Pojačane kontrole ugovora o radu – podrška implementaciji projekta Evropa sad

0
Pojačane kontrole ugovora o radu – podrška implementaciji projekta Evropa sad
Ugovor o radu – porez – ilustracija – Foto: Pixabay.com

Uprava za inspekcijske poslove će pojačano kontrolisati ugovore o radu, kao podršku implementaciji projektu Evropa sad, a kazne za poslodavce iznose do 20 hiljada EUR.

Iz Uprave su pozvali građane koji misle da su im prava iz rada zakinuta da prijave nepravilnosti.

“Imajući u vidu da sprovođenje reformi mora da prati pojačani inspekcijski nadzor Uprava će preko odsjeka za inspekciju rada, u narednom periodu, obavljati pojačane inspekcijske nadzore preduzeća u dijelu poštovanja samih odredbi programa kada će se kontrolisati ugovori o radu i provjeravati slučajevi u kojima poslodavci sa zaposlenima potpisuju ugovore o radu na polovinu radnog vremena i da li je radno mjesto sistematizovano na manje od punog radnog vremena”, navodi se u saopštenju UIP-a.

Uprava je u prethodnom periodu radila na provjeri informacija o privrednim subjektima koji su sa zaposlenima zasnovali radni odnos na nepuno radno vrijeme.

“Inspekcija rada je na osnovu prikupljenih informacija o preduzećima sastavila spisak preduzeća kao i pojedinačni spisak za svaki privredni subjekat sa brojem zaposlenih koji su zasnovali radni odnos na puno radno vrijeme kao i onih koji su zasnovali radni odnos na nepuno radno vrijeme i došla do podatka da većina to jest 99,2 odsto zaposlenih kod kontrolisanih privrednih subjekata ima zasnovan radni odnos na puno radno vrijeme”, rekli su iz Uprave.

Inspekcija rada, kako se dodaje, ima posebnu ulogu u sprovođenju projekta Evropa sad kojim je predviđeno da će poslodavac povećati neto zaradu zaposlenog za onoliki iznos dažbina na teret zaposlenog, koji bude umanjen.

“Nadležnost inspekcije u odnosu na poslodavca i navedenu obavezu proizilazi iz obaveze da obavlja kontrolu nad primjenom Zakona o radu, Opšteg kolektivnog ugovora, Granskog kolektivnog ugovora odnosno odredbi pojedinačnog kolektivnog ugovora”, kazali su iz UIP-a.

Iz Uprave su podsjetili da ukoliko poslodavac ne obavi svoju obavezu po rješenju, inspektor mu može zaključkom izricati novčane kazne shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru u iznosu od 500 do pet hiljada EUR.

“Izricanje novčanih kazni bilo bi realizovano sve dok takav poslodavac ne bi postupio po rješenju, odnosno ispunio svoju obavezu”, rekli su iz UIP-a.

Zakonom o radu su zaprijećene kazne od dvije hiljade do 20 hiljada EUR za preduzeće, od 200 do dvije hiljade EUR za odgovorno lice u preduzeću i od 500 do šest hiljada EUR za preduzetnika.

“Ovim putem apelujemo na radnike da ne pristaju na potpisivanje aneksa ugovora koji predviđaju nepuno radno vrijeme i pozivamo sve građane koji misle da su im prava iz rada zakinuta, da makar anonimno podnesu inicijativu kako bismo pravovremeno otklonili nepravilnost i uticali da poslodavac propisno formalizuje taj radni odnos”, navodi se u saopštenju.

Nepravilnosti mogu prijaviti na: besplatan broj call centra 080555555, mail adrese prijave@uip.gov.me; upravazainspekcijskeposlove@uip.gov.me, poštom ili neposredno, predajom inicijative na pisarnici Uprave u ulici Oktobarske revolucije 130, 81000 Podgorica.

Slovenija s preko 4000 novozaraženih, omikron uskoro dominantan

0

Slovenija s preko 4000 novozaraženih, omikron uskoro dominantanU Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 4086 novih zaraza koronavirusom, a već deseti dan za redom brojke ubrzano rastu, znatno više više od ranijih projekcija, što se pripisuje širenju omikron varijante.

