Direktor Doma zdravlja Herceg Novi Goran Komar saopštio je da je na teritoriji te opštine otvorena još jedna kovid ambulanta u Igalu. Poziva na vakcinaciju u cilju sticanja kolektivnog imuniteta.
On je u Jutarnjem programu TVCG rekao da su pritisak na kovid ambulantu posljednjih dana doživjeli kao vanredan, jer je rast broja građana zainteresovanih za testiranje i pregled “preznačajan”.
U kovid ambulanti se, kako je rekao, obavljaju pregledi oboljelih i testiranja.
“Sve vrijeme smo održali proces testitanja, i zamislite koliko je to naprezanje naših službi, posebno laboratorije”, rekao je Komar.
Uvidjevši obim posla u kovid ambulanti, on je rekao da su donijeli odluku o otvaranju druge kovid ambulante u Igalu što se, kako je rekao, pokazalo spasonosnim.
Prioritetna dionica auto-puta Bar – Boljare od Smokovca do Mateševa bi možda mogla biti puštena u probni rad sredinom januara, ali samo ako su obezbijeđeni uslovi za bezbjedan saobraćaj, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u čijoj je nadležnosti Državna komisija za uporedni tehnički pregled radova na auto-putu.
Objasnili su da to znači da mora biti obezbijeđeno napajanje vodom i strujom, kao i rad mašinske opreme i jasna signalizacija.
“Samo u ovakvim ‘spregnutim’ aktivnostima, a na zadovoljstvo velikog broja građana, posebno onih koji vole planinu i zimske sportove, objekat bi možda mogao biti pušten u probni rad. Alterntavivna rješenja su uvijek moguća u slučaju nepredviđenih okolnosti, kada bi se moglo na pojedinim ‘kritičnim’ lokacijama preći na dvosmjerni režim saobraćaja. Ovo su uobičajene radnje svuda u svijetu prilikom održavanja i rehabilitacije kolovoza auto-puteva”, kazali su iz Ministarstva.
Istakli su da se nedostajuća dokumentacija može i naknadno dostaviti, odnosno pregledati.
“Iako takva odluka nema jasnog uporišta u zakonu, treba podsjetiti da je na sličan način pušten tunel Sozina. Ukoliko do takve odluke dođe, odgovarajuće državne službe, koje brinu za bezbjednost saobraćaja, moraju pojačati aktivnosti i biti u pripravnosti za reagovanje u vanrednim situacijama”, istakli su iz Ministarstva.
Naveli su da su, prema onome što se da vizuelno ocijeniti, građevinski radovi skoro završeni.
“Ono što brine su upravo konekcije na vodu i struju, gdje se prepliću ingerencije izvođača CRBC i domaćih firmi za koje je nadležan upravljač projektom Monteput, koji istovremeno vrši i nadzor nad ovim radovima. Ove pozicije bi morale biti urgentno realizovane, a funkcionalne probe, kontrolno ispitivanje mašinske opreme i instalacija će diktirati mogućnost puštanja u saobraćaj”, naglašavaju iz Ministarstva.
Odluka o deportaciji najboljeg tenisera svijeta Novaka Đokovića iz Australije gdje je otputovao kako bi učestvovao na prvom grand slamu u sezoni biće donijeta u ponedjeljak, objavio je sud, prenosi Anadolu Agency (AA).
Svjetski teniser broj jedan Novak Đoković premješten je u hotelski karantin u Melbourneu nakon što mu je u četvrtak rano po lokalnom vremenu odbijen ulazak u Australiju nakon brojnih protesta zbog odluke da mu se odobri medicinsko izuzeće od vakcinacije protiv COVID-a 19 kako bi mogao nastupiti na Australian Openu.
Granične vlasti Australije potvrdile su da je Ðokoviću otkazana viza, dok mediji prenose kako su njegovi advokati podnijeli žalbu kako bi spriječili deportaciju.
