Radnicima Instituta „Dr Simo Milošević“ u srijedu je uplaćena zaostala zarada za septembar, potvrdili su redakciji RTHN.
Kako su naveli, isplatu oktobarske plate očekuju do kraja ove ili početkom naredne sedmice.
Podsjećamo, radnici Instituta juče su održali štrajk upozorenja zbog neisplaćenih zarada za dva mjeseca, dugovanja Fonda zdravstva od 650.000 eura, ali i neizvjesne i teške finansijske situacije u kojoj se ova renomirana ustanova nalazi.
Uputili su zahtjeve Vladi, Fondu, većinskim vlasnicima i Opštini Herceg Novi.
Na samom ulazu u Hrvatsku, na graničnom prijelazu Gornji Brgat, (Dubrovnik-Trebinje) samo na metar udaljenosti od kućice Granične policije, postavljena je tabla na kojoj su prekrižene slike svježeg mesa, kobasica, sira, mlijeka, ribe i sendviča, uz napomenu da svi koji ulaze u Hrvatsku kao zemlju Europske unije moraju prijaviti sve proizvode životinjskog podrijetla.
Na granici, nekih 8 kilometara sjeveroistočno od Dubrovnika, cestovni promet tijekom posezone teče relativno brzo i nismo uspjeli zapamtiti sve što je navedeno na panou s obavijesti za putnike iz smjera BiH, a kako je riječ o posebnom graničnom režimu, tablu nismo smjeli fotografirati. Ipak, tijekom kratkog vremena uvida u njezin sadržaj, zapamtili smo kako je ispod prekriženih sličica navedeno kako se moraju prijaviti i novčani iznosi veći od 10 tisuće eura, da bi nas nakon skeniranja osobnih isprava dočekao carinski službenik koji je ljubazno, ali uz strogi izraz lica i “rendgen- pogled” pitao imamo li što prijaviti. Iako to nije rekao, stekli smo dojam da smo ga razočarali kad smo rekli da nemamo.
Iako to na spomenutoj tabli, velikoj tek oko 70 x 40 cm nije pisalo, nije tajna kako su granične kontrole, ali i kazne sve rigoroznije jer Hrvatska kao članica EU ne dopušta unos već spomenutih proizvoda. Ipak, doznali smo da je iz BiH dozvoljeno unijeti 2 kila mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, a jednako tako do 2 kg po osobi proizvoda životinjskog podrijetla (med, jaja, meso, puževi i žablji kraci) te do 20 kila ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, a svježeg voća i povrća (osim krumpira) do pet kilograma. Zabrana se odnosi i na cigarete i duhanske proizvode: sve se mora prijaviti jer, u suprotnom, ne samo što će se roba oduzeti nego će se platiti masna kazna: strogoću države su već iskusili svi koji nisu prijavili ono što unose.
Srećom, još uvijek se mogu unositi kruh, kolači, keks i čokolada te konditorski proizvodi i slatkiši, ali ne i bilo što punjeno mesom ili prerađevinama mesa.
Potporni zid srednjovjekovne tvrđave i kulturno-istorijski spomenik Citadela, jedan od najmonumenatalnijih objekata u Starom gradu, je u katastrofalnom stanju i urušava se sa morske strane, a to je posljedice više od tri decenije nebrige.
To je Vijestima rečeno u Mjesnoj zajednici Stari grad, čiji predstavnici su tokom vikenda obišli morsku obalu od Starog grada do plaže Mogren i, kako su naveli, zatekli su katastrofalno stanje.
Upozoravaju da, iako su unazad nekoliko godina ukazivali da je stanje bedema sa morske strane izuzetno loše, ništa se nije uradilo, što potvrđuje i fotodokumentacija koju su sačinili, a koju su dostavili Vijestima, gdje se vidi da se i po nekoliko kvadrata kamena bedema se obrušilo u more.
Čuvar budvanske istorije, Citadela se nalazi na južnom dijelu kamenitog grebena u staroj Budvi, ali pune tri decenije bedemi nijesu obnavljani.
