U Kijevu su se jutros čule četiri eksplozije. Potvrdio je to i gradonačelnik Vitalij Kličko. Ruski predsjednik Vladimir Putinoptužio je ukrajinsku tajnu službu da je odgovorna za snažnu eksploziju u kojoj je oštećen Kerčki most koji Krim povezuje s Rusijom.
Ruska sigurnosna služba FSB pohvalila se da zna imena organizatora napada i njihovih pomagača. Kremlj javlja da je predsjednik Putin za danas sazvao sastanak svojeg Vijeća sigurnosti na kojem će se okupiti ključni ministri, politički dužnosnici i predstavnici sigurnosnih službi i vojske.
Eksplozije jutros u Kijevu, Lavovu, Ternopilu i Žitomiru
08:47
Eksplozije su danas potresle glavni grad Ukrajine te još nekoliko ukrajinskih gradova nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin optužio Ukrajinu za teroristički napad na most koji povezuje Rusiju i Krim, što je izazvalo pozive na odmazdu najviših dužnosnika u Moskvi. Prema informacijama hitnih službi, u Kijevu ima mrtvih i ozlijeđenih.
Eksplozije su zabilježene i u Lavovu, Ternopilu i Žitomiru na zapadu Ukrajine te u Dnjipru u središnjoj Ukrajini.
Gusti dim dizao se iz središta Kijeva nakon što je odjeknulo nekoliko jakih eksplozija, rekli su svjedoci. Za sada nije jasno što je uzrokovalo eksplozije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da u napadima na ukrajinske gradove ima ubijenih i ranjenih.
U eksplozijama u Kijevu ima mrtvih i ranjenih
08:28
Nekoliko eksplozija potreslo je ukrajinsku prijestolnicu Kijev u ponedjeljak, uzrokujući smrt i ozljede, rekao je glasnogovornik državne hitne službe za javnu radioteleviziju Suspilne.
Još se utvrđuju detalji, kazao je glasnogovornik.
Medvedev: Rusija mora odgovoriti na napad na Krimski most
08:20
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, kazao je da “na ukrajinski teroristički napad na Krimski most Rusija mora odgovoriti samo izravnim uništenjem terorista”. Medvedev je to izjavio u intervjuu s novinarkom Nadanom Friedrichson, objavljenom na njezinu Telegram kanalu, a prenosi TASS.
Ministri odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić, danas će, sa hrvatskim zvaničnicima, otkriti spomen ploču na lokaciji nekadašnjeg logora Morinj.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), spomen ploču će sa Konjevićem i Krivokapićem otkriti ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, u 11:30 sati.
Iz MVP-a su kazali da će se, nakon otkrivanja spomen ploče, crnogorski i hrvatski zvaničnici obratiti javnosti.
Mještani Morinja protiv postavljanjy spomen obilježja
Mještani Morinja se najoštrije suprotstavljaju postavljanju bilo kakvih obilježja na objektima bivših kasarni u Morinju, a koje su u vrijeme ratnih dešavanja ’90-tih služile kao sabirni centri za isleđivanje a nikako kao konc logori kakvima se danas žele predstaviti. Politikantske odluke i činjenja ostavljamo onima koji su za to plaćeni a jedino što mi mještani želimo je to da se skine ljaga sa našega mjesta, i to je jedini razlog zašto ne dozvoljavamo da se nikakve table sa gnusno lažnim kvalifikacijama postavljaju niđe na teritoriji naše mjesne zajednice.
Komunalno preduzeće Tivat i ove godine organizuje akciju sakupljanja elektronskog i električnog otpada u periodu od 7. do 21.10.2022.godine.
Ovo je četvrti put da se u opštini Tivat organizuje akcija za prikupljanje ove vrste otpada koji se zbog svojih specifčnosti tretira kao opasan otpad. Cilj nam je da sakupimo što više odbačenih računara i računarske opreme, baterija, akumulatora, monitora, televizora, štampača, skenera, tonera za štampače, mobilnih telefona, punjača, drugih sličnih uređaja, poručili su iz ovog preduzeća.
