Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma CG, prof. dr Ratko Mitrović, direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, direktor HTP Ulcinjska rivijera, Bojan Đakonović i v.d. direktor Direktorata za ekologiju, Dušan Bugarin, danas su obišli radove na suzbijanju erozije na Adi Bojani, koji su otpočeli u ponedjeljak, imajući u vidu neophodnost da se hitno djeluje usljed nevremena koje se očekuje u predstojećem zimskom periodu.
Radovi podrazumijevaju izgradnju vještačkih nasipa od deponovanog pijeska koji je dostupan na ostrvu, kao privremene mjere za zaštitu Ade Bojane od erozije.
“Kako smo i prethodno najavili, intezivno radimo kako na razumijevanju procesa koji se dešavaju na Adi Bojani, tako i na definisanju dugoročnijeg rješenja za sanaciju i očuvanje Ade Bojane. Za sada smo u mogućnosti da sprovodimo kratkoročne mjere koje su privremenog i donekle eksperimentalnog karaktera, iz razloga što je riječ o eroziji kao prirodnom procesu. Očekuje se da će radovi, u izvođenju specijalizovanog privrednog društva Zaštita prostora Crne Gore, a u realizaciji i uz nadzor kolega iz Morskog dobra, trajati od 7 do 10 dana, i da će privremene dine štititi prije svega objekte na Adi Bojani od dejstva talasa i dalje erozije”, saopštio je ministar Mitrović.
Ministar je dodao da se radovi izvode po projektnim smjernicama italijanskih stručnjaka Kristijana Marazmija i Roberta Montanarija koje je angažovalo MEPG.
Projekat predviđa izgradnju dina širine 12m u osnovi, visine 2m i širine u kruni (na vrhu) 2m ispred bungalova, kao i prema ušću, u mogućoj mjeri, imajući u vidu trenutnu situaciju na Adi koja se mijenja iz dana u dan usljed dejstva vjetra i talasa. Pored zaštite objekata koji se nalaze na ostrvu, cilj je i zaštita deponije pijeska koja se nalazi na ušću, kao izvora vrijednog materijala za sprovođenje mjera sanacije Ade. Plan je da se nakon zimskog perioda, prije sezone, preostali dio nasipa „prostre“ na plažu s ciljem njene prihrane, dok će se ocijeniti potreba za dodatnom prihranom, odnosno nasipanjem plaže u pripremi za narednu turističku sezonu.
Mladen Mikijelj, direktor JPMD kazao je da vjeruje struci i da očekuje da će do kraja godine italijanski eksperti dati svoje konačno mišljenje na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja za eroziju na Adi Bojani. “Takođe, u toku je priprema programa monitoringa procesa na Adi Bojani koji treba da obezbijedi neophodne podatke za projektovanje dugoročnijih mjera na suzbijanju erozije”, dodao je Mikijelj.
Direktor HTP “Ulcinjska rivijera” izjavio je da se zaista intenzivno radi na suzbijanju erozije i postavljanju zaštitnih dina kako bi se spremno dočekala predstojeća turistička sezona.
Ni četvrti po redu pokušaj da se održi 11. po redu sjednica Skupštine Opštine Tivat danas nije uspio jer je u skupštinsku salu u zakazano vrijeme od ukupono 32 odbornika, došlo samo 16 odbornika koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“.
Nije se pojavilo 15 odbornika opozicionih DPS, SD i HGI, kao i jedan odbornik SDP-a koja je početkom septembra, zvanično povukla podršku koju je do stada u Skupštini ta partija davala manjinskoj vlasti koalicije NP-BF-GB. Zbog toga parlament ni juče nije imao kvorum da održi sjednicu na čijem se dnevnom redu u međuvremenu više puta dopunjavanom, nalazilo skoro 40 tačaka.