– Ukazivali smo na ove probleme, ali nijednom se nije radila sanacija Starog grada sa strane mora nakon obnove od zemljotresa. Sanacija je potrebna svake godine zbog vremenskih neprilika koje polako uništavaju fasadu. Stari grad je dragulj koji moramo da čuvamo i održavamo pod hitno – poručuju iz Mjesne zajednice Stari grad.
Oni su još prije dvije godine uputili javni poziv lokalnim i državnim institucijama, upozoravajući da su najveća spomenička dragocjenost Budve, starogradski bedemi iz 15. vijeka, bukvalno punih 30 godina su prepušteni sami sebi, a da oštećenja nastala na tom kulturnom dobru predstavljaju ozbiljno upozorenje da je krajnje vrijeme da se krene u njihovu zaštitu, jer im prijeti urušavanje.
Tada su Vijestima iz Mjesne zajednice saopštili da su ozbiljno zabrinuti stanjem u kome se nalaze bedemi, jer na pojedinim mjestima nedostaje kamena koje je more odnijelo.
Njihove strepnje su se nažalost obistinile, pa je sada stanje još ozbiljnije jer se potporni zid starogradske tvrđave urušava.
Stari Budvani su održavali bedeme, posebno sa morske strane, i to se uvijek radilo isključivo sredinom januara i u februaru, zato jer su to vrijeme velike bure i oseke. Nivo vode je tada niži i oni su mogli da poriđu zidinama i da saniraju oštećenja koja su nastala tokom godine. Međutim, to se decenijama unazad nije radilo, pa su bedemi danas zapušteni, a njihovo stanje sa morske strane je zaista zabranjivajuće.
Uzevši u obzir kulturni i istorijski značaj bedema, iz Mjesne zajednice su poručili da je neophodno što prije zaštiti Stari grad i spriječiti dalje urušavanje.
Ništa bolja situacija nije ni na plaži Mogren, jer kako su naveli tokom obilaska su uvidjeli su da erozija obrušava stoljetne borove i prijeti nestanku druge plaže Mogren.
– Erozija prijeti stogodišnjim borovima na plaži Mogren i samoj plaži. Plaža Mogren je jedna od najljepših plaža u Crnoj Gori i Budvani su posebno emotivno vezani za nju. Propadanje plaže svima nama tesko pada i zahtjevamo hitnu sanaciju plaže. Zatekli smo radove na putu ka Mogrenu i želimo da uputimo sve pohvale na sanaciji puta koji se urušio prošle godine zbog vremenskih uslova. Svi zajedno moramo da sarađujemo da ovaj grad bude za primjer svima u region – kazali su u Mjesnoj zajednici.
Javno preduzeće Morsko dobro izvršilo je nekoliko hitnih sanacija staze koja vodi ka plaži Mogren, a koja je usljed nevremena uvijek na udaru velikih talasa i nerijetko dolazi do oštećenja, kako šetališta, tako i ograda. Dugi niz godina ovo javno preduzeće vodi istraživanja oko erozije kojoj su, između ostalog, pogođena i plaža Mogren čija se veličina smanjila u proteklom vijeku.
U ovom radu pokušaćemo rasvijetliti i riješiti porijeklo i smisao tivatskog (mikro)toponima Dumidran. Zbog svog, danas prilično neobičnog, naziva ovaj tivatski (mikro)toponim predstavlja tvrd orah za jednog jezikoslovca. Utoliko će i rješavanje porijekla i smisla istog biti zanimljivije i izazovnije.
U lingvističkoj nauci već je bilo pokušajâ da se riješi porijeklo i smisao (mikro)toponima Dumidran. Tako prof. Gracijela Čulić kaže da „ (…) Dumidran pominje i K. Jireček kao „neki brežuljak“ u XIV i XV vijeku. Toponimski lik Dumidran složenica je od antroponima i apelativa sa semantizmom „caseno Dimitre“- Dimitrijev dom. Antroponim je grčke provenijencije od skraćenice ghé– zemlja (ghéa), polje i méter– mati“ (Čulić 2009: 71-72).
