Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je za vikend studijsku posjetu medija iz Slovenije, u okviru mediteranskog prekograničnog projekta Model evropskog održivog turizma mediteranskih staza.
„Riječ je o predstavnicima novinskih kuća Dnevnik, Portal 24 UR i Nedeljnik Dnevnika, koji su imali priliku da se upoznaju sa Ilirskom stazom, kulturnom stazom sertifikovanom od Savjeta Evrope, koja baštini, valorizuje i promoviše tragove antičke civilizacije u Crnoj Gori“, objasnili su iz NTO.
Oni su dodali da staza, odnosno dio koji prolazi kroz Crnu Goru, obuhvata Duklju i Risanske mozaike i predstavlja pilot stazu za ispitivanje prikladnosti novog pristupa za promociju modela Zelene staze. Taj model je osmišljen kako bi se smanjila sezonalnost, promovisala tradicija, lokalno kulturno nasleđe i održiv razvoj uz uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti, kao i drugih aktera u dijalog o strateškom planiranju.
„Osim toga, učesnici studijske posjete imali su priliku da obiđu Cetinje, gdje su isprobali vožnju električnim vozićem, Bogorodičin hram u Prčnju i samostan Svetog Nikole, vinarije i seoska domaćinstva. Pored medija iz Slovenije, u studijskoj posjeti su učestvovali i predstavnik organizacije koja upravlja Ilirskom stazom, Dunavski centar za kompetenciju, kao i predstavnici televizije Vijesti“, navodi se u saopštenju.
Projekat Model evropskog održivog turizma mediteranskih staza realizuje se u okviru mediteranskog prekograničnog projekta, a od ključne važnosti je da se slijedi zajednička strategija i imidž za komuniciranje novih ponuda, kao i uključivanje preduzeća, medija i ostalih zainteresovanih strana.
„NTO planira i organizaciju online radionice nakon koje će se sprovesti evaluacija procesa, kako bi se dobili rezultati koji omogućavaju da se izradi novi zajednički plan upravljanja“, navodi se u saopštenju.
Septembar – prvo mjesto – Dušan Vukčević – kavala 1.6kg
U tradicionalnoj akciji “Ulov mjeseca” kompanije Una iz Tivta prvo mjesto za mjesec septembar i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dušan Vukčević sa ulovljenom kavalom od 1.6kg.
Riba je ulovljena podvodnom puškom, na dubini od 21 metar, tehnikom ruparenja. U pitanju je kapitalni I rijedak primjerak za naše more.
Živi u jatu, plaha je riba, boravi u najdubljim i najtamnijim mjestima, što joj omogućava bolje skrivanje od prirodnih neprijatelja pa je samim tim jako teško uloviti.
Dušan je član kluba SRK “ Deep blue” Podgorica
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Boban Radošević sa tunom od 65 kg podvodnim ribolovom.
Septembar drugo mjesto – Boban Radošević – tuna 65kg
Tuna je ulovljena malom puškom klasikom 90cm. Nakon sat vremena borbe i par milja od obale izvučena je konačno na čamac.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Đakonović Miloš sa tunom od 75kg štapom iz barke.
Ulovljena u Barskom zalivu. Operema: Mitchell stap sa rolerima 50/80, masina Okuma Solterra 50W II, konac 100lb, podvez fc 100lb, udica kovana 6/0.
Septembar treće mjesto – Đakonović Miloš – tuna 75kg štap
Kako kaže Miloš: “Jutro je obećavalo ulov. Tune je bilo dosta, lovila je na površini sitnu ribu. Našli smo se bukvalno na pravo mjesto u pravo vrijeme. Maltene je gadjala mamac dok sam ga puštao iz ruke, nekih 30tak metara iza čamca.
Silno je potegla i krenula prema otvorenom i dubini. Bilo je drame oko izbjegavanja drugih plovila zbog jutarnje aktivnosti ostalih ribara i turista.
Strpljivo smo je ispratili i nekako preusmjerili u prazan prostor. Borba je onda počela lagano, bez forsiranja. Sačekali da se umori i nakon par bjegova krenula je ka površini.