Sa 10.577 testiranja potvrđeno je  4068 zaraza, uz 38,5 posto pozitivnih među testiranima, znatno više nego prije tjedan dana kad je bilo 1871 novozaraženih, uz trećinu pozitivnih testova.

Prema nedavnom modelu širenja epidemije koju je za vladu napravio institut “Jožef Štefan”, računalo se da će broj novih zaraza u jednom danu prijeći brojku od 4000 tek za tjedan dana, no nove su procjene da će omikron varijanta kao glavni uzrok ovakvog širenja epidemije prijeći 50 posto ukupnih novih slučajeva već krajem ovog ili početkom iduće sedmice, što je iznad prijašnjih pretpostavki.

Prema najsvježijoj projekciji napravljenom na ljubljanskom Zdravstvenom fakultetu, zato se sada očekuje brzi rast širenja omikrona i novih zaraza, pa će ih početkom veljače biti oko 8500, a mogu rasti i do 9000 slučajeva.

Očekuje se da će vlada do kraja tjedna donijeti nove mjere za ograničavanje rasta epidemije, no ne treba još očekivati uvođenje obveznog cijepljenja, ali niti skraćivanje vremena karantane za one koji su bili u kontaktu sa zaraženima, prenose slovenski mediji.
U pogledu prvog naime još nema suglasnosti u struci, a protivi mu se i dobar dio javnosti.
Skraćivanju trajanja karantene na pet dana, uz negativan test, protivi se pak nacionalni Institut za javno zdravlje (NIJZ) budući da je u populaciji još dosta delta varijante koja je manje zaraznija od omikrona, ali izaziva teži tijek bolesti i hospitalizacije.

Prema preporukama epidemiologa vladi Janeza Janše, stroge restrikcije morale bi se obvezno uvesti onda kad broj oboljelih na intenzivnim odjelima prijeđe brojku 200, a sada ih je tamo smješteno 158.

Kako je objavilo ministarstvo zdravstva, u bolicama je trenutno ukupno 542 covid pacijenata, šest oboljelih je u zadnja 24 sata preminulo, a  u državi je 23.041 aktivni slučaj zaraze.

Među novozaraženima prevladavaju mlađe kategorije koje imaju slabe simptome, ali se epidemiolozi boje prijenosa zaraza kod starijih aktivnih generacija, prenose mediji.

S novozaraženima u zadnja 24 sata sedmodnevni prosjek zaraza u jednom danu povećan je na 2.058 slučajeva, dok 14-dnevna incidencija iznosi 1093. Dužnosnici i epidemiolozi i dalje upozoravaju na potrebu cijepljenja jer je procijepljenost nedostatna.

IJZ: Rekordan broja zaraženih, preminula jedna osoba, novoinficirano 2805, Kotor 130, H.Novi 105, Tivat 92

0
IJZ: Rekordan broja zaraženih, preminula jedna osoba, novoinficirano 2805, Kotor 130, H.Novi 105, Tivat 92
Covid

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 04.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 7 795  uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 2 805 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 1176
Nikšić 377
Bar 274
Budva 140
Kotor 130
Herceg Novi 105
Tivat 92
Cetinje 78
Bijelo Polje 67
Danilovgrad 65
Berane 64
Pljevlja 46
Mojkovac 44
Ulcinj 44
Tuzi 31
Rožaje 21
Kolašin 14
Petnjica 14
Žabljak 7
Andrijevica 5
Plužine 5
Šavnik 5
Plav 1
UKUPNO 2805

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 04.01.2022. godine je iznosio 35,98 %.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljen je jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opštine Pljevlja  60 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je   2 423.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 558 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 16 869.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 180 260.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 8181
Nikšić 1595
Bar 981
Kotor 949
Budva 779
Cetinje 729
Tivat 631
Berane 568
Herceg Novi 530
Danilovgrad 376
Bijelo Polje 349
Pljevlja 310
Kolašin 201
Ulcinj 156
Mojkovac 155
Tuzi 111
Andrijevica 78
Rožaje 63
Žabljak 46
Petnjica 34
Plužine 18
Šavnik 17
Plav 11
Gusinje 1
Crna Gora 16869

Postavljena javna rasvjeta u Sutorini, od tržnog centra “HDL” do motela “Vinogradi”

0
Postavljena javna rasvjeta u Sutorini, od tržnog centra “HDL” do motela “Vinogradi”
Rasvjeta Sutorina

U Sutorini su prethodnih dana završeni radovi na postavljanju javne rasvjete na trasi od tržnog centra “HDL” do motela “Vinogradi”.

