Najveći brod-knjižara 20. oktobra stiže u Crnu Goru

0
Najveći brod-knjižara 20. oktobra stiže u Crnu Goru
Logos

Logos Hope, najveći brod-knjižara, međunarodne organizacije Gute Bücher für Alle -Good Books for All (GBA), čije je sjedište u Njemačkoj, za 10-ak dana dolazi u Crnu Goru gdje će provesti mjesec dana, potvrđeno je od  vlasnika ovog nesvakidašnjeg broda.

„Logos Hope“ na kome se nalazi nekoliko stotina hiljada knjiga, odnosno preko 5.000 naslova iz raznih oblasti, trenutno se nalazi u luci Valona u Albaniji, nakon čega će posjetiti i Drač, a 20. oktobra će ovaj brod-knjižara uploviti u crnogorsku luku Bar. Ovdje će „Logos Hope“ ostati do 8. novembra, kada će se, kako je najavljeno na sajtu organizacije GBA, brod premjestiti u marinu Portonovi kod Herceg Novog gdje će se zadržati do 21.novembra.

Nakon Crne Gore, brod se seli u Grčku.

U literarnom fondu najvećeg broda-knjižare na svijetu su mahom knjige na engleskom jeziku, a pored beletristike i stručnih naslova iz više oblasti poput raznih grana nauke, istorije, umjetnosti, gastrononije, sporta, hobija i religije, na njemu se nalazi i zavidna kolekcija udžbenika za koledže za učenje stranih jezika, matematike, geografije i istorije.

Na ovom 132,5 metara dugom i 21 metar širokom brodu od 12.519 brutro-tona je posada koju čini oko 300 ljudi koji dolaze iz 60 država svijeta. Svi oni, od zapovjednika do posljednjeg mornara i kuvara, su volonteri.

Misija broda „Logos Hope“ je da širi znanje i kosmopolitizam. Od 2009. do danas ukupno je na ovom brodu prodato preko 8,1 miliona knjiga.

Brod knjižara LOGOS HOPE

Inače, istorija broda datira još od 1973. godine, kada je u njemačkom Rendsburgu izgrađen kao feribot pod imenom „Gustav Vasa“. Kasnije je plovio kao „Norrona“, a GBA ga je kupila u martu 2004. i u brodogradilištu u Hrvatskoj ga prilagodila njegovoj novoj namjeni najvećeg broda-knjižare na svijetu. Od tada do danas „Logos Hope“ je preplovio skoro 110 hiljada nautičkih milja svjetskim morima i okeanima, posjetio 118 luka u 70 zemalja svijeta, te ugostio skoro 7,9 miliona posjetilaca koji su prošli preko njegovih paluba i salona sa knjigama. Ukupno je do sada na tom brodu prodato preko 8,1 miliona knjiga.

Predstojeći dolazak „Logos Hopea“ inače, nije prvi prvi put da brodovi organizacije GBA posjećuju u Crnu Goru. Prije tačno 18 godina, Crnu Goru je posjetio prethodnih „Logos Hopea“ – oldajmer brod knjižarra „Doulos“ koji je u novembru 2004. boravio petnaestak dana u Kotoru, a potom se zadržao i na kraćem remontu u tadašnjem Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj.

U Budvi održana tradicionalna manifestacija Dani širuna

0

U Budvi održana tradicionalna manifestacija Dani širunaTradicionalnom gradskom feštom “Dan širuna”, juče je svečano, ispred zidina Starog grada u Budvi, ozvaničen završetak ljetnje turističke sezone. Prepun trg ljudi, mahom stranaca iz svih krajeva svijeta, sjajan zabavno-sportski spektakl i raznovrsna gastronomska ponuda, učini li su da lokalno stanovništvo bude ponosno na metropolu crnogorskog turizma, koja je po jubilarni 55. put, uspjela da okupi brojne zaljubljenika u more, primorske delicije i nezaboravan provod.

Uz podršku Opštine Budva, lokalna turistička organizacija (TO Budva) i Klub za sportski ribolov na moru “Širun” (KSR Širun), interesantnim programom, privukli su pažnju svih  generacija.