Nakon pola sata borbe bila je vezana za bitvu. Normalno, kao i uvijek bez pomoći djece i supruge ne bi bilo ni ulova ni gušta, vesela posada nepromijenjena. Mamac je bio krupan širun.
Toliko od nas, pratimo Život sa morem i uživamo svaki dan na moru!”
Škola vokalnih vještina – pop, džez, rok muzike i mjuzikla koju će voditi Natalija Knjažinskaja – pjevačica i kompozitorka, nastavnica na Ruskoj muzičkoj akademiji „Gnjesin“ počeće sa radom u kotorskom Kulturnom centru.
Polaznici će učiti osnove pjevačkog disanja, razvoj pjevačkog opsega i muzičkog sluha i kreiranje i produkciju projekata.
Časovi su besplatni i održavaće se dva puta sedmično (utorak i petak) u Muzičkoj sali Kulturnog centra Kotor od 18 sati.
Prijave do 22.oktobra 2021.g. na broj telefona 067 170 319 i na mailu slovo-golos@mail.ru
Dio trase u Donjoj Lastvi kuda treba da se gradi novo šetalište
JP Morsko Dobro je izmijenjenim Planom korišćenja sredstva tog javnog preduzeća za 2021.godineu izbrisalo je skoro sva ranije planirana značajnija ulaganja te firme u projekte i obalnu infrastrukturu na području opštine Tivat. Tako će se opet nastaviti praksa koja je prisutna već godinama da Morsko Dobro na području Tivta ne ulaže gotovo ništa mimo aktivosti u zaštičenom rezervatu prirode Solila čiji je ta firma zvanični upravljač.
Izmijenjeni Plan na koji je saglasnost nedavno dala Vlada Crne Gore donešen je zbog činjenice da Morsko Dobro neće naplatiti pola od planirane naknade za korišćenje mora i obale italijanskoj kompaniji Terna za postavljanje druge žile podmorskog elektrokabla Crna Gora-Italija, jer je ta kompanija odustala od druge faze izgradnje tog elektroenergetskog infrastrukturnog objekta. Zbog toga će Morsko Dobro umjesto planiranih 2,18 miliona ura, od kompanije Terna Crna Gora ove godine prihodovati samo 1,09 miliona, a to je prouzrokovalo i drastično smanjenje obima planiranih ulaganja budvanskog JP u prijeklte uređenja i održavanja obalne infrastrukture u svih šest primorskih opština.
Što se Tivta tiče, Morsko Dobro je izbrisalo najveći planirani prijekat ulaganja u izgradnju nove obalne infratsrukture u tom gradu – prve faze šetališta na potezu od crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi do Lepetana, a za koju je bilo namijenilo 285.000 eura. Odustali su i od izbora pružaova usluga nadzora nad izvođenjem tih radova, vrijednih dodatnih 15.000 eura. Početak izgradnje ovog šetališta koje će biti ukupne dužine 2,3 kilometra, bio je projekat kojim se Morsko Dobro najviše hvalilo ptroteklih mjeseci i obećavalo ga gradskim čelnicima Tivta koji imaju sve više primjedbi na nezadovoljavajući obim investiranja tog JP u obalnu infrastrukturu Tivta odakle Morsko Dobro godišnje uzima na stotine hiljada eura od zakupaca plaža i korisnika drugih djelova obele.
Čelnici Morskog Dobra predvođeni direktorom Mladenom Mikijeljem (DF) još prije desetak dana na sastanku sa gradonačenikom Tivta Željkom Komnenovilem (NP) sa sigurnošću su govorili o početku gradnje obalnog šetališta od Donje Lastve do Lepetana, ukupne vrijednosti 2,4 miliona eura, sa čime se gradonačelnik potom prošle sedmice pohvalio na konferenciji za novinare. On je tada govorio o rebalasnu budžeta i prestojećim incvesticionim projektima u Tivtu, posebnoo naglašavajuči da gradu treba to novo obalno šetalište do Lepetana jer će ono biti iskorištenmo i za postavljanje kanalizacionog kolektora za naselja Lepetene i Opatovo. Od svega toga međutim, nakon izmjene Plana upotrebe sredstabva JPMD za 2021., neće biti ništa.