Na dionici dugoj 2,1 kilometar postavljena su 62 stuba, čime je ovaj dio magistrale na samom ulazu u Crnu Goru i opštinu Herceg Novi po prvi put adekvatno osvijetljen. Instaliranjem rasvjete na ovoj trasi kompletirano je osvjetljenje duž Jadranske magistrale kroz opštinu Herceg Novi, od Sutorine do Kamenara.

Radovi na postavljanju javne rasvjete izvedeni su u okviru izgradnje biciklističke staze, a kroz prekogranični projekat “Ćiro 2” koji realizuje Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi.

Aktivnosti projekta nadovezale su se na višegodišnja nastojanja lokalne uprave da unaprijedi sistem javne rasvjete, kroz poboljšanje postojećeg sistema i izgradnju novih trasa u naseljima na teritoriji cijele opštine Herceg Novi.

Dio bogate pomorske istorije Boke izmješten izvan zidova Muzeja – oslikan pothodnik u Dobroti

0
Dio bogate pomorske istorije Boke izmješten izvan zidova Muzeja – oslikan pothodnik u Dobroti
Dobrota – Pothodnik foto pomorski muzej

Završeni su radovi na oslikavanju pothodnika u Dobroti, koji su realizovani u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore. Realizacijom ovog projekta željelo se dio bogate pomorske istorije Boke izmjestiti izvan zidova Muzeja i približiti je sugrađanima i turistima.

Pothodnik u Dobroti, kao urbani segment naselja Plagenti, dugo godina nije bio adekvatno iskorišten i u relativno lošem stanju. Ovim projektom Dobrota i naselje Plagenti su dobili prvu tematsku galeriju na javnoj površini.

Dobrota – Pothodnik foto pomorski muzej

Zidovi pothodnika oslikani jedrenjacima i priče koje nam oni pripovijedaju dominantno su vezani za pomorsku prošlost Dobrote, te Prčanja i Risna od kraja 18. vijeka do početka 20. vijeka.

Projekat je finansijski podržan od strane Opštine Kotor, tj. Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti a u sklopu Programa kulturnih manifestacija za 2021. godinu. Pripremni radovi u pothodniku su odrađeni od strane Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.

Dobrota – Pothodnik foto pomorski muzej

Realizatorke ovog zahtjevnog poduhvata su akademska slikarka Ivana Lazarević i akademska vajarka Ana Zarubica, a koordinator projekta u ime Pomorskog muzeja je kustos Pomorsko-tehničke zbirke Ilija Mlinarević.

Inflacija u Turskoj premašila 36 posto

0
Inflacija u Turskoj premašila 36 posto
Turska

Godišnja stopa inflacije u Turskoj u decembru 2021. godine dosegnula je 36,08 posto, najvišu razinu u približno dva desetljeća, pokazali su u ponedjeljak podaci statističkog ureda u Ankari.

U novembru inflacija je iznosila 21,31 posto.

Stopa inflacije u Turskoj tako se više nego udvostručila od ljeta, potaknuta, između ostalog, i višim cijenama hrane.

Samo u odnosu na studeni potrošačke su cijene poskočile za 13,6 posto, pokazali su podaci statističkog ureda.

Proizvođačke cijene u decembru su porasle za čak 79,89 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije, a njihov će se rast vjerojatno pretočiti u više potrošačke cijene, barem u nekoj mjeri i s određenim vremenskim zaostatkom, primjećuje Dpa.

U uvjetima brzog slabljenja turske lire, koje ide u tandemu s rastom cijena, uvoz robe u Tursku sve je skuplji.

