JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor organizuje predstave produkcijske kuće „Beo art“ koje će od 3. do 6. decembra biti odigrane na Velikoj sceni.
Pod sloganom pred kotorsku pozorišnu publiku nastupiće neka od najpopularnijih glumačkih imena u regionu i predstaviti neke od uspješnijih i gledanijih komada ove nezavisne beogradske produkcijske kuće.
U okviru projekta VRIJEME JE ZA POZORIŠTE na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u subotu 4. decembra 2021.g igra pozorišna prestava ”Amateri”.
Početak je u 20 sati.
Glume: Sanja Ristić Krajnov, Marko Savković, Danilo Milovanović i Dimitrije Dinić.
Okosnicu radnje predstave, čiju režiju potpisuje Momčilo Miljković, čini pokušaj “smotanog fakultetlije” i “školovanog vodinstalatera” da okupe družinu koja će im pomoći da se snimanjem filmova za odrasle izvuku iz bijede u kojoj žive. Nizom komičnih situacija se umjesto tjelesne pred publiku prikazuju emotivna golotinja, strepnje, frustracije i utopijske želje mladih ljudi koji zapravo igraju amaterske uloge u sopstvenom životu.
Predsjednik Udruženja ugostitelja BudveAleksandar Jovanović saopštio je da ne vidi razlog zašto bi kovid potvrda bila neophodna za odlazak u restoran ili kafić, ako ona nije potrebna za lokalne samouprave, javne ustanove i Vladu Crne Gore. Očekuje da će ipak biti omogućen organizovan doček Nove godine na otvorenom, u kontrolisanim uslovima.
Kad je riječ o javnom dočeku Nove godine, Jovanović kaže da se pripremaju i nadaju da će to ipak biti moguće jer opada broj oboljelih u Crnoj Gori.
“Smatramo da u kontrolisanim uslovima, gdje bi trgovi bili ograđeni, i gdje bi se kontrolisale kovid potvrda, može da se organizuje doček”, rekao je Jovanović.
Svečanost dodjele priznanja Plava vrpca Vjesnika bit će održana u ponedjeljak, 6. decembra u hotelu Royal u Opatiji, objavio je na svojim mrežnim stranicama Sindikat pomoraca Hrvatske.
Za Plavu vrpcu Vjesnika 2021. nominirano je osam poduhvata, tri u pojedinačnoj i pet u momčadskoj konkurenciji:
1. Lučki kapetan Nikola Brkuljić iz Milne na Braču prvi je doplovio na mjesto sudara dviju brodica koji se dogodio u noći 7. srpnja ove godine 1,5 milja od Splitskih vrata. Zahvaljujući njegovoj požrtvovnosti, snalažljivosti i iskustvu, sedmero najteže ozlijeđenih u toj nesreći pravodobno je prevezeno do Splita, gdje im je pružena potrebna medicinska pomoć. Brkuljić je u noći 28. kolovoza ove godine u Bračkom kanalu, po buri jačine 15 – 20 čvorova, spasio mladi par iz Češke koji se na more otisnuo na daskama za veslanje.
2. Zapovjednik japanskog tankera St. Katharinen Ivica Brčić iz Kaštel Kambelovca, organizirao je opsežnu potragu, u kojoj je sudjelovalo desetak brodova, za svojim drugim časnikom palube koji je usred noći 7./ 8. maja ove godine nestao s broda u Južnom kineskom moru. Nakon devetosatne potrage časnik je pronađen živ i zdrav.
3. Pomorac Marko Rakuljić iz Krila Jesenice je spasio 22. svibnja ove godine od utapanja jednog mladića iz hladne rijeke Nederrijn, pritoke Rajne, u gradu Arnhemu u Nizozemskoj. Rakuljić plovi kao drugi časnik palube na nizozemskom riječnom kruzeru Jules Verne.
