Iz crnogorske nacionalne aviokompanije Air Montenegro saopštili su da je uslijed određenih tehničkih, kao i nepovoljnih meteo uslova, procjena kapetana i tehničke službe Air Montenegra bila da se letovi na relaciji Tivat – Beograd i na relaciji Beograd – Podgorica otkažu, u subotu 17.jula.
Uz to navode da je svim putnicima na pomenutim letovima obezbjeđen hotelski smještaj, kao i da će se potruditi da oni danas stignu na svoje destinacije.
Oni su poručili da u avio industriji nije neuobičajena pojava da se letovi otkažu ili odlože zbog veoma strogih sigurnosnih procedura koje Air Montenegro veoma poštuje, jer im je, kako kažu, sigurnost putnika na prvom mjestu.
-Iz kompanije je brzo reagovano i svim putnicima na pomenutim letovima je obezbjeđen hotelski smještaj, što je i određeni broj putnika iskoristio. Takođe, jutros je dio putnika već otputovao, a radimo na tome da i svi ostali putnici sa letova na relaciji Srbija – Crna Gora stignu na svoja odredišta, što će biti u toku današnjeg dana- poručili su iz Air Montenegra.
Oni su uputili izvinjenje svim putnicima zbog neprijatnosti i zahvalili na razumijevanju.
-Iza nas je za veoma kratak period ostvareno 300 uspješnih letova na vrijeme i po tačno definisanom rasporedu. Ujedno, u pitanju je period intenzivnih letova zbog turističke sezone pa je potražnja i popunjenost letova značajno visoka. Radimo na što bržem iznalaženju najboljeg mogućeg rješenja kako bi se saobraćaj do kraja dana normalizovao, a putnici stigli na destinacije tokom dana- kazali su iz Air Montenegra uz ocjenu da je ova situacija pokazala da je ta kompanija dorasla svakom izazovu, naročito vodeći računa o bezbjednosti putnika, čak i u slučajevima loših meteo uslova i povećanog rizika za generalne letove.
Naučni savjetnik britanske vlade rekao je, uoči ukidanja epidemioloških mjera u Engleskoj, da je “gotovo neizbježno” da će broj novih slučajeva zaraze covidom-19 dostići sto hiljada dnevno uz hiljadu hospitaliziranih.
Neil Ferguson, profesor na londonskom Imperial Collegeu i član znanstvene savjetodavne skupine za hitne situacije britanske vlade (Scientific Advisory Group for Emergencies, SAGE), rekao je za BBC da se navedene brojke mogu i dvostruko povećati, no da je to “znatno manje izvjesno”.
Na pitanje o tome u kojem će smjeru zemlju odvesti ukidanje epidemioloških mjera, Ferguson je rekao: “To je teško reći sa sigurnošću, no mislim da je sto hiljada slučajeva dnevno gotovo neizbježno”.
Ferguson je istaknuo da se ublažavanje mjera podudara s početkom školskih praznika, kada će kontakti među tinejdžerima biti puno manji.
Iako je naglasio da je “vrlo teško dati precizna predviđanja”, naveo je da bi dnevno moglo biti oko hiljadu hospitalizovanih zbog covida.
“Gotovo je sigurno da ćemo imati oko sto hiljada slučajeva dnevno. Pravo pitanje je – hoće li te brojke biti udvostručene ili još veće? Tu kristalna kugla više ne radi. Možemo imati i dvije hiljade hospitalizovanih dnevno te dvjesto hiljada slučajeva, ali to je znatno manje izvjesno”, rekao je Ferguson.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovano 40 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Iz IJZ su kazali da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa tokom subote završile analizu i dostavile rezultate za 1.816 uzoraka na koronavirus.
Novootkriveni slučajevi su iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Bar
13
Budva
9
Podgorica
6
Kotor
3
Nikšić
2
Herceg Novi
2
Cetinje
2
Tivat
2
Bijelo Polje
1
Ukupno
40
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za subotu je iznosio 2,20 odsto.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore u subotu je iznosila 53,76.
“Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod”, kaže se u saopštenju.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.623.
Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 12 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 363.
Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 100.662.
U Podgorici je trenutno aktivno 117 slučajeva koronavirusa, u Budvi 72, Baru 32, Herceg Novom 29, Kotoru 27, Nikšiću 24, Tivtu 13, Cetinju 12, Bijelom Polju deset i u Pljevljima devet.
U Andrijevici, Beranama, Šavniku i Ulcinju aktivna su po tri slučaja koronavirusa, Danilovgradu i na Žabljaku po dva i u Petnjici i Tuzima po jedan.
U Gusinju, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Plužinama i Rožajama trenutno nema aktivnih slučajeva koronavirusa.
Ulice i trgovi Portonovog sinoć su oživjeli duh festivala tokom veličanstvene noći pod maskama uz brojne nastupe i vizualno prijemčiv program.
Mjesna muzika Đenovići otvorila je Portonovi karneval paradom uz pratnju „Feštađuna“, poznatih po karnevalskoj tradiciji i manifestacijama sada već 15 godina. Za one koji su sinoć došli nespremni dijelile su maske na tri lokacije širom Portonovog.
Nekoliko grupa „Feštađuna“ zabavilo je posjetioce Portonovog i goste u kafićima i restoranima.
Kafići Perla Portonovi Square, Koffein i Maison du Monde bili su epicentar dobre zabave uz bendove i muziku uživo koja je upotpunila ovu uzbudljivu noć.
Zabavljali su se i stari i mladi, pogotovo djeca koja su bila oduševljena maskama.
Ulicama Portonovog sinoć je osim mještana i lokalnih gostiju bilo i dosta turista koji su se fotografisali i plesali zajedno sa učesnicima programa.
Učesnici iz Rusije kazali su da su zadovoljni cjelokupnom organizacijom te da uživaju u festivalu koji je organizovan na ulicama Portonovog.
Istog su mišljenja i posjetioci karnevala.
Portonovi karneval jul 2021.
Najveći broj njih nije mogao posebno da se odluči koji segment festivala im se najviše dopada, jer, kako kažu, sve je čarobno i interesantno.
„Divno je sve, odlično organizovano, zabavno, ispunjeno vrijeme za turiste i za mještane. Maskembal je dobar, mjesna muzika je odlična. Sve pohvale“, poručuje jedna od posjetiteljki karnevala.
Posjetioci se nadaju i da će ovakve manifestacije, u duhu Mediterana, zaživjeti.
Ovo je samo jedan od brojnih julskih događaja u Portonovom, a već narednog vikenda nas očekuju vinske noći koje će biti organizovane 24. jula kada će gosti moći da probaju neka od najljepših vina iz regiona i svijeta.
Pozitivan trend dolaska turista nastavlja se tokom jula, a tek se očekuju najveće gužve, saopštili su predstavnici velikih hotelskih preduzeća i dodali da se gosti osjećaju sigurno u Crnoj Gori.
Hotelijeri su naveli da svi napori koji se ulažu u prethodnih nekoliko mjeseci daju rezultate, a osim vikendima sve više je gostiju i tokom nedjelje.
Predstavnik kompanije Porto Montenegro, Predrag Leković, kazao je agenciji Mina-business da su zadovoljni dosadašnjim tokom sezone i da se nadaju da neće biti novih problema sa pandemijom.
„Zadovoljni smo procentima popunjenosti svih kapaciteta – marine, hotela i turističkih apartmana u toku prve polovine sezone. Nadamo se da osjetljiva epidemiološka situacija neće pokvariti ono što možemo da očekujemo u narednom periodu“, rekao je Leković.
Prema njegovim riječima, došlo je do neizbježne promjene u strukturi gostiju koju diktira više faktora – epidemiološka situacija, dostupnost destinacija, mogućnosti dolaska.
U hotelu Regent najveći broj gostiju je iz Rusije, Ukrajine i Srbije, ali i iz ostalih zemalja regiona.
Za razliku od prethodnog perioda, kako je naveo Leković, raduje i ohrabruje porast broja gostiju iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), što je rezultat i novog projekta na kojem u kompaniji rade.