Dio trase na Opatovu kuda treba da se gradi novo šetalište
Morsko Dobro je inače, početkom avgusta saopštilo da je dobilo saglasnost glavnog gradskog ahitekte iz Tivta na idejno rješenje za izgradnju lungo mare pješačke staze neposredno uz magistralni put Tivat – Lepetane, u dužini 2,3 kilometra, te da je u toku izrada glavnog projekta za taj novi objekat. Projektnim zadatkom je predviđeno da se teren na pojedinim dijelovima proširi od 1,5-2 metra sanacijom potpornih zidova, ne remeteći postojeću liniju obale. Radovi su trebali da obuhvate popločavanje staze uobičajenim materijalima za trotoare i šetališta (prefabrikovani betonski elementi ili kamene ploče), javnu rasvjetu u LED tehnologiji, atmosferske odvode i adekvatnu infrastrukturnu opremljenost šetališta (parkovske klupe, korpe za otpatke, zaštitnu ogradu, info table).
Zbog izmijenjenog Plana korišćenja sredstava tog JP za 2021., Tivat ostaje i bez svog udjela u poslovima ukupne vrijednosti 53 hiljada eura koje je Morsko Dobro prethodno planiralo da će ove godine izvesti na obilježavanja vezova na pontama, mandraćima i bovama, te nabavki i opremanju privezišta bitvama i alkama za vezovanje čamaca.
U izmijenjenom Planu korišćenja sredstava JPMD za 2021. ostala ranije planirano ulaganje od 10.000 eura u usklađivanje i doradu idejnog riješenja pješače staze lungo mare sa parternim uređenjem zelenih javnih površina obodom Ponte Seljanovo, dužine cirka 500 metara, kao i revizija Glavmog prijekta lungo mare šetališta na Ponti Seljanova, vrijedna 3.000 eura. „Opstala“ je i druga faza uređenja pješalke staze u dužini od 80 metara uz granicu Rezervata prirore „Tivatska Solila“ sa ugradnjom solarne javne rasvjete, vrijedna 20.000 eura, te 8 hiljada eura vrijedni radovi na postavljanju i priključenju na vodovodnu mrežu protivpožarne opreme u ovom rezercvatu prirode. Solila će imati i uobičjeni godišnji monitoring stanja životne sredine (6.000 eura) kao i uoblajene radove na „uređenju i održavanja posebnog rezervata prirode“ vrijedne 5.000 eura. Morsko Dobro će kako je najavljeno, izvesti i 15.000 eura vrijedne radove na uklanjanju objekta aktuelnog Info-puznkta u Solilima, te priporemi terena i postavljanju inasalacija za izgradnju novog objekta Centra za posjetioce koji će Morsko Dobro dobiti kroz međunarodni projekat „ePATH“. Za opremanje enterijera tog objekta planirano je da će budvansko JP ove godine izdvojiti još 10.000 eura.
Kao novi projekat koji će Morsko Dobro do kraja godine realizovati u Tivtu navedeno je 8.000 eura vrijeno vršenje batimetrijskog mjerenja i istraživanja morskog dna magnetometrom na ukupno sedam lokacija za nova sidrišta za jahte u akvatorijumu ispred naselja Donja Lastva, Obala Đuraševića i Krašići. Povećano je i planirano izdvajanje za izradu projektne dokumentacije za regulisanje kanala i vodotoka u rezervatu Solila sa 17.250 na 30.000 eura.
Kao središnji dio manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje koju već deset godina zajednički provode gradovi Krk-Centar za kulturu grada Krka i Kotor-Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, 08. oktobra 2021., u Galeriji Decumanus Grad Krk, otvorena je izložba Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora u realizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, čija je autorica muzejska savjetnica istoričarka umjetnosti Radojka Abramović.