4. Zapovjednik broda za prijevoz cementa Glory Tellus Davor Perušina iz Slanog kraj Dubrovnika, te upravitelj stroja na istom brodu Damir Mršić iz Malog Lošinja, su spasili 21. veljače ove godine kod obale Brazila trojicu iznemoglih ribara, koji su nakon potonuća njihove brodica sedam sati bili u moru.
5. Posada m/b Šibenik Lučke kapetanije Šibenik, zapovjednik Saša Jurat, upravitelj stroja Mladen Radovčić i mornar Edi Brkić, je spasila 8. listopada ove godine kod Kornata po orkanskoj buri katamaran sa sedam poljskih državljana, uzevši plovilo u tegalj.
6. Rene Urban iz EmergenSea na Krku i njegov suradnik Dragan Pajić su spasili po orkanskoj buri jedrilicu s osam čeških državljana kod Stare Baške, uzevši je u tegalj. Pritom se Pajić sa spasilačkog „gumenjaka” morao prebaciti na jedrilicu kako bi preuzeo kormilo.
7. Djelatnici Lučke kapetanije Senj Tomislav Zrinski i Davor Šojat su spasili 18. srpnja ove godine po olujnoj buri na moru ispred Senja trojicu njemačkih dječaka, koji su se tog dana uputili u ribolov u malom gumenom čamcu, ne mareći previše za vremensku prognozu.
8. Posada ophodne brodice P111 Postaje pomorske i aerodromske policije iz Pule, zapovjednik Emil Maružin, upravitelj stroja Marko Jakšić i mornar Boris Sabadoš, je spasila 14. oktobra ove godine kod Savudrije dvojicu ribara s ribarskog broda na kojemu je izbio požar.
Antony Blinken i Sergej Lavrov Foto: Jonathan Nackstrand / REUTERS
Sjedinjene Države prate dovoljno znakova i upozorenja oko ruskih vojnih aktivnosti pored Ukrajine koje izazivaju “veliku zabrinutost” i čini se da je ruska retorika sve oštrija, rekao je američki vojni dužnosnik u četvrtak.
Mark Milley, načelnik združenog stožera američke vojske, odbio je nagađati o opcijama koje bi SAD mogao razmatrati u slučaju ruske invazije. Međutim Milley je u jednom od najopširnijih komentara o krizi naglasio važnost ukrajinskog suvereniteta za Washington i za NATO savez.
– Bude li otvorene agresije ruske vojne akcije u nacionalnoj državi neovisnoj od 1991., u pitanju su važni nacionalni sigurnosni interesi SAD-a i članica NATO-a, rekao je Milley za vrijeme leta iz Seula u Washington.
Ukrajina je rekla da je Rusija nagomilala više od 90.000 vojnika pored granice. No Moskva je odbacila sugestije da se priprema za napad na južnog susjeda i brani svoje pravo da raspoređuje vojnike na vlastitu teritoriju kako smatra prikladnim.
Stručnjaci upozoravaju da bi neizazvana ruska invazija mogla biti destabilizirajući čimbenik i stvoriti domino efekt daleko izvan Ukrajine u vrijeme sve veće zabrinutosti zbog kineskih namjera prema Tajvanu.
Milley je odbio javno iznijeti svoju procjenu broja ruskih snaga u blizini Ukrajine, ali je sugerirao da njegova zabrinutost ide dalje od broja ruskih vojnika.
– Neću vam reći što pratimo i pokazatelje ili upozorenja s obavještajnog stajališta, ali pratimo ih sve. I sada ih ima dovoljno da izazove veliku zabrinutost, a mi ćemo nastaviti pratiti, rekao je Miley.