Ovom prilikom pozivamo građane i privredne subjekte da uzmu učešće u ovoj akciji i svoj elektronski otpad donesu u magacinsko radionički prostor Komunalnog koji se nalazi u Velikom gradskom parku,od 07 do 21.10.2022.godine u periodu od 08 do 18 sati i time daju svoj doprinos očuvanju prirode i životne sredine- saopšteno je iz Komunalnog preduzeća Tivat.
Za sve dodatne informacije možete pozvati: +382 67 748 442.
Adolescentno kockanje postalo je značajan javno-zdravstveni problem, a reklamiranje takvih sadržaja povećava šanse za razvoj zavisnosti i treba ga zakonom zabraniti, smatraju u Juventasu.
Marija Mijović iz te nevladine organizacije kazala je da je u Crnoj Gori reklamiranje kockanja ekstremno prisutno, pa se gotovo na svakom koraku može vidjeti reklama koja promoviše kockanje.
Mijović je agenciji MINA rekla da su neke od tih reklama izuzetno mizogine i uvrjedljive, i da je očigledan izostanak reakcije nadležnih.
“Onlajn reklame su takođe veoma intenzivne, a društvene mreže prepune sadržaja koji promovišu kockanje. Moramo imati u vidu, s obzirom na dostupnost telefona i interneta, da tim sadržajima vrlo lako mogu pristupiti i djeca, praktično bez ograničenja”, upozorila je Mijović.
Na pitanje da li reklamiranje kocke treba zabraniti zakonom, ona je odgovorila potvrdno.
“Apsolutno. Kockanje ima visok potencijal za razvoj zavisnosti, i treba zabraniti njegovo reklamiranje u cilju da se mladima učini manje pristupačnim i privlačnim”, kazala je Mijović.
Ona je pojasnila da bi se ta zabrana odnosila kako na medijsko objavljivanje marketinškog materijala koji promoviše kocku, tako i na onlajn reklamiranje.
Marija Mijović- Juventasa
Kako je istakla, posebno je važno zabraniti vidljivo promovisanje objekata kao što su kladionice i kazina.
“Isti princip zagovaramo i kod reklamiranja duvana”, naglasila je Mijović.
Upitana postoji li bojazan da bi zabrana oglašavanja kocke imala negativne ekonomske posljedice, ona je rekla da, u slučaju da se generiše manja ekonomska dobit iz te oblasti, to neće imati negativne ekonomske posljedice po društvo u cjelini.
“Jer će novac koji se ulaže u kockanje biti uložen u društveno produktivnije oblasti”, dodala je Mijović.
Ona je kazala da se povremeno govori o izmjeni zakona, ali nije sigurno da je trenutno politička volja većine usmjerena ka regulisanju tog pitanja.
Na pitanje kako komentariše to što su se u reklamiranje uključile pojedine javne ličnosti, Mijović je odgovorila da influenseri prihoduju od reklamiranja raznih proizvoda, ali da moraju u vidu imati potencijalnu štetu proizvoda koje reklamiraju.
“Upravo zbog toga što su influenseri, odnosno imaju uticaj na druge, posebno mlade”, pojasnila je Mijović.
Ona je rekla da je, iako u globalu zakonom zabranjeno, kockanje kod mladih postalo popularna forma rekreacije.
“Adolescentno kockanje postalo je značajan javno-zdravstveni problem. Reklamiranje ovakvih sadržaja samo povećava šansu za razvoj zavisnosti”, upozorila je Mijović.
Ona je podsjetila da je Svjetska zdravstvena organizacija u novom izdanju Međunarodne klasifikacije, zavisnost o igricama i kockanje uvrstila u kategoriju Mentalni, bihejvioralni ili neurorazvojni poremećaji – potkategorija poremećaji usljed zavisničkih ponašanja.
Mijović je kazala da je ESPAD istraživanje, koje je posljednji put je u Crnoj Gori rađeno 2019. godine, pokazalo da se svaki treći učenik kockao barem jednom za novac u 12 mjeseci koja su prethodila istraživanju.
Prema njenim riječima, uočena je značajna razlika između dječaka i djevojčica, pa da se gotovo svaki drugi dječak kockao za novac, naspram gotovo svake pete djevojčice.
