Opština Tivat raspisala je dva javna tendera ukupne vrijednosti od oko 440 hiljada eura, u okviru kojih planira asfaltiranje i sanaciju lokacija u gradu koje su decenijama bile zanemarene.
“U saradnji sa Upravom javnih radova biće realizovan projekat asfaltiranja gradskih i prigradskih ulica, ukupne vrijednosti od 100.000 eura. Za ovaj projekat raspisan je javni poziv za odabir najpovoljnijeg izvođača radova, s rokom za dostavljanje ponuda zaključno sa 19.novembrom. Vrijeme za realizaciju je 15 dana od dana uvođenja izvođača u posao, a predmjerom radova obuhvaćeno je osam lokacija u naseljima Cacovo, Podkuk, Kalimanj, Dumidran i Mažina”- saopšteno je juče iz lokalne uprave.
Pored ovog projekta, Opština Tivat će iz budžeta finansirati sanaciju lokalnih puteva u vrijednosti od 338.000 eura, za šta je raspisan javni poziv za odabir najpovoljnijeg ponuđača, a rok za dostavljanje ponuda je zaključno sa 25.novembrom. Predmetnom sanacijom biće obuhvaćeno 19 lokacija u naseljima Marići, Kava, Radovići – Novo naselje, Tripovići, Dumidran, Gradiošnica, Brda – Ostrvo cvijeća, Gošići I i II, Gornji Krašići, Đuraševići i Seljanovo. Rok za realizaciju ove investicije biće 40 dana od dana uvođenja izvođača u posao.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko zaprijetio je u četvrtak da bi mogao obustaviti tranzit plina prema Evropi kao odgovor na bilo kakve nove europske sankcije zbog migrantske krize.
EU je u srijedu optužio Bjelorusiju da je izvela hibridni napad na Uniju potičući tisuće migranata koji bježe iz siromašnih i ratom zahvaćenih područja da prijeđu u Poljsku i priprema uvesti nove sankcije Minsku možda već idući tjedan.
Lukašenko odbacuje optužbe i okrivljuje EU i Zapad da potiču krizu.
U četvrtak je spomenuo mogućnost obustave tranzita plina plinovodom Jamal koji prenosi plin iz Rusije preko Bjelorusije u Poljsku i Njemačku.
– Mi grijemo Europu, a oni nam i dalje prijete da će zatvoriti granicu. A ako obustavimo plin?, rekao je, a prenijela je državna novinska agencija Belta.
– Preporučio bih prema tome poljskim čelnicima, Litvancima i drugima bez mozga da promisle prije nego progovore, rekao je.
Ministri vanjskih poslova EU-a mogli bi dati zeleno svjetlo petom krugu sankcija Bjelorusiji na sastanku u ponedjeljak u Bruxellesu, rekao je u četvrtak diplomatski izvor, dodajući da bi paket mogao uključivati sankcije protiv novih bjeloruskih dužnosnika i tvrtki.
Hrvatska koronavirus – Foto: Stipe Majic – Anadolu Agency
Covid potvrde bit će obvezne u javnim i državnim službama od utorka, potvrdio je za N1 Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Iako je Stožer ranije najavio da će covid potvrde biti obvezne u svim državnim i javnim službama, uključujući i škole i Sabor, od ponedjeljka 15. novembra, rok je pomaknut za 24 sata.
Uz to, Capak je za N1 potvrdio da će potvrda o preboljenju bolesti covid-19 vrijediti godinu dana.
Ranije u četvrtak ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs također je rekao da će uvođenje covid potvrda u školama i obrazovnim institucijama krenuti u utorak, 16. novembra.
“Mjere će stupiti na snagu, uvažavajući određene organizacione pripremne potrebe što se tiče mjesta testiranja i organizacije samih ravnatelja koji će to trebati provoditi, u utorak”, rekao je Fuchs.
U okviru manifestacije “Novembarski dani” koja se održava u sklopu obilježavanja 21.novembra- Dana Opštine Tivat, Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat u saradnji sa bućarskim klubom “Palma” iz Donje Lastve organizovao je “Karavan kroz kulturnu baštinu” za učenike šestih razreda Osnovne škole “Drago Milović“ iz Tivta i Osnovne škole “Branko Brinić“ iz Radovića.
