Svečani prijem vjerskih velikodostojnika koji se tradicionalno organizuje u susret 21. novembru, Danu Opštine Kotor, održan je danas u sali za sastanke u zgradi opštine.
Predsjednik Opštine Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine Maja Mršulja, i potpredsjednici Siniša Kovačević i Nebojša Ševaljević, primili su arhijerejskog namjesnika kotorsko-tivatskog protojereja Nemanju Krivokapića, kancelara kotorske biskupije don Roberta Tonsatija i glavnog imama za Boku kotorsku i Budvu Meha ef. Martinovića.
U prijatnom i neposrednom razgovoru istaknuta je dobra saradnja koju imaju sve tri konfesije i lokalna uprava. Zajedništvo i otvorenost koje odlikuju Kotor i Boku kotorsku najveće su vrijednosti naših građana. Boka i Kotor posebno, kao takvi prepoznati su kako u Crnoj Gori, tako i u cijelom regionu.
21. novembar istinski je simbol tog jedinstva jer u njemu kotorani proslavljaju Dan opštine, Gospu od zdravlja i Aranđelovdan.
Čestitajući međusobno praznik, prisutni su poželjeli da se uvijek u slozi i zdravlju okupljaju i kao takvi budu najbolji primjer drugima.
Dok razni teoretičari i advokati sa društvenih mreža pokušavaju da prebace odgovornost na opoziciju zbog nemogućnosti usvajanja akata koji su neophodni za nesmetan rad privrednih društava, dužni smo radi građana Tivta da ukažemo na sledeće nepobitne činjenice, kaže se u saopštenju OO SD Tivat.
Naime, Zakon o privrednim društvima je objavljen u Službenom listu Crne Gore 03.07.2020. godine,a stupio na snagu 11.07.2020. godine. U dopisu odbora direktora DOO „Vodovod i kanalizacija“ Tivat,koji je odbornicima proslijeđen od strane Skupštinske službe, navedeno je da su ostala privredna duštva koja su registrovana u CRPS do stupanja na snagu ovog zakona radi usklađivanja sa odredbama ovog zakona, dužna da ista usklade u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Međutim, privredno društvo, Vodovod i kanalizacicija Tivat je preregistrovano iz Javnog preduzeća u DOO još 2013. godine, pa čudi činjenica da su dali sebi za pravo da se pozivaju na stav 2 člana 239 Zakona o privrednim društvima, umjesto na stav 1 Zakona o privrednim društvima koji jasno kaže da su AD i DOO dužni svoja akta uskladiti u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o privrednim društvima.
Imajući u vidu navedenu odredbu, jasno se može zaključiti da su DOO „Vodovod i kanalizacija“ Tivat, ali i druga privredna društva kojima je opština osnivač, probila rokove za usklađivanje akata i da je to trebalo biti urađeno najkasnije do 11.aprila 2021. godine. To je period kada je opozicija pružala punu podršku rada lokalnog parlamenta i kada su se navedeni akti nesmetano mogli usvojiti, pa se pitamo zašto to preduzeća nijesu uradila godinu dana unazad od kada je Zakon stupio na snagu, već sada traže krivca u opoziciji za ono za šta oni nijesu bili sposobni na vrijeme uraditi. Još jedna bitna činjenica za ukazati jeste da se ne radi o preregistraciji Društva kako se kroz dopis ponegdje može zaključiti, već se radi o usklađivanju organizacije društva, odnosno akata društva čiju promjenu je samo neophodno registrovati u CRPS.
SD Tivat
Dakle,po Zakonu rokovi su odavno prošli, a Centralni registar nije pristupio likvidaciji i gašenju preduzeća, a i da jeste jedno je sigurno, a to je da opozicija ne bi bila kriva već isključivo stručne službe preduzeća koje su bile u obavezi na vrijeme preduzeti korake ka usklađivanju navedenih akata i predočiti ih Skupštini na usvajanje najkasnije do aprila 2021. godine, a ne u poslednjoj sedmici oktobra kada je po njihovom računanju rokova, bio poslednji datum za uskladiti akte, što se može zaključiti iz dopisa koji je Odbor direktora proslijedio Skupštinskoj službi gdje se kao tačka dnevnog reda navodi Odluka o donošenju Statuta 22.10.2021. godine.