Pored ostaloga, parlament je trebalo da donese i odluku o rebalansku budžeta Opštine koji se sa 16,95 uvećava na preko 20 miliona eura zbog bolje ostvarenih prihoda od planiranih, te taj višak novca se redistribuira većinom na nova ulaganja u kapitalnu infrastrukturu.
Ipak, zbog nespremnosti opozicije i SDP da daju kvorum vladajućoj koaliciji, građani Tivta do daljenjeg, neće moći da osjete ove benefite, niti je parlament u međuvremenu donio niz odluka koje su značajne za nesmetano fukcionisanje lokalnih javnih preduzeća i ustanova.
Predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković (BF) kazao je da će o terminu narednog skupštinskog zasijedanja javnost niti naknadno obaviještena. Gradonačelnik Tivta Željko Komnenović (NP) nije danas želio da detaljnije komentariše nastavak bojkota lokalnog parlamenta od strane SDP-a i opozicije, niti da najavljuje druge eventualne svoje buduće poteze koje kao predsjednik Opštine, ima mogućnost da povuče po Zakonu o lokalnoj samoupravi.
Iako se SDP i opozicija blokadom rada Skupštine Opštine koja traje već dva mjeseca, trude da izazovu prijevremene lokalne izbore u Tivtu, u ovakvom rasporedu političkih snaga gdje ni oni, a ni vladajuća kolaicija treutno ne raspolažu većinom potrebnom za kvorum za održavanje sjednice SO, malo je izgleda da u tom svom naumu oni u skorije vrijeme i uspiju.
Ovako, SDP, DPS, SD i HGI su predali grad u ruke Komnenovića kojem zakon daje praktično neograničene mogućnosti da u narednom periodu sam upravlja Opštinom.
Naime, po po Zakonu o lokalnoj samoupravi, ako se duže od šest mjeseci, ne ostvaruju funkcije lokalne samouprave Vlada šalje upozorenje predsjendiku Opštine i ako se stanje ne popravi, može potom da ga razriješi dužnosti. Međutim, zakon je predsjedniku Opštine dao široka ovlašćenja pa on može sam da „privremeno donosi akte iz nadležnosti Skupštine ako Skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad, a njihovim nedonošenjem bi se ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti.” To znači da gradonačelnik sam može da donese i odluku o rebalansu postojećeg budžeta, odnosno odluku o usvajanju budžeta za narednu godinu koji je inače, već na javnoj raspravi. Ove i druge odluke predsjednika koje on sam donese, Skupština treba da potvrdi na prvoj sjednici kada bude u mogućnosti da se sastane, a ukoliko ih ne potvrdi, one prestaju da važe u roku od tri mjeseca od dana donošenja.
To u praksi i sa ovakvim rasporedom političkih snaga u Tivtu, znači da Komnenović na raspolaganju ima sve mehanizme da bukvalno sam upravlja najbitnjim funkcijama grada i da vanredni lokalni izbori koje SDP i opozicija pokušavaju da izazovu bojkotom parlamenta, nisu još ni izbliza na vidiku, tim prije što Zakon o lokalnoj samoupravi nigdje ne propisuje da se SO po automatizmu raspušta ako ne održi sjednicu najmanje jednom u tri mjeseca.
Po tome kako stvari sada izgledaju, do vanrednih izbora u Tivtu najranije bi moglo doći tek možda u maju naredne godine kada će se inače, održavati redovni lokalni izbori u još najmanje petnaestak crnogorskih opština.
Dokumentarni film o nekadašnjoj pruzi Sarajevo – Zelenika koja je 16.jula 1901. godine prvi put zvanično i otvorena, prikazaće se večeras od 19 sati u Vagon snack baru. Pruga je bila u funkciji sve do 1968. godine kada je odvezen i posljednji voz iz Zelenike za Galebu, a pruga skupljanja za njim kako je on odlazio.