Hipoteza uvažene profesorice Čulić, nažalost, daleko je od naučne istine i ni na koji način ne može se prihvatiti. Zbog čega? Prije svega, etimologija grčkog Δημήτηρ f. nije pouzdana. Niz lingvistâ (Krečmer, Erlih, Pizani, Georgijev, Krae, Demiraj itd.) iznosili su različite pretpostavke o porijeklu i smislu imena Δημήτηρ, ali nijedna od tih pretpostavki nije sasvim ubjedljiva i pouzdana (Beekes, van Beek 2010: 324-325). Sa druge strane, i što je najbitnije, sintagma domus Demetrii– kako bi u romanskoj fazi razvoja morala glasiti sintagma Dimitrijev dom, za koju prof. Čulić pretpostavlja da je u podlozi (mikro)toponima Dumidran– ni na koji način u prajužnoslavenskom ne može dati glasovni lik Dumidran. Ta sintagma u prajužnoslavenskom dala bi formu *dumъdьmitrь, što bi u savremenom jeziku prešlo u *dumdmitar. [„ (…) U slučajevima ẹ > i, ọ > u, o > u, ē͎ > ī riječ je o pravim zamjenama romanskih samoglasnika drukčije artikuliranim slavenskim samoglasnicima. Primjeri za to su lat. Dēmē̲trius > rom. *Dẹmē͎tr’u > slav. *Dimī̲trju > hrv. Dmitar, lat. u̲rceus > rom. *̲ọrtsu > slav.*ur·ču > hrv. vr̲č, lat. ho̲rtus > rom. *o̲rtu > slav. *u̲r·tu > hrv. vr̲t, lat. Saracē̲nus > rom. *Sark̲ē͎͎nu > slav. *Sarkī̲·nu > hrv. Sracin” (Holzer 2011: 36]. Dakle, da je hipoteza prof. Čulić tačna, aktuelni naziv ovog tivatskog lokaliteta bio bi *Dumdmitar. Budući da, međutim, svi znamo da nije tako, odgovor na pitanje o porijeklu i smislu (mikro)toponima Dumidran moramo potražiti u drugom pravcu.
U jednom je (doduše nesvjesno i nehotično) prof. Čulić ipak bila blizu istine: (mikro)toponim Dumidran primarno zaista vodi porijeklo iz (staro)grčkog jezika. I da ne okolišim: po meni, Dumidran je složenica/sraslica iz starogrčkog jezika nastala u spoju dva leksema: θύμα „offering, victim, sacrifice“ (Montanari 2015: 953) i δράνος „action, effort“ (Montanari 2015: 553). Srastanjem ove dvije riječi dobili smo sraslicu/složenicu *θύμαδράνος [thumodranos], čiji se smisao može fiksirati kao kao „radnja u vezi sa žrtvovanjem“, „žrtvoprinošenje“. Fonetski razvoj ove sraslice, po nama, bio je sljedeći: najvjerovatnije već u (staro)grčkom periodu došlo je do (regresivne) asimilacije θ → δ, pa je *θύμαδράνος prešlo u *δύμαδράνος. U toj glasovnoj formi pomenuta sraslica dočekala je romansku fazu, tj. fazu dominacije latinskog jezika na ovom prostoru. U latinskom jeziku, kad je obrazovanje složenica u pitanju, važila su neka posebna pravila, a jedno od najbitnijih bilo je da „ (…) правила соединительных гласных проявляют фонологическую зависимость: если вторая основа начинается с согласного, первая основа присоединяется к ней с помощью гласного –i-. Исторически он может совпадать как с окончанием первой основы, так и с падежным окончанием первого компонента (artifex, septicollis, raribarbius)“ (Новодранова 2008: 159). U mom prevodu:“ (Kad je obrazovanje složenica u latinskom jeziku u pitanju), pravila spojnih vokala ispoljavaju fonološku zavisnost: ako druga osnova počinje suglasnikom, prva osnova joj se prisajedinjuje pomoću vokala –i-. Istorijski, on se može podudarati kako sa nastavkom prve osnove tako i sa padežnim nastavkom prve komponente (artifex, septicollis, raribarbius)“. To znači da je u romanskoj fazi razvoja sraslice *δύμαδράνος došlo do supstitucije vokala a na kraju prvog leksema vokalom i, pa smo na taj način dobili glasovni lik *dumidranos. To romansko *dumidranosće u prajužnoslovenskom- kada dočetno –s po zakonu otvorenog sloga otpadne i kada o > u, a onda to u > ъ– dati oblik *dumidranъ. Konačno, kada se poluglasnik u slabom položaju na kraju riječi izgubi, dobijamo današnji glasovni lik ovog tivatskog (mikro)toponima: Dumidran.