Zaista je jeftin pokušaj sakriti nestručnost i kašnjenje u donošenju jednog jedinog akta, koji je bio neophodan uslov za usklađivanje sa Zakonom, iza onih koji bojkotuju rad lokalnog parlamenta. S toga vam predlažemo da se suočite sa činjenicom da vam je podrška uskraćena, i da ste vi jedini krivci ukoliko dođe do određenih posledica po privredna društva kojima ste osnivač, i nad kojima osim Odbora direktora i vi vršite nadzor, saopšteno je iz OO SD Tivat.
U hrvatskim morskim lukama u trećem je ovogodišnjem tromjesečju evidentirano 127 hiljada uplovljavanja brodova ili 27,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a putnika je bilo 50,1 posto više odnosno 16 milijuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Promet robe pao je za devet posto, na nešto više od pet miliona tona.
Iako su porasti u morskim lukama ostvareni ovoga ljeta veliki u odnosu na lanjsko kada je na snazi bilo znatno više ograničenja putovanja i nije bilo covid potvrda ni cijepljenja, ovogodišnji pokazatelji još uvijek su manji od 2019. godinu, pa je putnika je ovog ljeta u lukama bilo 15,9 posto manje nego tada.
Rezultatima ove godine i određenom oporavku morskih luka u pandemijskim okolnostima pridonijeli su i strani kruzeri, koji su se počeli vraćati na Jadran, te je njima u trećem tromjesečju došlo 162 tisuće putnika, osobito u Dubrovnik, Split, Šibenik, Hvar i Zadar.
Najviše putnika među svim morskim lukama bilo je u trećem tromjesečju u Splitu, 2,1 milijun ili 57 posto više nego lani, a zatim u luci Jablanac, njih malo više od milijun ili 52 posto više, što slijedi luka Korčula s 998,6 tisuća putnika, te luke Zadar, Dubrovnik, Cres itd.
Sve su morske luke kroz ljeto imale poraste broja putnika u odnosu na isto vrijeme 2020., a najznačajniji među njima od 96 posto je onaj luke Dubrovnik, sa 955,6 tisuća putnika.
PUTNIČKIH VOZILA NA BRODOVIMA VIŠE NEGO 2019., AUTOBUSA MANJE
Te poraste u trećem tromjesečju je pratio i porast iskrcanih i ukrcanih putničkih vozila na brodove, i to od 40,5 posto u odnosu na 2020., sa 3,2 milijuna vozila, a na brodovima je bilo i 86 posto više autobusa ili 10,1 tisuća.
Vozila se ove godine ukrcalo/iskrcalo za 5,2 posto više nego u trećem tromjesečju 2019., no autobusa je bilo 52 posto manje, kažu iz DZS-a.
Kod prometa robe, morske su luke imale pad u trećem tromjesečju zbog, kako navode iz DZS-a, pada prometa tekućeg tereta za 15,7 posto i suhog rasutog tereta za 3,2 posto, dok je promet robe u kontejnerima porastao za 6,9 posto.
Od pet luka koje ostvaruju 93 posto ukupnog prometa robe u morskim lukama, pad je u trećem tromjesečju bio u luci Omišalj, za oko 23 posto, u luci Rijeka za oko 1 posto, te u luci Bakar za 39,5 posto.
DEVET MJESECI BOLJI ZA MORSKE LUKE NEGO LANI
Kako dobro treće tromjesečje, tako su i rezultati za devet mjeseci 2021. u morskim lukama bolji nego lanjski, odnosno brodova je u te luke ukupno prispjelo 250,4 tisuće ili 29 posto više.
Putnika je na brodovima bilo 23,6 milijuna ili 47 posto više nego u prvih devet mjeseci 2020., a i promet robe je porastao za 5 posto, na 16,2 milijuna tona.
Mostar – Oko 17 posto ukupne populacije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu cijepljeno je sa dvije doze vakcine protiv COVID-19. U postotak se ne ubrajaju građani koji su se cijepili izvan Bosne i Hercegovine, a s namjerom da imaju tačne podatke o broju cijepljenih, u Vladi kantona, najavili su skoro uvođenje aplikacije sa QR kodom, javlja Anadolu Agency (AA).
Procenat vakcinisanih vjerovatno je daleko veći nego što pokazuju službeni podaci jer se veliki broj građana HNK-a vakcinisao u Hrvatskoj, Srbiji ili nekoj trećoj zemlji, prije nego što su prve vakcine stigle u Bosnu i Hercegovinu.
