U posljednja dva tjedna u ItaItalija Foto: Yara Nardi / Reuters/Dobro jutro,Hrvatska
S novim varijantama stvaraju se nove sumnje u učinkovitost cjepiva. U zemljama gdje je sada zima opet vidimo skok broja novopozitivnih. U posljednje dvije sedmice u Italiji je postotak pozitivnih skočio tri puta.
“Čuli smo da se delta-soj brže širi, a je li smrtonosniji, adaptira li se virus na ljudsko biće, to ćemo vidjeti u iduća dva do tri tjedna. Italija razmišlja o novim restriktivnim mjerama. Mislim da će ih početi uvoditi tijekom kolovoza s obzirom na indeks pozitivnih koji je naglo počeo rasti”, izjavila je Nela Sršen, liječnica sa Sveučilišne bolnice u Padovi u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Nakon pobjede na Evropskom nogometnom prvenstvu slijedilo je veliko slavlje na ulicama diljem Italije. Zaboravilo se na epidemiološke mjere. Doktorica Sršen izjavila je kako očekuje da će zbog toga za nekoliko dana porasti broj novozaraženih.
– Ulice su bile pretrpane ljudima, slavilo se, grlilo, ljubilo. U tom trenutku mislila sam na dvije stvari, kako je moguće da nismo svjesni onoga što se događa, onoga što su nam govorili prije godinu i pol? S druge strane, razmišljala sam o svemu što je Italija prošla, traumama, patnji, boli, i u tom trenutku shvatila sam koliko nogomet može biti hrana za narod. To su ti trenuci sreće koji su na neki način i opravdani. Ali za nekoliko dana imat ćemo posljedice, rekla je Sršen.
Iako je Italija ublažila epidemiološke mjere, strah je ostao među ljudima.
– Gotovo 90 posto ljudi vani nosi maske. Posebno su me iznenadili mladi koje je bilo teško nagovoriti kad je to bilo obvezno. Vršiti pritisak djeluje puno slabije nego objasniti im da shvate. Italija je bila toliko traumatizirana cijelom pričom da je i danas distanciranje osnovna stvar. Još postoji strah koji se reflektira na ponašanje. U Hrvatskoj su ljudi mnogo ležerniji, to ne znači da to nije u redu. Sada kada nisu obligatorne i kad ljudi imaju mogućnost da biraju, biraju svoju sigurnost, poručila je Sršen.
Objašnjenje umjesto nametanja
Sršen smatra kako ljudi mnogo bolje prihvaćaju mjere i cjepivo ako im se objasni njihova važnost umjesto da im se nešto nameće i na njih vrši pritisak.
– Sada s toplim vremenom i padom broja zaraženih, narod nema percepciju da se treba cijepiti. Mislim da je nedostajalo korektnosti i transparentnosti prema narodu. Mislim da narod nisu ovce. Ako bi se ljudima objasnila važnost cjepiva, suzbilo bi se širenje pandemije.
“Hrvatska se od početka ponašala korektno i dobro”
Komentirala je i situaciju u Hrvatskoj te kazala kako je bila šokirana ležernošću koja vlada kod nas.
– Hrvatska je jedna od prvih zemalja koja je promatrala sve što se događalo u Italiji i po tome je aplicirala svoje protokole. Hrvatska se od početka ponašala vrlo korektno i dobro. Istovremeno, bila je jedna od najliberalnijih zemalja. Bila sam šokirana ležernošću ljudi, nije bilo percepcije straha i nesigurnosti i vidjeli smo da to nije dovelo do rasta broja zaraženih. Pohvalit ću rad stožera. Znanstvenici koji su ulazili u polemike negativno su utjecali na narod i sada se očekuje da procijepljenost bude što veća. Trebalo je možda prenijeti manje informacija, ali direktnih i konkretnih.
Za hrvatski turizam ima samo pohvale.
– Svima je cilj isti, da imaju što više turista, da zarade i prežive ovu sezonu. Bila sam u Istri i treba pohvaliti ponašanje svih djelatnika. Sama ta percepcija da ljudi paze i brinu se za turiste, koji su puni straha, djeluje vrlo pozitivno na hrvatski turizam. Nadam se da će odaziv turista ove godine biti velik, rekla je Sršen.
U amfiteatru u Luštica Bay Marina naselju održana je izložba likovnih radova nastalih u okviru prve Umjetničke kolonije Luštice Bay.
Umjetnička kolonija je od 5. do 12. jula okupila sedam mladih crnogorskih umjetnika koji su tokom sedam dana stvarali umjetnička djela na različitim lokacijama u zadivljujućem ambijentu ovog integrisanog naselja.
Grupa umjetnika, sačinjena od četiri slikara i tri vajara, kreirala je umjetnička djela inspirisana okruženjem u Luštici Bay. Ova grupa je okupila četiri slikara: Anu Aleksić, Darka Vučkovića, Hanu Mirkov i Radeta Vujačića, i tri vajara: Jelenu Pavićević, Nikolu Radonjića i Vlatku Vujošević.