“Ove godine smo se odlučili da to bude posjeta BK “Palma” i zogu u Donjoj Lastvi. Bućarski klub “Palma” je specifičan, jer jedini ima školu ovog sporta. Cilj nam je bio da učenike osnovne škole upoznamo sa ovim sportom, tradicionalnim za naš grad, kako bi ga sačuvali od zaborava i popularilozovali među mlađim generacijama”- kazala je sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti, Borka Mršulja.
Djecu je ugostio predsjednik kluba Niko Stjepčević, a zatim su imali priliku da treniraju zajedno sa trenerom – proslavljenim crnogorskim bućarskim reprezentativcem i osvajačem brojnih medalja na međunariodnim takmičenjima, Miroslavom Petkovićem i mladim bućarima iz BK “Palma”, a koji su ih rado učili osnovama ovog sporta.
Spomen obilježje Jeftu Gojkoviću, nekadašnjem načelniku Opštine Herceg-Novi, otkriveno je danas na Trgu Hercega Stjepana. Spomen ploča sa medaljonskim likom zaslužnog načelnika postavljena je na zgradu Državnog arhiva, u kojoj je nekada bilo sjedište lokalne uprave.
Jefto Gojković je kao načelnik Opštine Herceg-Novi stekao epitet čuvenog, istakao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
„Tokom 25 godina na mjestu prvog čovjeka Herceg-Novog, Gojković je zavrijedio status ličnosti čije djelo ima poseban društveni, kulturni, ekonomski i istorijski značaj. Za vrijeme njegovog mandata u korist Opštine su otkupljene gradske zidine, inicirana izgradnja kolskog puta od pristaništa do centra grada i vodovod sa izvora Banje-Drijenak, obnovio je inicijativu da se u Novom izgradi kasarna i oficirski dom, bio jedan od osnivača Srpske kreditne zadruge“, podjsjetio je Katić.
Kako je objasnio, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu odabran je za datum postavljanja spomen ploče jer je upravo taj istorijski period vrijeme kada je Gojković bio na čelu grada, i to u tri navrata.
„Jefto Gojković se za svoj narod i grad borio na sve načine – od bojnog polja, do društvenog i političkog djelovanja. Takav čovjek zaslužuje da ga pamtimo, da se o njegovom liku i djelu govori i zna u zajednici kojoj je posvetio svoj život. Podizanjem spomen obilježja na objektu u kojem je u njegovo vrijeme bila smještena Opština Herceg-Novi, mi ispravljamo nepravdu i vraćamo Jefta Gojkovića u priče i sjećanje Novljana“, poručio je Katić i zaključio: „Jeftov lik smo vratili u Herceg Novi i on sa punim pravom i zaslugom postaje simbol dobrog vođenja, istrajnosti, lojalnosti i borbe za svoj grad i narod“.
Predsjednik Opštine se zahvalio svima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta: Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje, odbornicima u lokalnom parlamentu, Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Arhivu Crne Gore, vajaru Nikši Kosiću i arhitekti i konzervatoru Srđanu Marloviću.
Otkrivanje spomen ploče Jeftu Gojkoviću
Ističući da kultura sjećanja predstavlja važnu tačku identiteta jednog grada i kohezivni element među onima koji u njemu žive, Katić je poručio da Herceg-Novi podizanjem spomen obilježja i obilježavanjem značajnih datuma pokazuje da poznaje, priznaje i poštuje sve one koji su svoj život i djelo ugradili u ovaj grad, te najavio podizanje spomen obilježja još jednom znamenitom načelniku, Mirku Komnenoviću.
U ime rodbine prisutne je pozdravio Stevo Marić, čiji su sin i ćerka peto koljeno porodične loze Jefta Gojkovića, a supruga njegova čukununuka.