Pored toga, cijene sirovina na svjetskom tržištu relativno su visoke, što je jedan od razloga teške gospodarske situacije u Turskoj, koja se također odražava u visokoj nezaposlenosti.

Turke i u ovoj godini očekuje značajno povećanje cijena energije. U prvim danima nove godine cijene struje za kućanstva porasle su oko 50 posto, a za kompanije, velike potrošače električne energije, više su nego udvostručene, izvijestio je regulator za tržišne energije.

Situaciju već mjesecima pogoršava turska središnja banka koja je pod pritiskom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u posljednje vrijeme dodatno snižavala ključnu kamatnu stopu unatoč visokoj inflaciji.

Središnji bankari obično se protiv galopirajuće inflacije bore višim ključnim kamatnim stopama, podsjeća Dpa.

Erdogan pak, suprotno ekonomskoj doktrini, smatra da visoke kamatne stope potiču inflaciju.

Turski oporbeni čelnik Kemal Kilicdaroglu ponovno je oštro kritizirao predsjednika.

“Ekonomski genij” u predsjedničkoj palači zeznuo je sve čega se dotakao, napisao je na Twitteru. Oporba sumnja u službene podatke o inflaciji i pretpostavlja da je inflacija još i veća.

Na deviznom tržištu turska lira u ponedjeljak se ponovno našla pod pritiskom, oslabivši jutros za više od dva posto prema dolaru i euru, navodi agencija Dpa.

Crna Gora po ocjeni Daily mail-a u top 10 destinacija za 2022. godinu

0
Crna Gora po ocjeni Daily mail-a u top 10 destinacija za 2022. godinu
Crna Gora – foto Boka News

Daily mail je izdvojio top-10 mjesta koje bi trebalo posjetiti 2022. godine, među kojima je i Crna Gora.

Magija Crne Gore

“Crna Gora je manja nego Jorkškir, ali ima 117 plaža, četiri mjesta sa UNESC-ove liste svjetske kulturne baštine, predivne planine i najdublji kanjon u Evropi”, piše Daily mail.

“Ima manje gužve nego u susjednoj Hrvatskoj, raste kao destinacija za zimske sportove, a krajem godine je otvoreno skijalište u Kolašinu.”

kolasin-16001-1

Treba vidjeti i stare gradove među drevnim zidinama, probati crnogorske specijalitete i najupečatljivije gradove Budvu i Kotor.

Pored Crne Gore tu su još Egipat, Jeloustoun, Saudijska Arabija, Tokio, Valensija, Kanada, Peru, Azorska ostrva i Južna Afrika.

Više na linku www.dailymail.co.uk

Osnovni sud u Kotoru zabranio iseljenje HGI-a do 3. marta

0
Osnovni sud u Kotoru zabranio iseljenje HGI-a do 3. marta
Tivat – foto Boka News

Opština Tivat uložila je posljednjeg dana proše godine, zvanični prigovor Osnovnom sudu u Kotoru na rješenje koje je 30. decembra dobio sudija tog suda Krsto Pejović a kojim je lokalnoj upravi Tivta do 3. marta zabranjeno da iz svog poslovnog prostora u Ulici Luke Tomanovića u centru Tivta, iseli Hrvatsku građansku inicijativu.

Lokalna uprava Tivta traži da HGI na čijem je čelu Adrijan Vuksanović, napusti prostorije površine 46 kvadrata koje su vlasništvo Opštine, a zbog nepostojanja zvaničnog ugovora o njihovom zakupu koji je istekao prije više godina, kao i zbog činjenice da HGI već godinama ne plaća zakupninu tog prostora. Zbog toga je dug HGI-ja prema Opštini Tivat dostigao ukupan iznos od preko 65.000 eura, a iz stranke Adrijana Vuksnaovića tvrde da oni navodno, ništa ne duguju i da lokalna administracija gradonačenika Tivta Željka Komnenovića (NP) “pogrešno tumači pravne propise”, te da “HGI pomenute prostorije koristi na osnovu pravosnažnog Ugovora o zakupu, koji je zaključen na neodređeno vrijeme.”