Vagon u Zelenici predstavlja memorijalno mjesto nekadašnje zeljeznice i nalazi se pored Jadranske magistrale, uz trasu nekadašnje pruge i između početne zeljezničke stanice Zelenika i zeljezničkog tunela Lalovina koji je Opština Herceg Novi nedavno revitalizovala i adaptirala u pješačko-biciklističku stazu.
„Film koji će se prikazivati govori o toj početnoj stanici Zelenika, ali i putovanju koje je od Zelenike vodilo za Sarajevo. Pominju se razni inženjerski poduhvati koje je u to vrijeme Austrougarska izvela prilikom izgradnje pruge, uz pomoć lokalnog stanovništva kao i nasljeđe u izgrađenom smislu koje je ostavljeno kasnije za grad Herceg Novi poput šetališta “Pet Danica”.
Zelenika
Na kraćem dokumentarcu pojavljuju se i ljudi iz Herceg Novog koji su radili na željeznici i prisjećaju se putovanja vozom Ćirom. Pored memorijalne funkcije vagon se koristi i kao ugostiteljski objekat pa se tokom filma možete osvježiti pićem ili hranom iz menija a za ovu prigodu uveden je i “happy hour” sa popustom od 15% na svu ponudu od 17 do 19 sati“, poručuju organizatori.
Ovo je jedan u nizu od najavljenih događjaja koje će Vagon organizovati u predstojećem periodu, a ima veze sa prugom i nekadašnjom željeznicom. U planu su i aktivnosti vezane za slikarstvo, fotografiju, arhitekturu, knjizevnost, muziku.
Treći “Luštica Bay festival jesenjih boja”, na kome će se predstaviti domaći proizvođači hrane, slatkih delicija, kozmetike i rukotvorina biće održan u subotu, 13. novembra, na više lokacija na šetalištu u Marina naselju, uz gastronomske domaće specijalitete, mažoret marš, splet folklornih igara, te likovnu radionicu i poseban program za najmlađe posjetioce.
Manifestacija u slavu jeseni počeće u 11 sati a sve do 16 sati u pažljivo osmišljenom programu predstaviće se proizvođači sa Luštice, iz Boke i okruženja. Mališane očekuju jesenja umjetnička radionica, zabavna trka u vrećama za djecu i roditelje, te dizajniranje kostima i haljina od lišća uz reviju izrađenih modela. Radionice će se održati u Amfiteatru uz prisustvo animatora i otvorene su za sve posjetioce.
Posjetiocima će biti ponuđeni domaći sirevi „Fromagerie Ovchar“ luštičkog proizvođača ukrajinskog porijekla Olge Ovchar, proizvodi od meda „Pčelarskog gazdinstva Cimbaljević“, proizvodi Natashe Garmash, uzgajivača povrća, te riba iz „Fishermans’s Smokehouse“ i slatkiši Annabella Candy & Gift Shop. Ručno rađene sapune, kozmetiku, aksesoar za kosu, i cvijeće ponudiće Nina Lakičević “Soapy by Nina”, “Tauretis Natural” „Krasivabykr“ Kristina Radoičić i Flower Shop “Nina”.
Zainteresovani ljubitelji umjetnosti svoja umijeća će moći da unaprijede na likovnoj radionici za odrasle „Art By You“, koju vodi Dubravka Milivojević, akademska slikarka iz Kotora. Radionica je prilika za odrasle ljubitelje likovne umjetnosti da istraže sopstveni likovni potencijali i interesovanja, kroz interakciju i učenje najrazličitijih likovnih tehnika a prijave su moguće putem i-mejla events@lusticabay.com. Milivojević inače vodi dvojezičnu likovnu radionicu već nekoliko godina u hotelu “The Chedi” koju pohađaju stanovnici i posjetioci Luštice Bay, uzrasta od tri do 15 godina.