„Nakon vjenčanja otišli smo u Beograd kod majke moje supruge, koja se tu preselila iz Herceg Novog. Prvo što mi je zapalo za oko je slika na reprezentativnom mjestu, na kojoj je naslikan markantni lik. Na moje pitanje ko je bio taj, očigledno ugledan čovjek sa puno odlikovanja, baba je odgovorila da je to bio njen djed, gradonačelnik Herceg-Novog, veliki čovjek, dobrotvor, suosnivač mnogih institucija, od škola, knjižnica do banaka“, kazao je Marić. Istakao je da mu je izuzetno zadovoljstvo što prisustvuje odavanju počasti Jeftu Gojkoviću i zahvalio se lokalnoj upravi na ukazanoj časti.
Otkrivanju spomen obilježja prisustvovali su konzul Republike Srbije u Herceg-Novom, Zoran Dojčinović, ministar savjetnik u Ambasadi Republike Srbije, Mićo Rogović, odbornici Skupštine opštine Herceg Novi, direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević, predstavnici lokalne uprave, javnih preduzeća i ustanova, kao i članovi rodbine Jefta Gojkovića.
Program su obogatili mladi ljudi iz Kulturno-umjetničkog društva „Sloga“ iz Đenovića i Gradske muzike Herceg Novi.
Postavljanje spomen obilježja Jeftu Gojkoviću inicirala je i realizovala Opština Herceg-Novi. Zakonske procedure sproveo je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, a izrada i postavljanje djelo su dva Novljanina – autor medaljona sa Jeftovim likom je akademski vajar Nikola Nikša Kosić, a za postavljanje je bio zadužen arhitekta i konzervator Srđan Marlović.
Otkrivanje spomen ploče Jeftu Gojkoviću
Jefto Gojković rođen je 1841. godine na Mokrinama kod Herceg-Novog, u trgovačkoj porodici. Osnovnu školu je izučio u Herceg-Novom, a trgovačku u Trstu.
Vrlo rano se uključio u politički život na primorju. Jefto Gojković je obavljao dužnost gradonačelnika Herceg Novog skoro 25 godina, i to u tri navrata – od 1877. do 1881, od 1891. do 1899, i od 1905. do 1922. godine. Za vrijeme njegovog mandata Opština je povećala svoju imovinu, doživjela napredak u privredi, gradnji puteva i vodovoda.
1914. godine biva uhapšen od austrijskih vlasti i interniran u logor na ostrvu Mamula zajedno sa drugim uglednim rodoljubima iz Boke Kotorske. Oslobođen zatvora 17. juna 1917. godine podnosi ostavku na dužnost načelnika, koja je na Vijeću primljena na znanje ali nije razriješen dužnosti niti izabran novi načelnik, već je tu dužnost obavljao potpredsjednik Niko Đonović do 18. decembra 1918. godine. Tada Jefto Gojković predsjedava prvom sjednicom Vijeća u novoj državi SHS. Dužnost načelnika vrši do smrti, koja je objavljena na sjednici Vijeća 24. novembra 1922. godine.
Među najvećim priznanjima za zasluge ističu se Danilov orden III reda kojim je Jefta Gojkovića odlikovao Kralj Nikola i Beli orao, odlikovanje primljeno od kralja Petra I.
Vladimir Jokić primio članove Jiu-Jitsu reprezentacije CG
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, primio je danas u posjetu članove Jiu-Jitsu reprezentacije Crne Gore, Vedranu Praščević, Stefana Ćorovića i Filipa Popovića, koji su na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu Jiu-Jitsua u Abu Dabiju ostvarili jednu zlatnu i dvije bronzane medalje.
Sastanku sa mladim sportistima i njihovim trenerima Oliverom Simović, Mirjanom Martinović i Miljanom Crepuljom, su osim predsjednika Jokića prisustvovali i Tatjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, kao i Dejan Ognjanović, savjetnik za sport.
Vladimir Jokić primio članove Jiu-Jitsu reprezentacije CG
Jokić je čestitao na osvojenim medaljama i istakao značaj upornosti, istrajnosti i ljubavi koju ovi mladi sportisti imaju prema borilačkoj vještini ju-jitsu.
