Seizmolozi se nadaju se da u zaleđu Boke neće biti jačih potresa

0
Kruševice, krš i polje

Seizmolog Milena Tomanović kazala je da je posljednji zemljotres na području Herceg Novog možda i najjači koji se može desiti u toj oblasti, te se nadaju da jačih potresa narednih dana neće biti, iako u seizmologiji nema pravila.

“Noć je bila relativno mirna nakon potresa koji se desio u subotu u ranim jutarnjim satima kod Herceg Novog. Sa subote na nedjelju bilo je nekih pet, šest potresa manje jačine – najviše do 1.7 stepeni po Rihteru, a to registruju samo naši uređaji”, rekla je Tomanović.

Ona je u Jutarnjem programu TVCG saopštila da se zemljotresi ne mogu predvidjeti i pojasnila da je seizmogena zona u zaleđu Boke u prošlosti generirala potrese ove jačine.

“Što smatramo da je ovaj zemljotres možda najjači koji se može desiti u toj oblasti i želimo da vjerujemo da se narednih dana neće dešavati jači potresi, iako u seizmologiji nema pravila”, istakla je Tomanović.

Podsjeća da je dugo vremena naš, ali i teren u okruženju, bio miran što ukazuje da je došlo do sakupljanja ogromne količine energije u aktivnim razlomnim zonama, te da se ona oslobodila kroz razorne potrebe u regionu, poput Albanije i Hrvatske.

Građanima je, u slučaju potresa, savjetovala da ostalu staloženi i mirni, da u toku zemljotresa ne radimo nagle radnje, te da nakon potresa izađeno iz objekta, ali nikako liftom, već isključivo stepenicama.

Nova nagrada Mreže festivala Jadranske regije

0
Zajednicki regionalni filmski festival

Publika Sarajevo Film Festivala (BiH), Zagreb Film Festivala (Hrvatska), Festivala autorskog filma (Srbija) i Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala (Crna Gora) dodijeliće novu nagradu u sklopu Mreže festivala Jadranske regije – posebnog regionalnog festivalskog okupljanja, pokrenutog na inicijativu Sarajevo Film Festivala.
Publika ova četiri festivala iz četiri zemlje zajedno će izabrati najbolji film iz posebnog programa koji će biti održan na svakom od festivala: program Mreže festivala Jadranske regije. U selekciji će biti predstavljeni neki od najzanimljivijih ostvarenja evropske kinematografije iz ove godine. Ovakvi naslovi, s manjih evropskih teritorija, obično ne ulaze u redovnu kinodistribuciju, a u doba globalne pandemije još teže pronalaze put do svoje publike.

Nagrada publike, “Adriatic Audience Award”, biće dodijeljena najboljem filmu u novčanom iznosu od 5000 eura, i to za kinodistribuciju filma na teritoriji bivše Jugoslavije.

Kriza uzrokovana pojavom COVID 19 i u filmskoj industriji zahtijeva nova promišljanja i nova kreativna rješenja. Ovi značajni festivali iz četiri zemlje zajedničkog govornog područja različite su veličine i profila, ali svi dijele zajedničku misiju – platforma su za promociju i predstavljanje evropskog audio-vizuelnog sadržaja i talenata. Cilj partnerstva među festivalima je očuvanje publike i stvaranje nove, te unapređenje organizacije i realizacije festivala uz pomoć najnovijih tehnologija.

Prvi zajednički regionalni filmski festival – program u sklopu Mreže festivala Jadranske regije, održan je online u aprilu. U zajedničkom programu selektori četiri festivala napravili su izbor filmova prikazanih i nagrađenih na posljednjim izdanjima filmskih festivala u Cannesu, Berlinu i Veneciji te dva remasterizovana jugoslavenska klasika, sve u želji da pandemija koronavirusa ne zaustavi “put” filma od autora do publike.

Saradnja se nastavlja i na redovnim izdanjima sva četiri festivala: u programu svakog od festivala biće održan poseban program pod nazivom “Mreža festivala Jadranske regije”, sa izborom najboljeg od evropskog filma. Zbrajanjem glasova publike sa sva četiri festivala, najboljem filmu po izboru publike biće dodijeljena nagrada “Adriatic Audience Award”, a nagrada će dobitniku biti uručena na Festivalu autorskog filma u Beogradu.