Sajam – Luštica Bay
Gotovo cjelodnevni program za mališane počeće u 11 časova umjetničkom radionicom za djecu „Arts & Crafts s Dubravkom Milivojević“ na temu jeseni, tokom koje će uz pomoć profesorice Milivojević mališani praviti crteže sa jesenjim motivima. U sklopu zabavnog nadmetanja „Autumn Relay Races“ u 13 časova, djeca i roditelji će imati priliku da zajedno učestvuju u urnebesnoj trci u vrećama, dok u 15 časova počinje „Colours of Autumn Costume Making“, radionica dizajniranja i izrade kostima/ haljina od lišća, nakon koje će talenat učesnika i izrađeni modeli biti prikazani na reviji.
Restoran The Spot će ovom prilikom u periodu od 12.30 do 22 časa prirediti “Pumpkin Day” odnosno posebnu ponudu jela od bundeve. U periodu od podneva do 13 časova na programu su i performans mažoretki iz plesnog studia “Modest” iz Tivta kao i Folklornog ansambla „Nikola Đurković“ iz Kotora.
„Kao integrisano naselje koje živi 365 dana u godini, Luštica Bay nudi raznovrsna dešavanja po mjeri svakog gosta i posjetioca tokom svih 12 mjeseci. Morski ambijent u jesenjem pejzažu je idealno okruženje za opuštanje i uživanje uz domaće proizvode i kvalitetnu gastro-ponudu te vrhunsku zabavu napolju. Kao porodična zajednica uvijek nastojimo da naši programi obuhvate sve generacije i obezbijede prilike za rekreaciju cijele porodice. Jesenji sajam je već nekoliko godina veoma popularan i privuče veliki broj ljubitelja domaćih proizvoda, gastrodelicija i mediteranskog jesenjeg pejzaža“, saopštila je Sonja Banićević iz sektora organizacije događaja u Luštici Bay. Prvo izdanje „Luštica Bay festivala jesenjih boja“, u oktobru 2018. godine okupilo je brojne učesnike i goste što je pokazalo da su manifestacije ovog tipa veoma interesantne posjetiocima a korisne izlagačima.
Luštica Bay pruža gostima i posjetiocima izuzetan ugođaj, istinsko zadovoljstvo za sva čula, i niz sadržaja i kreativno osmišljenih manifestacija u kojima će se relaksirati na kopnu i moru. Nakon posjete sajmu i štandovima sa proivodima izlagača, posjetioci mogu gustirati najfinije gastronomske specijalitete u brojnim barovima i restoranima pored obale mora, prošetati se naseljem uz posjetu odabranim buticima i trgovinama ili uživati u pogledu na pučinu sa lukobrana i svjetionika.
Treći Luštica Bay jesenji sajam boja biće održan uz poštovanje epidemioloških mjera, I u tom smislu su moguće manje izmjene programa ili učešća izlagača.
Komemoracija u Srebrenici: Istina o zločinima ne može se promijeniti
Novinar srpske novinske agencije Tanjug Marko Trošić krivi;no je prijavljen jer je tokom intervjuua s predsjedateljem Predsjedništva BiH Željkom Komšićem negirao sudski potvrđene činjenice da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima.
Krivi;nu prijavu protiv Trošića podnijela je bošnjačka lobistička udruga Institut za istraživanje genocida (IGK) sa sjedištem u Kanadi.
Kako su naveli u saopštenju objavljenom u srijedu, prijava protiv Trošića podnesena je Tužiteljstvu BiH temeljem izmjena državnog kaznenog zakona što ih je potkraj jula nametnuo bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko.
U BiH je tako od početka avgusta krivičnim djelom postalo svako negiranje ratnih zločina uključujući i zločin genocida počinjenog u Srebrenici koji je utvrđen presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ).
Zatvorskom kaznom u rasponu od šest mjeseci do pet godina može biti kažnjena svaka osoba koja “javno odobri, zaniječe, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili ICTY-a ili ICJ-a ili suda u Bosni i Hercegovini”.