Kako je navela Mijović, istraživanje je pokazalo da je, prilikom kockanja za novac, 13 odsto učenika koristilo je internet, odnosno svaki peti dječak i manje nego jedna u dvadeset djevojčica.
“Više nego jedan od tri ispitanika koji su se kockali za novac u prethodnih 12 mjeseci, igrali su na slot mašinama, odnosno 35 odsto. Više nego jedan u pet ispitanika igralo je igre sa kartama ili kockicama, njih 22 odsto”, rekla je Mijović.
Ona je kazala da je 54 odsto ispitanika igralo je lutriju ili bingo, kao i da je tri četvrtine ispitanika igralo u kladionicama, odnosno kladio se na sport ili životinje.
“Podaci su dobijeni putem istraživanja prije COVID pandemije. Uzevši u obzir da su dobijeni ispitivanjem šesnaestogodišnjaka, smatramo da su izuzetno zabrinjavajući”, istakla je Mijović.
Ona je podsjetila da je istraživanje crnogorskog Instituta za javno zdravlje iz 2019. godine pokazalo da čak 42,3 odsto učenika trećeg razreda srednje škole upražnjava igre na sreću, dok se još 9,4 odsto njih često kladi u kladionicama ili na tomboli.
Upitana da li Crna Gora ima zadovoljavajući legislativni okvir kada je riječ o toj oblasti, ona je odgovorila da, iako postoje najave o izmjeni Zakona o igrama na sreću, ta tema do sada nije bila u fokusu javnosti.
“Svjedoci smo nepoštovanja zakonskog okvira”, rekla je Mijović.
Ona je navela da sadašnje zakonsko rješenje propisuje da objekti koji priređuju igre na sreću ne smiju biti bliže obrazovnim ustanovama od 250 metara, što je, prema njenoj ocjeni, apsolutno nedovoljno velika distanca.
Prema riječima Mijović, kockarnice i kladionice se nalaze u blizini osnovnih, srednjih škola i vrtića, kao i uz dječija igrališta.
“Izlozi kladionica i kockarnica su i dalje blještavi, izražajni, primjetni, pa je potrebno zakonski precizno dodatno ograničiti i spoljašnji izgled ovih objekata, i dodatno ih pomjeriti što dalje od obrazovnih institucija”, navela je Mijović.
Ona je podsjetila da je kockanje zakonom zabranjeno osobama mlađim od 18 godina, ali da podaci govore da se zakon krši u ogromnom broju slučajeva.
“To pitanje zaista bi trebalo da bude dio javnog diskursa i da se radi na izmjeni zakona, adekvatnom sprovođenju, kao i na prevenciji”, zaključila je Mijović.
Nakon odjedrene dvije regate flote ILCA7 i po jedne u klasama ILCA6 i ILCA4, u Tivtu je večeras dodijelom nagrada za najbolje jedriličare zvanično zatvoreno treće međunarodno jedriličarsko takmičenje u Crnoj Gori, EuropaCup, u organizaciji JK Delfin i EurILCA, evropske federacije za olimpijsku klasu ILCA.
U akvatorijumu Tivatskog zaliva, četiri dana se nadmetalo 60 takmičara iz šest zemalja Evrope, u tri klase – ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4.
Jedriličari Crne Gore su uspjeli da izbore dva mjesta na postolju. Ilja Marković je osvojio treće mjesto u klasi ILCA7 a Nikola Golubović treće u klasi ILCA6. MIlivoj Dukić, sa istim brojem bodova kao Marković, je na četvrtom mjestu. Oskar Madonich, jedriličar iz Ukrajine odnio je pobjedu u klasi ILCA7 generalno, te i trofej za najboljeg do 21 godine. Drugi na postolju je predstavnik Grčke, Dimitris Papadimirtiou. Antun Tomašević iz Hrvatske je nabolji u konkurenciji ILCA7 do 19 godina.
Uz našeg Golubovića na trećem mjestu, na postolju klase ILCA6 u konkurenciji muškaraca prvi je Tedi Leornadelli iz Hrvatske, drugi je Ukrajinac Semen Khashchyna. Leornadelli je ujedno i najbolji u konkurenciji do 17 i do 19 godina.
