Pali Facebook, Instagram, WhatsApp

0
Facebook

Danas poslijepodne pali su Facebook, WhatsApp i Instagram. Problemi s pristupom krenuli su nešto nakon 17 sati, ali oko 17,40 Facebookovi servisi su potpuno pali. Riječ je o servisima pod okriljem Facebooka koji su, prema prvim informacijama, pali u cijelom svijetu. Pao je i Facebook Messenger.

Nešto prije 18:30 Facebook se oglasio – na Twitteru.

“Svjesni smo da neki ljudi imaju problema s pristupom našim aplikacijama i proizvodima. Radimo na tome da vratimo stvari u normalu što je prije moguće i izvinjavamo se za bilo kakve neugodnosti”, poručili su s Facebooka.

Velik broj prijava nedostupnosti Facebooka vidi se i na stranici downdetector.com te na drugim sličnim stranicama.

Facebook, Instagram i WhatsApp ponovo dostupni

Društvena mreža Fejsbuk (Facebook) i njene platforme Instagram i VatsAp (WhatsApp) nakon skoro šest sati, ponovo su dostupni širom svijeta,

Društvene mreže su se vratile online u ponoć po našem vremenu.

Facebook za globalni prekid krivi “neispravnu promjenu konfiguracije”

Facebook Inc okrivio je “neispravnu promjenu konfiguracije” za gotovo šestosatnu blokadu koja je spriječila 3,5 milijarde njihovih korisnika u pristupu društvenim medijima i uslugama razmjene poruka kao što su WhatsApp, Instagram i Messenger.

Kompanija na blogu nije navela ko je izvršio promjenu konfiguracije i je li bila planirana. Nekoliko zaposlenika Facebooka koji su željeli ostati anonimni rekli su ranije Reutersu kako vjeruju da je do prekida došlo zbog interne greške u načinu na koji se usmjerava internetski promet.

Kvarovi internetskih komunikacijskih alata i drugih resursa koji ovise o istoj mreži pojačali su problem, rekli su zaposlenici. Sigurnosni stručnjaci nisu odbacili mogućnost nenamjerne greške, ali ni sabotaže.

Ispadanje Facebooka iz globalne mreže bio je drugi udarac tom divu društvenih medija par dana nakon što je zviždač u nedjelju optužio kompaniju da učestalo daje prednost dobiti umjesto suzbijanju govora mržnje i dezinformacija.

Dionice Facebooka izgubile su na vrijednosti još nakon izvještaja zviždača, a potom su nastavile padati. Dok se svijet hrlio konkurentskim aplikacijama poput Twittera i TikToka, dionice Facebooka pale su 4,9 posto, što je njihov najveći dnevni pad od novembra prošle godine, javlja Reuters.

“Žao mi je za svaku malu i veliku kompaniju, porodicu i pojedinca koji ovisi o nama”, napisao je na Facebooku glavni tehnološki direktor Mike Schroepfer, dodajući da “može proći neko vrijeme da dođu do 100 posto”.

Twitter je u ponedjeljak izvijestio o upotrebi većoj od uobičajene, što je dovelo do nekih problema u pristupu postovima i direktnim porukama.

Facebook, koji je najveći prodavač internetskih oglasa na svijetu nakon Googlea, gubio je oko 545.000 dolara prihoda od oglasa u SAD-u na sat, prema procjenama kompanije Standard Media Index.

Tek nešto prije ponoći počeli su se povezivati s internetskom mrežom, gotovo šest sati nakon globalnog pada.

Ubrzo nakon izbacivanja iz mreže, Facebook je priznao da korisnici imaju problema s pristupom njegovim aplikacijama, ali nije dao nikakve pojedinosti o prirodi problema niti je rekao koliko je korisnika pogođeno.

Tri miliona eura više u gradskoj kasi Tivta

0
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP) pripremila je i na javnu raspravu stavila nacrt Odluke o rebalansu budžeta Optine Tivat za 2021. kojom se iznos sredstva u gradskoj kasi povećava sa 16,94 na 20,02 miliona eura.

