Tivćani obilježili praznik grada 21.novembar – Dana Opštine

0

Polaganjem vijenaca na spomenik palim borcima, ceremonijom predaje zastave Odredu Bokeljske mornarice, te defileom gradske muzike, mažoretki i Bokeljske mornarice ulicama grada, u Tivtu je danas počela proslava 21.novembra – Dana Opštine, u spomen na 21. novembar 1944. kada je Tivat oslobođen u Drugom svjetskom ratu.

Smotru počasnog odreda Bokeljske mornarice na gradskoj rivi Pine obavio je predsjednik Skupštine Opštine Tivat dr Andrija Petković (BF), nakon čega su pripadnici oog drevnog udruženja bokeljskih pomoraca, odigrali tradicionalno kolo,. U kolo su na kraju, po starom običaju, ušli Petkovič i ostali čelnici grada zajedno sa gostima-predstvnicima prijateljskih i povratimskih gradova iz Srbije, Sjeverne Makedonije i BiH.

U velikoj dvorani Centra za kulturu upriličena je svečana sjednica Skupštine Opštine kojoj su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, privrednog, kultunog i društvenog života, predstavnici Vojske CG, dilomatskog kora, ali ne i niko od pozvanih funkcionera Vlade Crne Gore. Time je kabinet premijera Zdravka Krivokapića nastavio kontinuitet svojih poteza kojima pokazuje da mu nije baš puno stalo za Tivat u kome ne vladaju stranke koje daju skupštinsku većinu Vladi, već koalicija građanskih listi što je jedinstven takav slučaj u Crnoj Gori. Za razliku od Vlade koja nije poslala nijednog svog visokog funkcionera na svečanost povodom Dana Opštine Tivat, sjednici SO juče su po prvi put nakon skoro tri mjeseca, prisustvovali odbornici HGI čime je ta opoziciona partija prekinula svoj bojkot parlamenta.U bojkotu su, čak i na praznik grada, ostali uporni odbornici DPS, SDP i SD.

“Mi u Tivtu bez svake sumnje “Vlada naroda”, lokalna uprava koja nakon više decenija odgovara samo građanima.”- kazao je u govoru koji je prisutbnima, u odsutnosti od korone oboljelog predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje), održao potpredsjednik Opštine Vladimir Arsić (NP).

Sa svečanosti u Tivtu

On je istakao da Tivat danas slavi pobjedu nad fašizom u Drugom svjetskom ratu i ne zaboravlja da je “osvojena sloboda osnov našeg sveukupnog napretka”.

“Razumjeli su to naši preci, a razumijemo to i mi. Tivat danas slavi Svetog Arhangela Mihaila, viševjekovnu prevlačku istoriju i nasljeđe, neodvojivi dio onoga što Tivat jeste. Tivat danas slavi i Gospu od Zdravlja. Ovaj datum nas povezuje i svjedoči našoj ujedinjenosti u različitostima.”- kazao je Arsić dodajući da je lokalna “Vlada naroda” u obliku tri građanske liste “u protekloj godini uradila veliki posao, i Tivtu i Tivćanima dala povod za slavlje i ponos.”

“Sa ivice finansijskog ambisa i duga od skoro 4 miliona eura, za nepunih godinu dana od preuzimanja vlasti, uspjeli smo ostvariti plus od preko 5 miliona eura. Rezultate su dale sve uštede koje smo sproveli, ali smo jednak usjeh pokazali i na prihodovnoj strani: porez na nepokretnosti je već početkom novembra naplaćen u iznosu od 98%, dok je naknada za komunalno opremanje naplaćena u iznosu od 4.11 miliona eura ili 206%. U vanredno teškim okolnostima epidemije na svjetskim razmjerama, za nama je uspješna turistička sezona sa preko 90.000 dolazaka i 750.000 ostvarenih noćenja. Do kraja 2021. očekuje nas realizacija projekata vrijednosti dva miliona eura: okončanje radova na putu MR2, okončanje radova u ulici Cacovo, privođenje kraju radova na I fazi izgradnje šetališta Belani, okončanje dijela radova u Krašićima, saniranje i asfaltiranje brojnih lokalnih puteva.”- nabrojio je Arsić dodajući da dogodine slijedi još veći investicioni ciklus Opštine u lokalnu infrastrukturu i javne objekte, ali i poručio da će lokalna uprava “insistirati da nam država bude partner u izgradnji i rekonstrukciji škola i vrtića, što je prioritet u jednom od rijetkih crnogorskih gradova koji i dalje bilježi pozitivnu stopu nataliteta.”