Rusija i Ukrajina imaju stoljetnu zajedničku povijest i bile su dvije najveće republike Sovjetskog Saveza sve do njegova raspada 1991., pa Moskva ambiciju svog susjeda da se pridruži NATO-u smatra uvredom i prijetnjom. Otkako je počela najnovija kriza, Moskva je postavila zahtjeve za pravno obvezujućim sigurnosnim jamstvima Zapada, i uvjeravanjima da NATO neće primiti Ukrajinu u članstvo niti tamo rasporediti raketne sustave za gađanje Rusije.
Američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je Moskvu na “visoku cijenu” ako napadne Ukrajinu, te pozvao ruskog kolegu da traži diplomatski izlazak iz krize. Milley je odbio nagađati hoće li ruskog predsjednika Vladimira Putina ohrabriti povlačenje američkih snaga iz Afganistana, rekavši: “Morate pitati Putina”. Povlačenje u kolovozu okončalo je američki rat koji je trajao dva desetljeća nedvosmislenim porazom, a talibani su se vratili na vlast.
– Mislim da bi bila pogreška da bilo koja zemlja izvuče široki strateški zaključak na temelju američkog povlačenja iz Afganistana, a zatim taj događaj automatski primijeni na druge situacije, rekao je Milley.
Naveo je povijesne primjere prošlih američkih predsjednika koji su na nekim mjestima povukli vojnike, ali su drugdje zapovijedili vojnu akciju.
Radovi na autoputu (Foto: YouTube/Ministarstvo kapitalnih investicija/Screenshot)
Izgradnja autoputa od Podgorice do Beograda, ali i saobraćajnice koja glavni grad Crne Gore spaja sa Sarajevom od posebnog su značaja za Crnu Goru, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić.
Kako je saopšteno iz Vlade, Krivokapić se na marginama Samita predsjednika vlada Centralno-evropske inicijative u Budvi sa potpredsjednikom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Markom Boumanom.
Predsjednik Vlade je istakao da je jedan od najvažnijih projekata koji bi trebalo što prije realizovati autoput od Podgorice do Beograda, te da se njegov završetak očekuje do decembra 2027. godine.
– Crna Gora je izgubila ogromno vrijeme svojom krivicom i ova Vlada želi da pokuša da nadoknadi to vrijeme. Jedan od značajnijih puteva je onaj koji spaja Sarajevo i Podgoricu, i naš cilj je da što prije krenemo sa izgradnjom mosta na Tari, kao i sa izgradnjom dionice puta Foča-Šćepan Polje. Takođe, vrlo je značajna i zaobilaznica oko Podgorice, kako bi smo njenom izgradnjom rasteretili centar grada – kazao je premijer Krivokapić.
Premijer Krivokapić izrazio je zadovoljstvo zbog dolaska gospodina Boumana u Crnu Goru, istakavši da ga raduje što mogu da razgovaraju o mnogim temama koje su započeli, a koje mogu da Crnu Goru u svakom smislu učine drugačijom.
– Ta drugačija Crna Gora podrazumijeva jedan vizionarski put kojim ide aktuelna Vlada. To znači da mi želimo da napravimo infrastrukturu primjerenu 21. vijeku i da ne budemo samo avio destinacija kao što smo to bili do sada. Zato smo osmislili i projekat koji se zove CG odmah čiji je cilj podizanje kvaliteta života svih građana – poručio je Krivokapić.
Predsjednik Vlade istakao je da je jedno od opredjeljenja Vlade razvoj zelene ekonomije i iskorišćavanje energetskog potencijala Crne Gore.
– Dva prirodno izdašna resursa koja ima Crna Gora su veliki broj sunčanih dana i prirodno strujanje vjetra u određenim područjima, što predstavlja izuzetan potencijal za izgradnju solarnih i vjetroelektrana – kazao je Krivokapić, dodajući da očekuju podršku EBRD-a, za realizaciju ovih projekata.
Bouman kazao je da se raduje što je u Crnoj Gori, istakavši da je ona važan partner za EBRD, koja je veliki investitor na ovim prostorima. Poručio je da EBRD podržava Crnu Goru naročito kada je u pitanju ozelenjavanje ekonomije, te da su posvećeni finansiranju više projekata obnovljive energije.
