Omikron je označio početak nove faze u pandemiji covida 19, a možda i njezin kraj u Evropi, izjavio je u nedjelju čelnik evropskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
“Može se zaključiti da se regija bliži svojevrsnoj završnoj fazi pandemije”, izjavio je Hans Kluge u razgovoru za AFP, dodavši da bi se do ožujka omikronom moglo zaraziti 60 posto Evropljana.
Kada se stiša aktualni val zaraze omikronom u Evropi, “bit će uspostavljen globalni imunitet koji će trajati tjednima i mjesecima, što zahvaljujući cjepivu što zahvaljujući imunitetu koji su ljudi stekli zarazom što zahvaljujući smanjenoj sezonalnosti”, tumači Kluge.
“Očekujemo razdoblje mira, a onda bi se krajem godine covid 19 mogao vratiti, ali ne nužno i pandemija”, dodao je čelnik WHO Evrope.
Nakon pada broja slučajeva zaraze na sjeveroistoku SAD-a, moguć je zaokret i u cijeloj zemlji, iako ne bismo trebali pretjerano mirni, naglasio je.
Regionalni ured WHO-a za Afriku objavio je pak prošlog tjedna da se broj slučajeva zaraze naglo smanjio na Crnom kontinentu i da broj smrtnih ishoda pada prvi puta otkada je četvrti val pandemije, u kojem dominira omikron, dosegnuo vrhunac.
Moguća iznenađenja
Čelnik europskog ureda upozorava da je ipak prerano da se covid 19 proglasi endemskom bolesti, poput gripe.
“Puno se priča o endemiji, ali endemija znači… da možete predvidjeti kako će se stvari razvijati. Virus nas je već nekoliko puta iznenadio pa moramo biti jako oprezni”, naglašava Kluge.
Omikron se jako brzo širi, a mogle bi se pojaviti i nove varijante, dodaje.
Povjerenik EU-a za interna tržišta Thierry Breton, čiji portfelj uključuje i proizvodnju cjepiva, izjavio je u nedjelju da će biti moguće prilagoditi ih eventualnim novim varijantama virusa.
“Bit ćemo otporniji, između ostalog i na nove varijante”, izjavio je Breton za francusku televiziji LCI.
“Bit ćemo spremni za prilagodbu cjepiva, posebno onih baziranih na mRNK tehnologiji, bude li potrebno prilagoditi ih zaraznijim varijantama (virusa)”, dodao je povjernik EU-a.
Transmisija neizbježna
U europskoj regiji WHO-a, koja obuhvaća 53 zemlje, uključujući nekoliko njih u središnjoj Aziji, omikron je do 18. siječnja činio 15 posto novih slučajeva zaraze, u usporedbi sa 6,3 posto tjedan dana ranije, ističu u organizaciji.
Ta je varijanta koronavirusa sada dominantna u Evropskoj uniji i u Europskom ekonomskom području, objavila je prošlog tjedna agencija EU-a za zdravlje ECDC.
Budući da se vrlo brzo širi, Evropa se ne bi trebala fokusirati na mjere zaustavljanja transmisije već nastojati što više smanjiti poremećaje u bolnicama, školama i gospodarstvu i ulagati velike napore u zaštitu ranjivih, poručio je.
Građani bi pak morali biti odgovorni. “Ako se ne osjećate dobro, ostanite kod kuće i testirajte se. Ako ste pozitivni, izolirajte se”, tumači.
Spašavanje zdravstva
Prioritet je stabilizirati situaciju u Europi gdje stope procijepljenosti kreću od 25 do 95 posto, što znači i različiti stupanj optrećenosti bolnica i sustava zdravstvene zaštite.
“Stabilizacija znači da zdravstveni sustav više nije blokiran zbog covida 19 i da može pružati osnovne usluge zdravstvene zaštite, koje su, nažalost, ozbiljno narušene kada su u pitanju rak i kardiovaskularne bolesti i rutinska imunizacija”.
Upitan je li potrebna i četvrta doza cjepiva da se dokonča pandemija, oprezno odgovara tek da “znamo da imunitet snažno ojača nakon svake doze cjepiva”.
Gotovo 5,6 miliona ljudi umrlo je do sada u svijetu od zaraze koronavirusom, od čega njih 1,7 milijuna u Evropi, pokazali su izračuni agencije AFP.