Riječ je o izložbi kojom je obuhvaćeno 16 velikih, dvojezičnih, panoa od kojih 13 prikazuju lavove rađene tehnikom reljefa u kamenu, dva minijature iz knjiga, a jedan mletačkog lava sa zastave dobrotske tartane „La Beata Vergine“. Namjera ove izložbe, ali i istoimenog rukopisa na kojem se temelji postavka jest ta da ukaže na važnost očuvanja motiva mletačkog lava na spomenicima kulture mletačkog perioda u gradu Kotoru. Naime, gotovo četverostoljetno prisustvo Venecije na kotorskom području (1420-1797), ekspanzija u arhitekturi, kulturi i načinu života koje je to prisustvo donijelo, ostavilo je traga te se danas očituje u strukturi Kotora kao tipičnog mediteranskog, srednjevjekovnog grada. Grad izložen prelamanju dvaju snažnih političkih i kulturnih utiecaja, Istoka i Zapada, postao je specifičan baš po toj simbiozi, a ostaci mletačke i svih ostalih kultura doprinijeli su njegovom bogatstvu i kulturno-istorijskoj slojevitosti.
O izložbi i desetogodišnjoj suradnji Krka i Kotora, pored direktorice Centra za kulturu Grada Krka Maje Parentić, takođe su govorili direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i viši muzejski tehničar Tomislav Bonić koji je okupljenima prenio riječi autorice izložbe Radojke Abramović.
Otvorenje izložbe Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, uvodi Parentić, priređuje se u povodu 450. godišnjice Lepantske bitke, a u tom kontekstu potrebno je istaknuti kako je priča krenula kao saradnja dvaju zidinama opasanih gradova čije su galije, kao dio armade Svete lige, sudjelovale u tom slavnoj pomorskoj bici. S vremenom su, između Krka i Kotora, otkrivene i mnoge druge poveznice, a posebno je zanimljivo to što ih donosi i ova izložba. Naime, lav kao ultimativni mitski i heraldički simbol imao je određenu ulogu u istoriji obiju gradova, a bili mu mi skloni ili ne, ta nam je istorija, duž istočnojadranske obale, odredila današnjicu, zaključila je Parentić.
Jedan od najvažnijih događaja u pomorskoj istoriji gradova Mediterana, svakako je Lepantska bitka, odigrana 1571. godine, ističe Radulović. Pobjeda hrišćanskih snaga udruženih oko Svete lige nad osmanlijskom vojskom zaustavila je daljnje napredovanje Osmanlija prema Zapadnoj Europi. U tom su značajnom istorijskom sukobu sudjelovala i naša dva grada – Krk i Kotor – s dvije galije Cristo Ressussitato (Krk) i Sveti Tripun (Kotor). U kontekstu proslave ove važne godišnjice, Pomorski muzej Crne Gore donosi izložbu Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, autorice Radojke Abramović, istoričarke umjetnosti i muzejske savjetnice, koja još jednom potvrđuje kako je Kotor nepresušna riznica umjetničkog blaga. Vodeći nas učenim jezikom prostorom i vremenom Kotora, nastavlja Radulović, prateći pritom snažnu figuru lava, autorica nam ga, osim isklesanog u kamenu i otisnutog na arhivskim dokumentima, otkriva i na povlasticama, dukalima i knjigama s minijaturama; na pergamenu, kovanom novcu, medaljonima, zastavama brodova, ali i na platnima velikih majstora gdje simbol Serenissime zaštitnički lebdi nad sukobljenim jedrenjacima. Osim umjetničke i znanstvene vrijednosti, ova dokumentarna izložba i knjiga na kojoj se ista temelji, otkrivaju nam fabulu prepunu dragocjenim informacijama istorijskog, socijalnog, etničkog, vjerskog i kulturološkog karaktera, predstavljajući tako vrijedan prilog istraživanju umjetnosti i kulture grada Kotora, kazao je Radulović.