Ako je naša pretpostavka tačna- a sa jakim razlozima mislimo da jest- onda je prostor današnjeg Dumidrana u vrijeme antičkih Grkâ bio mjesto prinošenja žrtve, žrtvoprinošenja nekom olimpskom božanstvu (ili božanstvima). Danas možemo samo pretpostavljati o kojem bogu/boginji ili božanstvima se radilo. A, budući da je Dumidran danas premrežen privatnim kućama i nekretninama, nije, nažalost, moguće sprovesti ni neko temeljno arheološko istraživanje ovog terena, koje bi (eventualno) otkrilo ostatke žrtvenika ili nekih drugih artefakatâ iz antičkog doba. Ipak, jezično svjedočanstvo neumoljivo je i jasno. I, slobodni smo reći, čudesno. Jer, činjenica da je jedan toponim (danas) neobičnog glasovnog lika stigao do nas, poslije više od dva milenija, gotovo neizmijenjen, tj. sa relativno minimalnim fonološko-morfološkim promjenama- i sa apsolutnim zaboravom njegovog prvotnog smisla- nesumnjivo je fascinantna. Fascinantnija od toga jedino je još naša posvemašnja nezainteresovanost za istraživanje ogromnog kulturnog bogatstva koje posjedujemo. Rekli bismo, nažalost, kulturnog bogatstva koje posjedujemo uzalud.
LITERATURA:
Robert Beekes, Lucien van Beek, Etymological Dictionary of Greek, Leiden • Boston 2010.
Gracijela Čulić, Ime- znak života, Pomorski muzej Crne Gore, Kotor 2009.
Georg Holzer, Glasovni razvoj hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2011.
Franco Montanari, The Brill Dictionary of Ancient Greek, Leiden • Boston 2015.
В.Ф. Новодранова, Именное словообразование в латинском языке и егоотражение в терминологии, Языки славянских культур, Москва 2008.
Vlada i resorna ministarstva bi trebalo što hitnije da pokrenu sve mehanizme i preduzmu konkretne korake koji će osigurati budućnost i održivo poslovanje Instituta „Simo Milošević“, ocijenjeno je iz Unije slobodnih sindikata (USSCG).
Unija je podržala napore Sindikalne organizacije Instituta „Simo Milošević“ da zaštiti svoj profesionalni integritet, radna i ekonomsko-socijalna prava.
„Posebno uvažavamo činjenicu da je vaša iskrena borba usmjerena na očuvanje Instituta „Simo Milošević“, kao svojevrsnog i jedinstvenog dragulja Crne Gore, koji je zbog nedomaćinskog odnosa doveden do same ivice propasti“, navodi se u saopštenju USSCG.
Osim podrške štrajkačkim aktivnostima, kojima žele da skrenu pažnju svim odgovornim subjektima i donosiocima odluka, USSCG je apelovala Vladi i resornim ministarstvima da što hitnije pokrenu sve mehanizme i preduzmu konkretne korake koji će osigurati budućnost i održivo poslovanje Instituta Igalo.
„Za preko 70 godina postojanja i poslovanja ovog zdravstvenog giganta, Institut je dokazao svoj značaj i dao puni doprinos pružanju kvalitetne zdravstvene zaštite kako građanima/kama Crne Gore, tako i brojnim inostranim pacijentima. Nemjerljiv je doprinos koji Institut daje u promociji Crne Gore na stranom tržištu, a odnos zaposlenih u Institutu u pružanju kvalitetne zdravstvene brige i zaštite bio je i ostao poseban brend koji je osiguravao da se Institutu, kao prepoznatoj i cijenjenoj destinaciji zdravstvenog turizma, uvijek iznova vraćaju kako domaći, tako i strani posjetioci“, navodi se u saopštenju.