Sofiia Naumenko, Ukrajina, pobjednica je u klasi ILCA6 u konkurenciji djevojaka. Druga je Petra Mastelić, najbolja i u konkurenciji do 21 godine, i treća je Dorotea Spišić, obije iz Hrvatske. Dorotea je i pobjednica u konkurenciji do 19 godina.
Nadja Mihajlov iz Srbije je pobjednica u klasi ILCA4 u konkurenciji djevojaka. Nika Fornazar je druga I prva u konkurenciji do 16 godina, i Lea Rakovac je treća, obije iz Hrvatske. Jedriličari iz Ukrajine dominirali su u muškoj konkurenciji u klasi ILCA4, Bohdan Rukhlin je prvi, Ivan Antipin drugi i treći je Semen Sokol.
Nagrade najboljim jedriličarima su dodijelili Predrag Vukčević, predsjednik CJS, Frano Tripović, predsjednik JK Delfin, Richard Godbois, partner Crnogorskog jedriličarskog tima i Zlatko Jakelić, podpredsjenik EurILCA.
Crnu Goru je predstavljalo ukupno 14 jedriličara i jedriličarki iz klubova JK Delfin, JK Lahor i JK Jugole Grakalić, i to devet u klasi ILCA4, tojica u ILCA6 i dvojica u ILCA7. Takmičenje je organizovano uz institucionalnu podršku Crnogorskog olimpijskog komiteta, Ministarstva sporta i mladih Crne Gore i Crnogorskog jedriličarskog saveza. Opština Tivat je glavni partner JK Delfina u organizaciji takmičenja, te i u razvoju jedrenja u našoj zemlji. Najvažniji nosioci cijelokupnog sporta, pored upornog rada jedriličara, trenera i sudija, jesu volonteri koji su značajni članovi velike jedriličarkse zajednice iz svih klubova koji na valu entuzijazma iznose sve zadatke u organizaciji, kako na moru tako i na obali.
U skladu sa politikom o održivosti i organizacije “čistih regata”, JK Delfin je u saradnji sa Kreativnim centrom Tivat, JKP Komunalno Tivat i kompanijom Coca Cola HBC Crna Gora organizovao sakupljanje plastičnih boca za reciklažu i učešće u akciji “Čep za hendikep”, te kroz razne aktivnosti nastavio kontinuirane aktivnosti na razvoju svijesti i navika u očuvanju životnog okruženja. Logističku podršku su obezbijedili kompanija Una Montenegro, Porto Montnegro Yacht Club, Turistička organizacija Tivat, Centar za kulturu Tivat, JP Vodovod i kanalizacija Tivat i Centar za bezbjednost Tivat.
“Nećemo dozvoliti da se u naš grad ulaže najmanje dok Tivćani najurednije plaćaju svoje poreze. Umjesto brige o foteljama Komnenovićeve administracije, predvodićemo borbu za odgovorne institucije koje će raditi u interesu Tivćana”- kaže se u saopštenju Ćazima Lisičića, kandidata za odbornika na listi “Prava stvar – za Tivat svih nas”.
“Bićemo ljudi koji će Tivćane dostojanstveno predstavljati. Bićemo predstavnici koji sa građanima grade dogovor o najvažnijim pitanjima.
PRAVA STVAR – Tivat – Koalicija
Sadašnja administracija je kreirala nakaradan sistem koji traži od građana da rade u korist političara. Tražili su od Tivćana da se odreknu svojih radnih mjesta ako nisu članovi njihovih političkih organizacija, a na njihova mjesta dovodili su politički bliske saradnike iz drugih gradova koji su radili samo u ličnom interesu.
Dali smo im šansu da rade u korist grada ali zato što to ne shvataju i ne prihvataju, zato što neće da rade u korist građana i zato što im građani nisu na prvom mjestu – zato moraju da odu!
Odlučni smo da se borimo do ostvarivanja zajedničkih ciljeva, da stvorimo upravu koja će prestati da uzima i početi da daje građanima. Građani moraju da budu na prvom mjestu” -Ćazim Lisičić, kandidat za odbornika na listi “Prava stvar – za Tivat svih nas”.