Vladimir Jokić primio članove Jiu-Jitsu reprezentacije CG
Po riječima trenera, ostvareni rezultat je posebno značajan kada se imaju u vidu uslovi u kojima se trenira i koji su daleko od zadovoljavajućih.
Vladimir Jokić primio članove Jiu-Jitsu reprezentacije CG
Rukovodstvo Opštine je preuzelo obavezu da sagleda mogućnosti na koji način bi se, u pogledu uslova, podigao nivo kvaliteta rada mladih takmičara i izrazilo nadu da će pronalaženjem istih podstaći još veći broj djece i mladih da se bave sportom i da postižu ovakve zadivljujuće rezultate.
Završeno je Svetsko prvenstvo u jedrenju za olimpijsku klasu ILCA 7 u Barseloni na kom se takmičio mladi reprezentativac Crne Gore Ilija Marković. Marković je finale takmičenja završio je u srebrnoj grupi. Samo jedan bod ga je delio od podviga, na debiju kada su Svetska prvenstva u seniorskoj konkurenciji u pitanju.
Član Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta, Ilija Marković odlično je jedrio tokom kavalifikacija (43, 29, 44, 6), ali je na kraju ostao prvi ispod crte za mjesto u zlatnoj grupi. U konačnom plasmanu je 101. u konkurenciji 135 jedriličara svijeta. Međutim, prikazano je sigurno ogroman motiv da devetnaestogodišnji jedriličar koji je bio u TOP 10 na Svjetskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine, u TOP 20 na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine i zlatnoj grupi na seniorskom prvenstvu Evrope, nastavi sa još jačim radom.
Milivoj Dukić, reprezentativac Crne Gore koji je na Olimpijskim igrama sve do poslednjeg dana bio u igri za plasman u TOP 10, a na Evropskom prvenenstvu se plasirao u TOP 20, propustio je pripremni period zbog zdravstvenih problema, pa je donijeta odluka da propusti i Svjetsko prvenstvo.
Ilija Marković – foto Duško Miljanić
Šampion sveta je Tomas Saunders sa Novog Zelanda, a srebrno odličje je osvojio Fin Linč iz Republike Irske. Tonči Stipanović, jedriličar iz Hvatske, član Jedriličarskog kluba Mornar iz Splita, osvojio je bronzanu medalje. Podsećanja radi, Stipanović je nedavno osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Japanu. Osvajač je ukupno dva srebra sa Olimpijskih igrara, srebrne i dvije bronzane medalje sa šampionata planete, odnosno četiri zlatna odličja sa šampionata Evrope.
Prvenstvo je održano od 03. do 10. novembra u Međunarodnom jedriličarskom centru u Barceloni (BISC). Regatu su organizovali Katalonski jedriličarski savez, Real Club Náutico de Barcelona i Real Club Marítimo de Barcelona, uz suradnju World Sailing, ILCA, Kraljevskog španskog jedriličarskog saveza, Vlade Katalonije, Gradskog vijeća Barcelone i Pokrajinsko vijeće Barcelone.
Predsjednik Matice Hrvatske, Miro Gavran, s predstavljačima i autorom Foto: Mirko Cvjetko
“Priče sa Prčanja” doista diraju u dušu, a čuti sve o autoru Željku Brguljanu i upoznati se s knjigom sjećanja na Prčanj iz vremena njegovog djetinjstva, dobila je priliku i zagrebačka publika u ponedjeljak (8. studenoga), u Dvorani Jure Petričevića. Promocija je održana u organizaciji Ogranka Matice hrvatske iz Boke kotorske.
Moderatorica ove književne večeri bila je Ida Hitrec, a na samome početku najavila je novoga predsjednika Matice hrvatske, Miru Gavrana, koji je pozdravio sve prisutne te riječima pohvale, podrške i, na kraju, zahvalnosti što prisustvuje ovom lijepom događaju, otvorio promociju te zaželio sve najbolje autoru kao i Ogranku Matice hrvatske u Boki kotorskoj u budućem radu.