Saslušanje povodom žalbe Novakovog tima na ukidanje vize za ulazak u Australiju prvobitno je bilo zakazano za danas u 18:00 sati po lokalnom vremenu, odnosno 8:00 ujutro po srednjoevropskom vremenu, u Federalnom okružnom i porodičnom sudu, ali je kako javlja BBC odgođeno za ponedjeljak u 10.00 sati po lokalnom vremenu.
Novak bi presudu trebalo da sazna u Australiji i do tada bi trebao biti u karantinu u hotelu “Park” u Melbourneu.
Ispred hotela se danas okupio određen broj navijača koji su željeli pružiti podršku teniseru.
Neki od njih bili su ogrnuti zastavom Srbije, a pojedini su nosili transparente na kojima je pisalo “Nema mjesta rasistima”.
Nakon što je u toku noći zadržan na gradskom aerodromu, 34-godišnjaku je navodno rečeno da će biti deportovan iz zemlje.
Saga je izazvala međunarodni incident koji je komentarisao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdeći da je teniser pretrpio “maltretiranje”.
Odluku o odbijanju vize Đokoviću komentarisao je i australski premijer Scott Morrison, koji je u obraćanju medijima rekao da ne “postoje posebni slučajevi” i da su pravila nediskriminatorna.
“Australija ima suverene granice i jasna pravila koja su nediskriminatorna”, rekao je Morrison.
Novak Đoković potvrdio je u utorak da će igrati na Australian Openu, prvom Grand Slamu sezone, nakon što je od organizatora dobio izuzeće.
Nastup Đokovića u Melbourneu bio je pod upitnikom radi strogog COVID protokola u Australiji. Ipak, Đoković je, kako je rekao, dobio “medicinsko izuzeće” i pokušat će postati najtrofejniji teniser Grand Slam turnira.
Nastojao je osvojiti jubilarnu desetu titulu, tj. četvrtu uzastopnu na Australian Openu.
Australian Open održaće se od 17. do 30. januara ove godine.
Opet su ribarske mreže uz sjeverozapadnu obalu Istre pune velikih meduza. Lani se takva najezda dogodila početkom februara, a sada su se ukazale i ranije.
Premda njihova pojava nije bila uobičajena u zimskim mjesecima, očito se i to mijenja. Ribari zbog velikih meduza, a najvjerojatnije se radi o morskim plućima ili Rhizostoma pulmo, imaju velikih problema u ribolovu. Šakovi su im puni žarnjaka, a zbog ogromne količine ulova nerijetko oštećuju i ribolovni alat. Naime, govore nam da posljednjih dana love i po nekoliko tona meduza, piše Glas Istre.
Iako su lani neki ribari rekli da se u svojoj dugoj karijeri nisu nikada susreli s tako masovnom pojavom meduza zimi, Barbara Sladonja iz Centra za invazivne vrste porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam nam je, pak, pojasnila da se morska pluća mogu u Jadranu vidjeti cijele godine, ali i da nije uobičajeno da se zimi pojave u tako velikim količinama.
– Valja pojasniti da je meduza samo jedan dio razvojnog ciklusa. Morska pluća kroz svoj životni stadij, koji traje mjesec do mjesec i pol dana, žive i na dnu i u moru. Imaju nekoliko stadija, prvo je riječ o ličinki koja postaje polip na dnu, onda polip opet ispušta male larve, one se pretvaraju u meduze koje plutaju, i zatim opet kreće sve ispočetka. Pojedini dijelovi tog ciklusa, u kojem mi primjećujemo samo ovu fazu kad je meduza, ovise o više faktora, najviše o temperaturi, količini hrane i kisiku. Promjena tih faktora može biti okidač za masovno razmnožavanje, rekla je Sladonja za Glas Istre.
Talijanska vlada, koja se bori s naglim porastom broja zaraženih covidom-19, odlučila je uvesti obvezno cijepljenje za sve iznad 50 godina života. Želimo izravnati krivulju zaraženih i potaknuti Talijane koji se još nisu cijepili da to učine, rekao je na ministarskom sastanku na kojemu je odlučeno o ovoj mjeri premijer Mario Draghi, navodi se u vladinu saopštenju.