Tivat – Luštica Bay – foto Boka News
„Bilježimo rekordnu ispunjenost kapaciteta kako u hotelu u kojem je sve teže naći praznu sobu, tako i u marini čiji vezovi su ispunjeni na oko 85 odsto. Prema riječima gostiju, kod nas i u Crnoj Gori uopšte, oni se osjećaju sigurno i pored složene epidemiološke situacije u svijetu“, naveo je Leković i dodao da zbog toga ostaju i na duži vremenski period.
On je rekao da očekuju određena unapređenja u ostalim segmentima, prije svega u vezi sa dolascima putnika i graničnim prelazima.
„Trend porasta broja onih koji dolaze jahtama nam govori o značaju razvoja i unapređenja te grane turizma i trebalo bi nastaviti napore da se to i dešava“, smatra Leković.
Vlasnik hotelske grupe Casa del mare, Nikola Milić, rekao je agenciji Mina-business da su u hotelima kojima upravljaju sve češće prisutni gosti iz bivših sovjetskih republika, a priželjkuje se veći priliv gostiju iz Rusije i Zapadne Evrope.
„Kada govorimo o broju noćenja, zadovoljni smo kako se realizuje sezona, a nadamo se da će i prihodi ispratiti najave. Rano je govoriti o tome, jer postoji mnogo faktora koji bi mogli uticati na dalji tok sezone, prije svega pojava novog soja virusa i zatvaranje drugih zemalja. Svakako, trudićemo se da pratimo potrebe gostiju i da njihov boravak u Crnoj Gori činimo izuzetnim“, dodao je Milić.
Kako navode iz Casa del Mare, zdravstveni standardi ne odstupaju od onoga kako se inače radilo u hotelima kojima upravljaju, a godina krize bila je šansa za stručno usavršavanje upravljačkih sposobnosti.
Casa del Mare ugostila Michelin star chef-a
Predstavnik Udruženja turoperatora Kotora, Slavenko Šućur, saopštio je da nedostaju turisti iz Zapadne Evrope, pogotovo Francuzi i Njemci, ali da raste broj turista iz SAD-a koji dolaze preko Dubrovnika.
On je ocijenio da nije samo pandemija ugrozila turizam u Kotoru, već i nedovoljna briga o strategiji koja bi taj UNESCO grad zadržala na listi najpoželjnijih destinacija.
Šućur je objasnio da je do prošle godine, Kotor, kao dragulj obale, svojom ljepotom privlačio turiste zahvaljujući preporukama stranih medija i preporuka.
„U trenucima pojave krize jasno nam je bilo da ćemo se u narednim godinama boriti za goste. Pohvalan je uloženi napor da ova sezona počne i traje, a vidljiv je i pozitivan trend porasta broja gostiju. Sada smo u situaciji da radimo za prošlu godinu, a tek onda razmišljamo za dalje“, naveo je Šućur.
Predstavnici Luštici Bay govore o najboljoj sezoni od otvaranja. Iako su glavna poređenja sa rekordnom 2019. godinom, u turističkom kompleksu Luštica Bay posvećeni su sezoni sa najvećim procentom popunjenosti kapaciteta.
Izvršni direktor hotela The Chedi Luštica Bay, Jan Albers, kazao je da su doveli u balans povećan broj gostiju i korigovane cijene, zbog čega mogu govoriti o veoma uspješnoj sezoni, ali i o najavama za jesen i narednu godinu.
„Promijenili smo marketing strategiju i pažnju sa naših prepoznatljivih tržišta kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Švajcarska, Francuska i Rusija usmjerili ka domaćim i gostima iz regiona. Upravo su oni ti koji u najvećoj mjeri popunjavaju naše kapacitete u prvoj polovini godine“, rekao je Albers agenciji Mina-business.
Prema njegovim riječima, otvorila su se i neka potpuno nova tržišta, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koji su veoma dobri gosti.
Albers je saopštio da gosti dolaze i iz ostalih zemalja sa kojima je Crna Gora povezana direktnim letovima, ali u kojima vladaju liberalniji zdravstveni protokoli.
Ovogodišnju zimsku sezonu očekuju najbolju do sada i ohrabruje ih to što je poslije godine krize došla godina sa najvećim potencijalom.