Otvaranje izložbe – Grad Krk
Najviše mletačkih lavova u gradu Kotoru, tumači Bonić, nalazi se na kotorskom jedinstvenom odbrambenom sistemu, gradskih zidina koju čine bedemi oko i nad gradom. Kao predstraža vodenih puteva za istočni Mediteran i kopnenih puteva koji su vodili prema Carigradu, urbanistički plan Kotora u cjelini je podvrgnut strategijsko-fortifikacijskim zahtjevima vremena u kojem je nastajao. Zidine, kao i utvrđenje nad gradom gradili su Grci, Rimljani, Iliri, Vizantinci, Nemanjići i Mlečani, a za vrijeme vladavine potonjih, od 1420. – 1797. godine, izgrađena je kompleksno utvrđenje najbliže današnjem izgledu zdanja. S gradskih zidina su: Lav sv. Marka s gradskim patronom sv. Tripunom (18. stoljeće) pripisan kiparu Francescu Cabianci; Venecijanski lav iznad današnje gradske kavane Dojmi izrađen za vrijeme dužda Antona Grimanija (1602. – 1604.); Mletački lav nad sjevernim gradskim zidinama uz rijeku Škurdu (16. stoljeće); Mletački lav na položaju Valier s desne strane ulaza u grad, nazvan po mletačkom duždu Dolfinu Valieru (1560. – 1563.); Mletački lav iznad ribarnice unutar gradskog Markata iz vremena rektora i providura Zorzija Cornera (1663. – 1665.); Mletački lav smješten na ulazu u tvrđavu Sv. Ivana postavljen za vrijeme providura Feriga Balbija (1759. – 1760.); Mletački lav na utvrdi Sv. Stjepana iz vremena providura Giustina Boldu (1755. – 1758. ); Lav Sv. Marka na ulazu u tvrđavu Sv. Ivana (oko 1420.). Međutim, motivi lava kao simboli mletačkog protektorata, nisu prisutni samo kao isklesani u kamenu, već su predstavljeni i u ostalim tehnikama, na zavjetnim slikama, srebru, papiru, pergamentu, drvu, tkanini i slično. Poput meteora sa zvjezdanog neba Prevedre Republike, nastavlja Bonić, rasuli su se venecijanski lavovi i obilježili područje pod njezinim protektoratom. Reljefi venecijanskog lava prisutni su na području Lombardije, Dalmacije, Boke Kotorske, Albanije, Peloponeza, Krita, Kipra i Egejskih ostrva, a u 15. vijeku i u italijanskim gradovima: Padovi, Vicenzi, Veroni, Bresciji i Bergamu. Venecijanski lavovi povezuju i gradove Kotor i Krk. Oni čak dijele i istu sudbinu koja je u pojedinim istorijskim trenucima dovodila do njihovog devastiranja i, nažalost, totalnog uništenja. Ti su lavovi u oba grada svjedoci kulturno-istorijskog kontinuiteta, žive i frekventne istorijske pozornice. Na njihovo očuvanje najprije nas poziva osjećaj za zaštitu kulturnog nasljeđa, a tu je i obaveza koja proizilazi iz međunarodne konvencije gradova koji su pod okriljem UNESCO-a, zaključio je Bonić.
Izložba Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora ostaje otvorena do 22. oktobra.
Talijanska jedrilica Arca SGR s Furiom Benussijem za kormilom osvojila je 53. Barcolanu, najpopularniju i najmasovniju jedriličarsku regatu s grupnim startom, koja se tradicionalno vozi u Tršćanskome zalivu.
Veliki uspjeh ostvarili su jedriličari iz Kotora, treće mjesto, Maxi Jena MM sa skiperom Milošem Radonjićem.
Ovogodišnja regata vozila se po vrlo jakoj buri, pa je nakon podneva skraćena ruta, dok je regata poništena za jedrilice manje od 12 metara zbog opasnih naleta bure preko 40 čvorova.
U tim se uslovima najbolje snašla Arca, koja je ciljem ispred dvorca Miramare prošla za svega 45 minuta, ispred branitelja naslova, slovenskog krstaša Way of life, vodećeg nakon dvije od tri trećine utrke, ali mu je bura nanijela veliku štetu na jedrilju zbog koje se skoro prevrnula i morala usporiti. Treća je bila Maxi Jena MM Crnogorca Miloša Radonjića, a četvrta Adriatic Europa Slovenca Dušana Puha.
Na ovom izdanju je bilo prijavljeno više od 1650 brodova, a prošle godine se Barcolana zbog pandemije nije održala.