– Posebno ćemo djelovati na dobne skupine koje su najviše izložene riziku hospitalizacije kako bismo smanjili pritisak na bolnice i spasili živote, dodao je.
Konkretno, zakonska uredba uvodi obvezu cijepljenja za sve nezaposlene iznad 50 godina i posjedovanje covid potvrde za sve starije od 50 godina zaposlene u javnom ili u privatnom sektoru.
Ustvari, riječ je o obveznom cijepljenju za sve iznad 50 godina jer se covid potvrda, koju u Italiji zovu “pojačana zdravstvena propusnica”, dobiva samo nakon potpunog cijepljenja ili preboljenja.
Italija ima 59 milijuna stanovnika, među kojima je 28 milijuna starijih od 50 godina, objavio je Državni zavod za statistiku (ISTAT).
Covid potvrda traži se trenutačno za neke skupine zanimanja, poput zdravstvenih i prosvjetnih radnika te redarstvenih snaga.
Italija, gdje kao i u susjednim zemljama, naglo raste broj zaraženih omikron varijantom koronavirusa, prijavila je ovih dana visoke brojeve pozitivnih novozaraženih: u srijedu više od 189.000, a u utorak više od 170.000. U Italiji je trenutačno pozitivno više od 1,4 milijuna ljudi.
U Italiji, prvoj zemlji koju je pandemija teško pogodila, od početka 2020. umrlo je više od 138.000 ljudi.
Tokom prošle godine u nastavka izgradnje turističkog rizorta Porto Montenegro u Tivtu, kompanija Aderiatic Marinas uložila je skoro 60 miliona eura, a tzrenutno se intenzivno izvode radovi na izgradnji novog kompleksa u tom rizortu, nazvanog Boka Place.
Prema „Informaciji o realizaciji prioritetnih prijekata iz oblasti turizma“ a koju je na svojoj posljednjoj sjednici u prošloj godini u četbvrtak razmatrala Vlada Crne Gore, u nastavak izgradnje Porto Montrenegra u periodu od 1.januara do 30.novembra 2021. investitor, komanija Adriatic Marinas iz Tivta iza koje stoji državna investiciona korporacija iz Dubaija ICD, uložila je ukupno 58.286.000 eura.
Trenutno je akcenat na izgradnji novog komplekska luksuznih stambeno-poslovnih objekata Boka Place ukupne površine oko 75.000 kvadrata, a koji se gradi u sjevernom dijelu Porto Montenegra, u blizini Jadranske magistrale. U toku je otklanjanje sitnih nedostataka na već izgrađenoj velikoj podzemnoj garaži ovog kopleksa kapaciteta 300 parking-mjesta, a što se novog kondo-hotela „Siro“ kategorije 5 zvjezdica tiče, na njegovim blokovima 1 i 3 u toku je izgradnja završne, sedme etaže, dok se na bloku 2 trenutno gradi peta etaža, a na bloku 4 u toku su radovi na sedmoj etaži. Prema dinamičkom planu, svi grubi građevinski radovi na konstrukciji blokova 1 i 3 biće završn i tokom februara, a mjesec dana kasnije i radovi na blokovima 2 i 4.
Izvođač radova, podgorička kompanija Bemax, trenutrno radi i na prizemnoj etaži stambenih blokova 5 i 6, na kojima će konstrukcija svih planiranih etaža biti završena u julu mjesecu. Intenzivno se radi i na dva dodatna objekta – Supermarket & Gym, odnosno Cinema & Data Centre gdje se završavaju prve etaže. Ta dva objekta u kojima će pored ostaloga, biti veliki muiltipleks bioskop, wellnes centar i niz drugih sadržaja, u smislu grubih građevinskih radova, biće završeni tokom marta mjeseca, nakon čega će na njima zanatske i završne radove nastaviti novi izvođač za čiji je izbor tender u toku.