Umjetnička kolonija Luštica Bay
PR savjetnica Luštice Bay Dragana Bećirović kazala je da ova destinacija sve više inspiriše umjetnost u Crnoj Gori a i šire.
“U kompaniji smo jako zadovoljni što smo imali priliku da pokrenemo projekat umjetničke kolonije u Luštici Bay u okviru koje je sedam crnogorskih umjetnika sedam dana provelo u Luštici Bay i stvaralo umjetnička djela inspirisani okruženjem, arhitekturom, atmosferom, stilom, načinom života.
Na naše veliko zadovoljsnto radovi koji su stvarani u tom periodu su izazivali veliko interesovanje gostiju i posjetilaca koji su time, na neki način i učestvovali u stvaranju ovih radova. Treba naglasiti da će svih sedam umjetnika radove ostaviti na Luštici gdje će činiti umjetničku instalaciju, nakon čega ćemo kao kompanija organizovati i aukciju a sav prihod je namijenjen u humanitarne svrhe”, objasnila je Bećirović.
Umjetnici koji su izlagali radove zadovoljni su organizacijom izložbe.
Vajar Nikola Radonjić smatra interesantnim što će radovi koji su nastali na ovoj koloniji, kada budu finalno završeni, biti prodati u humanitarne svrhe. Istakao je da su organizatori bili jako profesionalni te da je ovo koncept koji bi mogao da se razrađuje i u budućnosti.
Umjetnička kolonija Luštica Bay
Slikar i vajar Darko Vukčević kazao je da smatra da su svi umjetnici napravili odlična djela s obzirom da su imali ograničeni vremenski rok. “Ima nekoliko skulptura i nekoliko slika, svaki je različit na svoj način ima “ono nešto” što je drugačije”, kazao je on.
Slikarka Hana Mirkov koja se već 20 godina bavi slikarstvom rekla je da bi voljela da njeni radovi ukrašavaju nečiji dom kada se slike budu prodale u humanitarne svrhe. Istakla je da je za dobru sliku neophodno dosta vremena, ali kolonija nije to dozvoljavala. Ipak, kako je kazala, uspjeli su da za kratko vrijeme naprave dobre radove.
Akademska vajarka Jelena Pavićević istakla je da joj je bilo lijepo da boravi na Luštici i istraži sebe iz nekog drugug ugla i razmjenjuje mišljenja sa kolegama. Jako je zadovoljna organizacijom izložbe i ističe kako je svaka njihova ideja bila prihvaćena i realizovana. “Mislim da je ovo začetak jedne ozbiljne priče koja će u budućnosti da izrodi i neke nove ideje za cjelokupnu crnogorsku umjetnost”, zaključuje ona.
Poslije godinu i po dana dana pauze, prvi kruzer u Kotor stiže u subotu 17. jula.
„Prema informacijama koje smo upravo dobili, prvi kruzer će u našu luku uploviti u subotu 17. jula, riječ je o 228 metara dugom brodu Viking Venus kompanoje Viking Ocean Cruises“, koji će uploviti u 8 sati a isploviti u 18 sati” kazala nam je Liljana Popović Moškov predsjednica Borda direktora.
Proslava 33 godine rada Luke Kotor kao privrednog subjekta održana je u ponedjeljak 12. jula u prostorijama luke. Iako zvanično kao preduzeće postoje 33 godine, ime Luke Kotor pronalazi se još u spisima iz 12. vijeka.
Teška godina za nama uzrokovana epidemijom korona virusa, naročito je pogodila ovu kompaniju čiji su se prihodi oslanjali na dolaske svjetskih kruzera, kojih više od godinu dana nije bilo.
Viking Venus
Kako kaže predsjednica Borda direktora, Ljiljana Popović Moškov, menadžment i zaposleni čine sve što je u njihovoj moći da bi se izborili sa teškom situacijom.
„Menadžment luke čini sve što je u njegovoj moći da izvrši konsolidaciju luke. Zaposleni u luci koji su takođe shvatili ozbiljnost situacije i dali svoj doprinos tako što sto su se odrekli četrdset odsto svojih zarada da bi Luka mogla da preživi u ovom turbulentnom periodu“.
Iako su najavljivani još u junu, kruzera i dalje nema, Popović Moškov kaže da je sve sa pravne regulative riješeno te da se sada čekaju odogovori stranih država, pogotovo Italije odakle dolazi najveći broj kruzera.
Ljiljana Popović Moškov
„Menadžment luke i sve nadležne institucije su uradile sve ono što blo do njih. Luka je potpuno spremna da primi kruzere, protokoli su doneseni u skladu sa zakonskom regulativom. Uputili smo note svim državama na kojima smo bili na crvenoj listi za skidanje sa te liste kako bi omogućili kruzerima da uplovljavaju i kod nas. Taj dopis je upućen međutim i države imaju svoje protokole. Očekumo zasjedanje njihovih zdrasvenih institucija i zvanično skidanje Crne Gore sa te crvene liste“ – kaže Popović Moškov.