– Crna Gora posjeduje nevjerovatan solarni i vjetro potencijal i to je neophodno iskoristiti – rekao je Bouman.
“Velika je čast biti odabran za najboljeg studenta svog fakulteta, a ova nagrada predstavlja potvrdu mog dosadašnjeg rada i posvećenosti da neprestano radim na sebi i svom profesionalnom usavršavanju”, riječi su Dina Jonuza (9.78), najboljeg studenta Pomorskog fakulteta Kotor za studijsku 2021/22. godinu.
Za postizanje navedenog uspjeha, kako objašnjava, potrebna je dobra organizacija i usklađenost obaveza i vremena. “Veoma je bitno redovno izvršavati svoje obaveze, a uloženo vrijeme i energija u sticanje znanja i sopstveno usavršavanje ne doživljavam kao bilo kakvo odricanje”.
Dino smatra da je pandemija virusa COVID-19 znatno redukovala aktivnosti na fakultetu, pogotovo one vezane za plovidbenu praksu na nekom od brodova i praktičnu nastavu.
“Želio bih posebno da istaknem veliki trud i posvećenost predavača na Fakultetu koji su dali svoj maksimum da bi studentima pomogli u sticanju određenih znanja i vještina u veoma otežanim uslovima. Posebno bih se zahvalio prof. dr Tatijani Dlabač, voditeljici studijskog programa Pomorska elektrotehnika i prodekanici za inovacije”, dodao je on.
Kada je riječ o budućim planovima, Dino kaže da bi volio da, u periodu između 4. i 5. godine, odradi plovidbenu praksu na nekoj renomiranoj brodskoj kompaniji kako bi, kaže student, stekao nephodna praktična znanja i vještine iz oblasti pomorske elektrotehnike koje bi primjenio u završnoj godini master studija.
“Planiram da nastavim master studije na svom fakultetu, modul Brodsko inženjerstvo. Takođe mi je želja da jedan semestar master studija završim u inostranstvu kroz međunarodnu razmjenu studenata”, rekao je Dino.
“Budućim studentima, koji vole more, pomorstvo i izazove vezane za plovidbu i more preporučujem Pomorski fakultet u Kotoru, a posebno za one koji žele da steknu inženjerska znanja, prmjenjena na složene brodske sisteme, smjer Pomorska elektrotehnika”.
Svjetlana Đikanović dostavila je našoj Redakciji reagovanje na, kako ističe, navode iznesene na press konferencije Opštine Tivat. Reagovanje prenosimo integralno:
“Uvaženi i dragi sugrađani,
Ovim putem želim da zaštitim svoje lično i porodično dostojanstvo i ugled, a kao posljedicu napada na mene, moju djecu i Omladinsku zadrugu.
Predsjednik Komnenović, na današnjoj press konferenciji, uz podršku eksperta-advokata Savića i samo njima znanih dokaza interne revizije koju su sproveli u Komunalnom preduzeću, pokušavaju da me lično i profesionalno diskredituju i podvedu pod okrilje, kako su naveli, “kriminalne organizacije”.
Tvrdnje koje su predsjednik Komnenović i advokat Savić iznijeli na račun Omladinske zadruge su spinovane i netačne, a sve sa namjerom javnog blaćenja njihovih političkih protivnika u ovom trenutku krize vlasti.
Smatram da je krajnje maliciozan način na koji su iznijeli tvrdnje i tom prilikom prozvali i presudili meni i mojoj porodici. Sa indignacijom odbijam sve navode izrečene na press konferenciji i želim da poručim da svi nadležni organi treba da rade svoj posao profesionalno, a pravda će, sigurna sam, ugledati svjetlo dana.
Na kraju, zamolila bih sve dobronamjerne sugrađane da prije javnog osuđivanja sačekaju presude nadležnih organa- zaključila je Svjetlana Đikanović.