U snimci koja je dostupna medijima od utorka vidi se kako Tanjugov novinar tokom snimanja intervjua raspravlja s Komšićem o tome je li u Srebrenici bilo genocida ili ne.
Komšić je inzistirao na tome da je to nedvojbeno utvrđeno sudskim presudama na što mu je Trošić uzvratio da se s tim presudama ne slaže te da je za njega u Srebrenici počinjen “strašan zločin”, a ne genocid.
“Onda ćete ovaj intervju morati uraditi s nekim drugim”, kazao mu je Komšić prije nego što je uklonio mikrofon i prekinuo razgovor.
Od stupanja na snagu izmjena kaznenog zakona BiH koje je nametnuo Inzko do sada zbog negiranja ratnih zločina još niko nije procesuiran.
Regionalni vodovod – Tivat – Herceg Novi radovi – foto Boka News
Završeni su svi građevinski radovi na spajanju Herceg Novog na regionalni vodovod, a u narednim danima očekuje se da ova opština uspješno biti priključena na sistem. To je saopšteno tokom sastanka direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Josipa Đuraškovića sa predstavnicima Evropska banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Kako je soapšteno iz ovog preduzeća, cilj sastanka bio je da da se rukovodstvo kancelarije Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj u Podgorici, kao i visoki predstavnici ove banke za Zapadni Balkan, upoznaju sa novoizabranim menadžmentom Regionalnog vodovoda.
Svrha sastanke bila je i da se zajednički intenzivira dinamika aktivnosti na realizaciji projekata izgradnje infrstrukture za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda.
Iz Regionalnog vodovoda istakli su i da ovaj projekat predstavlja nastavak veoma uspješne saradnje sa značajnom finansijskom institucijom poput EBRD, koja je u prošlosti ishodovala izgradnjom sistema za regionalno vodsnabdijevanje Crnogorskog primorja, a koji je dijelom finansiran iz sredstava koja je ova banka opredijelila.
Đurašković je upoznao predstavnike Banke da su prepreke na realizaciji projekta spajanja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem uspješno otklonjene, da su svi građevinski radovi realizovani.
– U narednim danima očekujemo da će opština Herceg Novi konačno biti priključena na sistem. Na ovaj način, voda iz sistema za regionalno vodosnabdijevanje biće dostupna svim opštinama na Crnogorskom primorju – rekao je Đurašković.
Predstavnici EBRD i menadžmenta Regionalnog vodovoda iskazali su svoju spremnost i posvećenost realizaciji projekata koji suštinski unaprijeđuju kvalitet života lokalnog stanovništva i stvaraju ambijent koji pogoduje ukupnom ekonomskom razvoju.
Preduzeće Aerodromi Crne Gore juče je prigodnom svečanošću na Aerodromu Tivat koja je bila zatvorena za javnost i na koju mediji nisu bili pozvani, prroslavili kako su objasnili, pola vijeka od osnivanja te vazdušne luke.
Na zahtjev nekadašnjeg Jugoslovenskog aerotransporta (JAT), 10. novembra 1971. godine, Aerodrom Tivat je dobio odobrenje za upotrebu klase “A”. Aerodromi Crne Gore zato danas obilježavaju pola vijeka od osnivanja – saopštili su iz PR službe ACG.
Aerodrom Tivat inače, izgrađen je neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a za redovan komercijalni putnički saobraćaj otvoren je još 1.maja 1957. , što znači da od osnivanja te vazdušne luke u smislu njenih komercijalnih operacija, nije prošlo 50 godina kako tvrde iz ACG, već punih 65 godina. Aerodrom Tivat u aktuelnom obliku sa novom asfaltom pistom i novim terminalnom, svečano je za saobraćaj otvoren 25.septe,mbra 1971. prvim letom JAT-ovog aviona na liniji Beograd-Tivat, što znači da ni u ovom slučaju, menadžment ACG nije “pogodio” pravi datum, kada je odlučio da 10.novembvra obilježi “poola vijeka Aerodroma Tivat”.