Nastavak pozitivnog trenda priliva gostiju iz regiona i drugih zemalja Evrope i svijeta evidentan je na osnovu gužvi koje se stvaraju duž cijele obale.
Turisti daju šansu novim destinacijama, pa pozitivno poslovanje u nekim mjestima govori o preraspodjeli potencijala koji Crna Gora ima, ali i njenom vraćanju na turističku mapu svijeta.
Španija bilježi veliki broj novih slučajeva zaraze koronavirusom zbog čega je došlo do naglog pada broja rezervacija, a prognoze za nastavak turističke sezone vrlo su pesimistične.
Zabilježen je nagli pad u bookingu stranih turista, izvijestila je u subotu španska državna televizija RTVE, referirajući se na izjavu potpredsjednika tamošnje turističke zajednice, Josea Luisa Zorede.
“Ako se brojke nastave pogoršavati, procjenjujemo da ćemo u ovom ljetnom kvartalu ostvariti dobit u iznosu od 37,97 milijardi eura, što je 24,30 milijardi više nego u istom razdoblju prošle godine, ali puno manje od 58,37 milijardi koliko je ostvareno 2019.”, rekao je Zoreda, kako prenosi RTVE.
To je suprotno svim očekivanjima, s obzirom na to da se, zbog kampanje cijepljenja koja je u tijeku, predviđao puno snažniji oporavak turističkog sektora.
Turizam u Španiji inače, u normalnim okolnostima, sudjeluje u BDP-u s više od 12 posto, a u nekim turističkim središtima, kao što su Baleari i Kanarsko otočje, i više – s oko 35 posto.
Kako bi obuzdale širenje virusa, neke su španske regije, poput Katalonije, Valencije i Kantabrije, u pojedinim područjima ponovno uvele noćni policijski sat od 1 do 6 sati.
Na Mallorci, koja nedeljno ima 270 novozaraženih na 100.000 stanovnika, za sada se ne planira uvođenje takvih mjera. Na Kanarskim je ostrvima, koji imaju 176 novih slučajeva zaraze tjedno na 100.000 stanovnika, sud odbacio uvođenje policijskog sata.
Do sada je već, kako piše El Pais, zaraženo 8 miliona od ukupno 47 miliona stanovnika Španije.
Tivat je ove sezone prljaviji nego što je to ikada bio u proteklih nekoliko godina, uključujući i lanjsku kada je koronakriza bila dodatni problem ovdašnjim komunalcima.
Lošiji efekti održavanja higijene javnih površina posebno su uočljivo u večernjim satima kada brojni turisti i šetači izađu na tivatske ulice i gradsku rivu, te se suoče sa najčešće neispražnjenim korpama za smeće, i posebno vrlo prljavim kamenim površinama na gradskoj rivi i šetalištu Pine na koje čistilica Komunalnog preduzeća ove sezone izgleda, još nije svraćala.
Sve to održavava svojevrsnu neobjavljenu, ali prisutnu krizu koja se već mjesecima traje u tivatskom Komunalnom preduzeću. Firma koja je za vrijeme bivše DPS-SD-HGI vlasti „napunjena“ njenim simpatiozerima i članovima do nivoa da Komunalno trenutno ima čak 105 radnika, lani je bila suočena i sa dodatnim problemom besparice u gradskom budžetu zbog čega tokom 2020. nije dobila ni sva sredstva koja su joj budžetom bila opredijeljena za njen rad- posebno kada je u pitanju plaćanje usluga regionalne sanigtarne deponije Možura. Zbog smanjenja redovnih prihoda od građana i privrede uslijed prošlogodišnjih brojnih mjera zatvaranja države i prvrede, te loše turističke sezone, Komunalno je poslovnu 2020. okončalo sa gibitkom od 150.183 eura.
Krizu dodatno naglašava činjenica da odbornici vladajuće NP-BF-GB većine, na posljednjoj sjenici SO, nisu prihvatili ni finansijski, ni izvještaj o radu Komunalnog za 2020,. ali ni „Izvještaj o realizaciji lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom za teritoriju Opštine Tivat za 2020.godinu“ iako njega ne podnosi Komunalno, već nadležni opštinski Sekretarijat.