Zemljište u Kumboru, na kome je trebalo da se gradi ekskluzivni rizort AquaVista, ponovo je ponuđeno na prodaju, s obzirom na to da na prethodne javne pozive nije bilo zainteresovanih kupaca.
Stečajni upravnik u kompaniji Celtic properties koja je planirala gradnju ovog rizorta, Ranko Radinović, raspisao je javni poziv za prodaju imovine tj. zemljišta, ukupne površine 10.667 kvadratnih metara, koje je evidentirano u listu nepokretnosti LN 524, KO Kumbor, katastarska parcela broj 23. po početnoj cijeni od 4 mil EUR.
Kompaniju Celtic properties osnovali su 2006. godine državljani Republike Irske i porodica Koflan, koja je planirala izgradnju luksuznih apartmana i vila na više lokacija, na crnogorskom primorju.
Kompanija je izgradila pet apartmana u mjestu Podličak u Pržnom, u opštini Budva, dok su na zemljištu koje je ponuđeno na prodaju, planirali izgradnju hotela sa vilama u Kumboru u Herceg Novom.
Osim apartmana u Budvi, kompanija je planirala gradnju luksuznog hotela AquaVista u Kumboru, a planirani hotel je trebalo da se sastoji od približno 20 soba plus 125 luksuznih apartmana sa baštama, zatvorenim i otvorenim bazenima, teretanom, prodavnicama i restoranima, te pristupom marini, direktnim privatnim putem do plaže, privatnim parkingom i nizom drugih objekata. Za glavni objekat, tada je dozvoljena gradnja prizemlja i tri sprata, dok je za planirane vile B+P+1 nivo.
Pravo učešća na tenderu, za kupovinu ovog zemljišta, imaju sva fizička i pravna lica koja uplate tri odsto na ime depozita, a ponude se dostavljaju najkasnije do 17. februara ove godine, dok je otvaranje zakazano za dan kasnije.
Nevladina organizacija Profesionalnih ribara Budve, Crna Gora – NVO “Sveti Nikola” koju zastupa predsjednik Branko Vujičić predala je zahtjev Centru bezbjednosti Budva radi najave mirnih demokratskih protesta u utorak, 25. januara između 10 i 11 sati.
Kako navode u saopštenju za javnost, odlučili su se za ovu vrstu mirnog protesta jer sve njihove molbe i zahtjevi upućeni bivšem zakupcu luke Budva da im odobri komunalne vezove za ribarske brodove nisu urodili plodom.
Cijelog ljeta su se, kako ističu, nadali da će ono što je obećala Vlada Crne Gore, biti ispunjeno, da će luka Budva biti vraćena gradu Budvi.
Kako ne mogu doći do potpredsjenika Vlade, koji je prema njihovom mišljenju odgovoran za situaciju koja se odnosi na činjenicu da jedna strana firma postoji već deset mjeseci bez ijednog dokumenta, jedino što im preostaje je da održe miran protest.
Na molbu ribara i Ministarstva poljoprivrede, šumarsta i vodoprivrede, traže da im barem u zimskom periodu obezbijede komunalne vezove u luci Budva u Dukley marina im nisu izašli u susret.
“Mi smo primorani na ovaj korak kao nastavak naše borbe. Štrajk će se sastojati od isplovljavanja pet- šest ribarskih brodova, bez ikakvih političkih obilježja i sa minimalnim brojem posade na brodovima, kako bi se ispoštovale ektuelne epidemiološke mjere. Obavijestićemo Plovne jedinice Budve i Bara, kao i kapetaniju Bar“, navodi se u saopštnju koje potpisuje predsjednik NVO Sveti Nikola, Branko Vujičić.
Međunarodni festival KotorArt na ljeto 2022. godine organizuje KotorArt akademiju, čime nastavlja tradiciju majstorskih radionica, koje su činile značajan element programa i na samim počecima Festivala prije dvije decenije.
Stvaranje prilika za usavršavanje i promociju mladih talentovnih muzičara, omogućavanje češćeg koncertnog nastupanja i sticanje novih iskustava, predstavlja jedan od glavnih ciljeva KotorArta, kada se radi o mladim naraštajima muzičara. Kroz serijal KotorArt talenti, Festival promoviše mlade muzičare, a od ovog ljeta talentovani muzičari imaće prilike i da uče od vrhunskih muzičara na KotorArt akademiji – izjavili su iz PR službe KotorArta.