Barcolana 2021.
Barcolana je jedriličarska regata u blizini sjevernotalijanskog lučkog grada Trsta. S oko 2.000 učesnika jedna od najvećih jedriličarskih regata na svijetu.
Najveća i najstarija regata na Jadranu.
Od 1969. godine regata se odvija svake druge nedjelje u oktobru Tršćanskom zalivu.
Otvaranje Svjetskog u sportskom ribolovu, Herceg Novi
U Herceg Novom je otvoreno 56. Svjetsko prvenstvo u sportskom ribolovu iz usidrenog čamca za seniore na kojem učestvuje 12 reprezentacija: Belgija, Hrvatska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Portugal, San Marino, Slovenija Španija i Crna Gora.
Šampionat je sinoć u hotelu „Park“ u Bijeloj otvorio delegat Svjetske Federacije za sportski ribolov na moru, Karlos Vinagre.
„Iz ranijeg iskustva i ranijih šampionata znamo da su u ovom području dobri sportski ribari kao i da postoji veliko interesovanje za ovaj sport. Takmičarima želimo ugodan boravak i da nađu vremena da posjete neku od lokalnih turističkih atrakcija, ali i da se uvjere da su naši crnogorski prijatelji dobri domaćini. Takmičarima želimo iskrenu sreću, pravo sportsko nadmetanje i da pobjedi najbolji“, poručio je Vinagre.
Otvaranje Svjetskog u sportskom ribolovu, Herceg Novi
Na ceremoniji otvaranja učesnike je u ime grada domaćina i generalnog pokrovitelja šampionata pozdravio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić. On je poželio dobrodošlicu i izrazio zadovoljstvo što je Herceg Novi izabran za mjesto održavanja ovog takmičenja najvišeg ranga.
„Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore najviše je zaslužan za činjenicu da ste svi vi danas naši gosti. Svojim predanim radom, ljubavlju prema sportskom ribolovu i željom za najboljom promocijom našeg grada Savez godinama unazad doprinosi da Herceg Novi bude respektabilan partner u organizaciji ozbiljnih takmičenja. Kao predsjednik Opštine, naglasiću da i lokalna samouprava teži istom cilju. Naše je opredjeljenje i strategija da Herceg Novi bude prepoznat u međunarodnoj zajednici kao oslonac realizaciji i organizaciji događaja i manifestacija najvišeg nivo, koji unaprijeđuju život u zajednici i doprinose promociji grada“, poručio je Katić.
On se zahvalio Savezu na organizaciji, a svim članovima 12 reprezentacija na učešću.
Otvaranje Svjetskog u sportskom ribolovu, Herceg Novi
„Za status dobrog domaćina potrebno je ulagati trud i stremiti uspjehu, ali i imati pouzdane partnere i prijatelje iz cijelog svijeta. Zbog toga je ovaj turnir od izuzetnog značaja za naš grad. Nadam se da će vam Herceg Novi biti grad po mjeri i mjesto u kom se ugodno osjećate, ne samo tokom ovog Svjetskog prvenstva, već i u svakoj drugoj prilici“, zaključio je Katić.
Takmičare je pozdravio i poželio sportsku i fer borbu Mladen Rostović, predsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore.
„Založili smo se da sve bude organizovano na najvišem nivou, a trudićemo se da i takmičenje protekne na isti način“, kazao je Rostović i zahvalio se svim sponzorima koji su pomogli u pripremi svjetskog prvenstva. Istakao je da je ovaj događaj potvrda da Svjetska Federacija ima veliko povjerenje u crnogorski Savez, te podsjetio da se prvenstvo održava u sklopu Evropske nedjelje sporta.
Otvaranje Svjetskog u sportskom ribolovu, Herceg Novi
Pred takmičarima je danas trening, pa tri dana takmičenja u tri reona Bokokotorskog zaliva, a svečano proglašenje pobjednika i dodjela nagrada zakazani su za subotu, 16. oktobra.
Svečanom otvaranju prisustvovali su i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur i predstavnica Uprave za sport i mlade Milica Adžić. U programu je učestvovalo Kulturno umjetničko društvo „Sloga“.