Arsić je kao jedan od većih uspjeha lokalne uiprave Tivta izdvojio skapanje preko 1,5 milione eura vrijednog dugoročnog sponzorskog ugovora Porto Montenegra i Fudbalskog kluba “Arenal”.

“Ovo je gest poštovanja tradicije grada u kojem ova kompanija razvija svoj projekat i primjer saradnje kojoj treba težiti u budućnosti. Ovaj događaj, mi u lokalnoj upravi, smatramo krunom naših međusobnih napora da redefinišemo odnose Opštine i stranih investitora, koji podrazumijevaju direktnu komunikaciju, otvorenost i orjentisanost ka ostvarivanju interesa lokalne zajednice i potreba građana Tivta. Pokazali smo da kroz dijalog jedni drugima možemo biti pouzdani partneri, ali i da će Opština Tivat uspostaviti jednak odnos prema svima koji svoj posao razvijaju u Tivtu.”- istakao je on.

Poručio je da se nakon dugo vremena, Opštine Tivat napokon bavi “pitanjima o kojima drugi nisu mogli ili htjeli voditi računa”: rješavanju pitanja upravljanja otpadom, optimalnim načinima organizacije održivog saobraćaja u zalivu, efikasnijem i svrsishodnijem korišćenju prostora, kao najveće vrijednosti koju Tivat ima.

Sa svečanosti u Tivtu

“Na organizovan način pristupili smo odbrani interesa grada, gdje god je to moguće i ustrajaćemo u tom naporu. Orjentisani smo na potrebe onih građana koji na današnji dan nemaju rješena osnovna egzistencijalna pitanja, na potrebe mladih, nevladinog sektora, sportista. Namjera nam je finansijsku dobit preusmjeriti na projekte od interesa za sve građane, ali djelom ih pretvoriti i u podsticaj za mlade i uspješne, u podsticaj za one koji svoju i budućnost svoje porodice vide u Tivtu. Mnogo je otvorenih pitanja, mnogo je problema i naš je posao da ih rješavamo, da stvaramo nove šanse. To smo dužni građanima Tivta, ali smo to dužni i sebi. Zato svako od nas pojedinačno nosi breme odgovornosti svog postupanja ili nepostupanja, a pravu ocjenu svemu daće vrijeme i buduće generacije.”- zaključio je Arsić.

Predsjednik tivatskog parlamneta dr Andrija Petković je istakao da “za svakog čovjeka ne postoji veća vijednost od slobode”.

“Samo čovjek imun na predrasude, imun na zablude i imun na mržnju, je slobodan čovjek. A Tivtu je data upravo takva sloboda – da ljudi slobodne misle, govore i djelaju i to moramo čuvati.”- poručio je Petković.

Na svečanoj sjednici SO, potpredsjednik Opštine Goran Božović (GB) uručio je nagrade najbojijm tivatskim studentima u 2021. Sandri Vuković i Vedranu Peanu. U umjetničkom dijelu programa nastupili su učenici Muzičke škole Tivat i klapa “Jadran” a prikazan je i kraći fim o dostignućima lokalne uprave Tivta u proteklih godinu dana.

Tivat najatraktivnija turistička i investiciona destinacija

0
Aleksa Bečić

Mnogobrojne ljepote Tivta, bogatstvo različitostima i sadržajni kulturni programi prepoznati su širom svijeta, zbog čega taj grad predstavlja jednu od najatraktivnijih turističkih, ali i investicionih destinacija u Crnoj Gori, saopštio je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.

„Ubrzani privredni razvoj Tivta, kojem svjedočimo, predstavlja pravi primjer kako jedna teritorijalno mala opština može iskoristiti svoje prirodne resurse“, naveo je Bečić u čestitki povodom Dana Opštine Tivat.