“Zajedničkim programom želimo publiku podstaknuti da otkrije savremeni europski film, a kroz nagradu podržati napore kinodistributera i prikazivača u regiji da vrate svoje gledatelje. Promjene u filmskoj industriji, u organizaciji i promišljanju festivala, u novim okolnostima su ogromne. Zajedničkim programom i udruživanjem pružili smo jedni drugima podršku, ojačali svoje kapacitete i istovremeno pokazali kreativnost, prilagodljivost i inovativnost. Film i filmski festivali bez publike ne postoje. Sretni smo zbog novog programa, novog izbora najkvalitetnijih evropskih nezavisnih filmova, a posebno zbog susreta s publikom, koja se sada okuplja i zahvaljujući novoj nagradi naših festivala”, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Industrijskog odjela Sarajevo Film Festivala.

Reditelj Ivan Bakrač, selektor Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala, ističe da je publika hercegnovskog festivala već godinama navikla da na tvrđavi Forte Mare prati aktuelne festivalske hitove, najčešće nove filmove velikana evropske kinematografije.

„Ta tradicija nastaviće se i ove godine, a kroz zajedničku selekciju Mreže festivala jadranske regije vidjeće još širu sliku – današnju Evropu iz vizure budućih velikana. Posebno je bitno da će upravo naša publika izabrati i nagraditi najbolji film u toj selekciji, zajedno sa prijateljima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Adriatic Audience Award ujedinjuje i pokazuje stav onih za koje stvaramo festivale“, naglasio je Bakrač.

34. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival biće održan od 1. do 7. augusta 2021.

 

EPCG i ERS razgovarali o pokretanju gradnje hidroelektrane Sutorina

0
EPCG i ERS predstavnici

Poslovodstva Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) održala su radni sastanak na kojem je razgovarano i o pokretanju gradnje hidroelektrane Sutorina.
Nakon više godina u sјedištu EPCG u Nikšiću, održan je radni sastanak Odbora direktora EPCG i Uprave ERS, saopštile su dvije kompanije.

Tema sastanka bile su mogućnosti za unapređenje saradnje u cilju povećanja efikasnosti i profitabilnosti elektroenergetskih sistema Crne Gore i Republike Srpske, kao i zajednička valorizacija vodnog potencijala u energetske svrhe i za poboljšanje vodosnabdevanja dijela crnogorskog primorja.

Razgovaralo se o mogućnostima za bolje iskorišćenje vodnog potencijala Trebišnjice.

Razmotrene su mogućnosti za bolje iskorišćenje vodnog potencijala rijeke Trebišnjice, pa su predstavnici EPCG sastanak iskoristili i za aktuelizaciju projekta HE Sutorina.

Za ovu hidroelektanu već postoji projektna dokumentacija i neophodni elaborati i studije, koje je potrebno ažurirati i prilagoditi najnovijim standardima u oblasti energetike, saopštile su dvije kompanije.

Predstavnici EPCG i ERS- saglasni su da su potencijali za izgradnju objekata u oblasti obnovljivih izvora energije izuzetno veliki, ali da je neke od njih nemoguće realizovati bez zajedničkog rada.

Dve kompanije su saopštile da je ovim susretom nakon višegodišnje stagnacije, ponovo uspostavljena saradnja između EPCG i ERS.

Japan uvodi radnu nedjelju od četiri dana

7
Japan, radna nedelja, ilustracija

Japanska vlada predstavila je godišnji plan ekonomske politike, tako da kompanije dozvole svojim radnicima da rade četiri dana u nedjelji umjesto pet.

Pandemija koronavirusa već je donijela velike promjene u načinu na koji japanske korporacije, od kojih su mnoge još uvjek vrlo krute i tradicionalne, započinju svoj posao.

Politički lideri se sada nadaju da će uvjeriti kompanije da fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu i rastuća povezanost mogu biti korisni ako ostanu na snazi i nakon završetka zdravstvene krize.