Nakon iznimno uspješne ljetne sezone u kojoj je United Airlines pokrenuo liniju između New Yorka i Dubrovnika (u razdoblju od jula do početka oktobra), ovaj poznati američki avioprijevoznik već sada najavljuje više letova prema Zračnoj luci Dubrovnik u sljedećoj ljetnoj sezoni!
United Airlines vratit će se u Zračnu luku Dubrovnik i sljedeće ljetne sezone! United je s početkom jula ove godine uveo redovnu liniju između Dubrovnika i New Yorka. Prvo su najavljena tri leta sedmično, a kompanija je ubrzo najavila povećanje te je prema Dubrovniku prometovala četiri puta sedmično od početka jula do početka oktobra ove godine.
Avioprijevoznik je, potaknut odličnim interesom na ovoj liniji, već sada najavio nastavak prometovanja između Dubrovnika i New Yorka i u ljetnom redu letenja sljedeće godine.
Za razliku od ove godine, u sljedećoj ljetnoj sezoni United Airlines planira obaviti prvi let između Dubrovnika i New Yorka već krajem svibnja (27.05.2022.). Ove je ljetne sezone zadnji let obavljen na samom početku listopada, a za iduću godinu United planira redovne operacije sve do samog kraja oktobra (26.10.2022.). Time će ova linija sljedećeg ljeta biti u prometu puna dva mjeseca dulje u odnosu na ovu sezonu.
Za razliku od Uniteda, Delta Air Lines, koja je također ovog ljeta prometovala redovno između New Yorka i Dubrovnika, još nije pustila u prodaju karte na ovoj liniji za sljedeću ljetnu sezonu, no još uvijek ima vremena za to. U slučaju da se to i ne dogodi, postoji mogućnost da će United reagirati i povećati kapacitet prema Dubrovniku, ili uvođenjem većeg tipa zrakoplova ili povećanjem tjednih rotacija.
Nakon vijesti kako hrvatskim državljanima najkasnije od 01. decembra ove godine više neće trebati vize za posjet SAD-u, te nakon što su ova dva prijevoznika čak 8 puta tjedno ovog ljeta prometovala između Dubrovnika i New Yorka, iz provjerenih izvora doznajemo kako su u procesu pregovori oko uvođenja još jedne redovne linije iz Sjedinjenih Američkih Država prema Hrvatskoj za sljedeću ljetnu sezone.
“Götheborg of Sweden” se smatra najvećim još plovećim drvenim jedrenjakom na svijetu, a zapravo je vjerna replika broda Götheborg I, porinutog 1738. godine.
Originalni East Indiaman trgovački jedrenjak je potonuo ispred Götheborga 12. septembra 1745. kada se vraćao s trećeg putovanja u Kinu, ali u u starim zapisima stoji kako u nesreći nitko nije stradao. Ostaci olupine pronađeni su 1984., što je iniciralo izgradnju replike koja je trajala od 1995. do 2003. godine.
U razdoblju od 2005. do 2007. brod je prošao povijesnu rutu do Azije i natrag, a u aprilu 2022. će ponovo krenuti na putovanje prema Šangaju, s time da će kao atrakcija uplovljavati u luke u Londonu, Lisabonu, Palma de Mallorci, Ateni, Aleksandriji, Djibutiju, Muscatu, Chennaiu, Singapuru, Ho Chi Minh Cityju i Hong Kongu.
Brod dužine 58 metara ima 1964 m2 jedara, ali i dva Volvo Penta motora snage 2 x 550 KS.
Zemljotres magnitude 6,2 zabilježen je južno od ostrva Havaji, saopštio je američki Geološki zavod (USGS), ali nema upozorenja na opasnost od cunamija, niti izvještaja o eventualnoj šteti.
Potres je bio na dubini od 35 kilometara, a središte mu je bilo južno od mjesta Naalehu, navodi USGS.
USGS je prvo izvijestio o jačini potresa od 6,1, no kasnije ga je povećao na 6,2.
Potresi te jačine mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja.