Manifestacija je otvorena defileom Gradske muzike i feštađuna, koji su poznatim koračnicama i marševima, već na početku zabavili nepregledne kolone ljudi, strpljivo pripremljenih  da  probaju oko 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina i 700 litara piva, domaćih proizoda, priganica, ruštula.

Dan Širuna

Predsjednik KSR ,”Širun” i organizacionog odbora manifestacije Tihomir Fabris, nije krio oduševljenje, što je nakon dvije godine pauze, Budva ponovo domaćin interesantnog događaja.

“Konačno smo dočekali da se proveselimo, budemo zajedno i zaboravimo sve što je bilo. Puno je gostiju, stranaca. To je Budva. Naporno smo radili kako bi ugostili ovoliki broj ljudi, ali to nama ništa nije teško, kada vidimo da su svi zadovoljni. Dok ima ribe, vina i piva, manifestacija će trajati,” izjavio je Fabris.

Sa njim je bila saglasna i portparolka TO Budva, Tijana Kotarac, koja se još jednom uvjerila da je ,,Dan širuna” omiljena fešta, ne samo Budvana, već svih građana Crne Gore.

Dan Širuna

Svi se prepoznajemo u Mediteranu, ribi, vinu, pivu i divnoj muzici. Ono što je karakteristično za ovaj dan jeste što okuplja djecu iz predškolskih i školskih ustanova, mlade soliste koji žele da pokažu svoj talenat. TO Budva je svake godine uzbuđena, znajući kako će ta fešta da izgleda. Pored Gradske muzike, tu su feštađuni, brojni mališani, Gimnastičarski klub ,,Budva”, ŽVK “Haromnija, pjevačica Monika Knezović. Osim njih, tu su i klapa “Jedinstvo” iz Bara, a kao kruna večeri, iz Splita nam dolazi klapa ,,Šufit”. Oni su dokaz da nikome ništa ne fali večeras, već svega imamo u izobilju,” poručila je Kotarac, a ujedno i najavila da tokom novembra i decembra slijede brojna dešavanja u Budvi.

Dan Širuna

Najatraktivnija disciplina večeri, skidanje pršute sa namazane grede, okupila je brojne goste na gradskoj rivi. U nadmetanju rođaka, koji su se borili za crnogorski specijalitet, pobjedu je odnio šesnaestogodišnji Bojan Rađović.

“Dolazim iz Budve. Manifestacija je ekstra, prvi put učestvujem. Voda je bila malo hladna,” otkrio je Rađović nakon osvojene “titule”.

Gradska muzika Budva – Dan Širuna

Završnicu događaja, obilježio je koncert splitske klape “Šufit”. Jedan od članova, Teo Bikić, kazao je da sa velikim zadovoljstvom premijerno nastupaju u Budvi.

,,Naš repertoar je klasično dalmatinski. Daćemo sve od sebe da se ljudi zabave, osjete dašak mora i zalazak sezone. Stari grad je zaista prekrasan. Asocira nas na Dalmaciju, vrlo smo slični. Probali smo vaše vino, jedan lijepi ,,Šardone”, kao i hranu. Sve je super,” zaključio je Bikić.

Od početka mobilizacije u Crnu Goru ušlo više od 11 hiljada ruskih državljana

0
Od početka mobilizacije u Crnu Goru ušlo više od 11 hiljada ruskih državljana
GP Vraćenovići – Deleuša – CG – BiH

Od početka mobilizacije u Rusiji, u Crnu Goru ušlo je više od 11 hiljada ruskih državljana, a izašlo 9. 800. Da li su oni koji su ostali zatražili azil, iz TVCG nisu uspjeli da saznaju u MUP-u, kao ni u ruskoj ambasadi.

Sveukupno, od početka rata u Ukrajini, u Crnu Goru je ušlo više od 111 hiljada državljana Ruske Federacije, dok se za boravak do 90 dana prijavilo više od 104 hiljade, podaci su Uprave policije.