Vlada je u okviru kampanje rekla da će četvorodnevnom radnom nedjeljom kompanije moći da zadrže sposobne i iskusne radnike, koji bi inače morali da odu ako planiraju da osnuju porodicu ili brinu o starijim članovima porodice, prenosi Klix.

Četvorodnevna radna nedjelja takođe bi podstakla više ljudi da steknu dodatne obrazovne kvalifikacije ili čak pređu na dodatne poslove uz redovno zaposlenje, naveli su iz vlade.

Ono što je najvažnije, vlasti se nadaju da će dodatni slobodan dan svake sedmice podstaći ljude da izađu i troše, na taj način podstičući ekonomiju.

Takođe, očekuje se da će mladi ljudi imati više vremena za upoznavanje, vjenčanja i rađanje djece, što bi djelimično omogućilo rešavanje sve goreg problema pada nataliteta, sve starije nacionalne demografske populacije i generalno populacije koja se smanjuje.

Turska: Erdogan otvorio gradilište budućeg “Istanbulskog kanala”

0
Istanbulski kanal

Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan otvorio je u subotu gradilište prvog mosta projekta “Istanbulski kanal”, gigantskog kanala paralelnog s Bosforskim tjesnacem u Istanbulu, dok tu inicijativu kritiziraju oporba i zagovornici zaštite okoliša.

“Danas otvaramo novu stranicu u povijesti razvoja Turske”, rekao je šef države na svečanosti polaganja kamena temeljca mosta koji je dio projekta.

Kanal dug 45 kilometara, čiji projekt je osobno podržao turski predsjednik, trebao bi predstavljati umjetni tjesnac zapadno od Istanbula spajanjem od sjevera prema jugu Crnog i Mramornog mora.

 

U Herceg Novom 11,56 hiljada gostiju

0
Herceg Novi -foto TO HN

U Herceg Novom boravi 11,56 hiljada turista, što je 10,21 hiljadu više nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 10,69 hiljada, a domaćih 871.

U hotelima boravi 4,07 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 7,47 hiljada.

U auto-kampovima se nalaze 24 strana gosta, dok u hostelima nema prijavljenih turista.

Tivat – ugašen požar na gliseru

3
Akcija spašavanja

Pomorsko operativni centar je u 14.08 sati primio informaciju da je došlo do požara na gliseru Mastercraft dužine 6 metara, koji se nalazio na udaljenosti 2 nautičke milje južno od ponte Seljanovo u Tivatskom zalivu.

Na gliseru se nalazilo ukrcano 11 članova posade, što je evidentno da je plovilo u prekršaju, zbog nedozvoljenog prekrcaja.

Brzom koordinacijom izmedju operatera sa POC, zaposlenih u Marini Porto Montenegro i kompanije ”Pole Star” iz Tivta, isplovljeno je ka gliseru sa tri plovila, ”Jovana”, specijalizovanog za gašenje požara, gumenjaka i jednog glisera.

Sama posada glisera je uspjela lokalizovati požar, koji je vjerovatno izbio zbog začepljenja auspuha i pregrejavanja motora, a niko od njih nije povrjeđen.

Nakon 15 minuta gliser je uočen od strane gumenjaka i odmah dotegnjen do Marine Porto Monetenegro, gdje je stavljeno na izolovani vez, gdje će Inspekcija sigurnosti plovidbe Kotor, koja je u međuvremenu obavještena, izvršiti detaljnu inspekciju i utvrditi razlog požara.

Shodno potpisanom SAR sporazumu, izmedju svih učesnika koji su bili tokom akcije spašavanja glisera u požaru, bila je konstantna komunikacija i koordinacija između Pomorsko operativnog centra i Marine Porto Montenegro iz Tivta, što ukazuje na efikasnost sistema spašavanja i sigurnosti pomorske plovidbe u Bokokotorskom zalivu.