Iako je Opština početkom decenmbra pokrenula postupak deložacije HGI-a iz spornih prostorija, Vuksanovićeva stranka se svim silama trudi da to spriječi i da nastavi korišćenje prostora za koji njegovom vlansiku već godinama ništa ne plaća. Stoga je HGI pred kraj prošle godine pred Osnovnim sudom u Kotoru čak tužila Opštinu Tivat, a sudija Pejović je prihvatio zahtjev te partije da donese privremenu mjeru i da lokalnoj upravi zabrani da najduže do 3.marta, sprovrede u djelo svoju namjeru da iz spornih prostorija iseli HGI.

U Rješenju o određivanju privremene mjere koje je sudija Pejovič donio 30.decembra piše da se ona određuje na predlog tužioca (HGI – prim.-aut.) “radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja”. U obrazloženju privremene mjere koju je donio, sudija Pejović međutim, nije precizirao koje je to “nenovčano potraživanje” koje HGI navodno ima prema Opštini čiji poslovni prostor uzurpira već godinama i za čije dosadašnje korišćenje lokalnoj upravi Tivta duguje oko 65.000 eura.

U obrazloženju se, uz citiranje relevantnih članova Zakonja o obligacionim odnosima, odnono Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, navodi da su HGI i Opština Tivat prvi ugovor o zakupu spornih prostorija u Ulici Luke Tomanovića zaključile 10.aprila 2006. sa rokom važenja od godinu dana i da nakon isteka tog roka,  njije zakljućivan novi ugobor o zakupu. Kako je HGI međutim nastavio da koristi prostorije, a Opština im tada nije formalno ponudila novi ugovor o zakupu, smatra se da je sklopljen novi ugovor o zakupu na neodređeno vrijeme.

Budući da HGI nije plaćao zakupninu, aktuelno rukovodstvo Opštine Tivat kojom upravlja koalicija građanskih listi NP-BF-GB, je 3.decembra uputilo dopis HGI-ju obavještavajući ih da jednostrano otkazuju ugovor i da HGI ima rok od osam dana da se iseli iz opštinskih prostorija u Ulici Luke Tomanovića i da pređe u manje prostorije u staroj zgradi Opštine koje će, kao parlamentarna stranka na lokalnom nivou u Tivtu, besplatno koristiti kao i sve ostale tivatske parlamentarne partije. Iz HGI-ja su to odbili da urade, a Vuksanović kao ovlašćeni zastupnik te stranke se onda nije pojavio ni na rasporavi koje je u vezi rješavanja ovog pitanja, bila 21.decembra zakazana u Direkciji za  imovinsko-pravne odnose Optine Tivat. On se pritom, opravdao ranije preuzetim obavezama koje je tog dana imao u Republici Hrvatskoj, ali Opština Tivat to nije uvažila i održala je ispitni postpak bez prisustva Vuksanovića čime se, kako je u riješenju o odrerivanju privremene mjere naveo sudija Pejović “na najgrublji način onemogućava Tužiocu (HGI) da učestvuje u postupku”.

U Opštini su u međuvremenu, ovaj upravni postupak priveli kraju i donijeli rješenje kojim je HGI-ju dat rok do sredine januara da napusti sporne prostorije koje ta partija inače, koristi kao svoju stranačku centralu. Privremena mjera koju je u četvrtak na zahtjev HGI-ja donio sudija Krsto Pejovič, međutim, za sada je blokirala već viđenu  deložaciju stranke Adrijana Vuksanovića protiv koje je Opština u međuvremenu pokrenula i tužbu za priunudnu naplatu svojih potraživanja od oko 65.000 eura.

U rukovodstvu lokalne uprave Tivta ogorčeni su ovakvim postupkom suduje Pejovića zbog čega su uložili progovor Osnovnom sudu u Kotoru. Tvrde da u njihovom postupanju prema HGI nema nikakve političke pozadine, već da Opština ima zakonsku obavezu da zaštiti svoju imovinu, spriječi njenu uzurpaciju i da mora zaštititi svoje finansijske interese i naplatiti velika dugovanja za zakupninu koju prema njoj ima Vuksanovićava partija.