Prema planu Adriatic Marinasa, očekuje se da čitav kompleks Boka Place sa hotelom „Siro“ kapaciteta 240 smještajnih jedinica, bude završen i stavljen u upotrebu u drugom kvartalu naredne godine.
Boka Place krilo Porto Montenegra
Pored hotela i stanova Boka Place će sadržati i niz manjih trgovina, kafea, restorana, knjižaru, auto salon, veliki cinepleks bioskop, zid za penjanje, kao i veliki supermarket, te obilje javnih i zelenih površina, sa naglaskom na novouređeni veliki centralni trg u ovom dijelu Porto Montenegra. U strukturi nekretnina koje se već nude kupcima preko službe prodaje Porto Montenegra su studio, jednosobi, dvosobni i trosobni aparmani koji koštaju od 190.000 do 347.000 eura, dok cijene za trosobne penthaus luksuzne apartmane nisu objavljene u brošuri i dobija ih samo zainteresovani klijent u direktnom kontaktu.
Inače, u Porto Montenegru su zadovoljni efektima ovogodišnje turističke sezone koja je po njima, bila skoro na nivou rekordne , 2019. godine. Iako je posjeta cijelom kompleksa bila za oko petinu manja nego 2019. , potrošnja koju su posjetioci Porto Montenega ostvarili tokom 2021.godine bila je skoro na nivou rekordne iz 2019. Istovremeno, hotel „Regent Porto Montenegro“ imao je dalek najbolju sezonu do sada jer je od maja do kraja okrtobra taj luksuzni hotel ranga pezt zvjezdica ostvario rekordni broj noćenja, još od sezone 2013.godinje kada je „Regent“ i otvoren.
Prema podacima koje je menadžment Adriatic Marinasa dostavio Vladi, u kompanijama koje realizuju priojekat Porto Montenegro u Tivtu trenutno su angažovane 384 osobe, od čega su 300 crnogorski, a 84 strani državljani. Takođe, prema podacijma sa kojima barata investitor, od počletka realizacije priojekta Porto Montenegro 2007. godine do kraja 2021., u njega je uloženo ukupno 788 miliona eura.
Pravoslavni vjernici slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Badnji dan 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.
„Svi jedriličari univerzuma, ujedrinite se!“ zavijorilo se na zastavi Starogodišnje regate bokeških vjetropira 2021. u organizaciji Sekcije krstaša JK Delfin.
Duh zajedništva u kojem su Tivat i Boka ispratili 2021.godinu, s mora i na moru, prevazišao je sve izazove aktuelnog trenutka- podjele lokalne, epidemije globalne. Da se to dogodi, inicijatorima fešte bila je potrebna široka podrška zajednice. Ovom prilikom želimo poimenice da se zahvalimo svim “krivcima“ za fantastičan ugođaj koji smo priredili za bokeške jedriličare, međunarodne ekipe, sugrađane i goste našeg grada. Jer, uspjeli smo ZAJEDNO!
U godini velikog jubileja- 70 godina od osnivanja JK Delfin, Opština Tivat i Turistička organizacija Tivat, pored redovne podrške sportskoj sekciji kluba, prepoznale su potencijal jedrenja, ne samo kao sporta, nego i kao proizvoda sportskog i nautičkog turizma, a Delfin se potrudio da opravda ukazano povjerenje. Starogodišnja regata je posljednja u nizu regata 2021.godine, koje su pored sportskog, imale i karakter turističkih manifestacija. Pomenute institucije Starogodišnju vide kao program od značaja za očuvanje lokalne kulture života, promociju sportskog i nautičkog turizma, koji u budućnosti može poprimiti širi međunarodni karakter, te su pružile podršku u medijskoj promociji i podržale izradu profesionalnih promo materijala za potrebe turističke promocije Tivta i Boke Kotorske kao jedriličarske destinacije, na čemu im veliko hvala.