“QR kod je aktivnost kojom želimo na jednom mjestu dobiti kvalitetnu bazu podataka sa svim relevantnim podacima. To je posao koji treba da nam iskristališe sve pokazatelje, a svakako i da nam olakša život u budućnosti. Ukoliko se nešto dogovori na nivou države ili entiteta kada je u pitanju nesmetan prolazak građana koji imaju QR kod, mi želimo da taj naš kod bude prihvaćen, čime bismo građanima omogućili lakše putovanje svijetom“, rekao je za Anadolu Agency glasnogovornik Vlade HNK-a Pero Pavlović.
Aktivnost će sprovoditi Zavod za javno zdravstvo i Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a.
“Naša nakana je da do kraja ove godine sve pripremimo, uključujući i informacioni sistem i sve ostalo što je u digitalnom obliku. Pristup svim podacima će imati Zavod za javno zdravstvo koji će i izdavati potvrde“, dodao je Pavlović.
U HNK-a je još uvijek malo interesovanje za cjepiva protiv koronavirusa, bez obzira što bolničke ustanove na raspolaganju imaju dovoljno cjepiva, i to četiri vrste. Povećana je i sedmična incidenca zaraze u odnosu na vrijeme prije dvije ili tri sedmice. To prema Pavlovićevim riječima još uvijek nisu brojke koje do kraja moraju zabrinuti, ali upozoravaju.
“Moramo uzeti u obzir da ljudski resursi i smještajni kapaciteti imaju gornje granice, a na nama je da pokušamo dati svoj doprinos da se širenje koronavirusa uspori koliko je moguće“, istakao je Pavlović.
Brine i vjerovatnoća da je u populaciji već takozvani delta soj koronavirusa, koji je mnogo više zarazan od ranijih, te da zbog njega obolijeva veći broj ljudi.
Nizozemska policija ispalila je pucnje upozorenja i upotrijebila vodene topove nakon što su u Rotterdamu izbili neredi zbog novih koronamjera, piše BBC. Prosvjednici su bacali kamenje i petarde te zapalili policijskli auto.
Stotine prosvjednika okupili su se kako bi pokazali svoj bijes zbog vladina plana da kontroverzne covid propusnice mogu posjedovati isključivo cijepljeni i građani koji su preboljeli covid-19, dok se negativan test više ne bi priznavao. Mnogima je kao povod poslužio i lockdown u koji je Nizozemska ušla prije tjedan dana, a nekima povrh svega nije dobro sjela ni vladina najava da će zabraniti novogodišnji vatromet.
Nizozemska je prošle sedmice uvela trotjedni parcijalni lockdown s obzirom da se povećao broj novih slučajeva zaraze.
Policija je ispalila nekoliko pucnjeva jer je ‘situacija postala opasna po život’, kazao je Reutersu glasnogovornik policije. To je rezultiralo ozljeđivanjem barem dvoje ljudi.
Oslobođenjem Kotora prije 77 godina, hrabri građani Kotora su pokazali da su antifašizam i borba za slobodu vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u njihovom mentalitetu, kazao je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.
On je, u čestitki povodom 21. novembra – Dana opštine Kotor, naveo da istorijski i kulturološki značaj te opštine, Crnoj Gori daje dodatnu vrijednost.
“Ali i obavezu da prema svemu što to donosi imamo poseban domaćinski odnos, kao i da cijenimo i čuvamo ono što smo dobili u nasljeđe”, rekao je on.
Poseban sklad koji postoji u Kotoru, kako je kazao Bečić, a koji se ogleda u suživotu i međusobnom bratskom i sestrinskom odnosu ljudi svih vjera i nacija, kao i otvorenosti za sve ljude dobre volje koji su vjekovima dolazili sa raznih strana svijeta, čine Kotor sredinom kojoj se svi rado vraćaju.
“Lokalna samouprava je prepoznala važnost efikasne valorizacije turističkih potencijala kojima Kotor obiluje i svojim aktivnostima pozicionirala opštinu kojom rukovodite visoko na mapi najatraktivnijih turističkih destinacija Evrope i svijeta”, rekao je Bečić.
Prema njegovim riječima, razvojnim i infrastrukturnim projektima koje rukovodstvo planira da realizuje u narednom periodu značajno će doprinijeti poboljšanju standarda svih građanki i građana Kotora.
“U tom smislu, sa pozicije predsjednika najvišeg zakonodavnog doma Crne Gore, dajem vam punu podršku u realizaciji svih planiranih aktivnosti“, naveo je Bečić u čestitki.