Karatisti Bijele sa medaljama – Montenegro karate open
Na Kupu Crne Gore u karateu – Montenegro karate open, koji je održan u subotu u Podgorici, učestvovalo je 402 takmičara iz 30 klubova i 5 zemalja regionaona, saopšteno je iz Karate saveza.
Karate klub Bijela je ostavarilo odličan rezultat osvojivši ukupno 6 medalja, 4 zlatne i
2 srebrne medalje.
Bila je to prva i jedina pobjeda tivatskih bućara na ekipnim šampionatima socijalističke Jugoslavije. U Saveznoj Republici Jugoslaviji na tronu će kasnije biti bućari „Palme“ i „Brđanina“, što će ta dva kluba ponavljati i po osamostaljenju Crne Gore.
Piše: Slavko Krstović
„BUDUĆNOST“ IZ GRADIOŠNICE ŠAMPION JUGOSLAVIJE
Početkom septembra 1972. godine četvorka Boćarskog kluba „Budućnost“ iz Gradiošnice osvojila je na državnom šampionatu u Ljubljani prvo mjesto. Minulo je pola vijeka, ali se ne zaboravlja da su Tomo Petković, Đorđe Živković, Anto A. Matijević i Filip Janović tivatskom i crnogorskom bućanju podarili prvu titulu na saveznom nivou.
„Budućnost“ je u Ljubljaju stigla nakon što je na republičkom prvenstvu osvojila drugo mjesto. U finalu su igrali protiv ekipe „Brđanina“, koja ih je dobila rezultatom 15:5. Opravdanje za ovaj poraz, po pisanju „Pobjede“, bio je težak polufinalni meč protiv Stoliva, nakon koga su za titulu zaigrali fizički i psihički premoreni.
U glavnom gradu Slovenije nadmetalo se šesnaest klubova, po sedam iz Hrvatske i Slovenije i dva iz Crne Gore. „Brđanin“ je ispao u prvom krugu, a „Budućnost“ je prošla dalje da bi priredila ogromno iznenađenje.
Tri pobjede ostvarene su u nizu. Prvo je pobjeđena „Medena“ iz Nove Gorice sa 13:9, onda „Jadran“ iz Rijeke sa 13:1, pa „Zagreb“ sa 13:0. Uslijedio je poraz od bućara „Maribora“ (6:13), ali je prolaz u drugi krug takmičenja već bio obezbjeđen. „Budućnost“ je ekipu „Gorice“ pobijedila sa 13:4, da bi u polufinalu savladala „Polje“ iz Ljubljane, jednu od najboljih ekipa u Jugoslaviji, sa 13:10.
Rezultat u finalu bio je iznenađujući. Bućari „Maribora“, koji su u prvom krugu nanijeli poraz „Budućnosti“, morali su priznati da je četvorka iz Gradiošnice bolja. Meč je okončan rezultatom 13:0 za „Budućnost“. Ekipu je, kao kapiten, predvodio Tomo Petković, prvi pojedinačni prvak Crne Gore, koji je pobjednički pehar u konkurenciji 80 bućara osvojio 1963. godine.
BK Budućnost – Filip Janović, Tomo Petković, Đorđe Živković i Anto A. Matijević
Bila je to prva i jedina pobjeda tivatskih bućara na ekipnim šampionatima socijalističke Jugoslavije. U Saveznoj Republici Jugoslaviji na tronu će biti bućari „Palme“ i „Brđanina“, što će ta dva kluba ponavljati i po osamostaljenju Crne Gore.
Kako je počelo?
Kada se prelazilo na igranje buća po međunarodnim pravilima, Boćarskom odjeljenju Kuglaškog saveza Crne Gore šest klubova iz Tivta, među njima i „Budućnost“, podnijelo je zahtjev za registraciju 27. maja 1964. godine. Uz molbu i podatke o klubu dostavljeni su pravila i program kluba, zapisnik sa osnivačke skupštine i rješenje ispostave unutrašnjih poslova Kotor.