Rezultat je to mjera štednjje i racionalizacije lokalne uprave koju je aktuelna vlast građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno  odgovorno za bolji Tivat“, preduzela proteklih mjeseci, ali i poboljšane naplaten budžetskih prihoda, pogotovo kada je naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u pitanju.

Tu naknadu (popularne komunalije) plaćaju svi investitori koji grade nove objekte, a novac prikupljen iz tih izbora Opštini služi za gradnju nove komunalne infrastrukture i javnih objekata. Tivat je proteklih godina imao dosta problema da od nekih investotora naplati komunalije, a kulminacija štete po finansjske interese grada nastala je u ljeto 2018lkada je bivši gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) potpisao kontroverzni ugovor sa Porto Montenegrom, kojim je toj kompaniji bukvalno oprostio 5,6 miuliona eura do tada dospjelih dugova na ime naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Saglasnost da se to uradi i grad ošteti za višemilionski iznos, prethodno je u lokalnom parlamentu, izglasalo 17 odbornika tivatskog DPS-a.

Aktuelna vlast građanskih listi NP-BF-GB koja je upravljanje Tivtiom od Kusovca i dotadašnje vlasti koalicije DPS-SD-HGI preuzela 16.oktobra prošle godine, napravila je radikalan raskid sa ovakvom praksom i preduzela niz koraka da odnose sa Porto Montenegrom  stavi na drugačije osnove. Mjere koje je Komnenovićeva administracija preduzela uključujući i angažovanje međunarodnih finansijskih sudskih vještaka kao i advokatskog time jedne renomirane kuće iz Beograda, rezultirale su time da je Porto Montrenegro prošle nedjelje, prvi put nakon 2012.. uplatio komunalije lokalnoj upravi i to iznos od 2,38 miliona eura za novi luksuzni stambeno-poslovni komplekes Boka Place koji ta kompanija gradi unutar tivatskog nautičko-turističkog centra Porto Montenegro.

Sa ovom uplatom, realizacija prvobitno planiranog prihoda budžeta Optinhe Tivat od komunalije u 2021. prešla  je 202%, pa je lokalna vlast odlučila da napravi rebalans budžeta i uveća kako njegovu prihodovnu, tako i rashodnovnu stranu, posebno u domenu kapitalnih investicija u lokalnu javnu infrastriukturu i javne objekte.

Tako je u nacrtu Odluke o rebalansku budžeta, očekivani prihod Opštine od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u 2021. sa 2,2 podignut na 5,2 miliona eura. Najveći dio ovog viška prihoda usmjetava se na kapitalne izdatke koji se sa prvobitno planiranih 7.148.750 eura podižu na iznos od 10.173.750 eura.

Greenpeace blokirao ulaz u Shellovu rafineriju u Rotterdamu

0
Greenpeace – Izvor: EPA / Autor: Jeffrey Groeneweg

Desetci Greenpeaceovih aktivista iz nekoliko evropskih zemalja u ponedjeljak ujutro su brodom blokirali ulaz u Shellovu naftnu rafineriju u rotterdamskoj luci u Nizozemskoj, u znak protesta protiv reklama za fosilno gorivo.

Tridesettrometarska jedrilica bacala je tokom jutra sidro ispred ulaza nekoliko rafinerija, pa tako i velike englesko-nizozemske naftne kompanije Royal Dutch Shell.

“Cilj akcije je posvijestiti potrebu zabrane reklamiranja i sponzoriranja fosilnog goriva”, rekla je za agenciju France Presse aktivistkinja Siliva Pastorelli.

“Činimo to ispred Shella jer je on jedan od najgorih sudionika ‘greenwashinga’ po našem izvješću”, dodala je.

Greenpeace i dvadesetak organizacija istodobno su u ponedjeljak pokrenuli peticiju europske građanske inicijative kojom traže novi zakon o zabrani promicanja i sponzoriranja fosilnog goriva u Evropskoj uniji.