Tivat – foto Miko Đuričić

Bečić je, kako je saopšteno iz njegovog Kabineta, rekao da su valorizacija turističkih potencijala i dolazak velikog broja stranih gostiju unaprijedili tradicionalno dobar i domaćinski odnos stanovništva tivatske opštine prema ljudima svih vjera i nacija.

„U tom smislu Tivat služi na ponos cijeloj Crnoj Gori“, dodao je Bečić.

On je poručio da se na današnji dan 1944. godine Opština Tivat uvrstila u red oslobođenih opština i time pokazala fašističkim snagama da njenom slobodom mogu upravljati samo Tivćanke i Tivćani, a nikako okupatorska sila, ma koliko jaka ona bila.

Lastovskim osnovcima stigao podvodni robot: već je uronio u arhipelag i uspješno odaslao prve fotografije i video snimke

0

Lastovskim osnovcima stigao podvodni robot: već je uronio u arhipelag i uspješno odaslao prve fotografije i video snimke

Tamo gdje ne može stići dječja noga, na dubinu do koje ne baš tako lako stižu i odrasli pod punom opremom, može zato podvodni robot koji je kao dar Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), te WWF Adria upravo stigao učenicima Osnovne škole na Lastovu.

Sofisticirano čudo tehnike kojim se upravlja mobitelom, ima mogućnost zarona do sto metara dubine i čak dvosatnog boravka u podmorju.

Na svom će putu snimati fotografije i video snimke, što će učenicima sudionicima projekta ‘Građanska znanost: mjerenja i promatranja mora’, pokazati što se to događa tamo dolje, u modrilu PP Lastovsko otočje.

I što je iznimno važno omogućiti im da postanu pravi mali znanstvenici na zadatku istraživanja otočkog morskog okoliša. Putem robotske ruke djeca će imati mogućnost i uzimanja uzoraka u svrhu istraživanja, analiziranja podataka, a nakon sabiranja dizanja priče na još kreativniju razinu.

-Školi smo donirali i 3D printer kako bi djecu dodatno zainteresirali za STEM tehnologije, te ih potakli na kreativno i samostalno izrađivanje raznih modela i oblika – naglasio je Paolo Zenzerović, voditelj projekata pri IRIM-u.

Robot je svoje vatreno krštenje već odradio, uz pomoć ekipe iz WWF Adrie te nastavnog osoblja, uronio je u arhipelag i uspješno odaslao prve fotografije i video snimke. Usvojenu tehnologiju nastavnici će prenijeti učenicima koji će potom i sami krenuti u istraživanje. Tko zna što će nam donijeti, možda neke nove vrste životinja, snimku potopljenog broda, otkriće stare podvodne civilizacije? Nikada se ne zna, kada se složi dječji entuzijazam, mašta i kreativnost, možda nam s Lastova dođu hit vijesti. A što je važnije, stasaju novi morski biolozi, možda svjetski stručnjak na području ekologije, zanimanja budućnosti.

– Senegalski znanstvenik Baba Dium jednom prilikom je rekao da ćemo na kraju sačuvati samo ono što volimo, voljeti samo ono što razumijemo, a razumjet ćemo samo ono što smo naučeni. WWF je osjetio kako je projekt u srži te misli, pa smo odlučili partnerski sudjelovati u njemu. Djeca uče puno brže nego odrasli, a ona će i naslijediti ovo more u kojem su usidrene naša tradicija i baština – naglasio je Mosor Prvan, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Djeca uče brzo kada im se za to dade prilika i motivacija, a podvodni robot je upravo ono što ih može na to potaknuti. Iako to može izgledati tek kao edukativno spoznajna igra, iz nje tijekom vremena mogu pristići podaci koji će zorno prezentirati promjene u okolišu. Projekt koji su lastovski osnovnoškolci dobili važan je i zbog toga što se njime izgrađuje i tehnološka pismenost, te se djeca pripremaju za zanimanja 21. stoljeća u znanosti i tehnologiji.