Četiri majstorske radionice, za violinu, flautu, gitaru i klavir, realizovaće se u festivalskom periodu 2022. godine u Kotoru, u prostorijama Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje Vida Matjan. Profesori ovogodišnje KotorArt akademije biće renomirani umjetnici i pedagozi, violinista Stefan Milenković (24-26. jul), flautista Janoš Balint (27-29. jul), gitarista Petrit Čeku (2-4. avgust) i pijanista Kemal Gekić (9-11. avgust).
KotorArt akademija
Nakon održanih radionica, izabrani studenti Akademije imaće priliku da nastupe na koncertima na kojima će im se pridružiti i ovi renomirani umjetnici, u okviru ovogodišnjeg KotorArta. Takođe, za najbolje studente planirane su i novčane nagrade i dodatni koncertni angažmani.
Više informacija u vezi sa profesorima KotorArt akademije i prijavom polaznika na neku od majstorskih radionica mogu se pronaći na internet stranici festivala, www.kotorart.me.
Nekoliko hiljada protestanata, dio njih iz drugih evropskih država, u nedjelju je marširalo Briselom kako bi izrazili nezadovoljstvo mjerama uvedenima za borbu protiv širenja covida-19.
Protestanti, okupljeni u većem broju nego na prošlim skupovima, nosili su natpise protiv premijera Alexandera De Crooa i covid potvrdi, prenosi agencija France Presse.
Skup protiv potvrda, potrebnih za ulazak u restorane i kulturna događanja, održavaju se već nekoliko tjedana u belgijskoj prijestolnici. Prošli su bili obilježeni sukobima sa snagama sigurnosti, a bilo ih je i ovaj put na marginama prosvjeda.
Organizatori događaja, među kojima su inicijative Svjetski skup za slobodu i Evropljani ujedinjeni za slobodu, na prosvjed u Bruxellesu pozvali su i stanovnike drugih europskih država.
Tako su na ulicama, među ostalima, viđene i zastave Nizozemske, Poljske i Rumunjske.
„Ono što se događa od 2020. je otvorilo ljudima oči“, rekla je Francesca Fanara, stanovnica sjevernog francuskog grada Lillea.
Portugalac Adolfo Barbosa govorio je pak o „zdravstvenoj krizi“, dodavši da mu je „srce puno zbog broja ljudi koji je stigao“.
Ovaj prosvjed događa se u vrijeme kad vlade razmatraju ublažavanje restriktivnih mjera, usprkos tome što širenje omikrona ne jenjava.
Ta je varijanta sad dominantna diljem Europske unije, objavila je Europska agencija za lijekove u petak.
Belgija je prošli tjedan imala skok u dnevnom broju zaraženih, s više od 60 tisuća slučajeva dnevno. Vlasti govore o ‘cunamiju’ zaraženih, no zdravstveni sustav je pod manjim pritiskom nego tijekom prošlih valova zaraze zbog blažih simptoma zaraze omikronom.
Belgijski premijer stoga je u petak najavio da restorani i kafići mogu produžiti svoje radno vrijeme. Noćni klubovi ostaju zatvoreni.
Francuska vlada u četvrtak je najavila da će u veljači ukinuti dio mjera – nošenje maski na otvorenom i rad od kuće prestaju biti obavezni, noćni klubovi mogu nastaviti s radom te se vraćaju koncerti sa stajaćim mjestima.
U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Budvi, Ulcinju i Baru.
U Budvi je registrovano 2.398 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Ulcinju 2.224, Baru 2.071, Nikšiću 1.954, Herceg Novom 1.824, Šavniku 1.733, Plužinama 1.646, na Cetinju 1.640, u Tivtu 1.593, Pljevljima 1.477, Podgorici 1.451.
U Beranama je registrovano 1.419 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Kotoru 1.435, Bijelom Polju 1.332, na Žabljaku 1.298, u Danilovgradu i Mojkovcu po 1.192, Tuzima 913.
U Andrijevici su registrovana 894 aktivna slučaja na 100 hiljada stanovnika, Rožajama 769, Plavu 721, Kolašinu 650, Petnjici 630 i Gusinju 275.