“Nije riječ samo o Shellu, već o svim kompanijama za fosilno gorivo i o njihovoj ulozi u pogoršanju klime”, istaknula je Pastorelli, glavna organizatorica peticije.

Greenpeace ocjenjuje da tvrtke za fosilno gorivo “varaju javnost u vezi sa svojom ulogom u klimatskoj krizi”, dodala je.

“Želimo pozvati Europsku komisiju da uvede zabranu reklamiranja i sponzoriranja fosilnog goriva u Europi”, rekla je.

Ako evropska građanska inicijativa prikupi više od milijun potpisa u EU-u, Bruxelles će morati odlučiti o tome kako će na to odgovoriti.

Hidrografi će i 100. godišnjicu službe dočekati u Tivtu

0
Hidrografski čamac

Opština Tivat ustupiće na besplatno korišćenje dvije prostorije u staroj zgradi lokalne samouprave u Ulici Luke Tomanovića u Tivtu, Zavodu za hidrometeorologoju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS).

Prostorije ukupne površine 21 kvadrat, čine kancelarija i ostava, a ZHMS će ih besplatno koristiti u naredne dvije godine, uz obavezu da srazmjetno učešću tih prostorija u ukupnoj površini stare zgrade Opštine Tivat, učestvuje u izmirivanju režijskih i troškova obezbjeđenja tog objekta. Shodno toj kalkulaciji, ZHMS će plaćati ukupno 1,57% svih računa za struju, vodu, grijanje, održavanje i obezbjeđenje zgrade.

Saglasnost na ovu odluku treba da daju odbornici u SO Tivat, a u predlogu koji im je uputio gradonačenik Željko Komnenović (NP), stoji da je ZHMS koji je već ranije koristio prostorije u staroj zgradi Opštine Tivat, iskazao interesovanje da i dalje ovdje ima kancelarije i ostavu za smještaj zaposlenih i optreme te naučno-istraživačke ustanove prilikom obnavljanja njenih djelatnosti u Tivtu i okolini.

ZHMS u Tivtu inače, povremeno smješta dio svojih zaplslenih iz Sektora za hidrografiju koji se bave premjerom akvtorijuma mora i jezera, i izradom nautičkih karti i planova. Saradnja Opštine Tivat i ZHMS uspostavljena je prije nekoliko godina i značajno je doprinijela naporima koje je menadžmnet Zavoda na čelu sa bivšim direktotoerm Lukom Mitrovićem, uložio u očuvanje hidrografske djelatnosti u Crnoj Gori, a kooj je zbog neracionalnih odluka prethodnih DPS-om predvođenih Vlada i ministara odbrane iz redova te partije, prijetilo gašenje jer se ta, za jednu pomorsku državu strateški značajna djelatnost, prethodno decenijama odvijala pod okriljem Mornarice.

Crna Gora sa morskom obalom dužine 284 i obalom Skadarskog jezera dužine 150 kilometara, posjeduje akvatorij od ukupno oko 7.530 kvadratnih kilometara površine. Međunarodna pomorska organizacija IMO, u skladu sa SOLAS konvencijom, od svih svojih članica imperativno zahtijeva da imaju osposobljene i ažurne službe hidrografskog obezbjedjenja u svojim teritorijalnim vodama. Hidrografska nauka i djelatnost inače, izuzetno su značajni za bezbjednost plovidbe na moru jer se bez hidrografskih i okeanografskih mjerenja ne mogu izradjivati ažurne pomorske karte, niti izdavati druge nautičke publikacije neophodne pomorcima za sigurno vođenje broda kroz obalno more jedne države.

Hidrografija

Osim pomorsko-stručnog i vojno-strateškog jer su hidrografski podaci izuzetno bitni i za odbranu zemlje, hidrografska služba koju sada obavlja Sektor za hidrografiju ZHMS Crne Gore, izuzetno je bitna i za razvoj turizma jer su ažurne pomroske karte i publikacije osnova za siguran i bezbjedan boravak nautičkih turista u našim vodama, a koji ovdje dolaze kruzerima i jahtama.