Najznačajniji partner kluba u organizaciji regata za klasu krstaš- kompanija UNA Montenegro, i ovog je puta pružila nesebičnu podršku tokom priprema regate, kao i za trajanja takmičenja. Pored pomoći koju pruža u ljudstvu, brodovima, svakom vidu podrške na moru- UNA čini sve da na pravi način promoviše što znači raditi zajedno za zajednicu- darovati svoje vrijeme, uživati u druženju i zajednički kreirati neku novu vrijednost. Upravo je to onaj Tivat od nekad. Kad je najveća sramota bila da te ne zovu na mobu- to je značilo da ne valjaš! Kompaniju UNA Montenegro ne treba zvati, uvijek su tu za dobre inicijative. Ili ih sami predlože. Morski ljudi. Hvala, prijatelji!
Zahvalnica
Kreativnu podršku u pripremi i realizaciji regate pružili su kreativci različitih profila. Promotivne video spotove za Starogodišnju regatu bokeških vjetropira 2021 potpisuje Anton Luković, koji je po idejnom rješenju pokretača regate, Dejana Farkaša, izradio i zastavu Starogodišnje. Logo regate rad je Luke Radonić. Za odobrenje da koristimo njene simbole u produkciji video materijala zahvaljujemo se Bokeljskoj mornarici Kotor i njenim članovima, a našim glumcima- Bosiljki Čelanović i Mitru Mići Jovanoviću, koji je učestvovao i u scenografiji i režiji. Hvala Luki i Filipu Maslovariću, čija je ojedrena barka uvijek kad treba bila na pravom mjestu, hvala Eldinu Kubi Omeragiću, čiji je glas obilježio radijske reklame za regatu, štimung majstoru JK Delfin bez kojeg nema niti jedne fešte. U promociji na društevnim mrežama, kreiranju poruka i dizajnu pomogla je Bojana Moškov. Ideju za trofej za najbrži broj potpisuje Aleksandra Stajović, a duborez je izradila Stolarska radionica Janković. Specijalnu nagradu za najvjernijeg regatijera- maketu podmornice iz klase “Una”, izradio je Damir Montić iz Maketarske radionice Montić.
Podršku i pomoć u organizaciji manifestacije ponudili su i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Boka, a korona je htjela da Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat ne zasvira na startu Starogodišnje regate. A planirali su. Svejedno im veliko hvala.
Starogodišnja regata 202. – foto JK Delfin
Regatu smo posvetili pokojnom kapetanu Rajku Čavoru, čijoj se porodici zahvaljujemo na časti i povjerenju koje nam je ukazala dajući nam tu priliku. Kojoj opet ne bismo znali tako dostajanstveno odgovoriti, da nam svoju podršku nije ponudila i Albina Luković iz Cvjećare Nina, koja je za potrebe morskog pozdrava izradila prelijepi vijenac od crvenih ruža koji smo položili u more, kako bi ga u defileu uz gradsku rivu pozdravilo oko 50 plovila. Uz fišć sa „Katice“ i aplauz brojne publike na Pinama.
Posebnu zahvalnost dugujemo partneru događaja- ekipi Radio Tivta, koja potpisuje komunikaciju sa drugim medijima i audio produkciju za potrebe promocije Starogodišnje regate, te Radio Kotoru i Radio-televiziji Herceg Novi, koji su medijski sponzorisali manifestaciju i pomogli da glas o našoj, svebokeškoj morskoj fešti, dođe do svakoga koga bi mogla zanimati. Veliko hvala!
Živimo na najljepšem mjestu na svijetu. Priroda nam je darovala dobre vjetrove. Vjerujemo da smo pokazali kako ih možemo zajednički uhvatiti i jedriti u neku bolju, smisleniju budućnost. Zajedno! Jer, jedriti se mora.
Nazdravlje svima nova godina!
Organizacioni odbor Starogodišnje regate bokeških jedriličara i vjetropira
Vlasti u Rio de Janeiru odlučile su u utorak otkazati tradicionalnu masovnu karnevalsku povorku na gradskim ulicama zbog sve bržega širenja omikron varijante koronavirusa.