Poslovanje Komunalnog lani je obilježio i skandal sa nelegalnim deponovanjem oko 15 hiljada tona zemlje i građevinskog šuta od iskopa trase nedostajučeg dijela Regionalnog vodovoda kroz Tivat za spajanje opštine Herceg Novi na taj sistem. Sav taj materijal nezakonito je odložen na nekadašnjem poljoprovfrednom dobru Montepranzo-Bokaprodukt preko puta tivatskog aerodroma, pri čemu su kamioni i mehanizacija što je radila za kompaniju Regionalni vodovod, prolazili kroz rampu koja je pod kontrolom Komunalnog preduzeća Tivat što za svoje potrebe iznajmljuje dio prostora nekadašnjeg poljoprivrednog dobra. Uprkos najavama iz aktuelne lokalne vlasti Tivta koju čini koalicija građanskih listi NP-BF-GB da će odgovorni za nelegalno deponovanje građevinksog otpada i devastaciju poljoprovrednog zemljišta odgovarati za učinjeno, to se do danas nijue desilo, niti je Regionalni vodovod uklonio građevinski šut koji je ovdje nelegalno odložio uz pomoć kadrova bivše tivatske DPS-SD-HGI vlasti i njihove tadašnje kontrole nad lokalnim Komunalnim preduzećem.
Nova lokalna vlast je do sada samo smijenila sada već bivši DPS-SD-HGI Odbor direktora Komunalnog i imenovala novi u kojem su njjeni predstavnici. Izvršnom direktoru te firme Vladu Đukiću (DPS) nova opštinska upravljačka garnitura nagovijestila je da više ne računa na njegove usluge. Ipak, od svog konstituisanja 16.oktobra prošle godine do danas, aktuelna tivatska NP-BF-GB lokalna vlast nije izabrala novog direktora Komunalnog preduzeća jer se, pram nezvaničnim saznanjima, nikako ne može postići saglasnost svih njenih aktera oko novog kadrovskog riješenja, ali i politike upravljanja tim za Opštinu Tivat, veoma značajnim preduzećem. Naime, na Komunalnom kao „svoj dio kolača“ u novoj vlasti posebno insistira ekipa iz bivšeg tivatskog DF-a koja je pred lokalne izbore u tom gradu što ih je njihova stranačka centrala bojkotovala, podnijela ostavke i na izbore izašla kao dio građanske koalicije „Narod Pobjeđuje“. Bivši tivatski DF-ovci odlučni su da preuzmu upravljanje Komunalnim preduzećem, ali i da ga koriste kao rezervoar za udomljavanje vlastitih simpatizera, što se nikako ne sviđa drugom dijelu koalicije „Narod Pobjeđuje“ koga čine kadrovi bivšeg odbora Demokrata u Tivtu i građanske liste „Tivatska Akcija“. Oni naime, žele radikalni diskontinuitet sa politikom partijskog zapošljavanja u Komunalnom koju je godinama ranije sprovodio DPS, a sada to pokušava da nastavi bivši tivatski DF. Zbog toga u redovima okosnice aktuelne tivatske vlasti – građanske koalicije „Narod Pobjeđuje“ već duže vrijeme traju trvenja. Do sada je otpalo nekoliko imena sa kojima se špekulisalo kao mogućim kandidatima za novog izvršnog direktora Komunalnog, a trenutno je navodno, u igri diplomirani pravnik Branislav Mirčić koji je svojevremeno, bio istaknuti član nekadašnjeg OO SNP-a u Tivtu. Uprkos zvaničnim proklamacijama da se neće služiti metodama svojih poraženih političkih protivnika iz DPS-a koje su za to žestoko kritikovali, ipak je bilo „udomljavanja“ i kadrova nove vlasti u Komunalnom, pa je tako odnedavno u toj firmi stalno zaposlenje na mjestu kontrolora rada službe komunalija, dobio nekadašnji predsjednik OO Nove u Tivtu, Savo Klakor koji je sada odbornik vladajuće NP.