Kako bi se izborili sa trenutnom situacijom neophodno je i razumijevanje resorsnih ministarstava.
“Tražili pomoć ministarstava jer Luka Kotor ima dva velika fiksna troška. U pitanju su koncesije za korišćenje obale i koncesija za pilotažu koje iznose po 250 hiljada eura. Pola miliona eura je zaista veliko fiksno opterećenje i tu pregovarali kako da se pomogne Luci.“ – ističe Popović Moškov.
Da bi se ova poslovna godina završila bez gubitaka za Luku Kotor neophodno je bar 60 uplovljavanja kruzera.
“Ako bi se do kraja godine imali 60-70 uplovljavanja Luka Kotor bi mogla da završi ovu poslovnu godinu bez gubitaka“, tvrdi predsjednica Borda.
U planu razvoj marinskog dijela Luke Kotor
Modernizacija marinskog dijela – Luka Kotor
Poučeni iskustvom iz prethodne godine, iz Luke su najavili da će se posvetiti razvoju marinskog dijela kako ne bi sav prihod ovisio o kruzing industriji.
“Ono od čega luka sad ima prihoda su dolasci jahti. Smatramo da ne bi trebalo dozvoliti da čitav svoj razvoj kompanije bavimo samo na jednu kartu već da sagledamo i ostale aspekte kao što je marinski dio i prihvatanje luksuznih jahti” – kazala nam je Popović Moškov i otkriva da je u planu produženje marinskog dijela luke.
Završena je prva faza izgradnje šetališne staze od Bijele do Kamenara, čime Herceg Novi prvi put dobija uređenu pješačku komunikaciju između ova dva velika naselja.
Novoizgrađenu stazu sinoć su obišli predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, i direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Mladen Mikijelj. Oni su prošli trasom od ulaska u Jošicu do rta Sveta Nedjelja, zajedno sa predsjednicima mjesnih zajednica Bijela i Kamenari, Nikolom Samardžićem i Majom Popović i saradnicima.
Izgradnjom ove staze značajno je unaprijeđena bezbjednost i uljepšan ugođaj brojnih mještana i turista koji svakodnevno šetaju dionicom od Bijele ka Kamenarima. Sanirani su postojeći parapeti, postavljene klupe, zasađeno zelenilo i postavljena javna rasvjeta, a staza je dostupna i licima sa smanjenom pokretljivošću.
„Već vidimo i drago nam je što je staza postala frekventna, ljudi sjede na klupama i uživaju u divnom pogledu. Ulaz u Herceg Novi sa ove strane dobio je mnogo izgradnjom ove pješačke komunikacije“, istakao je predsjednik Opštine, Stevan Katić i izrazio zadovoljstvo urađenim.
Otvorena šetnica Bijela Kamenari
Projekat vrijedan 180.000 eura Katić vidi kao dobar primjer saradnje Opštine i Morskog dobra koji treba slijediti u narednom periodu, kako bi sve infrastrukturne projekte u zoni morskog dobra realizovali na zadovoljstvo građana i turista.
Šetališnu stazu najviše će koristiti mještani Bijele i Kamenara, ali su ovakvi projekti veoma značajni i za turističku ponudu grada, kazao je direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Mladen Mikijelj.
Najavio je da će od septembra početi realizacija druge faze izgradnje ovog šetališta, od rta Sveta Nedjelja ka Kamenarima.
Mikijelj se zahvalio Opštini Herceg Novi i Agenciji za izgradnju i razvoj grada, uz poruku da samo kroz saradnju institucija može doći do realizacije kvalitetnih infrastrukturnih projekata.
„Morsko dobro će u narednom periodu akcenat staviti na realizaciju kapitalnih projekata, jer samo na taj način možemo poboljšati kvalitet života građana primorskih opština i kvalitet turističke ponude, od koje direktno ili indirektno svi zavisimo. Stav Morskog dobra je da u narednom priodu odradimo decentralizaciju u mjeri u kojoj je to moguće trenutnim zakonskim okvirom, kao i da one projekte koje dobijemo od lokalnih samouprava kandidujemo i finansijski podržimo“, istakao je Mikijelj.
Otvorena šetnica Bijela Kamenari
On je dodao da je Herceg Novi u proteklim godinama bio izostavljen kada je riječ o kapitalnim projektima, kako od Morskog dobra, tako i od Vlade Crne Gore.
„Uvjeren sam da je došlo neko nova doba i da ćemo i mi iz Morskog dobra, ali i Vlada Crne Gore, zajedno sa lokalnom upravom realizovati infrastrukturne projekte i na taj način poboljšati kvalitet života. Vjerujem da u četvorogodišnjem mandatu možemo realizovati izgradnju šetališta od Kamenara do Igala na svim lokacijama gdje je to moguće“, poručio je Mikijelj.