Predsjednica Marija Mihaliček započela je promociju riječima koje je posvetila autoru Željku Brguljanu. “Dobro je poznata Željkova posvećenost Boki. Ona je za njega sve – i emocija i potreba da život ispuni doprinosima voljenome zavičaju. Zato nas ne iznenađuje činjenica da je Željko Brguljan uspio u posljednja dva desetljeća postati jedan od najplodnijih istraživača bokeljske povijesti, pomorstva te kulturoloških i umjetničkih tema. Upravo nam je njegova vezanost za Boku, duboka emocija i neprestalna čežnja otkrivana preko likovnog i književnog djela. Mislim da neću pogriješiti ako kažem da je Željko Brguljan uvažavan kako od hrvatske tako i od crnogorske znanstvene i kulturne javnosti”, kazala je Mihaliček nadodavši da je značaj i vrijednost knjige prepoznala ne samo publika, već i struka te je knjiga nagrađena Srebrnom poveljom Matice hrvatske.
Nakon ovih lijepih riječi upućenih autoru i njegovome književnome i likovnome radu, svoj doživljaj i osvrt dala je prof. Ljiljana Marks sa Instituta za etnologiju i folkloristiku. Između ostaloga istaknula je: “Ovu knjigu možemo promatrati i kao zbirku priča koje koliko god bile povijesno kontekstualizirane i lokalno te zbiljski usidrene i ovjerene podacima i obiteljskim intimnim fotografijama, ponajprije počivaju na sjećanjima, pamćenju i doživljajima autora. Krhke su i lomne, kao sjećanja, ali istodobno i iskričavo snažne jer umiju iznenada prizvati i oživjeti nestale, ali ne i zaboravljene osobe… Likovi su, smatram, najbolji dio ove knjige. Pomno izabrani pokrivaju i vremensku i mjesnu cjelokupnost života. Autorove priče o protagonistima koje je svjesno i s razlogom izabrao, dobivaju novi smisao za njega i uvijek su osobne, ali i sveopće i nestvarne te pomalo mitske jer, ma koliko bile konkretne, lokalne i osobne, izvanredne su u evociranju ne baš uvijek svakidašnjih događaja, a napetost između svijeta priče i sadašnjega svijeta zapravo je opći stvaralački princip priče i razlog njezina ponavljanja i trajanja pa u tome vidim potencijal i važnost ove knjige i izvan Bokokotorskog zaljeva.”
Foto: Mirko Cvjetko
Ovaj osvrt publika je nagradila velikim pljeskom, a komparistica i klasična filologinja, Vera Vujović, nastavila je u istome tonu. Ona je ove istinite, realne, a istovremeno subjektivno istkane priče opisala riječima: “Jednostavnost, autentičnost i dokumentarnost rukopisa u službi vjernog zrcaljenja malog velikog svijeta na prvu su me osvojili šarmom. Njezina dokumentarnost ne smeta fabularnosti i dramskom potencijalu, kao što joj ni književno-umjetnička politura ne smeta zbiljnosti, pa odredili je mi kao kroniku naraštaja, memoarsko-anegdotalne publicističke male proze ili intimnu monografiju, nadilazi prokušane odrednice, jer je daleko intimnija, a vrhunski odnos teksta i slike – reproduciranih fotografija i grafičkih rješenja – čini je pristupačnom i najmanjima koji još ne znaju čitati. Natpisi u slikama, igra s citatima i segmentima slikana rukopisa kao da pozivaju čitatelja da nadopiše svoje, ostavljajući mu fizički mjesta za to: utisak ili da ode u Boku i provjeri spominjane pojedinosti te ih ovjeri svojim svjedočanstvom. Knjiga je to o vremenu koje prepoznajemo i koje će nam se odavati i govoriti i iz najmanjih segmenata jezične komunikacije i jezičnog izbora njezinih aktera. Prepoznavat ćemo (u malom) njegovu veliku povijesno-političku pozadinu, kulturnu, etičku, odgojnu, vrijednosnu… i to s uživanjem! O vremenu koje postaje pomalo mitsko jer se njegova prepoznatljivost možda gasi s nama. Isto tako, jer je puno svjetlucave topline, živosti, slobode od informacijske tehnologije, koju u sadašnjosti više nemamo, a nadasve autohtonosti jedne mikrokulture Bokelja, oriđinala i unikata.”