“Uličnoga karnevala kakav se održavao do 2020. godine, 2022. godine neće biti”, izjavio je gradonačelnik Rija Eduardo Paes u izravnom prijenosu na društvenim mrežama, navodeći kao razlog poteškoće u kontroliranju karnevalskih događanja dok se sve više povećava broj zaraženih koronavirusom.
Gradonačelnik je to objavio nakon sastanka s predstavnicima glazbenih skupina, takozvanih blocos, koje sudjeluju na uličnom karnevalu. Paes je napomenuo da je predložio održavanje događaja u tri različita dijela grada, no blocosi to nisu prihvatili te mu namjeravaju iznijeti protuprijedlog.
Povorka škola sambe na Sambodromu za sada nije otkazana i održat će se krajem veljače.
Ulični karneval otkazan je zbog pandemije drugu godinu za redom.
Prema podacima gradskoga turističkog ureda Riotur, na uličnom karnevalu 2020. godine sudjelovalo je sedam milijuna ljudi.
Brazil je, s oko 620.000, drugi na svijetu po broju umrlih od koronavirusa nakon SAD-a.
Događaju se dramatične promjene u ekologiji mora, pa su sve brojnije invazivne vrste koje ribari do prije par decenija nisu ni poznavali, a istovremeno nestaju one koje su tu hiljadama godina, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ulcinjski ribar Muzafer Beljo Čauši.
“Već naši unuci neće znati za mnoge vrste koje su othranile generacije, a sve se to događa u jednoj kapljici vremena, u nekoliko decenija. Što je to u odnosu na milion godine kojim se odvijao sasvim drugačiji život”, pita se Čauši, koji smatra da je za to kriv čovjek, jer je poremetio riječne tokove i biologiju mora.
Tokom posljednje tri decenije je zabilježeno 46 novih vrsta riba i rakova u Jadranskom moru, u kojem živi preko 460 vrsta, kaže za RSE ihtiolog i doktor prirodnih znanosti Jakov Dulčić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Dodaje da je Mediteran hot spot (vruća tačka) cijelog svijeta jer je ekstremno izložen uticajima koji mijenjaju njegov biodiverzitet, pa na istočnom Jadranu ima sve manje grabežljivaca koji mogu ograničiti brojnost invazivnih vrsta.
“Znači nema morskih pasa, velikih kirnji i lampuga koji bi mogli regulisati njihovu brojnost, što govori o uništavanju bioraznolikosti autohtonih (domaćih) vrsta”, kaže Dulčić koji je nalaze o novim vrstama riba i rakova objavio zajedno sa dr Marcelom Kovačićem u knjizi Ihtiofauna Jadranskog mora.
Autohtone vrste uzmiču pred invazivnim
Iz akvarijuma Boka Instituta za biologiju mora u Kotoru
Te promjene uočavaju i ribari sa ušća Bojane u Jadransko more kod Ulcinja, najjužnijeg grada na Crnogorskom primorju. Kao primjere nestalih autohtonih vrsta na tom području, Muzafer Beljo Čauši nabraja jesetru, koje nema u ulicinjskim vodama posljednjih par decenija, te ribe iverak i korbu.
“Nestala je i hama, autohtona vrsta koja je znala da naraste do 70 kg i koja je bila ekonomski veoma važna jer su, na primjer, nakon Drugog svjetskog rata brojne porodice iz ribarske zadruge živjele od te ribe”, podsjeća Čauši.
Umjesto njih, sada su sve brojnije invazivne vrste kao što je papigača, američki plavi rak, te zubatica, koju u Dalmaciji zovu strijelka. Koliko su invazivne vrste prilagodljive govori podatak da strijelka nikada nije bila zabilježena na temperaturama ispod 14 stepeni, međutim, sada živi i na 11 celzijusa.