Prva faza izgradnje pješačke staze između Bijele i Kamenari podrazumijevala je uređenje dionice duge 650 metara, od ulaska u Jošicu do rta Sveta Nedjelja. Radovi su izvedeni prema projektu Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, a sredstva su obezbijedili Opština Herceg Novi i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
Četvrti val pandemije koronavirusa prouzročen delta sojem već je počeo i ne može se spriječiti, ali se može učinkovitije kontrolisati kako bi se smanjio broj zaraženih i umrlih, ocijenio je hrvatski znanstvenik i molekularni biolog Ivan Đikić.
U intervju kojega je u utorak objavio sarajevski list Dnevni avaz, Đikić je ocijenio kako nema mjesta opuštanju jer su se u velikim problemima našle i zemlje koje su uspjele cijepiti više od polovice stanovništva poput Velike Britanije, Španjolske i Portugala.
“Opasnost delta soja ogleda se u tome što se čak 60 posto brže širi od originalnog britanskog alfa soja”, kazao je Đikić.
Upravo je to dovelo do situacije u kojoj je, primjerice, u Velikoj Britaniji, čak 90 posto novozaraženih inficirano delta sojem pa Đikić stanje u toj zemlji opisuje opasnim.
“Ide ka gorem i broj zaraženih je iz dana u dan sve veći. To znači da nam ova nova varijanta i s cijepljenjem može stvarati probleme”, upozorio je Đikić.
Njegova je preporuka ipak povećati cijepljenje, oprez, ali i intenzivirati testiranja kako bi se pravodobno otkrila pojava delta soja kod stanovništva i spriječilo širenje zaraze.
Četvrti val pandemije, kako je zaključio, ne može se zaustaviti no može se spriječiti njegovo nekontrolirano širenje odnosno izbjeći scenarij iz trećeg vala protekle zime. Kad bi se to postiglo, upola bi se smanjio broj umrlih i oboljelih, ali i izbjegao scenarij ponovnog zatvaranja.
U Ribarskom muzeju u Vrboskoj večeras će u 20.30 svečano biti otvorena izložba pod naslovom “Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar”, čija je autorica Dušanka Romanović.
Publici će biti prikazani ribarski alat i tehnike ribolova korišteni u razdoblju antike, a koji se u biti i nisu puno promijenili sve do modernog doba – štap s uzicom i udicom, harpun i osti, mreže, utezi i plovci, zamke (vrše) i drugo.
– Ribolov se na istočnoj obali Jadrana razvijao još od prapovijesti i predstavljao je važan dio svakodnevnog života svake društvene zajednice, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi koji su česti na priobalnim nalazištima, ali su do sada vrlo slabo proučavani. Posjetitelji će se također upoznati s mitologijom i raznim prikazima božanstava vezanima uz more, te s gospodarskom djelatnošću i proizvodima kao što su ribnjaci, proizvodnja soli, morska hrana kao delicija… – navodi Duje Dorotka, kustos Muzeja u hvarskoj Maloj Veneciji.
Prigodom otvaranja izložbe, koja će se moći razgledati do 11. kolovoza, bit će održano i prigodno predavanje autorice izložbe, više kustosice Romanović, a gostovanje u Ribarskom muzeju rezultat je suradnje Arheološkog muzeja Zadar i Muzeja općine Jelsa, u čijem sastavu djeluje institucija u Vrboskoj.
Nakon otvorenja u vrbovačkoj luci biti će upriličen Ples jedara u organizaciji udruge “Lantina” i Turističke zajednice mjesta Vrboska.
– Građa prezentirana na izložbi dio je fundusa Arheološkog muzeja Zadar i većim dijelom potječe iz antičke luke u Zatonu, koja je funkcionirala u razdoblju od prvog do četvrtog stoljeća, zatim s područja antičkog Nina, a manjim dijelom s raznih lokaliteta u Zadru i okolici. Izložba se u spomenutom opsegu prezentira preko sedam velikih izložbenih panoa i replika ribarskog alata i pribora, primjerice mreža za bacanje, mreža potegača, ribarski štap i slično – dodaje Dorotka.
Tekstovi i fotografije na panoima obrađuju različite tematske cjeline (Ribolov u antici, More i mitologija, Ribarski alat i pribor, Morski resursi). Izložbu prati bogati ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom jeziku na 112 stranica. Kao materijal uz izložbu posjetitelje će dočekati i besplatni dvojezični deplijan.
Jedriličarski klub Jugole Grakalić je proteklog vikenda organizovao jedriličarsku regatu 15. Kup jedriličara sa Škvera u Herceg Novom.
U klasama Optimist i ILCA 6 i ILCA4.7 nadmetalo se 60 jedriličara iz četiri domaća kluba, JK Lahor Kotor, JK Delfin Tivat, JK Jovo Dabović Baošići i kluba domaćina i iz JK Gemax i JK Ajk Beograd iz Srbije.