Na kraju predstavljanja, autor je povezao izlaganja predstavljača s prisustvom promociji jedine osobe kojoj je posvećena cjelovita priča, a potom se zahvalio domaćinu, predstavljačima, izdavaču i dizajneru Mariju Aničiću te posebno autoru predgovora Tonku Maroeviću koji nas je napustio, nažalost, prije tiskanja knjige. Brguljan je opisao okolnosti Maroevićeva čitanja rukopisa i pisanja predgovora u vrijeme zagrebačkog potresa te mu zahvalio na predgovoru, podršci i iskrenome prijateljstvu. Na samome kraju zahvalio se publici koja je unatoč teškoj situaciji (falsom virusu iz škartoca) došla u velikom broju te istaknuo da unatoč osobnim, zdravstvenim i društvenim problemima nastavlja s radom po staroj bokeškoj izreci „Krepat ma ne molat!”.
Kako sam istaknula na početku “Priče sa Prčanja” naizostavno diraju u dušu, ali isto tako i nasmijavaju čitatelje te golicaju znatiželju i navode na istraživanje i proširivanje znanja o opisanome zavičaju, o Boki, stoga knjiga šalje poziv svima da ovaj kraj posjete te provjere koliko je autentičnosti ostalo od svega ispričanoga i napisanoga u knjizi.
Kako je napisao Tonko Maroević: “Zaljubljen u svoj zavičaj, neusporedivu Boku, Željko Brguljan nastoji na različite načine iskazati zahvalnost za primljene poticaje, dokazati vjernost nezaboravnim doživljajima iz mladosti…, ali najintimniji dug zavičajnosti autor je osjećao prema sredini i ljudima najprisnijega mu Prčanja.” Nema sumnje, autor je uspio prikazati vrijeme svog življena na Prčanju. likove približiti čitateljima, sebi ih ponovno oživjeti u sjećanju, a svim Bokeljima i onima koji Boku vole ostaviti neizbrisivi pisani trag u nasljeđe.
Promocija je održana u skladu sa svim epidemiološkim mjerama.
Brojni prijatelji iz čitave Crne Gore i posebno građani Tivta koju su ga prosto obožavali, ispratili su danas iz gradske kapele u Tivtu, odar sa posmrtnim ostacima jednog od najvećih crnogorskih pomorskih stručnjaka, ali i filantropa, kapetana duge plovidbe Radomira -Rajka Čavora.
Pored ostalih, među okupljenim koji su došli pokloniti se sjenama kapetana Čavora, bili su i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović, predsjednik Skupštine Opštine Tivat dr Andrja Petković, predsjednik Unije pomorca Crne Gore, kapetan Neđeljko Radulović i brojni predstavnici pomorskih institucija i školstva, te političkog, privrednog i kulturnog života Boke.
Neskrivene emocije i suze među okupljenima dodatno je pojačala simbolika činjenice da su za kapetanom Čavorom danas plakali i brodovi kojima je on posvetio čitav svoj život. Naime, u momentu kada su iz kapele iznoslili njegov odar, oglasile su se sirene svih brodova i jahti vezanih u gradskoj luci Tivta i marini Porto Montenegro, predvođeni sirenama Čavorovog putničkog broda „Katica“ i superjahte „Pelorus“ na kojoj je on bio komandnat do posljednjeg dana života. Istovremeno, i na drugom kraju Crnogorskog primorja, u Luci Bar, oglasile su se i sirene svih brodova koji su se danas zatekli u luci grada pod Volujicom, opraštajući se na taj način od čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji modernog crnogorskog pomorstva.
Kapetan duge plovodbe Radomir Rajko Čavor (63), preminuo je u utorak u Opštoj bolnici Kotor od posledjica infekcije koronavirusom. Čavor je bio jedan od najuglednijih crnogorskih pomoraca, vrhunski stručnjak koji je plovio za brojne nekadašnje jugoslovenske i brodarske kompanije u inostranstvu, imao poslovne i prijateljske konmtakte sa brojnim svjetskim brodarskim i privrednim magnatima, a bio je i na daleko čuven po svojoj filatropiji i humanitarnom radu, te kao mecena kulture i sporta u Boki.