Institut je, kako se dodaje, ustanova od posebnog značaja i Vlada je dužna da je zaštiti i očuva, čuvajući tako jednu od najvećih i najpoznatijih ustanova za fizikalnu, rehabilitacionu i preventivnu medicinu za djecu i odrasle, te čuvajući tako budućnost svih zaposlenih u Institutu i njihovih porodica, ali i budućnost svih građana Herceg Novog, cijele primorske regije, te cijele Crne Gore.
„Očuvanjem Instituta kao centra zdravstvenog turizma, očuvaće se i jedinstveni Centar za naučno-istraživački rad orjentisan na fundamentalna i klinička istraživanja iz oblasti preventivne medicine, balneologije, fizikalne medicine i rehabilitacije. Put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji pretpostavlja posebna ulaganja u naučno istraživački rad i inovacije“, rekli su iz Unije.
Prema njihovim riječima, urušavanje Instituta, koji kao svoju organizacionu jedinicu ima Centar za naučnoistraživački rad, predstavljalo bi svojevrstan korak unazad u procesu evropskih integracija. Dopuštanje da radni status preko 500 zaposlenih Instituta bude doveden u pitanje predstavljalo bi korak od hiljadu milja unatrag u odnosu na evropske integracije.
„Dosadašnji neuspješni pokušaji privatizacije Instituta i odnos nadležnih prema njemu, samo su dovodili do urušavanja Instituta i pokušaja obaranja njegove cijene, kako bi kao takav bio povoljan „plijen“ za navodne „strateške investitore“. Takvoj nezakonitoj, nemoralnoj i nezdravoj praksi privatizacionih postupaka mora se stati na put“, kazali su iz USSCG.
U Uniji su rekli da očekuju da Vlada pokaže iskren i odgovoran, domaćinski odnos prema dragulju crnogorskog zdravstvenog i turističkog giganta i omogući uslove za njegov nesmetan rad.
„Pritom, Vlada i svi drugi činioci u našem društvu moraju u prvom redu misliti na zaposlene koji su, i pored svih uspona i padova koji su obilježili postojanje Instituta, davali svoj maksimum u očuvanju nivoa, kvaliteta i unapređenja usluga koje Institut pruža. Ujedno, pozivamo Opštinu Herceg Novi da se snažnije uključi u rješavanje gorućih problema u Institutu, te pomogne kako zaposlenima, tako i menadžmentu Instituta na način da zajedno sa njima artikuliše zahtjeve prema Vladi i drugim odgovornim organima i institucijama“, rekli su iz USSCG.
Unija je u prethodnom periodu dala doprinos borbi da se Institut Igalo zaštiti od štetnih privatizacionih pokušaja i da većinski paket akcija Instituta ostane u vlasništvu države.
„Sada, kad su zaposleni Instituta postali dio naše sindikalne porodice, naša nastojanja da zaštitimo Institut i sve zaposlene u njemu dodatno su osnažena. Vaša borba je i naša borba i u njoj smo zajedno. Vaši apeli su i naši apeli. Vaši rizici su i naši rizici. U vašim naporima za bolju budućnost Instituta, vas i vaših porodica i građana Herceg Novog, u nama imate iskrenog saborca i podršku“, zaključuje se u saopštenju.
Ambasador Republike Češke u Crnoj Gori, Karel Urban boravio je u utorak u zvaničnoj posjeti Herceg-Novom tokom koje se sastao sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem, predsjednikom Skupštine opštine Ivanom Otovićem i potpredsjednikom Opštine Mirkom Musturom.
Razgovarajući u Kući nobelovca Iva Andrića, Ambasador i predstavnici Opštine iskazali su želju i namjeru obje strane da sarađuju i povezuju se, posebno u oblastima turizma, kulture i ekonomije.