Završeno peto izdanje događaja „Nad Bokom po mjesečini“ – šetnja i edukacija

1

Sedamdesetak noćnih šetača iz Herceg Novog, Kotora i Tivta, ali i njihovih gostiju, šetalo se sinoć između najljepših vrhova-vidikovaca hercegnovskog zaleđa, u okolini sela Kameno. Izlazak mjeseca nad Bokom Kotorskom je događaj za sjećanje i jedan od razloga zbog kojeg ovaj događaj polako prelazi u tradiciju. Drugi razlog leži u uvijek drugačijem, zabavnom i edukativnom programu koji se zatim organizuje u porti crkve Sv. Jovana na Kamenom.

Kao i proteklih godina, uz učešće vodiča Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i PK „Subra“, organizovano je vođenje grupa i obilazak 3 destinacije, od kojih je uvijek najatraktivnije Tajno brdo, lokalitet zaštićen zakonom kao kulturno dobro. Mjesto je rado posjećeno kako zbog vidika, tako zbog burne istorije i ostataka utvrđenja iz minulih vjekova. Za ovu priliku je pročišćen od vegetacije i otvoren novi koridor kroz pravi lavirint odbrambenih položaja.

Po povratku na Kameno, u crkvenoj porti posjetioce su na ulazu dočekali vitezovi sa bakljama (viteško društvo Sv. Stefan) i tako doprinjeli posebnoj atmosferi večeri. Zatim su, nakon osvježenja, organizovane dvije prezentacije na otvorenom, obje posvećene šišmišima – bićima koja su prepoznata upravo kao simboli noći.

Sa aspekta narodnih vjerovanja i običaja o njima je ispred Agencije za razvoj i zaštitu Orjena govorio Željko Starčević, istakavši da su oni rezultat našeg nedovoljnog poznavanja slijepih miševa i da sa stanovišta folklora daju važne naučne podatke o našim nekadašnjim shvatanjima, što nikako ne znači da ih danas treba praktikovati.

Specijalne gošće na događaju su bile Belma Šestović i Marina Radonjić, mlade stručnjakinje iz NVO Wildlife Montenegro (Kotor), koje su pripremile prezentaciju „Šta sve ne znamo o slijepim miševima“. Tom prilikom se moglo čuti da u Crnoj Gori imamo 32 vrste slijepih miševa da njihova dosadašnja istraživanja na Orjenu pokazuju da na ovoj planini postoje zavidne 23 vrste, među kojima i dvije koje su prvi put zabilježene na području Crne Gore.

Nad Bokom po mjesečini

Zajednički apel sa prezentacija bi bio da slijepe miševe ne uznemiravamo i ne ugrožavamo njihova staništa, jer ovi (jedini) leteći sisari su važan dio ekološkog lanca našeg okruženja, ali i planete u cjelini.

Organizatori događaja su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i MZ Kameno-Žlijebi, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi, te pomoć „Cicak akustike, planinarskog kluba „Subra“ i Viteškog društva Sv. Stefan.

Na koronu pozitivne još 23 osobe, bez preminulih

0
Covid / health

Iz Instituta za javno zdravlje danas je saopšteno da u posljednja 24 sata nije bilo smrtnih slučajeva povezanih sa covid infekcijom. Registroavana su 23 nova slučaja, a oporavilo se još 14 osoba.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 25. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1198 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 23 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 “, istakli su iz IJZ.

Novooboljeli su iz:

Opština Oboljeli
Podgorica 10
Budva 4
Bijelo Polje 3
Kotor 2
Pljevlja 2
Nikšić 1
Bar 1
Ukupno 23

Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1609.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 279.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100168.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 109
Pljevlja 38
Bar 29
Budva 26
Bijelo Polje 15
Tivat 13
Rožaje 8
Kotor 6
Berane 5
Herceg Novi 5
Nikšić 5
Danilovgrad 4
Plav 3
Tuzi 3
Ulcinj 3
Andrijevica 2
Žabljak 2
Cetinje 1
Gusinje 1
Petnjica 1
Kolašin 0
Mojkovac 0
Plužine 0
Šavnik 0
Crna Gora 279

Održana svečana akademija povodom Dana Bokeljske moranrice – „Fides et honor – Vjera i čast“

2

Svečana Akademija povodom 26. juna, Dana Bokeljske mornarice Kotor održana je sinoć, u koncertnoj dvorani muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru.