U zahtjevu BK „Budućnost“ navodi se da je klub osnovan 25. januara 1964., da je predsjednik Tomo Petković, da je boja kluba crvena i da je mjesečna članarina 50 dinara po svakom članu. Klub je imao dva đoga (terena). Jedan je bio dužine 25 metara i širine 2.80 m., a drugi je bio dug 27.5 m. i širok 3.5 metara.
Članovi kluba bili su: Augustin Gudelj, Ilija Janović, Tripo Marović, Gracija Smodlaka, Anto Matijević, Pero Brkan, Kruno Brkan, Josip Matković, Đorđe Živković, Ilija Đ. Matijević, Ilija I. Matijević, Nikola Matijević, Marko Matijević, Josip Božinović, Filip Janović, Anton Matijević i Tomislav Tomo Petković.
Upravni odbor su činili: Tomo Petković- predsjednik. Đorđe Živković- sekretar, Ilija Janović- blagajnik, Augustin Gudelj, Filip Janović, Anton Matijević, Tonko Matijević i Marko Matijević. U Nadzornom odboru su bili Gracija Smodlaka- predsjednik, Krsto Janović i Ilija Matijević.
Podaci o klubu – BK Budućnost
Normalno, dan osnivanja kluba nije i počatak organizovanog igranja buća. Sačuvan je podatak da je u Gradiošnici godinu ranije održana, osma po redu, Bućarska olimpijada.
„Prvi put ove godine takmičenje je održano u Gradiošnici, kod Zadružnog doma.
No, ne samo da su igrači Gradiošnice stekli laskava priznanja za organizaciju takmičenja, već su, sa malo više sportske sreće, mogli da postanu i pobjednici. U finalnom susretu sa prvom ekipom Kalimana boćari Gradiošnice izborili su častan rezultat. …
Finalne utakmice posmatralo je oko hiljadu gledalaca, što govori o poularnosti ove sportske grane“, izvjestio je Špiro Račeta čitaoce „Pobjede“ o rezultatima sa, kako je on pisao, olimpijade u igranju boća.
Potres magnitude 5,1 po Richteru uzdrmao je Korintski zaljev u nedjelju ujutro, ali nema dojava o šteti i stradalima, objavile su vlasti.
Europsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC) priopćio je da je žarište potresa bilo pet kilometara ispod površine u zaljevu koji razdvaja Peloponez od grčkog kopna.
Potres se osjetio sve do Atene, udaljene 115 kilometara.
Grčka je često na udaru potresa jer je smještena iznad nekoliko geoloških rasjeda.
Naši bespravni graditelji toga se još nisu sjetili. Kad u tihoj otočnoj uvali kupe zemljište, oni najprije tamo “posade” prikolicu, pa joj skinu točkove, pa malo ozidaju, pa…znate već kako to kod nas ide. Turci su se u tome pokazali puno pametnijima, a cijela stvar nije samo legalna, nego i vrlo atraktivna – u tihoj uvali u Antaliji “posadili” su stari gulet i od njega napravili vilu s bazenom koja se, naravno, iznajmljuje kao luksuzni turistički smještaj pod nazivom “Villa Calypso”.
Gulet je tradicionalni drveni brod s jugozapadnih obala Turske, a sve češće ga vidimo na našim obalama Jadrana gdje ga koristimo za višednevne izlete turista. I sad ga zamislite izvučenog na kraj, uz njega prirodnu terasu s roštiljem…
Na provi bazen veličine 4 sa 5 metara s ležaljkama, a na središnjoj palubi, u hladu tende, veliki obiteljski stol s pogledom od 360 stupnjeva na more i obližnja brda. Osjećaj je kao da ste vezani negdje uz rivu, s mirisom mora i okusom soli, ali nema galame koja s time inače ide. Živite na jahti, hvalite more, ali se držite kraja i svih prednosti koje vam ono pruža. Glavna kabina ima veliki bračni krevet, kupaonicu s walk-in tušem i jacuzzijem, a sve klimatizirano. Kuhinja i dnevni boravak opremljeni su kao kod kuće, samo nekako ljepše, jahtaški. Za ovakvu “jahtu” ne treba vam skiper i posada, samo ugodno društvo, a sve se lako može iznajmiti preko Airbnba ili Bookinga.