Nakon dva dana jedrenja i ukupno odjedrene tri regate u svim klasama, osvajačima postolja trofeje je dodijelio Ivan Otović, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Boro Mračević, potpredsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta i Predrag Vukčević, predsjednik CJS. : Veselin Veis Mirković i Andrija Budeč dodijelili su nagrade Memorijala povećene ličnostima koje su izuzetno doprinijele razvoju JK Jugole Graklić. Ovom prilikom JK Jugole Grakalić je obilježio i odlazak u Tokio na Olimpijske igre Milivoja Dukića, jedriličara u klasii ILCA7 i njegovog trenera Ilka Klakora, selektora jedriličarske reprezentacije Crne Gore.
15. Kup jedriličara sa Škvera u Herceg Novom
Optimist generalno
1. Barbara Kubiček (JK Delfin)
2. Marko Vujović (JK Lahor)
3. Aleksa Roganović (JK Lahor )
ILCA6
1. Nikola Golubović (JK Delfin)
2. Stefan Andjelić (JK Delfin)
3. Danilo Jončić (JK Delfin)
„Memorijal Perica Mirković“ najboljem u klasi Optimist i „Memorijal Goran Mirjačić“ pobjedniku prve trke u klasi Optimist u konkurenciju do 12 godina osvojila je Barbara Kubiček, JK Delfin, „Memorijal Džona Budeča“ pobjedniku prve trke u klasi Laser 4.7 osvojio je Pavle Musić, JK Delfin.
„Memorijal Jugole Grakalić za najuspješniji klub regate osvojio je JK Delfin iz Tivta.
Dva broda kompanije Crnogorska plovidba (CP) duže vrijeme plove po cijenama dnevnog zakupa koje su višestruko niže od tržišnih, zbog čega ta državna pomorska kompanija gubi ogroman novac, tvrde dobro upućeni izvori iz dijela novog menadžmenta kompanije.
Prema grubim računicama izvora “Vijesti”, dajući u vremenski najam brodove (time charter) po cijeni koja je skoro dvostruko niža od tržišne kompanija je za šest mjeseci ove godine izgubila oko 2,7 miliona.
Vlada je nedavno imenovala novi Odbor direktora CP u kojem su predstavnici stranaka koje čine aktuelnu vladajuću većinu, ali je izvršni direktor i dalje Slobodan Pajović (DPS). Pajović i bivši Odbor direktora s Borislavom Kašćelanom (DPS) na čelu, u septembru i decembru prošle godine napravili su nove ugovore o vremenskom najmu brodova „Kotor“ i 21. maj“ s unajmiteljem, kompanijom „Sea Pioneer“ iz Londona, a po kojima su brodovi zaključeni na dnevni najam od po 7.600 dolara. Ugovori su sklopljeni na period od šest plus šest mjeseci uz opciju da ih aktuelni unajmitelj može produžavati pred istek tog roka. Time menadžment kompanije sebi praktično „vezao ruke“ na duže vrijeme i što je još gore, u vrijeme kada se u septembru prošle godine jasno naslućivao veliki rast vozarina na svjetskom tržištu brodskog prostora, brodove „zakucao“ na niske vozarine koje su nešto malo iznad dnevnih operativnih troškova tih plovila.
„Da bi ste s brodovima za prevoz rasutog tereta (hand size bulkeri) kakvi su „Kotor“ i „21. maj“ bili na pozitivnoj nuli, odnosno samo da pokrijete troškove broda i posade, treba dnevna vozarina od najmanje 5.500 do 6.000 dolara. Bivši menadžment je prošle godine zaključio u septembru ugovor na šest plus šest mjeseci po cijeni od 7.600 dolara dnevno, iako su vozarine za prevoz rasutih tereta već tada bile osjetno veće i do kraja prošle godine došle su do iznosa od oko 15.000 dolara dnevno. Ne računajući novac koji je tako izgubljen u posljednja tri mjeseca prošle godine na osnovu takvog ugvora proizilazi da su dva broda CP za šest mjeseci ove godine zajedno izgubili oko 2,7 miliona dolara izmakle im dobiti jer su vozarine na tržištu bile u prosjeku skoro duplo veće od onih po kojima su sa „Sera Pioneeer-om“ zaključeni naši brodovi. To je poražavajuće s aspekta države Crne Gore kao vlasnika kompanije koja je do sada u više navrata morala novcem građana iz državnog budžeta da plaća obaveze kompaniji prema kineskoj Exim banci čijim su kreditiom 2012. u Šangaju sagrađena dva broda”, kazao je „Vijestima“ dobro upućeni izvor blizak novom Odboru direktora koji nije želio da mu se ime navodi u medijima.
Veze s turskim vlasnikom
„Vijesti“ su ovim povodom tražile objašnjenje od Pajovića, ali odgovor nije stigao ni nakon nekoliko dana.