Nakon jedanaest godina podstanarskog statusa, korisnici hercegnovskog Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju od ljetos borave u sopstvenoj novoj zgradi u Sutorini. Projekat je realizovan u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država i američkom mornaricom, koja je i nosilac ovog projekta, a vrijednost mu je preko 200 hiljada eura.
U prostoru od 270 kvadrata je 10 prostorija od kojih je šest za rad sa djecom, a izgrađen je i sportski teren. Uz bolje smještajne kapacitete, odnedavno su u Dnevnom centru pokrenuli obuke i savjetovanja za djecu , roditelje i zaposlene, a uspjeli su i da kupe novo kombi vozilo kojim dovoze i odvoze korisnike do njihovih kuća. Sve to su postigli kroz angažman na projektima koje finansira Evropska Unija.
Usluge Dnevnog centra koristi jedanaestoro djece i mladih, a uskoro bi trebalo da im se pridruži još jedno dijete. Na cjelodnevnom boravku je petoro, a na poludnevnom šestoro djece koji u Dnevni centar dolaze nakon školske nastave.
U dobro opremljenim i novim prostorijama zaposleni i angažovani u Dnevnom centru mogu da pomognu na najbolji način.
“Korisnici, uglavnom oni stariji od 18 godina dolaze u Dnevni centar oko 7,30 i ostaju do 14,30. Prema planu i program za njih organizujemo brojne aktivnosti: vaspitno obrazovne, različite radionice, ali i one koje pomažu njihovu socijalizaciju. Imamo časove fizičkog vaspitanja, a angažovan je i fizioterapeut. Školska djeca u Centar dolaze oko 11,30 – poslije nastave. Za sve njih organizovani su doručak, užina i ručak “, objašnjava terapeut i coordinator stručnog tima Petar Kovačević. Organizuju šetenje, a ranije su korisnike vodili i na jednodnevne izleta što im je sada zbog pandemije COVIDA onemogućeno.
Direktorica Dragica Kosić sa dugogodišnjim iskustvom u socijalnoj službi, ali i u ovom Centru neumorno radi na projektima koji doprinose i djeci i zaposlenima da “ U toku je realizacija Projekta CFCU MNE/166 , u okviru koga smo imali dvije akreditovane obuke zaposlenih, uveli smo novu uslugu savjetovanja za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i njihove roditelje i dobili licencu za savjetodavni rad. Od maja radi spoljni tim stručnjaka za savjetovanje na čelu sa dr.psihijatrom Sanelom Kusturicom u koji su uključeni i defektolog i sociolog. Za sve korisnike izradili smo individualne planove što je dalo dobre rezultate”, navodi direktorica Kosić. Ona ističe da je “uvođenjem novih aktivnosti u Dnevnom centru Herceg Novi, projekat specifično osnažio kapacitete ustanove tako što je poboljšao kvalitet pruženih usluga korisnicima”.
Direktorica Dragica Kosić
Uz težak i iscrpljujući posao koji rade uz finansijske i sistemske problem sa kojima se susreću nije lako zadržati entuzijazam, ali ga u Dnevnom centru zaista ima. Ističu da se bez pozitivne energije, strpljenja, ljubavi i nadasve stručnog znanja ovaj posao ne bi mogao raditi. Uvjereni su da bi i oni koji ne rade u Centru trebalo da imaju više saosjećanja i razumijevanja za roditelje i djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, a da institucije rade na još većoj pomoći ovoj kateoriji stanovništva
Nadaju se da će uz pomoć nadležnih institucija otvoriti servis za pružanje cjelodnevnih usluga osobama sa smetnjama i teškoćama u razvoju starijim od 26 godina.
Novi kombi
Zahvaljujući pomoći Evropske unije i Vlade Crne Gore , Centar je nabavio novo kombi vozilo sa 17 sjedišta koje će omogućiti lakši i udobniji prevoz korisnika od kuće do škole i Sutorine, kao i njihov povratak.
U okviru zvanične proslave Dana opštine Kotor Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje promociju zbornika „Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima“ od najstarije sačuvanih do danas u palati Grgurina u subotu, 20. novembra u 19 sati.
Govoriće: Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja, Aleksandar Dender, predsjednik UO Bokeljske mornarice, Snežana Pejović, arhivistkinja Istorijskog arhiva Kotor.
Govor admirala Bokeljske mornarice Antuna Sbutege pročitaće Slavko Dabinović, bibliotekar.