Za Dan Bokeljske mornarice proglašen je 26. juna kada je donesen njen prvi sačuvani Statut iz 1463. godine čiji original se čuva u biskupskom arhivu u Kotoru. Ove godine obilježava se 558. godina od donošenja prvog poznatog statuta i 1212. godina od donošenja moći Sv. Tripuna iz Male Azije u Kotor, kada ih je prema legendi, 13. januara 809. godine donio Odred kotorskih mornara, pretča buduće bratovštine Bokeljske mornarice Kotor.

Bokeljska mornarica, živa kopča sa prošlim vijekovima i vječiti svjedok kontinuiteta bokeljskog pomorskog života preživjela je mnoge nedaće do danas, preživjela je i pandemiju a sinoć su njeni članovi najavili planove za naredni period.

Ceremonija je otpočela minutom ćutanja za preminule članove mornarice. Članove i goste pozdravio je predsjednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice, Aleksandar Dender, „Fides et honor – Vjera i čast“, odrednicom na kojoj je, kako je kazao, Mornarica opstajala tokom vjekova.

Predsjednik Upravnog odbora je najavio da će se krajem ove ili početkom naredne godine održati izborna skupština kao početak sledeće faze koja će dati novi impuls i novu energiju razvoju bokeljske mornarice. Očekuju se izmjene statuta u skladu sa potrebama mornarice i vremena u kome se razvija, podmlađivanje kadra i početak procesa na promjeni statuta Bokeljske mornarice koja je sada registrovana kao NVO, kao i učešće u programima van njihovih statutalnih obaveza u cilju promocije i ekonomske stabilnosti.

Dan bokeljske mornarice

„Na našoj generaciji koja je iznijela veliki teret konsolidacije mornarice Kotor ogromna je odgovornost da osmisli put kojim će mornarica osigurati spokojnu budućnost a mlađima koji će preuzeti odgovornost preda jasnu viziju te budućnosti. Ne bez razloga, naši preci su nam ostavili u nasleđe geslo vjere i čast: Vjeru u Boga i čast da ćemo i mi baš kao i oni, biti u stanju da očuvamo i prenesmo budućim generacija časno ime i tradiciju Bokeljske mornarice“, rekao je Dender.

Uslijedila je izvedba „Etide“ mlade gitaristkinje, Danijele Krstović, učenice srednje muzičke škole.

Mali admiral Bokeljske mornarice, Karlo Ribica, odrecitovao je pjesmu „Boka“ iz zbirke pjesama pokojnog  admirala Miloša Miloševića.

Poslednji nastup odreda je bio 23. juna prošle godine prilikom posjete predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Dan posle toga, mjere zbog pandemije su opet zaoštrene što je onemogućilo održavanje akademije, nastup oreda i plesanje kola.

Ove godine će se Dan moranirce obilježiti kako to propisuju statut i pravlinik, nastupom glavnog odreda i plesanja kola u subotu 26. juna od 20 sati.

O aktuelanom trenutku u kom se nalazi mornarnica govorio je njen admiral prof. dr Antun Sbutega:

„Ova akademija ima za nas poseban značaj jer se održava posle dvije godine, kao što znate pandemija i mjere su poslednjih godinu po dana onemogućile normalne aktivnosti mornarice. I pored svih problema i ograničenja od početka pandemije koji su nam onemogućili javne nastupe mornarica nije bila nekativna, ona je u toku 1212 godina prebrodila mnoge dramatične situacije pandemije, ratove, zemljotrese, promjene države i režima i ima antitijela na sve vrste kriza. Održavane su kad je bilo moguće sjednice admiralata i upravnog odobora, članovi su komunicirali putem društvenih mreža.”

Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News

Mornarica je bila prisutna i u medijima a posebno je značajno što su ponovo napravljene replike starih pušaka. Prije nekoliko godina Ministarstvo kulture je finansiralo nabavku  odora koje su već  realizovane i još dodatnih sredstava za izradu replika pušaka. Replike su naručene iz Hrvtaske i uskoro se očekuje njihovo prispijeće. U toku je i projekat restauracije Doma mornarice za koji je urađen projekat a realziacija se očekuje krajem ljeta.