– Iako ga svi deklarativno volimo, gledajući negativne promjene koje se događaju pitanje je koliko razumijemo more. Djeca će kroz ovaj projekt imati priliku vidjeti i razumjeti posljedice naših aktivnosti po Jadran. Time će dobiti mogućnost da kroz razumijevanje promjena koje se događaju, postanu i nositelji slagalice održivog gospodarenja morem – zaključio je Prvan.

U Zagrebu se okupilo više od 10.000 prosvjednika protiv Covid potvrda i cijepljenja

0
Zagreb – protesti – Foto: Stipe Majić /AA

Na Trgu bana Josipa Jelačića u subotu se okupilo se više od 10.000 prosvjednika koji su na okupljanje protiv obaveznih Covid potvrda u Zagreb stigli autobusima iz raznih dijelova Hrvatske, javlja Anadolu Agency (AA).

Prosvjednici su se okupili na Trgu žrtava fašizma i na Trgu Francuske Republike odakle su se uz transparente, hrvatske zastave i slogane zaputili na Trg bana Josipa Jelačića na kojem se, prema procjeni hrvatskih medija, okupilo preko 10.000 osoba. Inicijativa prava i slobode, organizatori prosvjeda koji nije službeno prijavljen policiji, ocijenili su kako je na prosvjed pristiglo 30-ak autobusa s građanima iz različitih dijelova Hrvatske.

Prosvjednici, koje su podržali i određeni političari i saborski zastupnici, protive se uvođenju obaveznih Covid potvrda za sve zaposlene ili one koji koriste državne i javne institucije, poduzeća isl., a koje je Vlada Hrvatske, uz mogućnost testiranja za necijepljene ili one koji nisu preboljeli Covid-19 u proteklih 12 mjeseci, uvela kao obavezu od prošlog utorka, 16. studenog.

Protive i protuepidemijskim mjerama te obaveznom cijepljenju, koje je Vlada Hrvatske navela kao jednu od mogućnosti u borbi protiv epidemije od 4. siječnja 2022., ovisno o razvoju epidemiološke situacije koja je u Hrvatskoj proteklih tjedana eskalirala. U Hrvatskoj se dnevno bilježi preko 60 mrtvih, dok je preko 2.5000 osoba hospitalizirano.

Prosvjed “Bijeli tihi marš” održava se već nekoliko dana u većim hrvatskim gradovima, a organiziran je putem društvenih mreža i okuplja brojne nezadovoljnike odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Francuska zabranila upotrebu plastične ambalaže za voće i povrće

0
supermarket

Evropske zemlje žele smanjiti upotrebu plastike. Uvode razne mjere kako bi potrošače potaknule na izbor ekološki prihvatljivije ambalaže. Francuska će za malo više od mjesec dana, od početka iduće godine, zabraniti uporabu plastične ambalaže za gotovo sve voće i povrće.

Vijest da od iduće godine voće i povrće neće biti pakirano u plastičnoj ambalaži, Francuzi su jedva dočekali. U Francuskoj trećina voća i povrća prodaje se u ambalaži, a u polovini slučajeva riječ je o plastičnoj.

Nova pravila odnose se na 30 različitih vrsta. Na popisu su, među ostalima, poriluk, patlidžan i rajčica te jabuke, banane i naranče. No ne misle svi kupci da je zabrana plastične ambalaže dobra.

Jedna je od mogućnosti prodaja voća i povrća u rinfuzi. No nije moguće tako prodavati sve vrste voća i povrća. Primjerice jagode i maline koje se lako oštete.

– Ako stavimo u kartonsku ambalažu, kupci više neće moći vidjeti kvalitetu voća i povrća. I ne samo kupci, nego i naši zaposlenici koji neće moći provjeriti svježinu proizvoda, rekao je Bertrand Swiderski, direktor Odjela održivog razvoja u Carrefouru.

Zato će se jagode i gljive moći prodavati u ambalaži do 2026. Povrće koje je narezano također neće podlijegati takvim pravilima. Plan je da do 2026. sve voće i povrće bude u ponudi bez plastične ambalaže.