Filmski turizam vezan za megapopularnu HBO-ovu seriju “Igra prijestolja”, čije je snimanje u Dubrovniku i drugdje po Dalmaciji počelo ravno prije deset godina, hrvatskom je gospodarstvu od 2013. do 2018. donio ukupan prihod od 180,7 miliona eura, odnosno 30,1 milion eura godišnje.
Podatci su to iz članka čiji su autori Martina Vukašina i Josip Miočić iz Zadra te Mirela Brechelmacher iz Slavonskog Broda, objavljeni u znanstvenom časopisu Oeconomica Jadertina kojega izdaje Sveučilište u Zadru.
Snimanje popularne serije iznjedrilo je novu turističku ponudu različitih putovanja i izleta koje nude brojne nacionalne i internacionalne agencije.
Izleti povezuju lokacije snimanja kao što su dubrovačke zidine, Dioklecijanova palača, kliška tvrđava i slapovi rijeke Krke u Nacionalnom parku Krka. Neke agencije nude čak i čitave rute na kojima su se snimale određene epizode serije, stoji u članku.
Dubrovnik među 18 najpopularnijih filmsko-turističkih destinacija.
Mrežna stranica BuzzFeed, koja ima više od 80 miliona posjeta mjesečno, svrstala je Dubrovnik među 18 najpopularnijih filmsko-turističkih destinacija.
Serija “Igra prijestolja” u četvrtoj je sezoni postigla rekord od 18,4 miliona gledatelja po epizodi.
Objavom članka “19 filmskih krajolika koje uistinu možete posjetiti” na spomenutoj stranici, lokacije snimanja serije u Dubrovniku našle su se prve na listi preporučenih turističkih destinacija u društvu Hobbitona (Novi Zeland), Državnog zatvora u Ohiju (gdje je sniman film “Iskupljenje u Shawshanku”), lokacija u Tunisu na kojima su snimani “Ratovi zvijezda” i japanskog “Mrtvog grada” na otoku Hashima gdje je sniman “Skyfall”.
Producenti treće i četvrte sezone serije “Igra prijestolja” koristili su se hrvatskim programom poticaja koji jamči povrat od 20 troškova potrošenih za vrijeme snimanja u Hrvatskoj. Tako je za svaku uloženu kunu Hrvatska zaradila dvije i pol, a turistička promocija koju za to dobila je neprocjenjiva, ocjenjuju autori.
Navode i podatke kako je nakon snimanja “Gospodara prstenova” posjet Novom Zelandu porastao 10 posto, a nakon snimanja “Ponosa i predrasuda” posjet Lyme parku u Cheshiru u Engleskoj za 150 posto.
Također, nakon snimanja “Nemoguće misije 2”, posjet Sidneyu u Australiji porastao je za 200 posto, a nakon prve godine emitiranja “Bravehearta”, posjet Nacionalnom spomeniku Wallace u Škotskoj čak 300 posto.
Od snimanja “Igre prijestolja” u prosjeku 12,1 milion eura godišnje
Autori uzimaju za pretpostavku kako su polovica porasta broja turista potaknuta serijalom te polovica potrošnje istog uzorka motivirani “Igrom prijestolja” po uzoru na inozemna istraživanja, te da to u hrvatskom slučaju izravno iznosi oko 72,3 milijuna eura, odnosno u prosjeku 12,1 miliona eura godišnje.
Uzimajući u obzir multiplicirajući učinak od 2,5, ukupni turistički učinci u Hrvatskoj nastali snimanjem te serije mogu se procijeniti na 180,7 miliona eura, odnosno u prosjeku 30,1 milijun eura godišnje, zaključuje se.
Prva epizoda serije emitirana je 17. aprila 2011. na televizijskoj mreži HBO, a osma i posljednja sezona počela se prikazivati 2019. godine.