KONTE ANTON LUKOVIĆ-CAR VELŠKOG UGLJA I BOKEŠKIH JEDRENJAKA
1 od 15
Bark CAVALIER KRAFT
Anton Luković
Nadgrobna ploča Petra Antonovog Lukovića u Kardifu
Prčanj nekada
Bark CONTE IGINIO L.
konte Anton T. Luković
Krst na porodičnoj grobnici Lukovića u Kardifu
Župna crkva na Prčanju nekada
Prčanj nekada
Vila konta Lukovića u Tivtu
Tivat krajem 19.vijeka
Detalj sa Prčanja krajem 19.vijeka
Prčanj nekada
Luka
Luka
Piše: Siniša Luković
U najsjevernijem dijelu „R“ sekcije groblja Cathay, jednog od glavnih grobalja u Kardifu- glavnom gradu pokrajine Vels u Velikoj Britaniji, na velikom kamenom krstu nalazi se uklesan prepoznatljiv grb jedne bokeljske plemićke porodice.
Na gornjem polju štita koji je osnov grba je golub sa maslinovom grančicom u kljunu, a ispod njega luk sa strijelom. Porodično je to obilježje familije Luković i vrlo je čudno da se nalazi tako daleko od zavičaja ove familije – Prčanja u Boki Kotorskoj. Ipak, u blizini krsta sa porodičnim grbom Lukovića u Kardifu je i grobnica na čijoj kamenoj ploči latinskim jezikom piše da tu od 1860.godine, počiva „grof (konte) Petar Antonov Luković Kotorski, ne zaboravljen za života, niti će od nas biti zaboravljen u smrti“.
U pitanju je po svemu sudeći, grob jedan od potomaka grofa (konta) Antona Tripunovog Lukovića (1832-1911), poznatog bokeljskog brodovlasnika i jednog od najvećih i najbogatijih bokeških tajkuna iz druge polovine 19.vijeka, a koji je ostavio i neizbrisiv trag u privrednoj istoriji Kardifa. Petar (Pietro) je bio jedna od njegovih sinova koji je na žalost, preminuo u najranijem djetinjstvu, nekoliko godina nakon što je njegov otac doselio u Vels iz Boke Kotorske i ovdje zasnovao porodicu.
Iako je bio veoma uspješan i bogat biznismen, te značajan brodovlasnik koji je ostvario međunarodnu karijeru, o kontu Antonu Lukoviću je vrlo malo pisano u domaćim izvorima. Današnjoj javnosti u Boki on je više nego po svojim ekonomskim i pomorskim poduhvatima, poznat po činjenici da je od 1897. do svoje smrti 18.maja 1911., on bio admiral Bokeljske mornarice i da je punih 14 godina bio na čelu ove drevne organizacije bokeljskih pomoraca, preuzevši njeno vođenje od svog brata, konta Marka Lukovića koji je admiral Bokeljske mornarice bio od 1878. do 1897.godine.
konte Anton T. Luković
Anton Luković rođen je 1832.godine u Kotoru u porodici poznatog pravnika, konta Tripuna Ivana Pavla Lukovića i njegove supruge Ane Paulete di Cattaro. Osim Antona, par je imao još troje sinova: Marka, Vičenca i Pjera-Antona Lukovića. Porodica Luković inače, plemićku titulu nosi od 27.marta 1773. kada je dekretom Mletačkog Senata i dužda Alviza IV Močenigoa, pomorski kapetan Marko Luković sa Prčanja za svoje zasluge stečene u ratu i miru, dobio titulu konta za sebe i svoje potomke.
U svojoj istorijskoj monografiji „Prčanj“ iz 1937. poznati bokeljski istoričar i kulturni radnik, sveštenik don Niko Luković, zapisao je da je Antion Luković završio Gimnaziju u Kotoru i polagao maturu kao klerik. Međutim, sveštenički poziv ga nije privlačio, pa je bilo određeno da mladi Anton školovanje nastavi na čuvenom Univerzitetu u Padovi i studira pravo, poput svog oca. Mladićev nemirni duh ipak je učinio da se on umjesto na studije u Italiju, uputi na more, pa se Anton 1848. ukrcao na prčanjski brik „Slavomir“ od 247 tona i otisnuo u neizvjesnost i avanturu. Nakon nekoliko mjeseci plovidbe „Slavomirom“, jedrenjakom koji je pripadao Prčanjanima Filipu Lukoviću i Pavlu Veroni, mladi Anton Luković se sa broda iskrcao u britanskoj luci Kardif u Velsu, sa samo pet britanskih funti u džepu. Počeo je da se ovdje bavi raznim poslovima pri čemu je pokazao izuzetan preduzetnički dar i spremnost na rizik. Ubrzo je stekao prvi značajniji kapital koji je nastavio da ulaže u poslove vezane za pomorsku agenturu i trgovinu metalima i glavnim velškim izvoznim proizvodom – čuvenim kardifskim ugljem. Luković je u narednih par godina postao i vlasnik nekoliko velških rudnika.