Kako stoji u saošptenju koje su iz PR službe ACG juče proslijedili medijima, izvršni direktor te kompanije Goran Jandreoski je na svečanosti u Tivtu kazao da
“kad bi bio čovjek, ovaj aerodrom bi imao štošta da nam ispriča i imali bismo dosta od nje ili njega da naučimo.”
Aerodrom Tivat pedesetih
“Ovo je značajan jubilej za, teritorijalno možda malu Crnu Goru, ali koju baš ovaj aerodrom, na svjetskoj mapi, s nekim izuzecima, čini velikanom.”- naglasio je Jandreoski.
Aerodrom Tivat je, kako je dodao, od izuzetnog značaja za razvoj čitavog ovog regiona, “tačnije, istorijat Aerodroma, njegov razvoj i razvoj crnogorskog primorja, turizma i privrede neraskidivo su vezani.”
“Upravo je ovo mjesto turistima iz čitavog svijeta približilo sve crnogorske ljepote, a crnogorskim privrednicima, naročito sektoru turizma, omogućilo da zbog blizine Aerodroma budu konkurentni na svjetskom tržištu.”- rekao je Jandreoski.
On se, kako piše u saopštenju, uzdržao od izjašnjavanja o eventualnim koncesijama jer, kako je naglasio, država treba da procijeni u kom smjeru će se, u budućnosti, razvijati Aerodromi Crne Gore.
“Ipak želim da vas informišem da vrijedno radimo na završetku procedure započete mnogo ranije, a koja bi i na ovoj pisti, konačno, omogućila noćno slijetanje.”- napomenuo je izvršni direktor ACG.
On je izdvojio to što su ACG na projektu osposobljavanja Aerodroma Tivat za noćno i letjenje u uslovimja smanjene vidljivosti, nastavili saradnju saf rancuskom kompanijom Nav Blue, koja je u vlasništvu čuvenog vaduhoplovnog konzorcijuma Airbus, a novina je da je novi partner u tom poslu SMATSA, operater za usluge navigacije za Crnu Goru i Srbiju.
“To je nužno, jer u vazduhoplovstvu, kada se neka procedura završi, neko treće tijelo mora da je verifikuje. Očekujemo da će, kada kompletiramo ove korake, Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore priznati taj proces. Ipak, i kada se čitav taj krug završi, ne znači da je sve spremno za noćno slijetanje, jer aerodrom nije sertifikovan. Zbog toga će ovaj menadžment, kada se donese konačna odluka o tome u kom pravcu će se razvijati Aerodromi Crne Gore, dati sve od sebe da sertifikuje i aerodrom u Tivtu i aerodrom u Podgorici.”- kazao je Jandreoski.
Aerodrom Tivat 50 godina
Partner u tom poslu je i resorno Ministarstvo kapitalnih investicija, koje, kako je istakao direktor ACG, ima veoma važnu ulogu u usklađivanju tih i ostalih ključnih poslovnih procesa.
Jandreoski je zahvalio i članu Nadzornog odbora SMATSA Zoranu Radunoviću, koji je dao “izuzetan doprinos tokom razgovora sa kolegama iz Kontrole letenja Srbije i Crne Gore.”
“Vjerujem da je pred nama fantastičan period, a, računajući na tim kojim sam okružen i koji daje sve od sebe, očekujem da ACG uskoro zablistaju u punom sjaju. Nadam se da ste i vi, prethodnih mjeseci, vidjeli da se stvari mijenjanju u očekivanom pravcu na bolje, a uvjeravam vas da je ovo samo početak i da ćemo skupa, na ovom istom mjestu, uskoro imati još razloga za slavlje.”- poručio je Jandreoski.