Austrija je do sada otišla najradikalnije u borbi s četvrtim valom epidemije. Sve više zemalja najavljuje strože mjere i nova zatvaranja, ponajprije za necijepljene.
Na pitanje može li se očekivati neka zajednička strategija buduće borbe protiv pandemije ili će zemlje Unije svaka za sebe tražiti najbolji način suzbijanja bolesti, novinarka Jasna Parojavljajući se iz Bruxellesa, kazala je kako izgleda da sve ide u tom smjeru.
– Već sad se vidi da smo pred jednom vrlo zabrinjavajućom zimom i da će uskoro pokazati potreba za koordiniranjem svih ovih mjera koje sada države pojedinačno uvode. Svim državama u Evropskoj uniji, s obzirom da smo u jedinstvenom i zajedničkom tržištu, cilj je prvenstveno držati granice otvorenima, održati funkcioniranje gospodarstva i gospodarski oporavak koji je u mnogim državama krenuo, uključujući i Hrvatsku. Da bi se to ostvarilo potrebno je izbjeći potpuno zatvaranje kakvo smo imali prije pojave cjepiva i potrebno je održati slobodno kretanje ljudi, barem onih cijepljenih ako već ne svih, izjavila je Paro za središnji Dnevnik HTV-a.
Paro kaže kako se u svakoj državi nastoji povećati broj cijepljenih i smanjiti razlika između cijepljenih i necijepljenih građana, što preporučuje i Europska agencija za lijekove na razini cijele Europske unije, gdje su razlike između zapadne, srednje i jugoistočne Europe velike, što nije dobro ni za koga.
– Druga pojava koju vidimo je da sve više država uvodi restriktivne i ograničavajuće mjere za one građane koji nisu cijepljeni. Neke od tih mjera su drastične pogotovo u Slovačkoj i nekim dijelovima Njemačke, od ponedjeljka i u Grčkoj gdje više neće biti dozvoljen ulazak u restorane i na kulturne događaje osobama koje imaju samo negativni test na COVID, već samo onima koji su ili cijepljeni protiv COVID-a ili su ga preboljeli. I u Belgiji, i Nizozemskoj, i Francuskoj, bez COVID potvrda, koje u ovom trenutku uključuju i negativan test na COVID, nije moguć pristup gotovo ni jednom javnom prostoru osim javnom gradskom prijevozu, kaže Paro.
– Danas su u Europskoj komisiji najavili da će vrlo skoro, za koji dan, izaći sa svojim prijedlogom o tome treba li se treća doza cjepiva, koja se u nekim državama već provodi, uvrstiti u europsku COVID potvrdu za slobodno kretanje unutar Evropske unije. To će naravno ovisiti o tome hoće li Europska agencija za lijekove odobriti treću dozu cjepiva za sve skupine, sada je ona samo za one iznad 65 godina, ali s obzirom da je danas Američka zdravstvena agencija odobrila cijepljenje trećom dozom za Pfizer BioNTechovo i Modernino cjepivo za sve dobne skupine, vrlo vjerojatno će i Evropska agencija krenuti tim putem. Ono što znamo je da će sve te teme, uključujući i koordiniranje mjera i strategija, biti jedna od glavnih tema na sastanku šefova država vlada sredinom sljedećeg mjeseca u Bruxellesu, prenijela je Jasna Paro.
Predstavnike Bokeljske mornarice Kotor – podružnice Tivat, Marjana Ribicu i Pavla Čelanovića ugostili su danas predsjednik Skupštine opštine Tivat dr Andrija Petković i potpredsjednici opštine Vladimir Arsić i Goran Božović, tradicionalno u susret proslavi Dana opštine.
“Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam danas bio u prilici da u susret 21. novembru pozdravim delegaciju Bokeljske mornarice. Ona je simbol ovoga grada, kao i čitave Boke. Dužnost svih nas je da se postaramo da funkcioniše i radi u skladu sa svojom tradicijom. Još jednom koristim priliku da im se zahvalim što nam pružaju nesebičnu pomoć u proslavi Dana opštine”- istakao je predsjednik SO dr Andrija Petković.
Bokeljska mornarica sastavni je dio svečane proslave 21. novembra. Tradicionalna ceremonija predaje zastave grada odredu Bokeljske mornarice, ispred zgrade Opštine, biće održana u nedjelju, 21. novembra u 9.40 sati, a nakon toga, u 10 sati i Kolo Bokeljske mornarice na rivi Pine.