To nije jedini razlog zbog čega se iz tih krajeva stanovništvo počelo masovno iseljavati. Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio mobilizaciju, oni koji tu vijest nijesu dočekali raširenih ruku, počeli su masovno da odlaze.

Rusi su počeli da stizu u naš region, a nijesu zaobišli ni Crnu Goru.

Podaci iz policije kažu da je od 21. septembra do 6. oktobra u Crnu Goru ušlo 11.099 ruskih državljana, a izašlo 9.864. To znači da je u Crnoj Gori ostalo 1.450 ruskih državljana.

Vlasnici plantaža traže berače mandarina – Ove jeseni u dolini Neretve biće ubrano oko 35.000 tona

0
Vlasnici plantaža traže berače mandarina – Ove jeseni u dolini Neretve biće ubrano oko 35.000 tona
Stabla mandarina

Tražim hitno berače mandarina. Dnevnica 300 kuna. Plaćam prijevoz – ovakve oglase svakodnevno nailazimo na društvenim mrežama na kojima vlasnici plantaža panično traže radnike za berbu mandarina.

O čemu se tu radi pokušalo se doznati izravno od proizvođača mandarina, koji očito imaju problema sa pronalaskom radnika, piše Čapljinski portal.

“Veliki” proizvođači sa kojima su razgovarali kažu da uglavnom imaju stalne berače, koji kod njih rade već godinama sezonske poslove. Kad se oberu mandarine sezonci ostaju na poljima, beru kelj, karfiol, u proljeće jagode, ljeti lubenice.

Međutim, probleme sa radnicima imaju oni manji proizvođači koji samo traže sezonske radnike za berbu mandarina i to povremeno kad im treba. Oni ne nude stalni niti dugotrajni angažman pa zato imaju i problem sa pronalaskom radnika koji radije idu kod onih koji im nude cjelogodišnje poslove.

Inače, ove jeseni na plantažama u dolini Neretve biće ubrano oko 35.000 tona mandarina. Na pojedinim lokacijama nedaleko od Ušća urod je zadovoljavajući ali ima i plantaža na kojima je urod prepolovljen. “Podbacile” su rane sorte što su vlasnici plantaža i predviđali.

Trenutačno se mandarine prodaju po cijeni od 3,8 kuna (0,95 KM) za kilogram prve klase. Proizvođači su generalno gledano zadovoljni, premda bi bilo bolje da se još barem koji dan zadržala cijena od 4,20, navodi ovaj portal.

– Naime, prve mandarine su se prodavale po cijeni od 5.00 kuna, zatim je cijena pala na 4,20, da bi sada bila 3.80 kuna. Koliko će se i ova cijena zadržati neizvjesno je prognozirati. Još uvijek sam optimističan – ističe proizvođač mandarina Niko Kapović.

Osim što je urod manji, problem u sezoni berbe mandarina su i radnici kojih hronično nedostaje.

– Sve je manje sezonskih radnika iz BiH, koji odlaze raditi u druge zemlje Europske unije. No, to nije samo problem doline Neretve već čitave Hrvatske – pojašnjava Kapović.

Dnevnica berača mandarina u dolini Neretve kreće se od 250 do 300 kuna. Vlasnici plantaža plaćaju i putne troškove, odnosno, gorivo za odlazak i dolazak, a neki osiguravaju i topli obrok.

Iako nema striktnog pravila, od jednog berača se očekuje da dnevno ubere trideset do trideset i pet gajba mandarina i to nožicama, netrganih rukom. Na onim sortama koje se mogu trgati rukama može se ubrati i više. Međutim, lošiji berač ubere dnevno dvadesetak gajba.

Vlasnici plantaža su zadovoljni i s ovakvim učinkom jer svakim danom je sve manje sezonskih radnika koji su voljni brati mandarine.

Demokratski front – Za Budućnost Tivta i Boke: Kreirati planova koji su po mjeri i načinu života građana Tivta

0
DF Tivat

Svaka lokalna samouprava mora voditi računa o planovima svih nivoa, a naročito ako ima položaj i resurse kao što to ima Opština Tivat, kaže se u sopštenju Demokratskog fronta Tivat.