“Na kraju, na dan kada Aerodromi obilježavaju pola vijeka od osnivanja, slavimo i naše zaposlene koji su čitav radni vijek posvetili tome da uzdignu krila savremene Crne Gore! Uz zahvalnost na profesionalnom i ljudskom pregnuću Aerodromi Crne Gore našim penzionerima, nakon tridesetogodišnjih letova, želimo vam vedro nebo nad mirnim morem u daljem životnom putu.”- zaključio je izvršni direktor ACG.
Okupljenima se obratio i direktor tivatske vazdune luke Vladimir Praščević koji je istakao da se nadaju većem terminalnu i modernijoj osnovnoj infrastrukturi.
“Danas obilježavamo veliki jubilej, a to je 50 godina od otvaranja i dobijanja upotrebne dozvole rekonstruisanog i modernizovanog aerodroma Tivat. Prostor na kome se nalazi aerodrom je i poslije Drugog svjetskog rata korišten kao letjelište namjenjeno prvenstveno obuci civilnih i vojnih padobranaca, a od 1. maja 1957. godine otvoren je aerodrom sa manjim terminalom i kontrolnim tornjem, malom asfaltnom platformom i travnatom poletno sletnom stazom.”- podsjetio je Praščević svoj glavni menadžment na činjenicu da je isorija tivatskog aerodroma ipak mnogo duža i bogatija od one koju forsira vrh te kompanije.
Praščević je izrazio očekivanje da će “ovaj jubilej biti početak nove razvojne faze koja će značiti veći terminal i moderniju prateću infrastrukturu.
“Tako bismo na pravi način odgovorili zahtjevima tržišta i kao integralni dio turističke privrede pružili kompletniju ponudu.”- naveo je direktor Aerodroma Tivat.
Zanimljivo je da je proslava održana u Terminalu 2 Aerodroma Tivat a za kojeg su članovi aktuelnog Odbora direktora ACG “Viestima” prije dva dana poručlili da je “fantastično promašen” objekat. Terminal 2 je ulaganjem oko 3,5 miliona eura, prije tri godine napravilo bibvše rukobodfstvo ACG sa Danilom Orlandićem (SD) na čelu. Terminal 2 radio je u punoj mjeri samo jednu sezonu – 2019. godine, dok lani zbog slabog obima saobraćaja nije ni otvaran, a ovog ljeta, iako su gužve u starom Termina l 1 bile nesnosne, novi Terminal 2 takođe nije radio zbog nedostatka sertifikovanog kontradiverzionog osoblja.
Njemačka je u četvrtak imala rekordni broj novih infekcija koronavirusom, s 50.196 novih slučajeva u 24 sata, što je znak snage ovog vala epidemije koji pogađa zemlju, objavio je institut Robert Koch.
To je prvi puta od početka pandemije da je u jednom danu prijeđen prag od 50.000 novih slučajeva. Broj umrlih u 24 sata bio je 235.
Kancelarka na odlasku Angela Merkel ocijenila je u srijedu “dramatičnim” novo jačanje epidemije u zemlji, koje je posebno uočljivo od listopada.
“Pandemija se ponovno širi spektakularnim načinom”, rekao je njezin glasnogovornik, pozivajući regionalne vlasti, koje su nadležne za zdravstvena pitanja, da ponovno uvedu mjere kako bi se situacija stavila pod kontrolu.
Pritisak je istovremeno narastao na jedinice intenzivne njege i čitav bolnički sustav.
Rast broja slučajeva pripisuje se prije svega relativno slaboj procijepljenosti među njemačkim stanovništvom koje iznosi oko 67 posto.
Više država koje su snažnije pogođene, kao što su Saska i Bavarska, te odnedavno Berlin, uvele su nove restrikcije prema necijepljenim osobama koje su najjače pogođene u ovom valu pandemije.
Od ponedjeljka Berlin će zabraniti necijepljenim osobama pristup restoranima bez terasa, barovima, sportskim dvoranama i frizerskim salonima.