Nagrada “21. Novembar” zaposlenima u Opštoj bolnici i Domu zdravlja Kotor

0
Bolnica Kotor – foto Boka News

Nagrada “21. Novembar” za nesebičan trud i požrtvovanje u borbi za zdravlje i živote građana Opštine Kotor tokom pandemije virusa Covid 19, ove godine je pripala zaposlenima u Opštoj bolnici Kotor i Domu zdravlja Kotor –  saopšteno nam je iz lokalne uprave.

Prenosimo , odnosno, odluku o dodjeli Nagrade za 2021.godinu koje nam je proslijeđeno iz Opštine Kotor..

“Godina iza nas protekla je u znaku intenzivne borbe sa do danas nepoznatim virusom koji je promijenio način funkcionisanja savremenog čovječanstva. U fokusu su se našli stubovi društva, ustanove i zaposleni koji se bore za zdravlje i ljudske živote. Obično u sjenci, istupili su herojski i hrabro se uhvatili u koštac sa nepoznatim. U ovom teškom periodu, medicinsko i nemedicinsko osoblje u svim zdravstvenim ustanova na teritoriji naše opštine pokazalo se kao glavni oslonac i nada da nismo sami, da ćemo zajedno prevazići situaciju u kojoj se nalazimo. Oni su svoje živote izložili rizicima zarad opšteg dobra i sigurnosti cijele zajednice stavljajući javni interes iznad sopstvenog.

Zato, nagradu „21. Novembar”, posebno priznanje Opštine Kotor koje se dodjeljuje za zasluge i rezultate od posebnog značaja za naš grad, uz veliku zahvalnost, dodjeljujemo zaposlenima u Opštoj bolnici Kotor i Domu zdravlja Kotor” – kaže se u saopštenju Žirija za dodjelu nagrade “21.novembar”.

Predstavljeno kapitalno djelo “Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima”

„Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima“ naziv je zbornika koji je promovisan u subotu u Pomorskom muzeju Crne Gore u sklopu proslave Dana opštine Kotor.

O zborniku su govorili Aleksandar Dender, predsjednik UO Bokeljske mornarice, Snežana Pejović, arhivistkinja Istorijskog arhiva Kotor, govor admirala Bokeljske mornarice Antuna Sbutege, pročitao je Slavko Dabinović, bibliotekar.

Broj dokumenata koji su se našli u zborniku je 777, na više od 1000 stranica i svjedoče o bogatoj povjesti Bokeljske mornarice staroj XII vjekova. Štampanje zbornika pomogli su Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Kotor.

Predsjednik UO Bokeljske mornarice Aleksandar Dender posebno se zahvalio arhivistkinji Arhiva Kotor Snežani Pejović i njenim saradnicima, koji su uradili ogroman i veoma kompliciran posao na prikupljanju, istraživanju, transkipciji i prevođenju dokumenata od kojih su većina do sada nepoznati, naročito iz novije povjesti Bokeljske mornarice, kao i Dubravku Stamatoviću koji je pripremio knjigu za štampu.

Predstavljen zbornik Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima – foto Boka News

„Zbornik će sigurno postati baza podataka za sve buduće istraživače povjesti Bokeljske mornarice. Naročita vrijednost zbornika je što će predstavljeni dokumenti otkloniti mnoge dileme i zablude u tumačenju povjesti Bokeljske mornarice“ – kazao je Dender.

Admirala Bokeljske mornarice Antun Sbutega poručio je da se radi o najvažnijim dokumentima od Ranog srednjeg vijeka do danas koji se tiču direktno i indirektno Bokeljske mornarice kao i ukupne političke, privredne, pomorske, kulturne, vjerske i društvene povjesti Kotora, Boke, Crne Gore, Jadrana i Mediterana.