Prvo želimo da kao ozbiljna lokalna samouprava učestujemo u izradi Prostornog Plana Crne Gore koji je još uvijek u početnoj fazi.

Mišljenja smo da moramo kao lokalna samouprava, ali i kao građani Tivta, biti upoznati sa planovima za dio naše obale.

Prostorni Plan Crne Gore je drugi po važnosti dokument nakon Ustava Crne Gore i on određuje ne samo planiranje i urbanizam Crne Gore, nego razvoj i strategiju u sledećih dvadeset godina.

Ovaj dokument određuje kojim će putem ići Crna Gora i kojom brzinom će napredovati Crna Gora.

Ne želimo da postoje zakoni kao što je važeći zakon o Planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017-te kojim je oduzeta mogućnost nadzora lokalnim samoupravama i praktično sve skoncetrisano u „Podgorici“.

ŽELIMO DA SVU POTREBNU DOKUMENTACIJU MOŽEMO DOBITI U NAŠOJ OPŠTINI!
Do sada su razne firme radile planove za Opštinu Tivat ne konsultujući nikoga, a posebno ne želimo dozvoliti da se zaobilaze građani Tivta.

KAO LOKALNA SAMOUPRAVA I KAO GRAĐANI TIVTA, ZAHTIJEVAMO DA UČESTUJEMO U IZRADI SVIH PLANOVA VEZANIH ZA NAŠU OPŠTINU POČEV OD PUPA TIVAT PA DO URBANISTIČKOG PROJEKTA.

DEMOKRATSKI FRONT – Za Budućnost Tivta i Boke, kao dio snažne koalicije na državnom nivou će iskoristiti svoj uticaj u Parlamentu Crne Gore, te preko svojih poslanika uticati na kreiranje planova koji su po mjeri i načinu života građana Tivta.

Iskoristićemo naš snažan uticaj da se prekine sa praksom raznih RZUPova (firma Aca Đukanovića) koji planski krčme našu obalu i tako ispunjavaju želje samobitnim “stranim” investitorima ne vodeći računa o starosjediocima koji su brižno i sa mukom čuvali prostor.
Mnogo je poštenih vlasnika imovine na teritoriji Tivta koji strpljivo čekaju dozvole, ali se one ne odobravaju.

ŽELIMO DA DOBIJEMO PLAN OBALNOG PODRUČJA KOJIM ĆEMO BITI ZADOVOLJNI MI KAO GRAĐANI OPŠTINE TIVAT, A ONDA I SVI OSTALI.

Demokratski front Tivat

Krimski most otvoren za promet; Priprema evakuacije civila u Hersonu

0
Krimski most otvoren za promet; Priprema evakuacije civila u Hersonu
Krim most

U eksploziji na strateškom cestovnom i željezničkom mostu koji povezuje Krimski poluotok s Rusijom, urušen je jedan njegov dio, čime je presječena važna opskrbna i logistička ruta za ruske snage na Krimu i u dijelovima južne Ukrajine pod okupacijom. Prema dosadašnjim informacijama, poginule su tri osobe. Predsjednik Vladimir Putin naredio je istragu, a vojni zapovjednici tvrde da će idućih dana ruske snage u južnoj Ukrajini opskrbljivati pomorskim i kopnenim koridorom. Zbog novog granatiranja, nuklearna elektrana Zaporižja ostala je bez posljednjeg izvora vanjskog električnog napajanja i sada ovisi o pomoćnim generatorima.

Putin naredio jačanje osiguranja Krimskog mosta

21:47

Ruski predsjednikVladimir Putin je naredio jačanje sigurnosti mosta koji Rusiju povezuje s Krimom kao i infrastrukture za dobavu struje i plina poluotoku, prenosi agencija Interfax iz Moskve nakon jutrošnje eksplozije na tom objektu u kojoj su poginule najmanje tri osobe.

Uredbom koju je potpisao nekoliko sati nakon eksplozije na mostu Putin je rekao da će sigurnosna služba FSB biti odgovorna za jačanje mjera zaštite, javlja Reuters.