Dogodine se inače, 1.spertembra navršava 100-ta godišnjica kako je upravo u Tivtu, 1922.godine, uspostavljena prva jugoslovenska  hidrografska služba. Tadašnja Kraljevska Mornarica SHS, naime, ovdje je obnovila rad Hidrografskog ureda pri Pripremnoj školi za pomorske oficire u Tivtu, jer je sva raspoloživa količina sačuvanih pomorskih karata i publikacija, te navigacionih priručnika sa koje je imala nova jugoslovenska država, ostala u jednom od skladišta bivše austro-ugarske mornarice u Tivtu.

Za podršku ruralnom turizmu 100.000 eura

0
Gornja Lastva – foto Vedran Ilić

Ministarstvo ekonomskog razvoja raspisalo je javni poziv za finansijsku podršku ruralnom turizmu.

Prednost će biti data zahtjevima koji imaju komercijalni potencijal, ali još nedovoljno kapaciteta da se nadmeću za finansijske podrške putem kredita i fondova.

– Na ovaj način, Ministarstvo ekonomskog razvoja želi da osnaži one oblike turizma koji su se, posebno tokom pandemije, istakli kao sve popularniji kod velikog broja turista iz cijelog svijeta – saopšteno je iz tog resora.

Pozivom, koji je otvoren do 19. oktobra, predviđena je finansijska podrška koja će osnažiti razvoj lokalnih i regionalnih turističkih brendova u cilju bolje promocije Crne Gore kao destinacije, a sa stanovišta sve popularnijeg ruralnog turizma.

Cilj mjera podrške je pružanje autentičnih iskustava turistima kroz spoj tradicionalnih vrijednosti koje baštinimo, prirodnih ljepota koje posjeduje Crna Gora i inovativnih rješenja kojima ćemo sve više posvećivati pažnju.

Program uključuje tri mjere podrške, i to: Organizovanje etno sajmova – ukupna opredijeljena sredstva za realizaciju ove mjere iznose 20.000 eura; Razvoj inovativnih turističkih proizvoda u ruralnim područjima – ukupna opredijeljena sredstva za realizaciju ove mjere iznose 30.000 eura i Unapređenje kvaliteta usluga i ponude u ruralnom turizmu – ukupna opredijeljena sredstva za realizaciju ove mjere iznose 50.000 eura.

– Jedan od ciljeva ovih mjera je i prevazilaženje sezonalnosti, ali i jačanje nedovoljno razvijene ponude u nekim dijelovima Crne Gore. Turisti iz cijelog svijeta već prepoznaju potencijale, a na nama je da pomognemo svim zainteresovanim pružaocima usluga da na što bolji način razvijaju ponudu i time doprinesu boljoj promociji Crne Gore. Zajednički, vodeći se modelom održivog razvoja, posebnu pažnju posvećujemo prirodnim ljepotama i lokalnom stanovništvu čiji spoj predstavlja snažan resurs turizma u Crnoj Gori – kazali su u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Svi zainteresovani mogu saznati više informacija na linku.

Melbourn – rekorder u trajanju karantina u pandemiji

0
Melbourn – rekorder karantene
Foto: Sandra Sanders / REUTERS

Australski grad Melbourn postavio je rekord u najdužem kumulativnom trajanju karantin zbog pandemije COVID-a.

U nedjelju je bilo tačno 245 dana kako je u Melbourneu, glavnom gradu savezne australske države Victorije, na istočnoj obali, na snazi mjera da se ostane kod kuće, objavio je kanal ABC.

Melbourne je tako srušio rekord koji je držao Buenos Aires. Argentinska prijestolnica bila je 234 dana u karanteni, od 20. marta do 11. novembra 2020. te imala kratki 10-dnevni “lockdown” od 21. maja do 31. maja ove godine, naveo je ABC.

U Melbourneu je trenutačno na snazi šesto potpuno zatvaranje otkako je počela pandemija i trebalo bi trajati najmanje još tri sedmice.