Nadgrobna ploča Petra Antonovog Lukovića u Kardifu
Poslovni partner u ovom poduhvatu mu je bio brat Marko koji je organizovao drugi dio poslovnog lanca – u Boki i Dalmaciji, te glavnim austrijskim lukama Trst i Venecija, kao i u još nekim drugim lukama po Evropi. Anton razvija biznis kupujući i gradeći više brodova – jedrenjaka koji su plovili pod austrijskom zastavom. Osim njegove robe koju je izvozio iz Velsa, ti brodovi su prevozili i druge terete, ali i putnike širom svijeta.
Prema podacima iz Pomorskih godišnjaka (Anuario Marittimo) centralne austrijske (kasnije austrugarske) Pomorske Vlade u Trstu, konte Anton Luković je samostalno ili u suvlasništvu, posjedovao čak 12 jedrenjaka: barkove „Conte Arturo L.“, „Conte Oscar L.“, „Conte Iginio L.“, „Cavalier Craft“ „Isabella“ i „Iskra“, brik-škunu “Lucovich A.T.“, brikove „Nettuno“,“Favorito“, „Peppina B“ i „Ljubica“, te brigantin „Andrić“. Dio brodova dobio je imena po članovima njegove porodice: sinovima Oskaru, Iđiniju i Arturu, te supruzi Izabeli.
Bark CONTE IGINIO L.
Konte Anton se naime, u Kardifu oženio Izabelom Mod Doukin, potomkinjom tamošnje plemićke porodice Doukin koja je nekada ima velike posjede u tom dijelu Velsa. U vrijeme kada je mladi bokeljski preduzetnik oženio, Izabelina porodica je međutim, već bila izgubila najveći dio svog imetka. To nije poremetilo sreću mladog bračnog para pa su Antonio i Izabela tokom zajedničkog života dobili četvoro djece, među kojima po svemu sudeći i malenog Petra sa početka ove priče, koji je na žalost, umro u najranijoj mladosti.
Poslovi konta Antona su prosto cvjetali u drugoj polovini 19.vijeka – ugalj i metal iz Britanije prodavao je širom Evrope, njegovi brodovi vozili su njegove, ali i terete drugih krcatelja, a neki od njih poput barka „Conte Oscar L.“ tih su godina u daleku Australiju doveli i prve doseljenike sa područja tadašnje austrijske pokrajine Dalmacija. Ostalo je zabilježeno da je samo bark „Isabella“ u dva putovanja koja je godišnje obavljao preko Atlantika na relaciji Evropa- Antili, svom vlasniku kontu Antonu Lukoviću godišnje donosio po 30.000 zlatnih franaka čiste dobiti. Poređenja radi, tih je godina inače, cijena izgradnje potpuno novog jedrenjaka tipa bark, nosivosti 600 tona, iznosila 50.000 franaka…
Prčanj nekada
Konte Anton je na svojim brodovima zapošljavao prvenstveno bokeljske pomorske kapetane i posadu iz naših krajeva, a čestim je dobročinstvima pomagao rodni kraj, Njegovo najveće dobročinstvo desilo se 13.februara 1889. kada je konte Anton Luković pred advokatima u Kardifu, sklopio darovni ugovor kojim je svoje veliko imanje u Tivtu na obali između rta Seljanovo i Pina, poklonio austrougarskoj Ratnoj mornarici, da bi ona na tom mjestu izgradila Pomorski arsenal, a Tivat od malog ribarskog i težačkog mjesta, bio transformisan u industrijski centar u kome će „domaći ljudi dobili koru kruha“, kako to piše u odluci tadašnjeg tivatskog Opštinskog vijeća.