ARSIĆ BESKOMPROMISAN DA ELIMINIŠE ZLOUPOTREBE I PARTIJSKA NAMJEŠTENJA U KOMUNALNOM
Vladimir Arsić – foto Boka news
Jedan od najodlučnijih da iskorijeni zloupotrebe, nesavjestan rad i partijske namještenja u Komunalnom je potpredjseniki Opštine i nekadašnji čelnik OO Demokrata u Tivtu, a sada visoki fikcioner vladajuće NP, Vladimir Arsić.
On je u aktuelnoj lokalnoj vlasti resorno zadužen za fukcionisanj komunalnih djelatnosti, pa se fokusirao i na otklanjanje negativnosti uočenih u radu Komunalnog preduzeća. Koristeći svoja uspješna iskustva iz komunalnog preduzeća “Čistoća“ Herceg Novi kojim je rukovodio prije nego što je izabran za potpredsjednika Opštine Tivat, Arsić je prije nekoliko mjeseci insistirao na uvođenju GPS praćenja kretanja vozila Komunalnog preduzeća Tivat u kombinaciji sa posebnim sondama na rezervoarima za gorivo, a što je u vrlo kratrkom periodu rezultiralo smanjenjem troškova za utrošeno gorivo u toj firmi od čak 7.000 eura.
Pojava slovenskih ambasadora u narodnoj nošnji prilikom ceremonijalne predaje diplomatskih akreditiva pred stranim državnicima još nedavno je izazivalo čuđenje, ali bi moglo postati dio protokola jer vlada Janeza Janše ohrabruje takav običaj.
Novi slovenski ambasador u BiH Damijan Sedar predao je u petak svoje akreditive na ceremoniji u predsjedništvu BiH u Sarajevu predsjedavajućem Miloradu Dodiku, rekavši pri tom da je Slovenija snažan zagovornik BiH na njenom putu u Evropsku uniju.
Za tu je priliku Sedar nosio slovensku narodnu nošnju iz gorskih krajeva sa crnim “kranjskim” šeširom široka oboda, ali on nije prvi diplomat na takvoj dužnosti koji se za to odlučio.
Prva je u narodnoj nošnji u zemlji u kojoj gostuje prilikom predaje vjerodajnica nastupila ambasadorka u Rumuniji Lea Stančič, kad je krajem aprila akreditive za istu visoku dužnost predavala i predsjednici Moldavije Maii Sandu.
Lea Stančič u narodnoj nošnji sa Maii Sandu
To je tada kao presedan izazvalo čuđenje, a u dijelu laičke javnosti i podsmijeh, dok su poznavatelji diplomatskih običaja navodili da je to inače dopušteno, no da nastupanje u narodnoj nošnji svoje države obično koriste afrički diplomati, dok u Evropi ne važi kao standard.
No, odluku koju je diplomatkinja tada čini se donijela na svoju ruku, odmah je pohvalio ministar vanjskih poslova Anže Logar, a u vladi je ocijenjena kao simpatičan način promocije države i njenog etnografskog bogatstva.
“Kozmopolitstvo i domoljublje su dvije strane iste medalje”, kazao je Logar kritičarima koji su reklamiranje narodne nošnje na međunarodnom diplomatskom parketu ocijenili provincijalnim i zastarjelim.
Međunarodna Ljetne arheološka škola za djecu – „Arheolab“, ove godine će se održati od 20. jula do 20. avgusta 2021. godine u gradskom parku Budve, preko puta hotela „Majestic“.
Edukativni projekat „Arheolab“ će se održavati svakog dana, osim subote i nedelje, u periodu od 10 do 13 časova. Školu će voditi Asja Zec, diplomirani arheolog iz Padove (Italija). Škola će tradicionalno biti održana u organizaciji JU Muzeji i galerje Budve, već osmu godinu zaredom. Održavanje škole će biti u skladu sa svim propisanim mjerama za sprečavanje širenja virusa Covid-19.