Broj zaraženih u državi Victoriji tek je nedavno premašio onaj u susjednom Novom Južnom Walesu, gdje broj slučajeva zaraze počeo padati nakon što je dostigao vrhunac.

Stanovnici na rubu živaca

U Melbourneu su ljudi na rubu živaca. U septembru su nekoliko dana bili na ulicama prosvjedujući protiv obveznog cijepljenja u sektoru gradnje.

Procjenjuje se da će ta savezna država 26. oktobra postići procijepljenost od 70 posto kada je riječ o starijima od 16 godina i, prema utvrđenim pravilima, time bi se došlo do kraja “lockdowna”.

No državni premijer Daniel Andrews rekao je da ne isključuje mogućnost da se utvrđene mjere produlje bude li potrebno.

Australija cijepljenjem želi izbjeći zatvaranje

Australija s 25 miliona stanovnika dugo se borila sa strategijom potpunog iskorjenjivanja virusa, ali nakon što nije uspjela obuzdati nekoliko izbijanja zaraze delta-varijantom, okrenula se ciljevima ostvarivanja određene razine procijepljenosti kao načinu da se iziđe iz zatvaranja.

Od pojave koronavirusa Australija ima 105.000 zaraženih i više od 1200 smrtnih slučajeva povezanih s COVID-om.

Revolucion škola plesa u H. Novom

0
Škola plesa u HN
Počinje nova sezona plesa u Herceg Novom!
Prestavljamo Lucasa i Biancu, profesionalne plesače i instruktore iz Argentine, koji će vas uvesti u čarobni svijet Argentinskog tanga! Takođe tu je i naš Yasmany Acosta sa Cube koji će vas naučiti da plešete Kubansku salsu, kao i senzualnu Bachatu!
Uz internacionalne i profesionalne instruktore, sa novim konceptom časova prilagođenim našim prostorima, u Revolucion školi plesa naučićete da plešete a usput se i ludo zabaviti kako na časovima tako i na plesnim večerima!
Upis počinje 4. oktobra u 19 sati u našim prostorijama u ulici Marka Cara 8, Stari grad, H. Novi.

Grlić Radman u Kotoru: Hrvatska vas svojim institucijama podržava

0
Gordan Grlić Radman u Kotoru – foto Boka News

Hrvatska svojim institucijama podržava crnogorske Hrvate, kazao je u nedjelju naveče ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman nakon sastanka s predstavnicima hrvatskih udruga u Boki kotorskoj.

„Hrvati u Crnoj Gori su lojalni građani ovoj državi, želim ih ohrabriti da s ponosom, hrabrošću, odvažnošću čuvaju vlastiti identitet koji je na koncu i bogatstvo same Crne Gore”, rekao je ministar Hini nakon sastanka.

Nama je u interesu ojačati jedinstvo slogu savezništvo među Hrvatima kako bi na sljedećim crnogorskim izborima imali zastupnika u parlamentu, kazao je Grlić Radman.

Sa sastanka u Kotoru – foto Boka News

„Želja nam je da Hrvati ovdje u Boki kotorskoj i Crnoj Gori osjete podršku da ih država Hrvatska sa svojim institucijama podržava, jer oni su oni ovdje autohtoni narod. O tome sam razgovarao i s ministrom Radulovićem u čemu smo se složili da ćemo zajednički raditi na dobrobit Hrvata u Crnoj Gori i jačanju njihovog identiteta, da mogu raditi bez ikakvog straha i prijetnji kojih je bilo ovog ljeta”, rekao je.

Sa sastanka u Kotoru – foto Boka News

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković zahvalan je na podršci.

„Radio hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori postao strateški projekat koji finansira  hrvatska država. Posebno bi se zahvalio Državnom uredu za Hrvate izvan RH koji podržava naše projekte“ – kazao je Deković.

„Naša Hrvatska je sa nama i to je činjenica koja nas čini jakima. Mi ćemo još jače nastaviti, ne samo na kulturnom i socijalnom polju već i politički predstavljati Hrvate. Sve ono što čini hrvatski identitet HGI će braniti“ – poručio je Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI-a.