Ambasador Urban je istakao da je sastanak bio kvalitetan i otvoren, te da je sa predstavnicima lokalne uprave razgovarao o mogućnostima ekonomske i političke saradnje. Iako je ovo bio prvi zvanični sastanak, on je kazao da već poznaje brojne potencijale ovog grada i istakao da Češka predstavlja podršku Crnoj Gori i Herceg Novom u procesu pristupanja Evropskoj uniji i saradnji na zajedničkim projektima.
Ambasador Češke Karel Urban posjetio Herceg-Novi
Predsjednik Katić je izrazio zadovoljstvo današnjim susretom, u čijem fokusu je bila dosadašnja i buduća saradnja, naročito u polju turizma. Kako je kazao, turisti iz Češke posljednjih godina u sve većem broju dolaze u Herceg-Novi, a za nastavak ovog trenda važno je raditi na poboljšanju saobraćajne povezanosti dvije države.
Tema razgovora bila je mogućnost uspostavljanja saradnje između Herceg Novog i čeških gradova, imajući u vidu da je Novi kao grad na tromeđi snažno usmjeren na ostvarivanje prekograničnih partnerstava.
Takođe, prepoznat je potencijal za jačanje kulturne razmjene i povezivanje u okviru festivala poput Praznika mimoze.
Nakon sastanka sa čelnicima Opštine, ambasador Urban je posjetio vrtić „Naša radost“ na Savini, u kojem je mališanima dodijelio nagrade i priznanja u okviru međunarodnog dječijeg likovnog takmičenja „Lidice“.
Luke Veikoso, Fatai Latu, Sione Fataua, Tevita Siola’a, Kolo Fekitoa i Mano Totau, šestorica dječaka u dobi od 13 do 16 godina pobjegli su 1965. iz internata škole koju su pohađali na otoku Tonga, glavnom otoku istoimene polinezijske države.
Ukrali su brod i zaputili se na more. Nakon što im je oluja u koju su upali uništila brod, uspjeli su se dokopati udaljenog i nenaseljenog otoka ‘Ata. Tu su proveli 15 mjeseci dok ih nije pronašao australski ribar Peter Warner i vratio na otok s kojeg su bili pobjegli. Odmah po dolasku na Tongu, dječaci su uhapšeni i optuženi za krađu broda.
Peter Warner ih je opet spasio, ovaj put od sudskog procesa i, najvjerojatnije, zatvorske kazne: obeštetio je vlasnika broda koji je zauzvrat povukao svoju prijavu za krađu broda.
Warner je kasnije posredovao i pri prodaji prava za igrani i dokumentarne filmove o životu dječaka koji su preživjeli 15 mjeseci skupljajući kišnicu u šuplja debla stabala i hraneći se ribom, divljim pticama i biljkama.
Evropska unija odlučila je da će priznavati certifikate četiri zemlje o vakcinaciji protiv COVID-19 – Gruzije, Moldavije, Novog Zelanda i Srbije, javlja Anadolu Agency (AA).
Evropska komisija objavila je da je donijela četiri odluke kojima se potvrđuje da su potvrde koje su izdale četiri zemlje ekvivalentne EU digitalnom COVID certifikatu.
U saopštenju se navodi da će te četiri zemlje od utorka biti povezane sa sistemom potvrda o vakcinaciji EU-a, a njihove potvrde o vakcinaciji biće prihvaćene pod istim uslovima kao i certifikati EU-a.
Evropski komesar za pravosuđe Didier Reynders rekao je da je današnjom odlukom 49 zemalja i teritorija na pet kontinenata trenutno povezano sa sistemom digitalne COVID certifikacije EU.
Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi pozdravio je ovu odluku.
“Danas pozdravljam što su se Gruzija, Moldavija i Srbija pridružile našem sistemu digitalnih COVID certifikata i veselim se što će se više naših susjeda povezati što je prije moguće. Baš kao što smo stali uz naše partnere u borbi protiv pandemije, nastavljamo raditi zajedno na sigurnom otvaranju”, rekao je Varhelyi.