Anton Luković
Konte Anton Luković je toliko bio značajan za ekonomiju Kardifa i Velsa da je izabran za potpredsjednika britanske Privredne komore sa sjedištem u Londonu. Iz brodovlasničkog posla on se povukao 1899. kada je prodao svoj zadnji brod, bark „Isabella“ – posljedni veliki prčanjski jedrenjak duge plovidbe. Godine 1909. već ostarjeli bokeljski preduzetnik sve poslove prepustio je jednom od svojih sinova. Ipak, Lukovićevo poslovno carstvo u Britaniji nije se dugo održalo jer je njegovog očito prilično naivnog potomka, prevario jedan od njegovih poslovnih partnera koji je pobjegao sa većinom kompanijskog novca, pa je firma vještog Prčanjanina, konta Antona Lukovića na kraju bankrotirala. On ipak, nije dočekao da vidi taj neslavni kraj, jer je preminuo 18.maja 1911. u Kardifu gdje je i sahranjen. Potomci konta Antona i danas žive u Velikoj Britaniji i SAD-u.
Luka
BRODOVI U VLASNIŠTVU/SUVLASNIŠTVU KONTA ANTONA LUKOVIĆA
Brik „Ljubica“ od 315 tona, sagrađen 1852. u Rijeci, prodat 1871. a javnoj licitaciji u Engleskoj.
Brik „Andrić“ od 238 tona, sagrađen 1858. u Rijeci, godine 1874. smanjena mu je kategorija plovidbe na obalnu.
Brik-škuna „Lucovich A.T.“ od 240 tona, sagrađen 1865. u Kjođi u Italiji, potonuo 14.novembra 1875. kod Jafoa u današnjem Izraelu.
Brik „Nettuno“ od 367 tona, sagrađen 1867. u Rijeci, potonuo septembra 1876. na ušću rijeke Žironde u Francuskoj.
Brik „Favorito“ od 244 tone, sagrađen 1858. u Rijeci, prodat novembra 1881.godine u Aleksandriji.
Brik „Peppina B“ od 345 tona, sagrađen 1856. u Bakru, prodat 14.jula 1881. godine. Bark „Iskra“ od 478 tona, sagrađen 1856. u Sunderlandu u Velikoj Britaniji, prodat 1887. godine porodicama Kamenarović i Radoničić iz Dobrote.
Bark „Cavalier Craft“ od 346 tona, sagrađen 1869. u Mowbrai Quai-ju u Velikoj Britaniji, napušten 9.aprila 1888. godine u Montevideu, Urugvaj, nakon pretrpljene teške havarije.
Bark „Conte Oskar L.“ Od 953 tone, sagrađen u Spoturnu u Italiji 1871. godine, prodat 1893. Alfredu Martinoliću iz Malog Lošinja.
Bark „Conte Iginio L.“ od 483 tone, sagrađen 1864. u Hyltonu- u Velikoj Britaniji, potonuo je 12.januara 1894.godine.
Bark „Conte Arturo L.“ od 518 tona, sagrađen 1872. u Kopru, prodat 1889.godine dobrotskim familijama Dabinović i Radoničić.
Bark „Isabella“ od 352 tone, sagrađen 1871.godine u Clympingu, Velika Britanija, prodat 19.februara 1899.godine u Trstu nekom turskom državljaninu.
/S.L/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
U protekla 24 saat od posljedica koronavirusa preminulo je šest osoba – dvije iz Podgorie, a po kedna Nikšića, Budve Kotora i Bara, od kojih je najmlađa imala 73 godine, a najstarija 90 godina. Registrovano je 996 novooboljelih, a prijavljen je oporavak kod 1415 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 9580.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota 22.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2844 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 996 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
283
Nikšić
137
Bar
113
Ulcinj
65
Budva
60
Pljevlja
56
Bijelo Polje
55
Herceg Novi
36
Cetinje
32
Berane
30
Tivat
28
Kotor
23
Danilovgrad
18
Rožaje
17
Mojkovac
12
Tuzi
8
Petnjica
5
Plav
5
Kolašin
4
Plužine
4
Gusinje
2
Žabljak
2
Andrijevica
1
Šavnik
0
Ukupno
996
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 22.01.2022. godine je iznosio 33,93 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2513.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 213140.