Negativni test neće više omogućavati ulazak u te javne prostore ako osoba nije cijepljena ili ne može dokazati da se oporavila od bolesti.
Ukupno je u Njemačkoj od početka pandemije zaraženo 4,9 milijuna ljudi.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg-Novog radi saobraćajnu analizu Njegoševe ulice, jer je u planu izrada projekta rekonstrukcije ovog dijela centra grada.
Ideja je da od parka svetog Leopolda do bifea Beograd, Njegoševa ulica, u večernjim satima bude šetačka zona. Prema riječima Vladane Kundačine iz Agencije za izgradu i razvoj grada očekuju da će sve neophodne analize biti završene kako bi projekat bio realizovan do kraja januara naredne godine:
-Kako bi došli do opravdanog razloga za ukidanje jednog dijela parking mjesta u toku je saobraćajna analiza. Nakon toga trebalo bi da se odrade ispitivanja tla na nekim odabranim lokalitetima. To je neophodno da bi radili projekat. Nadamo se da će on biti završen do kraja januara, a onda slijedi raspisivanje tendera, kazala je Kundačina.
Projekat rekonstrukcije Njegoševe ulice aktuelan je već nekoliko godina, a tek od nedavno, nakon izgradnje podzemne javne garaže, počele su aktivnosti kako bi ova ideja zaživjela.
U Crnoj Gori je u srijedu 12 osoba umrlo od posljedica koronavirusa, a najmlađa je imala 23 godine, saopštili su epidemiolozi istaknuvši da svi preminuli koji su bili mlađi od 40 godina nisu bili vakcinisani.
S obzirom na rast broja oboljelih i umrlih u posljednje dvije sedmice, zdravstvene vlasti su najavile da će, ako se situacija nastavi pogoršavati, postrožiti epidemiološke mjere.
To bi značilo da će covid potvrde morati imati svi zaposleni u javnoj upravi te da će biti nužne i za vožnju javnim prevozom, ulazak u trgovačke centre, teretane, poslovne prostore.
Primjena ovih mjere prvobitno je najavljena za 1. decembar, ali bi po riječima ministrice zdravlja Crne Gore Jelene Borovinić Bojović one mogle biti uvedene i ranije s obzirom na to da je u poslednjih sedam dana od koronavirusa preminulo više od 50 osoba, te da je u zdravstvenim ustanovama nekoliko desetina pacijenta u životnoj opasnosti.
“Situacija je trenutno dosta teška”, rekla je ministrica istaknuvši da “90 posto pacijenata u intenzivnoj jedinici nije vakcinisano”.
Ona je podsjetila da su zdravstvene vlasti do sada osigurale preko 1,2 miliona vakcina, te da je od početka maja vakcinisano oko 55 posto odrasle popluacije.
“Da se ne bi dogodilo da bolnice budu prepune i da situacija bude takva da imamo ogroman broj hospitaliziranih pacijenata, moramo se vakcinisati. Osam od 10 preminulih nisu vakcinisani, nijedan, nažalost, pacijent mlađi od 40 godina koji je izgubio bitku s koronom nije primio vakcinu. To su alarmantni podaci”, poručila je Borovinić Bojović.
Od početka pandemije koronavirus je potvrđen kod više od 150 hiljada stanovnika Crne Gore, što je gotovo četvrtina populacije, dok je od posljedica zaraze umrla 2181 osoba.
Borovinić Bojović
Borovinić Bojović: Moguća i zabrana novogodišnjih koncerata
Dok se turističke organizacije ovih dana hvale imenima regionalnih muzičkih zvijezda koje će za Novu godinu zabavljati goste na trgovima primorskih gradova, epidemija koronavirusa svakog dana odnosi živote.
Svjesna je toga i ministrica zdravlja Jelena Borovinić Bojović, poručila je da Vladina komisija za kovid još razmatra da li će i pod kojim uslovima dozvoliti održavanje tih koncerata.