Kompanija od stavljanja u komercijalnu upotrebu dva broda 2012. godine sarađuje isključivo s kompanijom „Sea Pioneer“ kao unajmiteljem brodova. Iza te firme stoji turski biznismen Cemil Tumkaya koji je poslovni aranžman s državnom firmom krenuo kada je na čelu borda direktora bio kapetan Miodrag Kršanac iz Herceg Novog,koji je tada bio i na čelu Direktorata za pomorstvo u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva što su ga vodili kadrovi jedinstvenog SDP-a. Nedugo potom, kada je 2014. dva nova trgovačka broda izgrađena kreditnim atranžmanom u Kini, dobila i kompanija “Barska plovidba” i ta dva broda je “Sea Pioneer” uzeo u vremenski najam pod sličnim uslovima kao i plovila CP-a. Kršanac se, u međuvremenu, povukao iz državne uprave i kako “Vijesti” nezvanično saznaju, ima svoje poslovne interese u kompaniji “Sea Pioneer Montenegro” iza koje stoji Tumkaya, a koja je u Herceg Novom osnovana da bi se bavila poslovima pomorske pilotaže u Boki.
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba
“Sea Pioneer” je i nakon Kršančevog odlaska iz uprave CP nastavio da, kao ekskluzivni unajmitelj, uzima brodove dviju crnogorskih pomorskih kompanija u vremenski zakup. Priroda tih ugovora (najma broda s posadom) je da brodar (u ovom slučaju CP) daje svoj brod u zakup na određeni period unajmitelju (u ovom slučaju “Sea Pioneeru”) koji onda u svoje ime i za svoj račun, komercijalno eksploatiše taj brod. To u praksi znači da “Sea Pioneer” zarađuje brodom CP na svjetskom tržištu na razlici u novcu koji državnoj kompaniji plati za njegov zakup i cijeni po kojoj “Sea Pioneer” onda tim brodom vozi terete drugih krcatelja. Pri tome, “Sea Pioneer” kao unajmitelj, uopšte ne brine o navigaciono-tehničkom vođenju unajmljenog broda jer je to obaveza CP kao vlasnika, već samo o njegovom komercijalnom iskorišćavanju.
Ko ima korist od “time charter” ugovora
Ove vrste ugovora (time charter) u pomorstvu su precizni, standardizovani ugovori gdje su međusobna prava i obaveze unajmitelja, odnosno vlasnika (ili menadžera) broda jasno definisani. Po njima, sve što se tiče opremanja broda posadom i snošenje svih troškova u vezi sa posadom broda je obaveza vlasnika (menadžera) broda koji snosi i sve troškove održavanja broda. Unajmitelj snosi troškove goriva, lučkih i drugih taksi, te troškova ukrcaja ili iskrcaja tereta. U prevodu, “time charter” ugovorima kao sredstvu za angažovanje vlastite flote, pribjegavaju kompanije koje, poput CP, nemaju dobre poslovne kontakte i sopstvenu komercijalnu službu sposobnu da brodovima same nalaze terete i zaključuje ih u mnogo isplativije i skuplje ugovore na putovanje” (voyage charter).
“Bivši menadžment CP je sa “Sea Pioneerom” zaključio američki, odnosno NYPE 93 formu “time charter” ugovora, a ne evropski BAL TIME 1939 ugovor. NYPE ugovori su u odnosu na BAL TIME po pravilu, mnogo povoljniji za unajmitelja, nego za vlasnika broda i to nam je sada dodatni problem, posebno zbog toga što je CP aktuelnim ugovorima sebi “vezala ruke” i zavisi od volje “Sea Pioneera” hoće li on nakon isteka aktuelnih, “osloboditi” naše brodove odnosno, ne produžiti period njihovog zakupa”, kaže izvor “Vijesti”, dodajući da aktuelni ugovor za brod “21. maj” ističe 5. avgusta s ugovorenim periodom od “plus/minus mjesec dana” za povratak broda vlasniku, dok ugovor za “Kotor” ističe u septembru s istom klauzulom
“Naši brodovi će sigurno nastaviti da u naredna dva do tri mjeseca plove po cijeni od samo 7.600 dolara dnevno, iako su vozarine i dalje na najvećem nivou u posljednih 15-ak godina, s prognozama da će se i dalje tu zadržati”, ističe sagovornik “Vijesti”.
On je dodao da treba ispitati da li je u ovakvom komercijalnom vođenju CP i njenim poslovnim odnosima sa “Sea Pioneerom” proteklih godina “sve ovo produkt neznanja i nesposobnosti, ili nečeg trećeg.”
Podaci s tržišta pokazuju koliko Crnogorska plovidba gubi novca
Podaci agencija specijalizovanih za praćenje stanja na svjetskom tržištu brodskog prostora jasno pokazuju koliko Crnogorska plovidba svakodnevno gubi novca zbog ugovora sa “Sea Pioneer”.
Na sajtu “Baltic Exange” berze koja je jedna od vodećih za ugovaranje poslova u pomorstvu, navodi za tržište Atlantika, ilustrativan primjer grčkog broda “Navios Lyra” koji je ugovor u vremenski zakup od 120 do 160 dana s unajmiteljem “Seacape” zaključio za 24.000 dolara dnevno. Na tržištu Dalekog Istoka u Kini je zaključen sličan ugovor na period od devet do 11 mjeseci za 17.000 dolara dnevno.