Od planova za sledećih šest mjeseci admiral Sbutega je najavio štampanje zbornika Bokeljske mornarice u dva toma sačinjenjenom od prevoda i prepisa oko hiljadu dokumenata koje se tiču istorije mornarice od ranog srednjeg vijeka do prošle godine.

„Na osnovu ovih dokumetata, većim dijelom nepoznatih, koristeći brojne poznate izvore, knjige,  stručne radove na raznim jezicima napisana je knjiga „Bokeljska mornarica od 809. do 2019. godine“ koja bi trebala da bude objavljena sledećih mjeseci. Tako će biti komplemntirana već bogata izdavačka djelatnost moranirice.“

Admiral Anton Subutega je najavio da će kineska televizija, 30. juna snimati emisiju o Kotoru od čega će 20 minuta biti posvećeno Bokeljskoj mornarici što je idealna prilika da se ona prezentuje u najmnogoljudnijoj državi na svijetu.

Podsjetio je i da se ove godine, 7.oktobra se navršava 450 godina od Lepantske bitke jedne od najznačajnijih pomorskih bitaka u istoriji u kojoj je učestvovala i kotorska galija Sv.Tripun gdje su njen zapovjednik Jeronim Bizanti i cijela posada sa najmanje 300 osoba među kojima su bili brojni članovi bokeljske moranarice koja se tada zvala bratovština Svetog Nikole Mornara, herojski poginuli. Njihova žrtva je znatno doprinela pobjedi flote Svete Lige protiv flote Osmanskog carstva.

Bokeljska mornarica – foto Boka News

Godišnjak pomorskog muzeja će ove godine objaviti više radova na tu temu dok će ga moranirica obilježiti svojim nastupom.

Od ostalih aktivnosti u nardnom periodu pomenuta je obnova saradnje sa školama i fakultetima a najvažniji događaj ih očekuje krajem godine.

Mornarica je kandidovana kao prvo nematerijalno kulturno dobro Crne Gore na upis u reprezentativnu listu UNESCO-a. Kandidatura je bila kompleksna iz više razloga, a na prošloj sjednici komiteta UNESCO-a ona je prepoznata kao validna ipak traženo je da nominacioni dosiije bude dopunjen. To je urađeno prošle godine uz konsultaciju eminentnih stručnjaka. Iz Mornarice  su rekli da vjeruju da će kandidatura ovog puta biti uspješna te da će konačnu odulku znati početkom decembra.

„U decembru ćemo održati izbornu skupštinu koja je trebala da se održi krajem prošle godine ali je usled pandemije odložena. Na skupštini ćemo podnijeti izvještaj o realizaciji planova iz 2016, trebalo bi da bude dopunjen i statut sa odredbama koje nedostaju,a  biće izabrani novi delegati i novi članovi adimralata i upravnog odobora“ , rekao je Sbutega.

O saradnji Bokeljske moranarice sa obrazovnim instituacijama govorio je magistar pomorskih nauka Miro Vukičević. Svoje izlaganje završio je preformulišući izjavu Luija XIV u “Bokeljska mornarica to smo mi –  jer od nas samih zavisi koliko će se i u kom kontekstu čuti o mornarici pa se nadam da ćemo se svi skupa uključiti u kvalitetno prezentovanje Bokeljske mornarice.“

Vukičević je podsjetio i na dio statuta Mornarice iz 1935: „Današnja Bokeška mornarica nije drugo do poslednji ostatak nekada slavne moranarice i poslednji obljesak nekadašnjeg sjaja i bogatstva Kotora i Boke Kotorske ali ona jeste i ostaće svetinja svakog Bokelja jer je nadostojniji nosilac svih njegovih najsvjetlijih i najljepših tradicija istinske slave i duševne veličine njegovih praotaca, amanet đedova te živa i nikad prekinuta veza sadašnjice sa velikom mrtvom prošlošću“

Admiral dodjelio posthumno zahvalnice preminulim članovima Miru Mariću, don Antonu Belanu , Andriji Crepulji i Josipu Božinoviću za njihov izuzetan doprinos razvoju Bokeljske moranarice.

/Milica Cvijović/