„Ovi dokumenti svjedoče o značaju i brojnim funkcijama najvažnije i najstarije bratovštine u Kotoru u Boki i cijeloj regiji i najvažnije institucije civilnog društva tokom stoljeća. Oni svjedoče koliko su Mornarica i Boka bili integrisani u zapadno evropsku i mediteransku civilizaciju i koliko su učestvovali u procesima razvoja. Članovi Mornarice su bili pismeni, poliglote sa svjetskim iskustvom. Mornarica je od Srednjeg vijeka imala svoj Statut, bila je demokratska institucija sa Skupštinom. Dokumenti svjedoče ne samo o njenim uspjesima već i o problemima sa kojima su se suočavali… Budući da je veliki dio ovih dokumenata do sada bio nedostupan i nepoznat naučnoj i stručnoj javnosti njihovo objavljivanje će izmjeniti neke aspekte dosadašnjih interpretacija te povjesti, uključujući i spisak admirala i viceadmirala.

Naša sreća je još veća jer smo informisani da sa velikim stepenom izvjesnosti možemo očekivati da će početkom narednog mjeseca na konferenciji u Parizu, Bokeljska mornarica biti proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom čovječanstva, prvim takve vrste iz Crne Gore. Zahvaljujem se svima koji su tome doprinjeli, stručnom timu Ministarstva kuture na čelu sa Milicom Nikolić i radnom timu Mornarice, kao i svima koji su podržali našu kandidaturu“ – poručio je između ostalog admiral Sbutega.

Snežana Pejović, arhivistkinja Istorijskog arhiva Kotor kazala je da su u zborniku na jednom mjestu našla dokumenta koja do sada nisu bila poznata u nauci i dostupna su javnosti u integralnom obliku. Ispravljene su sve greške u ranijim iščitavanjima dokumenta, tako su korigovane neke važne pogreške u ranije objavljenim podacima. Zahvaljujući ovom istraživanju identifikovani su svi admirali Bokeljske mornarice na tačan način.

„Ovaj zbornik dokumenata predstavlja pionirski korak u objedinjavanju pisanih dokumenata o postojanju i djelatnosti Bokeljske mornarice kroz vjekove. Njime smo tek zagrebali po površini ove značajne teme. Očekujemo da objavljena dokumenta postaknu naučni interes za dalje istraživačke procese vezano za Bokeljsku mornaricu” – kazala je Pejović.

Pripremu za štampu priredio je Dubravko Stamatović koji je predstavio DVD koji prati štampano izdanje zbornika

Prezentacija zbornika Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima – foto Boka News

Prezentaciji zbornika „Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima“ prisustvovao je gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić, predsjednica SO Kotor Maja Mršulja, viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija Radović, kao i gosti gradonačelnik Splita Ivica Puljak i predsjednik opštine Stari grad, Beograd, Radoslav Marjanović sa saradnicima, koji će prisustvovati i današnjoj proslavi 21. novembar – Dan opštine Kotor.

“Ljetnjikovci na području Tivta – Tragovi vremena”

0
CZK Tivat

Izložba “Ljetnjikovci na području Tivta – Tragovi vremena” bit će otvorena u utorak, 23. novembra  u Muzeju i galeriji Tivat, s početkom u 19 sati.

„Ova izložba ima za cilj skrenuti pažnju na važnost lokalnog kulturnog nasljeđa, njegovo očuvanje i promociju. Postavku čine 20 slika sa motivima grbova porodica koje su imale svoje posjede na području Tivta, salon koji je pripadao porodici Radimir, kratke biografije porodica i istorijske mape sa lokacijama ljetnjikovaca i imanja kotorskih, dobrotskih, prčanjskih i peraških porodica“.

Autorica slika je akademska grafičarka Tanja Nikolić,  dok su autori tekstova istoričarka umjetnosti Jelena Bošković i etnolog Igor Lazarević.

Izložbu, koja će biti postavljena u etnografskoj zbirci svečano će otvoriti direktorica mr. Jelena Bošković na platou ispred glavnog ulaza JU Muzej i galerija Tivat.

Predstava ,,Idealna polovina” u kotorskom Kulturnom centru

0
Idealna polovina

Komedija  “Idealna polovina” u režiji Nikole Zavišića, a po tekstu Milene Depolo, gostuje u Kotoru, na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” u četvrtak 25. novembra 2021. sa početkom u 20 sati.

Prodaja ulaznica po cijeni od 5,00 eura(za đake, studente i penzionere 3,00 eura) biće na blagajni Kulturnog centra dva sata prije početka predstave.