Što se ugovora na putovanje tiče koje CP uopšte ne radi, brod “Integrity Daido” zaključen je za putovanje s teretom čelika za 21.500 dolara na dan, dok je brod “Ocean Honesty” na putovanje s teretom čelika po dnevnoj vozarini od 30.000 dolara.
Podaci agencije Libra ukazuju da brodovi poput “Kotora” i “21. maja” trenutno u vremenskom najmu na period do šest mjeseci plove, zavisno od tržišta, po dnevnoj vozarini od 22 do 26.500 dolara. Za ugovore na godinu dana vozarina je nešto niža i iznosi od 20 do 21.000 dolara dnevno, dok je za ugovore na period od dvije godine još niža i iznosi od 14.500 do 15.000 dolara dnevno. I to je skoro duplo više od onoga što se trenutno zarađuje iz ugovora sa “Sea Pioneer”. Analitičari svjetskog tržišta brodskog prostora naglašavaju da su aktuelne prilike najbolje koje se bilježe u proteklih 15-ak godina, ali da neće dostići “zlatno doba” s početka 2000-ih.
Imajući u vidu aktuelne tokove svjetske ekonomije, raspoloživu tonažu brodova i broj naručenih novih plovila u brodogradilištima, analitičari računaju da će se stabilne i dosta visoke vozarine na tržištu suvih i rasutih tereta, održati najmanje još dvije godine, a posebno uspješan bi, s obzirom i na diverzifikaciju tereta s kojim operiše, trebalo da bude “handysize” segment svjetske bulkerske flote kojem pripadaju i brodovi CP i Barske plovidbe.
“Prilike na tržistu prevoza suvih i rasutrih tereta prevazišle su i najbolja očekivanja u prvoj polovini ove godine i tržiste se sada čvrsto stabilizovalo. Vlasnici bulk carriera, nevezano od veličine brodova, trenutno svakodnevno zarađuju u prosjeku oko 24 hiljade dolara po brodu na dan. To je dobro, iako ne još onoliko koliko se zarađivalo početkom 2000-ih”, naveo je Piter Sends, glavni analitičar najveće svjetske brodarske asocijacije BIMCO.
Prosjek od 6.000 dolara po brodu dnevno za menadžment uspjeh
Izvještaj o poslovanju Crnogorske plovidbe za 2020. je pokazao da je kompanija imala gubitak od 89.962 eura, dok su ukupni nagomilani gubici iz ranijih godina dostigli 16,53 miliona. Kompanija ima i 13,52 miliona eura dugoročnih obaveza, prvenstveno kreditnih rata prema Kinezima za gradnju brodova.
Brod “Kotor” je u 2020. ušao s važećim ugovorom sa ”Sea Pioneerom” na dnevnu vozarinu od 8.000 dolara, da bi aneksom iz februara vozarina bila smanjena na 5.250 dolara dnevno. Od 15. septembra brod plovi za dnevni najam od 7.600 dolara koji je i dalje na snazi. Ukupno je “Kotor” lani od najma zaradio 2.337.150 dolara.
“21. maj” je samo pet dana lani plovio s najmom od 8.000 dolara dnevno, da bi to aneksom ugovora sa “Sea Piuoneerom” u januaru 2020. bilo smanjeno na 6.050 dolara na dan s važenjem do sredine avgusta prošle godine. Ali, s istim niskim najmom je brod nastavio da plovi do 16. decembra prošle godine kada je “Sea Pioneer” pristao da dnevnu vozarinu podigne na 7.600 dolara. “21. maj” je lani ukupno zaradio 2.480.936 dolara.
Oba broda lani su napravila po deset putovanja, a posječna vozarina (uključujući i agencijsku proviziju od 3,75 odsto koju CP plaća “Sea Pioneeru”) bila im je 6.059 dolara za “Kotor”, odnosno 6.428 dolara za “21. maj”. Iako je to izuzetno nisko u odnosu na prilike na tržištu, iz menadžmenta CP su u izvještaju za 2020. ocijenili da “sumirajući tekuću godinu s komercijalnog aspekta, dnevni najmovi, odnosno zarada naših brodova u postojećim uslovima može se ocijeniti uspješnom, jer je u većem dijelu godine bila na nivou tržišnih vrijednosti”.
Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
U Crnoj Gori se 13. jul slavi kao Dan državnosti, jer joj je tog dana 1878. godine na Berlinskom kongresu priznata nezavisnost, a istog dana 1941. godine dignut je opštenarodni antifašistički ustanak.
To je bio uvod u Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim prisajedinjenjem Srbiji, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija.
Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj krajem 1944. u Kolašinu, donijeta je odluka o statusu Crne Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne Jugoslavije.