“Ribari nerijetko u mrežama ulove ribe koje vide po prvi put, kažu što je sad ovo, pa ih šalju u institut da im naučnici kažu o kojoj se vrsti radi, ili odgovor traže na društvenim mrežama. Tako da nam sad pomažu enciklopedije i internet da saznamo što smo ulovili”, priča Čauši.
Među invazivnim vrstama ima i opasnih po zdravlje
Lav riba
Pojedine invazivne vrste mogu biti opasne po ljudsko zdravlje, a takva je srebrnoprugasta četvorozupka, koja u sebi sadrži nerazgradiv otrov. Viđena je u srednjem Jadranu, oko Šibenika.
Konzumacija te ribe ja zabranjena u zemljama Evropske unije, ali je to uobičajena hrana u Japanu, gdje se od nje u restoranima sprema jelo pod nazivom fugu, koje pripremaju specijalno obučeni kuvari.
“Oni znaju u kom dijelu godine je koncentracija tog otrova u ribi manja, i fugu serviraju kao veliki delikates, ali ja ga osobno ne bih nikada probao”, kaže Dulčić.
Među egzotičnim novim vrstama Jadrana je i riba lav, koju u Hrvatskoj zovu vatrenjača. Uočena je prvo na italijanskoj obali prije dvije godine, a potom je jedna jedinka nađena u hrvatskom Jadranu, na Visu.
Od njenog uboda može umrijeti osoba slabog imunog sistema, ukoliko joj se pomoć ne pruži odmah, kažu ihtiolozi. Direktor Instituta za biologiju mora (IBM) Univerziteta Crne Gore Aleksandar Joksimović kaže da riba lav ima bodlje na čijim krajevima su ćelije sa neurootrovima.
“Ako se dođe u kontakt sa ribom lav, onda mjesto uboda treba brzo istisnuti koliko se može, i nikako ne stavljati led, nego nešto vrelo, možda čak plamenom iz upaljača tretirati mjesto uboda, jer je otrov termolabilan, što znači da se na oko 70 stepeni degradira i tako se smanjuje njegovo dejstvo”, priča Joksimović za RSE.
Koliko riba lav može biti opasna za morski živi svijet pokazuje primjer sa Krita, gdje je u jednom od priobalnih područja počela da istrebljuje autohtone vrste. I dok je to za ribare crveni alarm, šefovi zaštićenih morskih područja na Kritu im ne dozvoljavaju njen izlov, jer zarađuju na podvodnim fotografijama invazivnih vrsta koje su često vrlo atraktivne.
“Alarmantne su brojke o malom priobalnom ribolovu u tom dijelu Mediterana koje govore da i do 60 posto ulova na Kipru, Libanu i čak Izraelu čine vrste koje su potiču iz Crvenog mora, dakle one koje nisu autohtone”, navodi Dulčić.
Na odomaćivanje invazivnih vrsta u Jadranu utiče i temperatura mora, koja u posljednje tri decenije prosječno raste 0,03 celzijusa godišnje.
“Uzrok tome su klimatske promjene, pa se dešava lagana tropikalizacija Jadranskog mora, što pokazuju i ulasci tropskih vrsta riba kojima to pogoduje”, kaže Joksimović.
Naučnici upozoravaju da je cijeli Mediteran, uključujući i Jadran, vrlo osjetljiv ekosistem koji narušavaju i veliki izlov, prekomjerni pomorski transport, bušenja zbog nafte, kruzeri, plastika koja završava u moru.
Zato ribar Muzafer Čuši smatra da je čovjek glavni krivac za narušavanje jadranskog biodiverziteta, na koje ukazuju i pojave invazivnih vrsta.
“Čovjek je poremetio vodene tokove, biologiju mora, narušio mir koji je vladao na vodama. Izvršio je prelov bez kontrole i uništavao mlađ zarad trenutne koristi. Mislim da je čovjek najviše kriv za ovo što se događa u moru, a događaju se dramatične promjene”, zaključuje Čauši.