Ministar Grlić Radman sa mons. Ivanom Štironjom – foto Boka News

Ministar Grlić Radman posjetio je katedralu Svetog Tripuna u Kotoru gdje se susreo sa kotorskim biskupom mons. Ivanom Štironjom.

Gužve u kalifornijskim lukama: Stotine brodova čeka sedmicama

0
Foto: Miro Štrelov / HRT Radio Zadar

Nakon što je pandemija koronovirusa prilično usporila transport i isporuku brojnih proizvoda, postupnim ukidanjem pojedinih mjera i otvaranjem svjetskoga gospodarstva porastao je i interes kupaca diljem svijeta za narudžbe i kupovinu. No, i dalje se na robu čeka sedmicama, ako ne i mjesecima, piše HRT Radio Zadar.

Povećana potražnja stvorila je probleme ne samo brodarima, nego i lučkim operaterima u Kini, te još više u Sjedinjenim državama. U pretrpane luke brodovi, prije svega kontejneraši, propuštaju se na kapaljku. Jednim takvim brodom, sa šest hiljada kontejnera, zapovijeda kapetan, Zlarinjanin Miro Štrelov. Evo kako je za HRT Radio Zadar opisao stanje ispred Long Beacha na kalifornijskoj obali:

Nitko nam ne daje točne informacije, no najvjerojatnije, kako nam agenti i čarteri kažu, dolazi do problema i zastoja prvenstveno zbog COVID-a. Smanjen je broj ljudi koji rade port operation, odnosno dizaličara i štivadora, kaže kapetan Štrelov.

Drugi problem je nedostatak kamiona i vozača, jer se sada već previše brodova akumuliralo. Svaki dan dolaze po tri broda iz Kine krcata kontejnerima. Amerika vjerojatno radi nadolazećih blagdana i ‘Black Friday’-a uvozi jako puno robe, no ona se nema gdje složiti. Zbog nedostatka kamiona roba se gomila u luci, što onemogućuje preuzimanje kontejnera s drugih brodova te zbog toga brodovi dosta čekaju, pojasnio je kapetan.

Trenutno na sidrištu ispred Long Beacha nalazi se oko sto brodova, a negdje oko 20-30 brodova pluta na 25nM ispred luke. Kako koji brod uđe u luku, tako se po redu dolaska iz Kine sljedeći zove na sidrište i onda se čeka otprilike dva tjedna. Mi smo stigli 18. septembra navečer, a plutali smo do 22. septembra. Vjerojatno ćemo do 2. oktobra biti tu na sidru, po informacijama i rasporedu kojeg su postavili u luci, a koji se mogu promijeniti u svakom trenutku. Naš je brod od 6 tisuća teu, svi kontejneri idu van i brod se krca ponovno. Tako je bilo s drugim brodovima na našem vezu. Dijelimo vez s Coscom, a njihovi brodovi imaju prednost.

U luci se stoji 7 dana, uz dva tjedna na sidru s plutanjem, a rasporedi su pomaknuti. U Kini to nije slučaj, ondje svi brodovi idu prema planu, što u Americi predstavlja dodatan problem jer brodovi stalno dolaze, a nedostaje skladišnog prostora u luci zbog nedostatka kamiona i vozača koji bi dalje transportirali kontejnere, zaključio je kapetan Miro Štrelov.

Krenuli letovi Sarajevo-Abu Dhabi

0
wizz plane

Aviokompanija Wizz Air Abu Dhabi u nedelju, 3. oktobra, je uspostavila avioliniju Sarajevo – Abu Dhabi.

Letovi će se odvijati dva puta sedmično i to srijedom i nedjeljom najmodernijim tipom aviona Airbus A321neo.
Karte se mogu kupiti na šalteru prodaje karata na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, onlajn putem web stranice www.sia.ba kao i putem mobilne aplikacije aviokompanije wizzair.com, saopšteno je iz sarajevskog aerodroma.