Eksplozija na Krimskom mostu, strateški važnom cestovnom i željezničkom objektu koji povezuje Krimski poluotok s Rusijom, u subotu je urušila dionicu mosta s dvije kolničke trake.

Rusija je zauzela Krim 2014. godine, a 19 kilometara dug most, koji poluotok povezuje s cestovnom i željezničkom mrežom Rusije, otvorio je uz veliko slavlje ruski predsjednik Vladimir Putin četiri godine kasnije, vozeći kamion.

Krimski most važna je opskrbna rutu za ruske snage koje su preuzele kontrolu nad većinom pokrajine Herson na jugu Ukrajine.

Ruski stručnjak: eksplozija je teroristički čin Kijeva

Vodeći ruski stručnjak za vanjsku politikuLeonid Sluzkiopisao je eksploziju na mostu kao teroristički čin i upozorio na neizbježive posljedice.

– Odgovor će biti oštar, no ne nužno i frontalan, rekao je.

Kako ukrajinska protuofenziva napreduje, Moskva opetovano prijeti napadima na zapovjedne centre u Kijevu, piše njemačka agencija dpa.

Sluzki je rekao da su mnoge izjave vodećih ukrajinskih zastupnika dale naslutiti da je Kijev organizirao napad na Kerčki most pošto je ukrajinski medij izvijestio da je tajna obavještajna služba SBU izvela operaciju.

– To bi mogao biti čin terorizma kojemu, kako vidimo, plješću europske prijestolnice”, rekao je Sluzki koji je predsjednik vanjskopolitičkog odbora u Dumi (donji dom ruskog parlamenta).

Ruski okupatori u Hersonu pripremaju veliku evakuaciju civila

20:31

Pod pritiskom brzih uspjeha ukrajinske vojske ruski okupatori u Hersonu, regiji na jugu Ukrajine, pripremaju evakuaciju desetaka tisuća civila, objavili su lokalni proruski dužnosnici.

Ruske južne regije Krasnodar i Stavropolj spremne su primiti ukrajinsku djecu i odrasle, objavio je na TelegramuVladimir Soldo, čelnik te regije kojega je na dužnost postavila Rusija.

Kiril Stremousov, drugi dužnosnik u Hersonu, kojega je također postavila Rusija, priznao je u izjavi za rusku državnu televiziju da se uprava te regije priprema za teška vremena.

Rusija je počela invaziju na Ukrajinu 24 veljače, a nakon sedam mjeseci rata, ukrajinska vojska u protuofenzivi oslobodila je od ruskih okupatora velike dijelove istočnih regija Harkiv i Doneck.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u četvrtak da je ukrajinska vojska od 1. listopada vratila pod svoj nadzor više od 500 četvornih kilometara teritorija i desetke naselja samo u južnoj pokrajini Herson.

U rujnu su provedeni referendumi o pridruživanju četiriju ukrajinskih regija Rusiji, koja je rezultate glasanja iskoristila kao temelj za pripajanje regija Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižja, a Zapad i Ukrajina odbacili su te referendume kao “lažne” i “namještene”.

Nakon mjesec dana vojnog napredovanja ukrajinske vojske i posljedično tomu odluke Moskve da mobilizira 300.000 ruskih pričuvnika, ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je i službeno dovršio aneksiju više od 15 posto Ukrajine iako se ruske snage bore da zadrže ukrajinsku protuofenzivu u tim regijama i unatoč tome što nijednu od njih u potpunosti ne kontroliraju.

Krimski most ponovno otvoren za promet nakon eksplozije

19:40

Poglavar republike Krim. kojega je na tu dužnost postavila Rusija,Sergej Aksjonov navečer je rekao je da je most preko Kerčkog tjesnaca koji povezuje anektirani poluotok s Rusijom djelomično ponovno otvoren za promet vlakova i automobila.

Građevinski objekt dug 19 kilometara zasad ostaje zatvoren za kamione, napisao je na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.Ranije je rusko ministarstvo prometa reklo da se mogu nastaviti koristiti dvije neoštećene trake.