Na ovoj školi polaznici će imati priliku da na jednostavan i interesantan način direktno dođu u kontakt sa arheološkim istraživanjima. Učestvovaće u simulaciji arheološkog iskopavanja, tačnije u drvenom boksu ispunjenom slojevima zemlje pronalaziće predmete koji odgovaraju određenim vremenskim periodima, a sve to da bi stekli znanje i uvid u formiranje istorijskih naslaga kroz vrijeme koje arheolozi potom dešifruju. Jednostavno rečeno, cilj je da djeca steknu svijest da se ispod površine zemlje nalazi čitav jedan svijet koji samo čeka da bude otkriven, te da se arheološki nalazi ne pronalaze samo na arheološkim iskopavanjima u dalekim egzotičnim zemljama, već da se mogu pronaći i ispod puta kojim koračamo svaki dan. Škola je namijenjena djeci od 5 do 13 godina.
Biće organizovane posjete Muzeju grada Budve svakog ponedeljka, a tokom radionice je planirana i posjeta arheološkom lokalitetu u Risnu.
U Zelenici je svečano obilježeno 120 godina od dolaska prvog voza u Herceg Novi, što ujedno predstavlja i momenat uspostavljanja željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori.
Iz Opštine Herceg Novi je saopšteno da je tim povodom u petak upriličeno svečano otvaranje Vagona, mjesta koje čuva sjećanje na željeznicu u Boki i predstavlja dopunu turističkoj ponudi grada.
Na renoviranju vagona, infrastrukturnoj pripremi njegove nove lokacije i finalne destinacije u Zelenici, radili su nevladina organizacija Sinergija i vlasnik vagona i član Udruženja ljubitelja željeznice iz Pančeva, Josip Veber, u saradnji sa Opštinom.
Zelenika – 120 godina od dolasaka voza
Predsjednik Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivan Otović, koji je i svečano otvorio Vagon, kazao je da je prije tačno 120 godina ušao prvi svečano ukrašeni voz sa visokim austrougarskim zvaničnicima, koje su mještani dočekali sa oduševljenjem.
Željeznica je donijela ekonomski i društveni napredak, podstakla razvoj turizma i povezala Boku sa Sarajevom, Budimpeštom, Bečom i cijelom razvijenom Evropom toga vremena.
Zelenika – 120 godina od dolasaka voza
“Ovaj projekat se sjajno uklopio u plan lokalne uprave da revitalizuje, očuva i oživi željeznički tunel između Zelenike i Meljina. Na tačno 50 godina od kada je zadnji voz otišao iz Boke, otvorili smo pješačku stazu kroz tunel. Na jubilej 120 godina od ulaska prvog voza otvaramo Vagon”, kazao je Otović.
Željeznički vagon, koji je skoro dvije decenije stajao i propadao ispred Instituta “Simo Milošević” u Igalu, pored spomenične dobio je i jednu novu namjenu. Projekat rehabilitacije vagona, dug skoro sedam godina, konačno je doživio svoju potpunu realizaciju.
Zelenika – 120 godina od dolasaka voza
“Pored spomeničke funkcije, vagon je sada prvi put dobio i odgovarajuću namjenu. To je značajno iz više razloga – garantuje njegovo redovno održavanje, doprinosi turističkoj ponudi grada, ali i zbog toga što će sa ovog mjesta nastaviti da se živo priča i pamti istorija željeznice u Novom i Boki”, poručio je Otović.
Zelenika je bila početna stanica pruge koja je spajala Herceg Novi sa Sarajevom, ali i sa Titogradom, pa stoga ima i istorijsku dimenziju.
Zelenika – 120 godina od dolasaka voza
Lokacija na kojoj je sada Vagon nalazi se uz nekadašnju prugu, nedaleko od nekadašnjeg željezničkog tunela.
Veber je rekao da je veliki broj ljudi pomogao da se taj projekat realizuje.
„Nećemo se zaustaviti na ovome. Ovo je samo početak jedne lijepe priče, ne samo u smislu vagona kao spomenika tehničke kulture koji je zaštićen, prvog i jedinog u Crnoj Gori. Ovo će biti početak pješačke staze koja će nas podsjećati na vrijeme kada su ovdje prolazili vozovi“, poručio je Veber.