Vakcine protiv COVID-19 odobrene u EU-u su proizvodi farmaceutskih kompanija Pfizer-BioNTech, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson.
Ne smiruje se migrantska kriza na granici Poljske i Bjelorusije. Poljska je upotrijebila vodene topove kako bi rastjerala skupinu migranata koji su, tvrde, poljske vojnike gađali kamenjem koje su im osigurali Bjelorusi. Granicu s Bjelorusijom trenutačno osigurava više od 20.000 poljskih vojnika i policajaca.
Snimke koje dolaze s bjelorusko-poljske granice podsjećaju na apokaliptične događaje iz 2015. godine, iz prve migrantske krize koja je ozbiljno ugrozila europsku sigurnost. Čini li Bjelorusija sve to kako bi destabilizirala ovu regiju, i iskorištava li migrante za svoje ciljeve?
Abou Elias, migrant iz Sirije, kaže da već danima traži svoju kći. Navodi da su je oteli bjeloruski vojnici, mučili je i nakon toga transportirali na poljsku granicu s ostalim migrantima. Natjerali su ih, kaže, da prijeđu granicu bez obzira na žičane zapreke.
Stanje na granici je doista kaotično. Tisuće migranata ne biraju način kako će prijeći granicu. Poljska vojska odgovara vodenim topovima, a proboj granice zaustavljen je u zadnji čas.
– Svjesni smo da je to operacija u režiji bjeloruskog režima u kojoj migranti služe kao političko oružje za destabilizaciju zemalja Europske unije, rekao je Marcin Przydacz, zamjenik poljskog ministra obrane.
Prozvani politički bjeloruski vrh ponavlja jednu te istu „mantru” – nemaju veze s migrantskim nasrtanjem na poljsku granicu, ne pružaju nikakvu potporu, a još manje organiziraju ilegalne prelaske.
– Pa i nama je kaos na granici. I mi imamo probleme zbog svih tih migranata, a onda nam još Poljaci prijete i upotrebljavaju vodene topove na granici, rekao je Aleksandar Lukašenko, bjeloruski predsjednik.
Rusija je ubrzo reagirala. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, rekao je da je ponašanje Poljske neprihvatljivo.
– Vodeni topovi, suzavac, gumeni meci kojima gađaju migrante, i to na teritoriju Bjelorusije. Pa to je kršenje međunarodnog prava, kazao je Lavrov.
Očito se međunarodno pravo tumači na različite načine. Europski ministri obrane i glavni tajnik NATO-a sasvim drukčije razmišljaju.
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, kazao je da bjeloruske vlasti ne smiju iskorištavati migrante za svoje hibridne oblike ratovanja protiv susjednih zemalja te da je to kršenje međunarodnog prava.
Poslijepodne se stanje na granici ipak smirilo. No svi tvrde da je to zatišje pred novu buru i novi nalet migranata na poljsku granicu.
Izložba učeničkih radova “Pravac muzej – Pravac izložba”, nastalih na likovnoj radionici tokom Dječije nedjelje i kampanje Pravac muzej 2021, otvorena je u Crkvi sv. Pavla.
Izložba, čiji je organizator Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, priređena je povodom Dana opštine Kotor.
Likovna radionica privukla je pažnju velikog broja kotorskih osnovaca, koji su osim talenta pokazali i zavidno znanje. Radionicu je vodila dr um. Dušica Ivetić, v. d. direktorica OJU “Muzeji” Kotor, koja je, otvarajući izložbu, kazala kako je preko hiljadu učenika osnovnih škola posjetilo muzejske i galerijske prostore ove ustanove kulture.
Pravac muzej – Pravac izložba
“Ideja radionice bila je da se kroz proces igre oslobodi kreativnost kod djece. Izloženi radovi su djela djece koja su učestvovala na likovnoj radionici, a koja je imala i humanitarni karakter, a to je pomoć lokalnim školama, tako da će sredstva od prodaje radova biti njima upućena”, naglasila je Ivetić.
Kampanja “Pravac muzej 2021“, kojom je Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor obilježila Dječiju nedjelju, animirala je najmlađu publiku za obilazak gradskih muzeja i galerija.