Kapetan-Rajko Čavor – foto S.L.
Kapetan Čavor bio je i jedan od najiskusnijih naših pomorskih pilota sa licencama za uvođenje brodova kako u zaliv Boke, tako i u četiri luke i dva tjesnaca u Japanu. Bio je dugogodišnji član najužeg rukovodstva Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore, saradnik u nastavi na Pomorskom fakultetu u Kotoru i stručnjak koji je nesebičnom svojom ekspertizom i ogromnim iskustvom koje je stekao provevši čak 43 godine na moru, dijelio sa našim pomorskim instiuticijama, Mornaricom VCG i pomorskom privredom.
Kapetan Radomir Čavor sahranjen je danas u krugu najuže porodice i prijatelja, na porodičnom groblju u Čavorima u Kotoru.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma CG, prof. dr Ratko Mitrović, direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, direktor HTP Ulcinjska rivijera, Bojan Đakonović i v.d. direktor Direktorata za ekologiju, Dušan Bugarin, danas su obišli radove na suzbijanju erozije na Adi Bojani, koji su otpočeli u ponedjeljak, imajući u vidu neophodnost da se hitno djeluje usljed nevremena koje se očekuje u predstojećem zimskom periodu.
Radovi podrazumijevaju izgradnju vještačkih nasipa od deponovanog pijeska koji je dostupan na ostrvu, kao privremene mjere za zaštitu Ade Bojane od erozije.
“Kako smo i prethodno najavili, intezivno radimo kako na razumijevanju procesa koji se dešavaju na Adi Bojani, tako i na definisanju dugoročnijeg rješenja za sanaciju i očuvanje Ade Bojane. Za sada smo u mogućnosti da sprovodimo kratkoročne mjere koje su privremenog i donekle eksperimentalnog karaktera, iz razloga što je riječ o eroziji kao prirodnom procesu. Očekuje se da će radovi, u izvođenju specijalizovanog privrednog društva Zaštita prostora Crne Gore, a u realizaciji i uz nadzor kolega iz Morskog dobra, trajati od 7 do 10 dana, i da će privremene dine štititi prije svega objekte na Adi Bojani od dejstva talasa i dalje erozije”, saopštio je ministar Mitrović.
Ministar je dodao da se radovi izvode po projektnim smjernicama italijanskih stručnjaka Kristijana Marazmija i Roberta Montanarija koje je angažovalo MEPG.
Projekat predviđa izgradnju dina širine 12m u osnovi, visine 2m i širine u kruni (na vrhu) 2m ispred bungalova, kao i prema ušću, u mogućoj mjeri, imajući u vidu trenutnu situaciju na Adi koja se mijenja iz dana u dan usljed dejstva vjetra i talasa. Pored zaštite objekata koji se nalaze na ostrvu, cilj je i zaštita deponije pijeska koja se nalazi na ušću, kao izvora vrijednog materijala za sprovođenje mjera sanacije Ade. Plan je da se nakon zimskog perioda, prije sezone, preostali dio nasipa „prostre“ na plažu s ciljem njene prihrane, dok će se ocijeniti potreba za dodatnom prihranom, odnosno nasipanjem plaže u pripremi za narednu turističku sezonu.
Mladen Mikijelj, direktor JPMD kazao je da vjeruje struci i da očekuje da će do kraja godine italijanski eksperti dati svoje konačno mišljenje na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja za eroziju na Adi Bojani. “Takođe, u toku je priprema programa monitoringa procesa na Adi Bojani koji treba da obezbijedi neophodne podatke za projektovanje dugoročnijih mjera na suzbijanju erozije”, dodao je Mikijelj.
Direktor HTP “Ulcinjska rivijera” izjavio je da se zaista intenzivno radi na suzbijanju erozije i postavljanju zaštitnih dina kako bi se spremno dočekala predstojeća turistička sezona.