Operater putničkih vlakova za Krim, tvrtka Grand Service Express, izvijestila je da su prva dva vlaka već krenula iz krimskih gradova Simferopolj i Sevastopolj za Moskvu i Sankt Peterburg.

Europa Cup: Dan odluke, Crna Gora blizu medalja

0

Nastavljen je prestižni Europa Cup u Tivtu. Za razliku od prvog i drugog dana, vjetar je konačno bio naklonjen organizatorima i jedriličarima, pa su odjedrene po dvije regate u svim klasama – ILCA 7, ILCA 6, ILCA 4.

Uoči poslednjeg dana, dana koji će dati odgovor na pitanje – koji jedriličari i jedriličarke će stići do medalja i pobjedničkog postolja, na takmičenju koje je u rangu Evropskog prvenstva, Ilija Marković iz Jedriličarskog kluba Delfin, koji je organizator trećeg spektakla kada je jedrenje u pitanju, drži lidersku poziciju u olimpijskoj klasi ILCA 7.

Milivoj Dukić, jedriličar iz Herceg Novog, koji je na kraju drugog dana, bio na drugom mjestu, sada je pao na peto. Iza Ilije Markovića, nalaze se Oskar Madonič iz Ukrajine i Dimitris Papadimitriju iz Grčke. Marković vodi u generalnom plasmanu, a naravno, vodi i u konkurenciji jedriličara do 21 godine, gde već ima medalju u rukama.

Od ostalih jedriličara iz regiona, Vicko Alfirević iz Hrvatske je šesti, Nikola Banjac iz Srbije osmi, a Marko Petković, takođe iz Srbije je na 11 mjestu.

U klasi ILCA 6, Semen Kaščina je uspioo da se probije na prvo mjesto, a drugu poziciju i srebrnu medalju u ovom momentu i dalje drži u rukama, Nikola Golubović, koji je kao i Ilija Marković, član Jedriličarskog kluba Delfin. Na trećem mjestu je Tedi Leonardelli iz Hrvatske.

Europa Cup

Od ostalih jedriličara iz regiona, Petra Mastelić iz Hrvatske je osma, Dorotea Spišić iz Hrvatske je deveta, Andrija Marković iz Crne Gore je na 10., Vasilije Kurbanović, takođe iz Crne Gore, na 11., a Luka Eraković iz Srbije je na 13. mjestu.

U klasi ILCA 4, Bohdan Ruhlin iz Ukrajine je trenutno na prvom mestu, drugi je Ivan Atapin iz Ukrajine, a treći Semen Sokol, takođe iz Ukrajine.

Nađa Mihajlov iz Srbije je na peta, Grigor Petener iz Hrvatske šesti. Josif Tafra, Nika Fornazar i Vito Fili, svi iz Hrvatske, su raspoređeni od osmog do 10. mjesta. Pavle Musić iz Crne Gore je trenutno na 18. mjestu, a odmah iza njega su Andrija Drakulović, Spasoje Đuranović, Mia Palikuća, svi iz Crne Gore.

Pavle Dabić i Relja Milanović iz Srbije su na 22. i 23. mjestu, a Petar Klakor je na 24…..

Europa Cup se završava u nedelju 9. oktobra, kada ćemo dobiti osvajače pobjedničkog postolja, kako u generalnom plasmanu, tako i u konkurenciji U21 i U19 u klasi ILCA 7, U21, U19 i U17 u klasi ILCA 6, odnosno U16 i U18 u klasi ILCA 4.

Sanacija lukobrana u Gradskoj luci samo u planovima – za radove potrebno 800.000 eura

0
Sanacija lukobrana u Gradskoj luci samo u planovima – za radove potrebno 800.000 eura
Herceg Novi – Škver

Lukobran, jedina barijera koja plovila u Gradskoj luci štiti od naleta sve češćih plimnih valova, a u koji suštinski nije ulagano preko šest decenija, u alarmantnom je stanju. Na to, osim onoga što se može vidjeti golim okom jer kroz pukotine na mulu izbija more, a valovi prelivaju usljed nedostatka stijena, ukazuje i prošlogodišnji elaborat o stanju i hitnim mjerama sanacije lukobarana kojeg je uradila firma “Optimusprojekt” iz Bijelog Polja.