„Ja nikad u svom životu do sada nijesam čuo da dužnik tuži povjerioca kojem duguje desetine hioljadfa eura, kao što je to ovdje slučaj, te da pritom još sud donosi privremenu mjeru u korist dužnika, a kojem se vlasniku prostora – Opštini, ne dozvoljava da iz sopstvene imovine, iseli njenog uzurpatora i to uz obrazloženje da bi ako ga se iseli, uzurpator pretrpio veliku štetu. Toga nema nigdje na svijetu“- prokomentarisao je za „Vijesti“ ovaj slučaj predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.

Američki vojni brod s 280 članova posade stigao na remont u Viktor Lenac

0
Američki vojni brod s 280 članova posade stigao na remont u Viktor Lenac
Foto: Vedran Karuza / Novi list

Vojni brod USS »Hershel ‘Woody’ Williams«, ekspedicijska mobilna baza pri američkoj Šestoj floti na remontu je u Brodogradilištu Viktor Lenac, piše Novi list.

Uz 245-metarski kruzer, na kojem se obavljaju zahvati u velikom Doku 11, u Brodogradilište »Viktor Lenac« uplovila je još jedna »grdosija« koja će sljedećih mjesec i pol dana dominirati vizurom škvera u Martinšćici. Riječ je o vojnom brodu USS »Hershel ‘Woody’ Williams«, ekspedicijskoj mobilnoj bazi pri američkoj Šestoj floti za čiji je redovni remont ovo kvarnersko brodogradilište ponovo dobilo posao.

Podsjetimo, ovaj vojni brod neobičnog dizajna po istom je poslu boravio u »Lencu« lanjskog proljeća.

USS »Hershel ‘Woody’ Williams« doplovio je s 280 članova posade koji će tijekom idućih 47 dana, koliko je predviđeno da traju radovi, biti smješteni u opatijskim hotelima.

USS »Hershel ‘Woody’ Williams« izgrađen je u kalifornijskom brodogradilištu i isporučen je 2018. godine, a namjena je ovog, gotovo pola milijarde dolara vrijednog broda da bude na dispoziciji flotama Američke ratne mornarice kad su udaljeni od svojih logističkih luka.

Dugačak je 239 metara, širok 50 metara i ima nosivost od gotovo 72.000 tona. Na otvorenoj palubi, površine blizu 4.800 četvornih metara, može prihvatiti helikoptere i određene tipove zrakoplova.

Kapacitete brodogradilišta početkom idućeg tjedna dodatno će zaposliti dolazak još jednog vojnog plovila, transportno-logističkog katamarana Američke mornarice USNS »Yuma« koji će se u brodogradilištu u Martinšćici zadržati dva i pol mjeseca, koliko je potrebno da se obave svi pregledi i radovi iz petogodišnjeg plana održavanja ovog plovila.

Riječ je o jednom iz serije brzih aluminijskih dvotrupaca koje je izgradila Američka mornarica, dugačak je 103 metra, a može postizati brzinu od 43 čvora.

Kako doznaje Novi list, ekipa iz »Viktora Lenca« paralelno će obaviti još jedan manji posao za Amerikance. U pitanju su manji zahvati na katamaranu USNS »Carson City«, koji će se obaviti u crnogorskoj luci Bar za desetak dana.

Otkazuje se najavljena pozorišna predstava „Čarobna frula” u okviru Dječjeg novogodišnjeg programa u Tivtu

0
Otkazuje se najavljena pozorišna predstava „Čarobna frula” u okviru Dječjeg novogodišnjeg programa u Tivtu
čarobna frula

Imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju i nove epidemiološke mjere koje su na snazi od 2. januara o.g, Turistička organizacija opštine Tivat obavještava javnost da se pozorišna predstava „Čarobna frula” u izvođenju MoniCart teatra iz Beograda, koja je planirana za 7. januar, neće održati kako je prvobitno najavljeno.

Budući da je došlo do pogoršanja epidemiološke situacije i izmjene važećih mjera prinuđeni smo da odložimo izvođenje pomenute predstave.

Novi termin održavanja predstave ćemo naknadno saopštiti.