Ograničenja stupaju na snagu 1. januara, a gradske vlasti će u idućim tjednima objaviti kojim će tvrtkama biti dozvoljeno zadržati dozvole za iznajmljivanje, rekli su dužnosnici nakon glasanja.
Korištenje električnih romobila eksplodiralo je proteklih godina u najvećim gradovima diljem svijeta, ali i kontroverze oko njihove uporabe.
Pristaše smatraju da su električni romobili prikladan oblik prijevoza, dok kritičari tvrde da zatrpavaju ulice i da mogu biti opasni pri velikim brzinama.
Nekoliko svjetskih prijestolnica uvelo je ograničenja na njihovu uporabu.
Kopenhagen ih je potpuno zabranio u listopadu 2020., a ponovno je ih dopustio godinu dana kasnije, ali uz stroga pravila kojima se ograničava njihovo parkiranje i uporaba.
Oslo je u srpnju smanjio broj dopuštenih romobila s 20.000 na 8.000 i zabranio da ih se vozi između 23 i 5 sati.
Pariz je uveo ograničenje brzine električnih romobila na 20 kilometara na sat.
Singapur je zabranio vožnju električnih romobila na pješačkim stazama, po uzoru na Njemačku i Francusku.
Migranti, prepušteni sami sebi unutar Bjelorusije, ponovo su na silu pokušali preći granicu i ući u Poljsku, no na granicu su poslana dodatna pojačanja u ljudstvu, javlja Reuters.
– Nije bila mirna noć, bilo je puno pokušaja da se probije poljska granica, rekao je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak za javni radio PR1.
Kako javlja privatna radio postaja RMF, granicu je na silu jučer pokušalo prijeći oko 200 migranata, a 60 ih je to ponovo pokušalo nakon ponoći.
Stotine migranata su podigle logor uzduž granice ojačane bodljikavom žicom i koju čuvaju poljski vojnici kako bi spriječili njihov ulazak u Europsku uniju. Broj vojnika koji čuvaju granicu je povećan s 12.000 na 15.000.
Migranti se probili kroz ogradu na granici Bjelorusije i Poljske
Dvije velike skupine migranata navodno su uspjele probiti ogradu na granici između Bjelorusije i Poljske.
Nekoliko desetaka ljudi uspjelo je srušiti ogradu u blizini sela Krynki i Bialowieza i prijeći granicu, javila je poljska agencija PAP pozivajući se na lokalnu radiopostaju Bialystok.
Postaja navodi riječi glasnogovornice pograničnih snaga, koja je rekla da su u oba slučaja ograde na granici nasilno srušene.
– Neki su migranti odvedeni u Bjelorusiju, a neki su uspjeli pobjeći, dodala je.
Na bjeloruskoj strani nalaze se stotine migranata.
Poljska odbija primiti migrante na svoj teritorij pa je posljednjih sedmicna poslala stotine pripadnika svojih snaga na granicu te podignula bodljikavu žicu, u nastojanju da spriječi bilo kakav pokušaj migranata da se probiju.
Bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko zatražio je jučer da migrantima bude omogućeno da uđu u Poljsku. U intervjuu je rekao kako većina njih želi produžiti dalje, u Njemačku.
Europska unija optužila je Minsk da pomaže migrantima da dođu do vanjskih granica Unije u Poljskoj, Litvi i Latviji u znak osvete za zapadne sankcije uvedene Bjelorusiji zbog političke represije nad vlastitom oporbom.
Lukašenko, kojega zovu “posljednjim europskim diktatorom”, zanijekao je da namjerno dovodi ljude iz zemalja u krizi, poput Sirije, Afganistana, Libije i Iraka, i potom ih pušta prema granici s EU-om.
Europska unija trenutačno planira uvođenje novih sankcija Bjelorusiji, koje bi se posebno odnosile na državnog zračnog prijevoznika Belaviu zbog navodnog transporta migranata u Bjelorusiju.
Njemačka traži uvođenje novih sankcija Bjelorusiji
– Njemačka je za uvođenje novih sankcija Europske unije Bjelorusiji, objavio je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, optuživši bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da “beskrupulozno iskorištava migrante šaljući ih na granicu s Poljskom”.
– Sankcionirat ćemo sve koji sudjeluju u ciljanom krijumčarenju migranata, rekao je Maas u priopćenju, dodajući da će EU raditi na “proširenju i jačanju (…) sankcija protiv Lukašenkova režima”.
Opisujući situaciju na bjeloruskoj granici kao strašnu, Maas je optužio Lukašenka za pokretanje “opasne spirale iz koje nema izlaza”. Također je izrazio uvjerenost da je EU spreman djelovati protiv drugih zemalja i zračnih prijevoznika uključenih u prijevoz migranata.
– Nitko ne smije nekažnjeno sudjelovati u Lukašenkovim nehumanim aktivnostima, izjavio je Maas, upozorivši da smo “spremni, kao EU, povući i posljedice”.
Predsjednik Lukašenko, bliski saveznik Moskve, naglasio je da njegova zemlja “neće kleknuti pred EU-om”.
© BokaNews, 2021