Oni navode da je opšte stanje lukobrana solidno, ali da oštećenja postoje po vertikali i debljini zida lukobrana, gdje je došlo do razdvajanja kamenih blokova. Za posao sanacije biće potrebno 800.000 eura. Elaboratom su predviđene hitne sanacione mjere, koje će početi tek nakon izrade glavnog projekta. Iz Morskog dobra kažu da se može reći da je funkcionalnost objekta narušena prelivanjem plimnih talasa sa čeone strane, kao i prodorom vode kroz tijelo nasipa.

– Sve to iziskuje i dodatna istraživanja kao što je dokaz nosivosti postojećeg objekta na dejstva talasa, uključujući i seizmičke uticaje u skladu sa aktuelnim propisima, posebno imajući u vidu vrijeme izgradnje objekta, iako u ovom trenutku nema znakova gubitka globalne stabilnosti objekta, saopšteno je iz Morskog dobra.

Elaborat predviđa da se prije sanacije urade geotehnička istraživanja tla i nasipa za potrebe glavnog projekta i glavni projekat sanacije objekta sa svim detaljima za izvođenje. Mežutim, glavni projekat, kako stvari stoje, ne nazire se na horizontu, baš kao ni novac za sanaciju lukobrana.

Božo Ukropina, direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom, očekuje mnogo od sastanka sa predstavnicima Morskog dobra, koji bi trebalo da bude održan tokom ove sedmice u Budvi. U vezi lukobrana ukazuje da dobar dio stijena više nije na svom mjestu, već su pale ili popustile, zbog čega veći plimni talasi, kad duva jugo, prebacuju u pristanište. Kaže i da je Morsko dobro za ovu godinu opredijelilo 40.000 eura za detaljno ispitivanje stanja lukobrana i njegovu sanaciju i podsjeća da je slična studija već sprovedena.

Herceg Novi- Škver

– Prije pandemije rađeno je ispitivanje, ali ti podaci nisu precizini, jer je rađeno na maloj dubini. Vidi se samo gornji status nasipa, ali ne znamo u kakvom su stanju ključni, veliki blokovi, na kojima leži pristanište, kao ni šta se dešava ispod podvodnog dijela. Novo ispitivanje daće pravi odgovor, kazao je Ukropina.

U maju ove godine Ukropina je rekao da će, po okončanju sezone, biti rađena detaljna studija i ispitivanje stanja lukobrana, kao i izrada idejnog rješenja sanacije. Sezona je prošla, dolazi vrijeme velikih kiša i juga, a dodatna ispitivanja, najavljeni projekti i dalje su ostali riječi bačene u more, koje će zasigurno jednom potopiti plovila koja više ništa neće štititi od njega.

Solidna nautička sezona

U Agenciji za gazdovanje gradskom lukom zadovoljni su postignutim rezultatima tokom sezone, jer je učinak je 65 odsto u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

– Imali smo situaciju da je predsezona počela dobro i nagovještaje da bi se mogao dogoditi značajan pomak u finansijskom efektu i broju dolazaka plovila, međutim jul je ostao ispod očekivanja. Avgust, u kom su posjete tradicionalno visoke, bio je pristojan za ovo vrijeme, a zadovoljni smo i septembrom. Sezonu mogu ocijeniti solidnom, međutim njen učinak neće biti dovoljan da Agencija sama servisira sve troškove, kazao je Ukropina.

Kada je riječ o postsezoni, planove je pokvarilo loše vrijeme i to što jesen prerano počela. Na bilans i u ovoj grani turističke privrede utiče sukob u Ukrajini, jer, kako ističe Ukropina, veliki broj nautičara, kao i turista, upravo su Rusi i Ukrajinci. Osim toga, u Agenciji je izostala saradnja i sa dvije velike agencije sa ruskog i ukrajinskog tržišta.