Đukanović: Crna Gora ostaje na europskom putu
Crna Gora je pouzdan susjed, uvažena članica NATO i lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU, kazao je u ponedjeljak crnogorski predsjednik Milo Đukanović na prijemu koji je organizovao uz obilježavanje Dana državnosti Crne Gore.
Crna Gora 13. jula slavi kao Dan državnosti jer je na taj dan 1878. na Berlinskom kongresu priznata kao neovisna država, a 1941. godine na isti dan je u Crnoj Gori počeo narodni ustanak protiv fašizma.
Crnogorski predsjednik poručio je da su danas su pred njegovom zemljom novi izazovi, ali da nema bojazni za njenu evropsku budućnost.
– Crna Gora je davno prošla raskršće na kojem je izabrala svoj europski put, s kojeg nema skretanja ni povratka. Bez obzira što postoje, i u Crnoj Gori i izvan Crne Gore, oni koji bi to željeli, rekao je Đukanović.
Istaknuo je da Crna Gora ove godine slavi Dan državnosti u znaku velikog jubileja, 80. godišnjice “Trinaestojulskog ustanka – prvog masovnog ustanka u porobljenoj Europi, događaju, kako je rekao, koji je potvrdio da veličinu jednog naroda ne određuje njegova brojnost, niti površina teritorija na kojoj živi.
Također obilježava se i 143 godine od kada je Crna Gora službeno priznata i potvrđena kao neovisna država čime je i formalno postala dio civilizacijskog kruga europskih naroda i država, u kojem svoje mjesto želimo zauzeti i u ovom vremenu, kazao je crnogorski predsjednik dodavši da je 13. srpnja datum koji je kroz povijest “postao sinonim državnog bića i vječnosti Crne Gore.
Kako je priopćeno iz njegovog ureda, čestitke povodom Dana državnosti Crne Gore Đukanoviću su između ostalih uputili predsjednik SAD-a Joseph Biden, predsjednik Kine Xi Jinping i papa Franjo.
Redovne linije ovog vikenda prema Dubrovniku (10. – 11.07.2021.)
Dubrovačka zračna luka bilježi nagli porast broja redovnih linija iz brojnih evropskih gradova, pa je već ovog vikenda (10.-11.07.2021.) u Dubrovniku bilo gotovo 150 operacija aviona na redovnim linijama.
Za razliku od prošlog ljeta kada je promet u dubrovačkoj zračnoj luci bio skroman, ovog ljeta situacija je značajno drugačija. Brojni su avioprijevoznici pokrenuli promet prema Dubrovniku još u lipnju, no veći broj tjednih operacija započeo je s krajem lipnja, odnosno početkom jula.
Kako je to već i uobičajeno, promet je u našim zračnim lukama najveći za vikend, kada se uglavnom i događa smjena turista.
Ove je subote (10.07.) u Dubrovniku bilo više od 70 operacija zrakoplova na gotovo 35 redovnih linija. Osim povezanosti Dubrovnika s europskim metropolama, u subotu su u Dubrovniku bila i dva američka avioprijevoznika – Delta Air Lines i United Airlines s linijama iz New Yorka, baš kao i u nedjelju.
Van EU, Dubrovnik je i u subotu i u nedjelju bio povezan s Moskvom (redovna linija ruskog Aeroflota), a u subotu je na liniji između Dubrovnika i Istanbula prometovao Turkish Airlines.
EasyJet je Dubrovnik u subotu povezao sa 6 gradova (Amsterdam, London, Ženeva, Lyon, Pariz i Berlin), Volotea s čak četiri odredišta u Francuskoj, Croatia Airlines s tri, Lufthansa s dva, no bili su tu i drugi prijevoznici poput Norwegiana za Stockholm, LOT-a za Varšavu, Iberie za Madrid, British Airwaysa za London i Aer Lingusa za Dublin, niz je poprilično dug!
Promet je u nedjelju bio tek neznatno slabiji. No uz velike i poznate avioprijevoznike poput Iberie, Air Francea, KLM-a, British Airwaysa, Austrian Airlinesa i drugih, u Dubrovniku je u nedjelju bio i hrvatski Trade Air na charter liniji iz Ljubljane, Smartwings iz Praga, SAS iz Kopenhagena te Ryanair iz Beča.
Croatia Airlines imala je najveći broj linija prema Dubrovniku, povezujući ga sa Zagrebom, Frankfurtom, Rimom, Zurichom, Parizom, Atenom i Munchenom, dok je Eurowings obavio redovne letove iz Hamburga, Berlina, Dusseldorfa i Kelna.
Značajniji oporavak slijedi nakon popuštanja mjera u Velikoj Britaniji
Ono što Dubrovniku još nedostaje jest veći broj linija sa tržišta Velike Britanije. Prije svega mislimo na linije britanskog TUI-a i Jet2com-a koji su u ljeto prije izbijanja globalne pandemije imali na desetke tjednih letova prema Dubrovniku iz brojnih gradova u Velikoj Britaniji, a kojih trenutno nema zbog restriktivnih mjera u toj zemlji.