Zbog promocije humanije modne industrije životinjsko krzno će nestati iz svih izdanja i platformi modnog časopisa Elle, objavio je list, u skladu s rastućim trendom u sektoru luksuzne mode.
Elle je prvi veliki list tog tipa u svetu koji je izbacio krzno, ne samo u sadržaju već i u reklamama.
„Krzno na našim stranicama i u našim digitalnim medijima više nije u skladu ni s našim niti s vridnostima naših čitalaca“, izjavila je Valeria Bessolo Llopiz, potpredsednica i međunarodna direktorka lista, koji je u vlasništvu francuske firme Lagardère.
Radi se o „promociji humanije modne industrije“, rekla je.
Od Meksika do Australije, preko Japana ili SAD, 45 izdanja lista koji ima 33 miliona čitalaca i 100 miliona pratilaca mesečno na svojih 55 digitalnih platformi, obavezalo se izbaciti krzno.
Njih trinaest to već primenjuje, 20 će krenuti 1. januara, a ostali početkom 2023. godine.
Pozdravivši tu odluku, PJ Smith, modni menadžer američkog ogranka nevladine organizacije Human Society International, izjavio je da se „nada da će i drugi modni časopisi krenuti njihovim primerom“.
„Ova mera će pokrenuti pozitivnu promenu u celoj modnoj industriji i mogla bi spasiti bezbroj životinja od patnji i okrutne smrti“, izjavio je Smith za Chipping Norton.
Žene u crnom i ANIMA će, u znak sećanja na žrtve zločina počinjenih u Dubrovniku prije trideset godina, održati 6. decembra 2021. godine, akciju u Beogradu i Kotoru. Akcija pod nazivom “Pamtimo ubijanje grada i ljudi”, izvodi se istovremeno u Kotoru (Trg od oružja) i Beogradu (Knez Mihailova ulica, ispred Ruskog cara), u 17 sati.
Direktivom generalštaba agresorske JNA, naređena je blokada Dubrovnika, UNESCO- ve baštine, demilitarizovane, u krugu od 30 km. U “Ratu za mir”, združene snage JNA, crnogorske teritorijalne odbrane i paravojne formacije Crne Gore i Istočne Hercegovine, uspostavile su 17. septembra 1991. godine totalnu blokadu. Stanovništvo je ostalo bez vode i struje i bez mogućnosti primanja humanitarne pomoći, bilo kojim putem.
Od 1. oktobra do 20. novembra, sistematski su granatirana, pljačkana i spaljivana sela Konavala i Primorja. 50.000 stanovnika/ca je protjterano iz svojih domova i mučeno priozvoljnim granatiranjem, glađu, hladnoćom i isleđivanjem. Zarobljeni ljudi su mučeni u logorima u Bileći i Morinju.
Najžešći napad na Stari grad bio je 6. decembra i trajao je 12 sati. U tom napadu ispaljeno je preko 5000 projektila, kasetnih i sumpornih bombi, koje su zabranjene međunarodnim konvencijama. Uništeno je 30 % Starog grada, a do kraja opsade poginuo je veliki broj građana/ki. Opsada iz vazduha, sa kopna i mora trajala je do maja 1992. Namjera političkih vođa iz Podgorice i Beograda bila je da silom stvore “Dubrovačku republiku” koja bi bila priključena “Velikoj Srbiji”.
Napad na Dubrovnik
Za zločine u Dubrovniku, u Haškom tribunal osuđeni su general Pavle Strugar i viceadmiral Miodrag Jokić. Republika Srbija je odbila da sudi ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću. Crna Gora je za zločine u logoru Morinj osudila nekolicinu direktnih izvršilaca a za Dubrovnik nije ni pokrenut istražni postupak. Tužilaštvo ni jedne ni druge države nije, trideset godina posle zločina optužilo planere, organizatore i naredbodavce granatiranja Dubrovnika.