/Ksenija Matović/

Šestero poginulih u prometnoj nesreći na sjeveru Italije

0
Šestero poginulih u prometnoj nesreći na sjeveru Italije
Italija – policija — foto EPA

Šestero ljudi poginulo je u petak u prometnoj nesreći na autocesti u sjevernoj Italiji.

Sudar minibusa i kamiona dogodio se u petak poslijepodne u regiji Veneto, objavili su vatrogasci na Twitteru.

Jedna osoba je preživjela i zadobila je teške ozljede.

Fotografije koje su snimile spasilačke službe pokazale su da je minibus u potpunosti uništen, zgnječen ispod kamiona.

Prema novinskoj agenciji Ansa, žrtve su vozač i pet osoba s invaliditetom koje su putovale minibusom.

Potpisan Protokol o saradnji turističkih organizacija Herceg Novog, Nikšića i Trebinja

0
Potpisan Protokol o saradnji turističkih organizacija Herceg Novog, Nikšića i Trebinja
Potpisan protokol

Saradnja turističkih organizacija Herceg Novog, Trebinja i Nikšića formalizovana je danas protokolom koji su potpisali direktori Milja Vitorović, Mirjana Putica i Mitar Barać.

Zajednički cilj partnerskih organizacija je kreiranje novog turističkog proizvoda i sadržaja koji će doprinijeti unaprijeđenju razvoja turizma u sve tri opštine.

Prema riječima Vitorović, ideja o potpisivanju Protokola zasnovana je na saglasnosti svih strana da je potrebno unaprijeđivati međusobnu saradnju u oblasti turizma, te razmijenjivati znanja i iskustva u poslovanju turističkih organizacija.

„Želimo da zajedno iskoristimo šanse za realizaciju projekata koje nas čekaju u narednom periodu. U tom smislu ističem tradiciju, prirodne i kulturno istorijske potencijale koje imaju sva tri grada, a to je upravo ono što nas povezuje. Dijelimo planinu Orjen, čiji masiv se prostire na sve tri opštine i predstavlja veliki potencijal za dalji razvoj turizma Trebinja, Nikšića i Herceg Novog“, istakla je Vitorović.

Potpisan protokol

Turističke organizacije će zajedničkim djelovanjem i međusobnom saradnjom doprinijeti privlačenju većeg broja turista i omogućiti organizovanje novih manifestacija i sadržaja u sve tri sredine, ali i biti podrška svima onima koji se na ovim područjima bave uslugama i proizvodnjom u turističke svrhe, dodala je Vitorović.

Direktorica Turističke organizacije Trebinje, Mirjana Putica, istakla je da se potpisivanjem Protokola dodatno učvršćuje uspostavljena saradnja tri turističke organizacije.
„Brojni su primjeri veza između privrednih subjekata i stanovnika gradova. Evidentna je potreba unapređenja turizma i ugostiteljsta, kroz razmjenu znanja i pozitivnih iskustava u poslovanju turističkih organizacija“, kayala je Putica.

Direktor Turističke organizacije Nikšić, Mitar Barać naglasio je da je ova saradnja od izuzetnog značaja za tu organizaciju i Opštinu Nikšić, jer se radi o Herceg Novom i Trebinju – opštinama sa kojima je Nikšić kulturom i tradicijom povezan na više načina.

“Postoji više osnova za realizaciju saradnje. Uz Orjen, postoji još načina i modela saradnje. Siguran sam da će zajednički turistički proizvod doprinijeti unaprijeđenju razvoja turizma za sve tri opštine. Velika prednost je da ćemo zajedničkim projektima aplicirati za sredstva iz evropskih fondova”, kazao je Barać.

Potpisivanju Protokola o saradnji prisustvovali su i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić i sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović.

Pored zvaničnog potpisivanja Protokola o saradnji, na Trgu Nikole Đurkovića održan je Bazar na kojem su predstavljeni gastro proizvodi Hercegovačke kuće iz Trebinja, izlagača iz Nikšića i Herceg Novog.