U predstavi glume: Anastasia Mandić, Milan Kalinić, Olga Odanović i Vučić Perović .

“Idealna polovina” je nova urnebesna komedija o četvoro ljudi, koji u želji da pronađu sebe, svako u svom životnom dobu, upadaju u neočekivane situacije iz kojih moraju da se izuku i pokreću priču o odnosima između roditelja i djece koja nisu u mogućnosti ili ne žele da napuste dom roditelja iako imaju više od 30 godina.

Svo četvoro traže idealne partnere, postavljajući pitanja ima li uopšte ,,idealnog ili idealne” ili je to samo dio naših želja i snova.

Broj mjesta je ograničen, u skladu sa mjerama Ministarstva zdravlja.

Obavezno je držanje distance, nošenje maski  i dezinfekcija ruku na ulaz u  zgradu Pozorišta.

Jesenja fešta: Vatromet boja i bogatstvo ukusa i ponude

0

Glavna hercegnovska ulica jutros je, zahvaljujući manifestaciji Jesenja fešta , bila praznik za oku, ali i za nepca.

“Jesenja fešta iz ciklusa stađunskih fešti NVO  RUKE, najbogatija je po ukusima i bojama jer je jesen raskošno i velikodušno godišnje doba. Okupilo se 35 izlagača iz Herceg Novog, Boke, ali i Podgorice sa raznovrsnom i zanimljivom ponudom ”, kazala je  jedna od organizatorki Maja Erenji Hare-Brown.

Šipak, rogač, mandarina, kivi, kake, maginja, ali i bundeve, dunje i drenjine, sa jesenjim jabukama i koštunjavim voćem, ove godine i čili papričice, bili su inspiracija za razne slatke i slane delicije.

NVO Novska kužina stalno je prisutna na stađunskim i drugim feštama u Herceg Novom, stalno iznenadjujući posjetioce novom i zanimljivom ponudom džemova, sušenih smokava, arančina, sira iz ulja, a ove godine i platnenim vrećicama različite namjene.

Rajka Kulinović iz Mojdeža izložila je sokove, slatko i džemove od voća karakterističnog za ovo podneblje. Kaže da je sve sama napravila od domaćeg i organskog voća koje uzgaja u njenom selu u zaleđu Herceg Novog.

Jesenja fešta HN

Igor Šundić iz Podgorice vlasnik poljoprivrednog gazdinstva Chili Montenegro u Rastovcu, u Nikšiću.  “Bavimo se isključivo organskom proizvodnjom čili papričica – ove godine smo gajili oko sto vrsta. Imamo džemove, slatko ljute soseve, marinirane salate od čilija od ove  fantastične biljke, predivnih cvjetova i plodova čija ljekovitost je poznata još od Inka, Maja i Asteka koji su živjeli na Andima i Južnoj Americi, a po današnjem Čileu su dobile naziv chili. Živio sam u Španiji, puno putovao i želi sam da dio te tradicije prenesem i kod nas”, kaže Šundić zadovoljan što kod nas ima dosta zainteresovanih za proizvode od ove biljke.

Među rukotvorinama bilo je nakita, odjevnih predmeta, igračaka, slika, papirnatih cvjetova, kozmetike napravljene od bilja sa ovog područja I drugih upotrebnih predmeta.

U Concept Store Ikhaja prostoru  od juče posjetioci mogu pogledati izložbu MANDALA ART Vesne Musić, predmeta oslikanih u stilu mandale, istočnjačke tehnike oslikavanja koja se koristi kao dekorativna i meditativna tehnika.

Za nedjelju je planirana JESENJa ŠTRAFTA –  kostimiranabiciklistička parada, od Titove vile na Igalu do Hotela Lazure u Meljinama. Ispred hotela će ih čekati malo osvježenje, a nagrade ce se dodjeliti za najbolje maskirane učesnike i dekorisana bicikla. Istoga dana, Hotel Lazure se pridružuje u proslavi jeseni uz Nedeljni Brunch, kasni doručak sa jesenjim delicijama.

/S.Kosić/